Paso
subota, 24.10.2009.
10 činjenica o koraljima
|
Mnogi ljudi se dive njigovom zanimljivom i raznolikom izgledu u prirodi, bilo ronioci ili posijetitelji raznih svijetskih akvarija. Od davnina ga se koristi u izradi nakita i talismana. 1. Koralji (lat. Anthozoa) su razred u koljenu žarnjaka. Riječ "anthozoa" znači "cvjetajuća životinja". 2. Činjenicu da je koralj životinja znanstvenici su otkrili tek u 18. stoljeću, a do tada je vladalo vjerovanje da je riječ o biljci koja se stvrdne kad se izvadi iz mora. 3. Prema grčkoj legendi crveni koralj je nastao kada je Perzej odsjekao Meduzinu glavu i bacijo ju u more. Morske alge su se prekrivene tom krvlju iz Meduzine glave okamenile i postale koralj. 4. Crevni koralj nalazimo u Mediteranu te u Japanskom moru, najčešće se koristi u nakitu kao poludragi kamen. Crveni koralj nastaje bliže površini vode, dok su ružičasti i bijeli koralji u većim dubinama. Najvredniji je tamno crveni koralj, dok su vrlo traženi i svijetlo ružičasti koralji. Bijeli i svijetlo ružičasti koralj manje su popularni. Cijenu koralja određuje debljina grane, klasa i boja koralja. 5. Dubine na kojima obitava su od 30 – 300 metara, obično na južnim stranama otoka, a odgovaraju mu lokacije gdje je more čisto s izraženim morskim strujanjima koja donose hranu – planktone. 6. S oko 6.000 poznatih vrsta koralji su najveći razred u koljenu žarnjaka. Razvrstava ih se u 9 redova i 150 porodica. 7. Za kršćene je on simbol Isusove krvi, a prije se vjerovalo da ima čarobnu snagu i da mže štititi od zala (uroka, epidemija...) 8. Prva knjiga o crvenom korlaju napisana je 1964. godine, a autor joj je Lacaze- Duthiers. 9. Kako bi se koralj zaštitio, zabranjeno ga je loviti od 1. prosinca do 1. travnja. Za izlov ove ugrožene vrste u Jadranu koncesiju ima samo osam ronioca. 10. Vrlo malo koralja je nađeno u fosilnom obliku. |
- 10:41 - Komentari (0) - Isprintaj - #
četvrtak, 22.10.2009.
10 činjenica o meduzama
|
Meduze imaju lošu reputaciju zbog toga što mogu biti prijetnja kupačima. Ali iza peckavog uboda se krije nešto više. 1. Meduzino tijelo je građeno tako da se sastoji od 95% vode i više. Tijela su im mekana te nemaju niti vanjski niti unutarnji skelet (krelježnicu, ljušturu...). Nježene su i lako ih se ošteti. Meduzama je potrebna voda da im podržava tijelo i ako ju se iz vode izvadi, one se sasuše i ubrzo umru. 2. Meduze su radijalno simetrične. Meduze su simetrične oko središnje osi koja prolazi kroz dužinu njihova tijela, od vrha njihova „zvona“ do karaja njihovih krakova. Zakasta ili radijalna simetrija je značajka organizama koji nemaju lijevu i desnu stranu nego su okruglastog oblika. U zrakasto simetričnih životinja svaka ravnina koja se položi kroz središte tijela dijeli ga u dvije polovice koje su zrcalne slike. Ovaj oblik simetrije prisutan je kod spužvi i žarnjaka. 3. Meduza ima jednostavan probavni sustav sa samo jednim otvorom. Meduza uzima hranu kroz usta koja se nalaze sa donje strane ako su u obliku zvaona. Hrana se probavlja u gastrovaskularnoj šupljini, a neprobavljene ostatke izbacuje kroz usta. 4. Kretanje meduze se često uspoređuje sa jednostavnim vodomlaznim pogonom. Da bi se kretala naprijed meduza uzima voduu u svoje mišićavo zvono te ju istisnu iza sebe praveći tako mlazove vode koji ju tjeraju naprijed. 5. Meduze nemaju mozga, niti krvi. Njihova osjetila su primitivna i sastoje se od neuronskie mreže, očnih pjega koje mogu razlikovati svjetlo i tamu, i kemosenzitivne jamice koje olakšavaju indentificiranje potencijalnog plijena. 