Društvo prijatelja vrgorske starine - Vrgorac https://blog.dnevnik.hr/dpvs

ponedjeljak, 30.04.2018.

HRT-ovci snimali u Vrgorcu



U Vrgorcu je danas boravila HRT-ova novinska ekipa. Rade na reportaži o mogućnostima vrgorske materijalne kulturne baštine u službi turističke ponude. Splitski novinari su snimali park, Gradinu i kule, crkvu i njezin okoliš, Pijacu i druga povijesna mjesta u Vrgorcu. Snimali su i kuće za odmor u vrgorskim selima.

U kadru kamere našao se i predsjednik našega Društva Branko Radonić koji je rekao da je hvalevrijedna inicijativa da se obnovi materijalna kulturna baština Vrgorske krajine (projekt Vrgorska kolajna) koja propada pod zubom vremena, ali prije nego li ju se bude moglo iskoristiti u razvoju turizma, potrebna su sustavna istraživanja povijesti Vrgorske krajine na temelju kojih bi se mogla izgraditi turistička priča. A takva istraživanja, kako je naglasio Radonić, nisu moguća bez muzeja, instituta i sličnih ustanova koje Vrgorac nema. Potrebno je zato zalaganje svih razina uprave - od grada preko županije do države da Vrgorac kao vrlo star dalmatinski grad konačno u kulturnom smislu dobije ono što zaslužuje. I ne samo zbog turista, već i nas samih.

30.04.2018. u 19:15 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 26.04.2018.

Osnovan je Centar za kulturu i baštinu Grada Vrgorca



Gradsko vijeće Vrgorca na svojoj 10. sjednici od 6. ožujka 2018. godine je donijelo Odluku o osnivanju Centra za kulturu i baštinu (CKB) Grada Vrgorca. Na svojoj 11. sjednici od 25. travnja 2018. Gradsko vijeće Vrgorca izglasalo je Statut ove ustanove.

Statutom je propisano kako je CKB osnovan radi „trajnog obavljanja kulturne djelatnosti na području Grada Vrgorca“. Sjedište ustanove biti će u Ulici Antuna Gustava Matoša, broj 1 u Vrgorcu.

Statut propisuje da djelatnost Centra obuhvaća slijedeće djelatnosti: koordinacija projekata obnove kulturne i prirodne baštine Grada Vrgorca; organiziranje i promicanje svih oblika kulturno-umjetničkog stvaralaštva; zaštita i očuvanje kulturne tradicije i baštine; poticanje i razvijanje kulturno-umjetničkog amaterizma; poticanje kazališnog amaterizma; izdavačka djelatnost; javno prikazivanje filmova; koordinacija ustanova i udruga te kulturnih manifestacija na području grada Vrgorca te organizacija kulturnih priredbi i manifestacija.

Ustanova će imati ravnatelja/icu koji upravlja i poslovodni je i stručni voditelj Centra. Birat će ga na temelju javnog natječaja Gradsko vijeće Vrgorca u četverogodišnjem mandatu.

Ravnatelj CKB-a će imati ovlast imenovanja Stručnog kulturnog vijeća koje će biti savjetodavnog karaktera a činit će ga stručnjaci iz određenih područja. Vijeće može sudjelovati u izradi razvojne strategije kulturne politike grada Vrgorca.

Centar će samostalno moći odlučivati o stjecanju, opterećivanju i otuđivanju nekretnina i druge svoje imovine u iznosu do 20 tisuća kuna, a sve ostalo uz suglasnost osnivača, dakle Grada Vrgorca.

Društvo prijatelja vrgorske starine pozdravlja osnivanje svake kulturne institucije u našemu gradu, ali samo ukoliko se ona bude bavila isključivo kulturnim djelatnostima (a ne dnevnom politikom kao nekad), na korist građana Vrgorca. Svjesni smo da CKB nije kulturna institucija za koju se zalažemo – muzej ili institut, ali smatramo da uz stručan rad i zalaganje ustanove i osnivača, CKB može biti kvalitetan korak naprijed u razvijanju institucionalne kulture u našemu gradu. Posebno ćemo pratiti rad CKB-a u aktivnostima koje se tiču ciljeva zacrtanih u statutu Društva prijatelja vrgorske starine, a to su istraživanje, zaštita i valorizacija vrgorske materijalne i nematerijalne kulturne baštine. A o čemu ćemo uvijek imati stručno i konstruktivno mišljenje.

