30 godina odmaka

četvrtak , 05.07.2018.



Ovo je bilo daaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaavno



a ovo je bilo sada



Vrijeme izmedju ne zbrajam : odrasli su ljudi, mahom sa završenim fakultetima, medicinara-specijalista najviše
ali, nagnuti na dnevnikom svi su bili ono što su prestali davno biti : učenici kojima sam morala objašnjavati zašto je moja
četvorka jedina u nizu petica, zašto neopravdani sat zbog 5 minuta kašnjenja, zašto smo iz Plave Lagune po noći pješačili
do autobusa kroz šumu..........
Danas čitam u novinama, da je jedan od njih postao predsjednik Hajduka : u školi i na studiju maksimalno uspješan u svojoj struci
eto, našao se gotovo na kormilu Hajdučke buduće uspješnosti....Bravo Jasmine i ovdje !

Bila je to u subotu generacijska proslava mature: 150 bivših maturanata i moram reći, nisam ljubiteljica ovakvih dogadjanja i ne mogu se svakog sjetiti pogotovo ženskog dijela promijenjene boje kose, ali onih kojima sam bila razrednica kao što prva slika kaže i ovih niže što su me
okružili-njih eto mogu, na svoju radost.
Sve i svi smo se promijenili što je i normalno, ali kad pogledam svoj rukopis onda i sada mogu reći da jedino to kod mene je ostalo isto.


Bar neka mala utjeha kad je istost nečega u pitanju, zar ne ?

:

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.