6. Tijelo meduza se sastoji od tri sloja. Vanjski sloj se zove epiderma, unutarnji sloj koji okružuje gastrovaskularnu šupljinu se zove gastroderm i srednji sloj koji se sastoji od gustog sloja zvanog mezoglej. 7. Tisuće žernih stanica se nalazi na meduzinim krakovima za hranjenje i ustima. Žarne stanice luče otrovni sadržaj. Dodirne li se nastavak žarne stanice, žarna čahura pukne i izbacuje žarnu nit koja na svom kraju ima harpunasti završetak. Na taj način u tkivo koje ju je dodirnulo, prenosi otrov sadržan u žarnoj stanici. Ovo je jedna od najbržih reakcija poznatih u čitavom životinjskom svijetu. Kad je otrov izbačen, meduza odbacuje iskorištenu žarnu čahuru, i gradi novu. 8. Kad se kreću samostalno, njihova brzina je oko devet kilometara na sat. 9. Ime meduza potječe iz grčke mitologije. Tako se zvala strašna Gorgona koju je ubio Perzej odrubivši joj glavu. Meduza je umjesto kose imala zmije i od njezinog pogleda bi se svatko skamenio. Iz njezine krvi rodio se krilati konj Pegaz. 10. Većina meduza živi na površini mora, ali neke žive i na dubini od 3.000 metara. Prva pomoć Ako vas opeče meduza, izađite iz vode i opečeno mjesto dobro isperite slanom vodom kako bi se lovke isprale. Nemojte trljati je će se otrov iz žarnih čahura samo još više širiti. Na opečeno mjesto možete staviti obični bijeli ocat, limunov sok ili urin i ostaviti da djeluje. To će spriječiti daljnje pucanje žarnih čahura. Ne koristite alkohol ni slatku vodu za ispiranje! Na svu sreću, opekline meduza koje se sreću kod nas nisu opasne, samo dosta neugodne. Ukoliko vas opeče više meduza odjednom po tijelu ili samo jedna po licu, bilo bi dobro potražiti medicinsku pomoć. |
- 10:22 - Komentari (0) - Isprintaj - #
srijeda, 21.10.2009.
Koliko vrsta nastanjuje naš planet?
|
Prema zadnjim podacima, znanstevenici su opisali preko 1,5 milijuna vrsti životinja, biljaka i algi. Najveća raznolikost postoji među insektima koje obuhvaća približno milijun od ukupnog broja vrsta na Zemlji. Sisavci čine jednu od najmanjih skupina sa samo 5 416 članova. Sve zajedno Zemljini oceani i kontinenti su stanište za oko 60 000 vrsta kralježnjaka i 300 000 vrsta biljaka. Budući da je brojanje vrsta otežano, brojevi su približni, i često variraju. Životinje žive na najrazličitijim staništima od kojih su mnoga vrlo nepristupačna (kako samo izbrojati parazite koji se nastanjuju unutar domaćina kao npr trakavice i gliste?), a i monogo životinja lako i brzo mijenja mjesto na kojem se nalazi. Teško je i zamijetiti mnoge vrste koje su jedva primjetne zbog svoje veličine. Unotoč svim tim poteškočama važno je da znamo barem približan broj vrsta kako bi postigli ravnotežu pri istraživanju, očuvanju i znali približnu strukturu zajednica. Životinje: približno 3-30 milijuna vrsti | |--Beskralješnjaci: 97% od svih znanih vrsta | -- --Spužve: 10,000 vrsta | |--Žarnjaci: 8,000-9,000 vrsta | |--Mekušci: 100,000 vrsta | |--Plošnjaci: 13,000 vrsta | |--Nematode: 20,000 vrsta | |--Kolutičavci: 12,000 vrsta | | -- --Raci: 40,000 vrsti | |--Insekti: 1-30 milijuna vrsta | --Pauci: 75,500 vrsta| --Kralježnjaci: 3% od svih znanih vrsta -- --Reptili: 7,984 vrsta |--Vodozemci: 5,400 vrsta |--Ptice: 9,000-10,000 vrsta |--Sisavci: 4,475-5,000 vrsta |
- 11:58 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Ne dirajte mladunčad zečeva u prirodi
|