DPVS, 26. travnja 2018.

26.04.2018. u 17:50 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 25.04.2018.

Društvo prijatelja vrgorske starine kao jedan od svojih prioriteta djelovanja stavlja prikupljanje arhivske građe vezane za povijest Vrgorske krajine



Vrgorac je grad duge i bogate povijesti, ali vrlo malo tragova iz te povijesti je sačuvano na našem području. Upravo zbog toga se minimalno istražuje i znanstveno objavljuje u Vrgorcu. Takav odnos prema baštini se mora promijeniti.

Pisana i slikovna građa i predmeti koji svjedoče prošlosti Vrgorske krajine sačuvani su u brojnim arhivima i muzejima u Hrvatskoj i inozemstvu. Upravo iz toga razloga Društvo prijatelja vrgorske starine u svoje je ciljeve stavilo zadatak pronalaženja i skupljanja predmeta, arhivske dokumentacije i fotografija od povijesnog, arheološkog, umjetničkog i etnografskog značaja za vrgorski kraj.

U sklopu Društva formiramo interni arhiv koji ćemo popunjavati preslikama građe koju pronađemo u arhivima i drugim institucijama ili dobijemo od građana. Bez takvog arhiva nemoguće je pisati našu lokalnu povijest.

Također, periodično ćemo pozivati građane da nas izvijeste ako imaju građu koju smatraju vrijednom za čuvanje, pa da nam barem omoguće kopije. Nadamo se da će te uvidjeti korist od ovog projekta za zajednicu i da će te se uključiti.

25.04.2018. u 20:37 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 24.04.2018.

Ciljevi Društva prijatelja vrgorske starine



Kako se papirologija bliži kraju, a približava postupak učlanjivanja, koristimo priliku da svim potencijalnim članovima Društva prezentiramo ciljeve kojima ćemo se voditi u našemu budućem radu. Svi ciljevi koje ispod navodimo nalaze se u Statutu Društva. A to će biti:

- POTICANJE osnivanja kulturnih institucija (muzej, institut, itd.) koje će brinuti o zaštiti (popravci, konzervacija, restauracija) spomeničke kulturno-povijesne baštine te o istraživanju povijesti, običaja, lokalnog govora i drugih aspekata kulture Vrgorske krajine;
- ISTRAŽIVANJE i ZAŠTITA materijalne i nematerijalne kulturne baštine Vrgorske krajine;
- OČUVANJE lokalnog kulturnog identiteta vrgorskog kraja;
- PROMICANJE vrijednosti i značaja kulturno-povijesne baštine Vrgorske krajine kao kulturnog dobra važnog za regionalnu i nacionalnu kulturnu baštinu;
- PRONALAŽENJE i SKUPLJANJE predmeta, arhivske dokumentacije i fotografija od povijesnog, arheološkog, umjetničkog i etnografskog značaja za vrgorski kraj;
- UPOZNAVANJE domaćih građana i stranaca s kulturno-povijesnom baštinom Vrgorske krajine, a time i njezinom valorizacijom;
- SURADNJA sa znanstvenim, stručnim, kulturnim, prosvjetnim i drugim institucijama, ustanovama i udrugama, kao i tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave i državne uprave.

24.04.2018. u 19:42 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 22.04.2018.

Medijski odjeci osnivanja Društva prijatelja vrgorske starine



DALMACIJANEWS: http://www.dalmacijanews.hr/clanak/u0lh-vrgorcani-vrlo-malo-znaju-o-svojoj-povijesti-iako-je-vrgorac-vrlo-star-dalmatinski-grad

DALMACIJAPLUS: https://dalmacijaplus.hr/dobili-smo-nove-cuvare-dalmatinske-bastine-u-vrgorcu-je-osnovano-drustvo-prijatelja-vrgorske-starine/

MAKARSKA-POST: http://www.makarska-post.com/index.php/vrgorac-osnovano-drustvo-prijatelja-vrgorske-starine/

PORTAL ROGOTIN: http://www.rogotin.hr/2018/04/21/osnovano-drustvo-prijatelja-vrgorske-starine/

22.04.2018. u 10:43 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 20.04.2018.

Podaci o Društvu dostupni su na webu Registra udruga Republike Hrvatske



Društvo prijatelja vrgorske starine upisano je u Registar udruga Republike Hrvatske kojega vodi Ministarstvo uprave. Upis je izvršen 17. travnja i ubuduće su osnovni podaci o nama dostupni na internetskom izdanju Registra. Između ostaloga, objavljeni su podaci o upravi Društva, skupštini, ciljevima i djelatnostima, potom statut i drugi podaci.
Osim toga, u srijedu smo od Porezne uprave Ministarstva financija dobili OIB, a jučer, u četvrtak, stigli su i službeni pečati Društva. Danas, u petak, uputili smo zahtjev Državnom zavodu za statistiku za upis u Registar poslovnih subjekata.

20.04.2018. u 17:15 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 17.04.2018.

Odobren upis Društva prijatelja vrgorske starine u Registar udruga RH



Temeljem članka 22 stavak 3 i 4 Zakona o udrugama (74/14) Ured državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Služba za opću upravu, Ispostava Vrgorac, izdao je u ponedjeljak 16. travnja Rješenje (KLASA: UP/I-230-02/18-02/15) kojim se odobrava upis Društva prijatelja vrgorske starine u Registar udruga Republike Hrvatske. Registarski broj Društva glasi: 17005863.
U rješenju, a kojega potpisuje samostalni upravni referent dipl.iur. Miše Vidović, navode se osnovni podaci o Društvu, njegovi ciljevi i djelatnosti, ovjera Statuta te imena osoba odgovornih za rad Društva prijatelja vrgorske starine.
Upisom u Registar udruge Republike Hrvatske Društvo prijatelja vrgorske starine stječe svojstvo pravne osobe.

17.04.2018. u 12:54 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 16.04.2018.

Polovičan popis kulturnih dobara Vrgorske krajine



Ovo je popis kulturnih dobara našega kraja kojega je izradilo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Ukupno je 26 objekata ili lokacija Vrgorske krajine zaštićeno, a mi smo dojma da je ovaj popis polovično odrađen.
Nedostaju naime i drugi primjeri naše baštine koji više nego sigurno trebaju biti zaštićeni kao kulturna dobra. Nabrojimo samo neke: kapelica Svetoga Ante Pustinjaka u Kotezima, srednjovjekovno groblje sa stećcima u Kotezima, stećci u Vinima, rašćanska župna crkva Svetoga Mihovila, crkve Poljica Kozičkih, a, što je nevjerojatno, na popisu nema ni kule Avale u Vrgorcu.
Ovo je samo još jedan pokazatelj koliko Vrgorac gubi činjenicom što nema instituciju koja bi se bavila istraživanjem naše lokalne povijesti i kulturne baštine. Jer ako mi ne marimo našu lokalnu baštinu, neće sigurno ni centralna država.

16.04.2018. u 20:30 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 14.04.2018.

Dva stoljeća Pijace



Jeste li znali da je najstarija vrgorska ulica Pijaca zapravo dio trase poznate Napoleonove ceste koju je kroz naš kraj francuska uprava Dalmacije izgradila 1807. godine?

U vremenima kada nije postojala današnja ulica Tina Ujevića (cesta od Tinova spomenika do raskrižja), promet se kroz Vrgorac vršio starom Napoleonovom cestom koja je u Vrgorac ulazila preko Ercegova sela, pa nastavljala do današnjeg Korza, niz Pijacu, prolazila pokraj Žbara prema današnjoj Vinariji i dalje prema Škuljima nastavljala vijugati u pravcu Velikog Prologa i dalje Metkovića.

Štoviše, Vrgorac se nakon izgradnje te ceste početkom 19. stoljeća počeo od Gradine i vrgorskih komšiluka širiti prema Napoleonovoj cesti i graditi s obje strane ceste. U vrijeme austrijske uprave izgrađene su tako nove zgrade koje Vrgorcu daju taj građanski mediteranski štih, drugačiji od klasične pučke gradnje u komšilucima i selima.

Veći dio 20. stoljeća Pijaca je bila dvosmjerna za promet, ali danas je jednosmjerna s obzirom da je većinu prometa preuzela ulica Tina Ujevića.

14.04.2018. u 22:46 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 09.04.2018.

500 pratitelja stranice Društva

Facebook stranica Društva prijatelja vrgorske starine, osnovana 12. ožujka, dosegla je danas 500 pratitelja. Ima li ljepšega poklona u danima nakon osnivanja našega Društva od toga da se 500 vas pridružilo našoj stranici koja postoji tek par tjedana?
Zahvaljujemo Vam od srca i pozivamo da i svoje prijatelje ljubitelje vrgorske povijesti i baštine pozovete na našu stranicu.
Svi zajedno sudjelujmo u stvaranju jedne - iskreno to vjerujemo - lijepe priče o aktivizmu i lokalpatriotimu u korist cijele naše male i povezane zajednice.

09.04.2018. u 21:23 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 06.04.2018.

Predan zahtjev za registraciju Društva



Jutros smo u Uredu državne uprave u Vrgorcu predali zahtjev za registraciju Društva prijatelja vrgorske starine. Neka pustolovina počne!

06.04.2018. u 13:58 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 05.04.2018.

Osnovano Društvo prijatelja vrgorske starine



Večeras je u Vrgorcu održana osnivačka skupština Društva prijatelja vrgorske starine. Za predsjednika Društva izabran je profesor povijesti i geografije Branko Radonić iz Vrgorca. Za potpredsjednika je izabran dugogodišnji mjesni odbornik Matko Bašić iz Rašćana, dok je tajnica profesorica hrvatskog jezika i knjižničarka Adriana Turić-Erceg iz Vrgorca. Svi članovi izabranog vodstva veliki su ljubitelji lokalne povijesti, baštine i kulture vrgorskog kraja.

Nakon formalnog dijela sjednice osnivačke skupštine, bilo je više riječi o budućim djelatnostima Društva prijatelja vrgorske starine, a koji se tiču zaštite i istraživanja materijalne i nematerijalne kulturne baštine Vrgorske krajine. Izrađen je inicijalni popis projekata koji će se realizirati kroz izložbe i izdavačku djelatnost. Nakon što se Društvo prijatelja vrgorske starine registrira pri Uredu državne uprave (unutar 30 dana), kreće učlanjivanje, prikupljanje donacija, a potom realizacija zadanih projekata i promišljanje kulturne politike Vrgorca.

- Cilj ovoga Društva bit će obnova, zaštita i istraživanje materijalne i nematerijalne kulturne baštine Vrgorske krajine. Zalagat ćemo se i za formiranje gradskog muzeja ili neke druge ustanove koja će se baviti istraživanjem naše povijesti i čuvanjem baštine. Imat ćemo stav o kulturnoj politici državne, regionalne i lokalne uprave prema Vrgorcu, pritom dajući konstruktivne prijedloge. Kroz minula stoljeća nebriga, ratovi i zub vremena nepovratno su uništili značajne dijelove naše materijalne i nematerijalne baštine, a koja je neodvojivi dio našeg lokalnog identiteta Vrgorske krajine. Arhivska dokumentacija za našu povijest je također izvan Vrgorca, a predmeti etnološke, antropološke i povijesne važnosti su ili propali ili raštrkani po krajini u rijetkih privatnih imatelja. Pritom nam svakodnevno odlaze stare generacije, a bez prilike da svoja znanja i sjećanja prenesu novim generacijama. Kako nemamo muzej ili institut, naša povijest i baština se ne istražuju pa je, što se tiče nacionalne i regionalne historiografije i etnologije Vrgorac gotovo prazna ploča. Zbog istoga razloga Vrgorčani vrlo malo znaju o svojoj povijesti, iako je Vrgorac stoljetni, stari dalmatinski grad. Osnivamo Društvo kako bi promijenili dosadašnji odnos prema povijesti i baštini Vrgorca i maksimalno ćemo se truditi u ostvarivanju navedenih ciljeva, rekao je prigodom osnivanja Društva prijatelja vrgorske starine njegov predsjednik Branko Radonić.

05.04.2018. u 23:12 • 0 KomentaraPrint#^

Bogata tradicija križnih putova na Veliki petak u Vrgorskoj krajini



Piše: Branko Radonić, Društvo prijatelja vrgorske starine
Vrgorska krajina ima dugu tradiciju održavanja križnih putova u svojim župama na Veliki petak. Iako relativno nepoznata, ne samo izvan Vrgorca, već i među mlađim vrgorskim generacijama, nematerijalna baština križnih putova ovoga kraja je vrlo bogata. Novija vremena donijela su u veći dio župa izmjenu pravca križnog puta, pa se vrijedi prisjetiti kako je to nekad izgledalo u našim župama u Kozici, Orahu, Poljicima Kozičkim, Rašćanima, Ravči, Stiljima, Velikom Prologu, Vrgorcu i Zavojanim, a koje spadaju u Biokovski dekanat.

Kod popisivanja starih križnih putova treba voditi računa o tome da se dio rute mogao mijenjati od godine do godine, i da su se granice župa kroz povijest mijenjale. Pa je tako zapadni dio Vina prebačen iz župe Veliki Prolog 1971. ka Vrgorcu. Župi Kozica do početka 19. stoljeća pripadao je dio Rašćana te do 1886. i dio župe Slivno, a do 1922. godine i Poljica Kozička. Župi Orah do 1955. pripadao je veći dio Prapatnica kada je pripojen Stiljima, a 1971. stiljskoj župi je pripojen mali dio Prapatnica koji je dotad pripadao Vrgorcu. Župi Poljica Kozička su 1955. pripojena Mijaca, koja su dotad pripadala Stiljima. Stilja su do 1922. pripadala zavojanskoj župi.


• Župa KOZICA (selo Kozica)
Ruta Križnog puta započinjala je od župne crkve Svetoga Ilije u smjeru zaselka Duboka, a odatle smjerom Kupinovice – Vekići – Vlaka (kozička) – Puzići – Jujnovići – Šćebukovica. Odatle je procesija izbijala na Napoleonovu cestu i dalje išla prema Rotinoj ploči (nedaleko granice s Rašćanima) a potom na Grmine – put za Radoševac – Miočevići – Štulići – Gornji Ravlići – Vrutak i natrag u crkvu. Cijelim putem se moli i kanta muka Isusova. Ovaj križni put, prema svjedočanstvima, trajao je negdje do 1947. godine. Mlađe svjedočanstvo navodi kako je pedesetih godina 20. stoljeća ruta bila slijedeća: Župna crkva Svetoga Ilije – Vuletići – Ravno (kod Napoleonove ceste) – Puzići – Jujnovići – Podmačje (fizička ograda) – Katići (tu je odmor) – Šmagljuša (vinograd sjeverno od Katića) – Kobilja (odmor) – Štulići – Antunovići – župna crkva.

• Župa ORAH (selo Orah)
Nemamo podatke.

• Župa POLJICA KOZIČKA (sela Poljica Kozička i Mijaca)
Križni put kreće iz župne crkve Gospe od Zdravlja na Igrištu u Poljicima Kozičkim, gdje i završava. Ruta tog Križnog puta je slijedeća: Ravlići – Jujnovići – Rudeži – Krivići – Vuletići – Grančići – Okmadžići – Mijaca – Grljušići – Opačci – Medaci – Vranješi – Ravlići. Put je dug oko 27 kilometara, što ga čini jednim od najdužih, ako ne i najdužim, u Dalmaciji (hvarski je dug 22 kilometra). Križni put kreće u 8 sati, a završava u 15 sati. Cijelim putem se kanta, moli muka Isusova.

• Župa RAŠĆANE (selo Rašćane)
Procesija iz crkve Svetoga Mihovića kreće na Veliki Petak točno u 12 sati utabanim, stoljećima gotovo nepromijenjenim stazama, gazi se s kamena na kamen istim starim putem. Iz crkve procesija ide na Selakove Vinice, odatle na Kovačevića selo kroz cijelo Rašćansko polje na kojemu križonoša stopi križ u svaki bunar sa živom vodom na koji naiđe, a ima oko 12 starih bunara, i blagoslovi vodu u njima. Potom se dolazi u zaselak Vodenjak, a iz Vodenjaka u crkvu sv. Stipana u kojoj se odmara oko pola sata. Nastavlja se putem prema glavnoj cesti kroz zaselke Zeliće, Pakloše, ispod Godinja, ide se na Spilu i ponovno Popovim putem u crkvu sv. Mihovila gdje se ljubi Križ i održavaju ostali obredi Velikog Petka. Cijelim putem procesije kanta se Muka, a kantaju je parovi. Kantači mogu biti muškarci i žene, a obično bude 8 do 10 parova i pjevaju redom svih četiri do pet sati hoda dok se ne stigne u crkvu. Na ulasku svaki par na ulaznim vratima iskanta: „Sine Božji budi hvaljen po sve vike vikov, amen!“

• Župa RAVČA (sela Ravča, Kljenak i Kokorići)
Križni put započinjao je u župnoj crkvi Svetoga Mihovila na Ravči a odatle na Krš prema zaselku Matkovići – Pisak – kapela Svetoga Nikole u Kljenku – crkva Svih svetih u Kljenku i natrag prema župnoj crkvi na Ravči.

• Župa STILJA (sela Stilja i Prapatnice)
Procesija je za križem polazila iz župne crkve Svetoga Ivana Krstitelja u Stiljima i nastavljala put do zaselka Tolji. Odatle se išlo smjerom Gradina – Granići – Filipovići brig – Piskulja – Gomila u Kašču – Ražikovište – Kurilji – staro bućalište i natrag do crkve. Jedno drugo svjedočanstvo navodi kako je križni put išao starim putovima od župne crkve na Stiljima prema zaselku Turići odakle se pruža pogled na zavojanski kraj i tamošnju župnu crkvu Marijina rođenja. Vjernici bi se na tom mjestu poklonili Maloj Gospi, odakle se procesija vraćala natrag u stiljsku crkvu. Moguće je da se radi o vrlo starom križnom putu, jer su do osamostaljenja 1922. Stilja potpadala pod zavojansku župu.

• Župa VELIKI PROLOG - DUSINA (sela Veliki Prolog, Dusina, Podprolog, Milošići, Umčane i Draževitići)
Od župne crkve Velike Gospe na Velikom Prologu procesija ide na Lukavac, odatle kroz Dusinu i Butinu sve do Lučka. Odatle se vraća preko Butine kroz stare zaselke Rakušiće i Vukosave na Veliki Prolog. Drugi smjer Križnog puta u ovoj župi ide slijedećim smjerom: župna crkva na Velikom Prologu - stari zaselak Barbiri - stari zaselak Kalajžići - crkva Svetoga Petra - Ilića Glavica - Gradina - Podprolog – natrag u crkvu.

• Župa VRGORAC (mjesto Vrgorac i sela Kotezi, Banja, Kutac i Vina)
Na Veliki Petak bi obično bi u osam sati ujutro ispred crkve krenuo križonoša (unaprijed određen), a za njim narod. Procesija započinje kod župne crkve Navještenja Blažene Djevice Marije pa bi se kroz Domandžića i Markotića selo išlo prema selu Plana, zatim kroz Buninu preko Livode, Dubokog doca, Ravne Bunine kroz Sršenik, pa bi se došlo do Koteza, pa preko Bubnjica bi se došlo do Napoleonove ceste kojom bi se kroz Ercegovo selo doprlo do crkve. Nekada se ne bi išlo kroz Koteze već bi se iz Sršenika došlo pod fratrovu kuću pa bi se tu izašlo u Ercegovo selo. Oni koji su znali pjevati pjevali bi u procesiji Gospin plač i korizmene pjesme.

• Župa ZAVOJANE (sela Zavojane, Dragljane, Vlaka, Majići i Duge Njive)
Od župne crkve Marijina Rođenja u Zavojanima Križni put je išao na Orašje, a odatle smjerom Podastine – Divića kuća – Grebina – Biletjak – Duboka – Potprivorac – Bajtići – Grmine (Božići) – Potpolje i natrag u crkvu.

05.04.2018. u 13:09 • 0 KomentaraPrint#^

Osniva se Društvo prijatelja vrgorske starine



U tijeku je osnivanje DRUŠTVA PRIJATELJA VRGORSKE STARINE, udruge građana koja će baviti istraživanjem i zaštitom materijalne i nematerijalne baštine Vrgorske krajine, očuvanjem našeg lokalnog identiteta i lobiranjem za osnivanje vrgorskog muzeja. Uskoro više informacija o projektu i načinu uključenja. Zasad je dovoljno lajkati stranicu i pozvati prijatelje da učine isto.

05.04.2018. u 12:58 • 0 KomentaraPrint#^

Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

  travanj, 2018 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

Kolovoz 2020 (2)
Travanj 2020 (6)
Ožujak 2020 (3)
Siječanj 2020 (2)
Prosinac 2019 (4)
Studeni 2019 (6)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)
Kolovoz 2019 (2)
Srpanj 2019 (8)
Lipanj 2019 (4)
Svibanj 2019 (8)
Travanj 2019 (6)
Ožujak 2019 (1)
Veljača 2019 (5)
Siječanj 2019 (4)
Prosinac 2018 (10)
Studeni 2018 (14)
Listopad 2018 (9)
Rujan 2018 (7)
Kolovoz 2018 (10)
Srpanj 2018 (2)
Lipanj 2018 (9)
Svibanj 2018 (13)
Travanj 2018 (14)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

O Društvu

Društvo prijatelja vrgorske starine je udruga građana koja djeluje u Vrgorcu.

Adresa:
Društvo prijatelja vrgorske starine
Ulica Tina Ujevića 7,
21276 Vrgorac

Elektronička adresa:
info@vrgorskestarine.hr

PREDSJEDNIK: Branko Radonić, prof.
POTPREDSJEDNIK: Matko Bašić
TAJNICA: Adriana Turić-Erceg, prof.

Inicijativa osnivanja Društva: 12. ožujka 2018.
Društvo osnovano: 5. travnja 2018.
Društvo registrirano pri Uredu državne uprave: 16. travnja 2018.

CILJEVI Društva su:
- POTICANJE osnivanja kulturnih institucija (muzej, institut, itd.) koje će brinuti o zaštiti (popravci, konzervacija, restauracija) spomeničke kulturno-povijesne baštine te o istraživanju povijesti, običaja, lokalnog govora i drugih aspekata kulture Vrgorske krajine;
- ISTRAŽIVANJE i ZAŠTITA materijalne i nematerijalne kulturne baštine Vrgorske krajine;
- OČUVANJE lokalnog kulturnog identiteta vrgorskog kraja;
- PROMICANJE vrijednosti i značaja kulturno-povijesne baštine Vrgorske krajine kao kulturnog dobra važnog za regionalnu i nacionalnu kulturnu baštinu;
- PRONALAŽENJE i SKUPLJANJE predmeta, arhivske dokumentacije i fotografija od povijesnog, arheološkog, umjetničkog i etnografskog značaja za vrgorski kraj;
- UPOZNAVANJE domaćih građana i stranaca s kulturno-povijesnom baštinom Vrgorske krajine, a time i njezinom valorizacijom;
- SURADNJA sa znanstvenim, stručnim, kulturnim, prosvjetnim i drugim institucijama, ustanovama i udrugama, kao i tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave i državne uprave.

Poveznice

Društvo prijatelja vrgorske starine (fb)
Grad Vrgorac (web)
Vrgoračke novine (fb)
Vrgorac nekad (fb)
Blog od Vrgorca grada (web)
Turistička zajednica Vrgorac (fb)