Pruzeto sa: http://www.tarraland.com/ne-dirajte-mladuncad-zeceva-u-prirodi.html Da li je opravdano njihovo diranje? Zašto ljudi uzimaju mladunčad divljih zečića iz prirode? U doslovce 99% slučajeva odgovor na prvo pitanje je odlučan NE - diranje mladunčadi NIJE opravdano. Mladunčad zečeva ne smije se dirati jer im je majka uvijek u blizini i iako se pogrešno misli da su napušteni, majka ih ipak nije ostavila, a tek ako dirate mladunčad, na njima ostavljate miris i majka ih više neće prihvatiti. Istog trenutka znatno su im smanjene šanse da prežive, jer je najteže bez majčinog mlijeka, koje im u tom trenutku oduzimamo.. Što napraviti ako nađete gnijezdo? Ako nađete gnijezdo, iduća 2 mjeseca barem 5 metara oko njega ne smijete kositi kako bi se bebe dok rastu imale gdje skrivati, te se trebate udaljiti i za to vrijeme ne odlaziti ondje, a travu što ju je moguće više i dulje ostaviti nepokošenu. Također, prije košnje valja prošetati djelom koji planirate kositi, kako biste u busenu trave vidjeli moguće gnijezdo i u tom slučaju košnju bar na tom djelu livade odgodili. Potpuno je normalno da se gnijezdo sa bebama nalazi na samo par metara od vaše kuće ili vikendice, usred vrta, voćnjaka ili vinograda. Možete kontaktirati Udrugu Utočišta kunića i divljih zečeva "Mrkvica" ukoliko smatrate da trebate naš savjet, no pritom mladunčad NE dirajte. U Hrvatskoj se svake godine nenamjerno uzurpira nekoliko stotina mladunčadi zečeva u gnijezdima i znatna većina njih zbog toga ugiba. ako su u gnijezdu nasred livade sami, te tako djeluju nezaštićeno, zečevi nikada nisu ostali bez majke - svi zečići koje naša Udruga spašava, mladunčad su koju su već nažalost dirali ljudi misleći da nemaju majku pa su na njima ostavili miris radi kojeg ih majka više ne prihvaća, ali zapravo nije realno očekivati da će divlja zečica sjediti uz mladunčad dok se čovjek približava, zar ne? Ona ako i jest u blizini, uplašeno pobjegne pa se ljudi često neopravdano čude zašto su bebe same - no potpuno je normalno da se odrasla divlja životinja sakriva kako ne bi predatora (a tako niti čovjeka) navukla na mladunčad. Ona ih promatra iz daljine, a nerijetko i napusti na nekoliko sati, i vraća im se tek u sumrak ili noću i to jednom do najviše 2 puta dnevno da ih na svega par minuta nahrani te se nakon toga ponovno udalji. Stoga ju nikada nećete vidjeti u blizini. Iz niza nabrojenih razloga zečiće ne smijete dirati, već ih treba ostaviti prirodi i njihovoj majci koja samo čeka da se udaljimo, te da se ne miješamo u prirodu do te mjere da im uzimamo mladunčad. Majka zečica najbolje brine o njima i mnogo veće su šanse da mladunčad preživi uz majku, nego na bilo kakvom umjetnom mlijeku i ručnom othranjivanju. Izuzetne su situacije kada je majka zečica evidentno nađena uginula / nastradala u prometu - ili ako je beba zečić zaista teško ranjena. No, takvi su slučajevi toliko rijetki da ih gotovo ne treba spominjati. Također se ne morate brinuti da će Vaš pas ili mačka dirati zečiće - jer oni nemaju miris, i predatori nerijetko prošetaju pokraj njih a da ih niti ne zamijete. Iako je prirodna selekcija postojeća, mi ljudi nismo ti koji se smijemo miješati u nju. Kako vrlo jednostavno možete pridonijeti spašavanju mladunčadi zečića? Molimo sve koji ovo čitaju, posebice nalaznike tj osobe koji su već našli i nažalost dirali mladunčad pogrešno misleći da ih je majka ostavila: da educiraju sve prijatelje, obitelj, poznanike, sugrađane, da se mladunčad zečeva ne smije dirati jer im je majka uvijek u blizini i nije ih ostavila, a ako ih diraju , na njima ostavljaju miris i majka ih tek tada više neće prihvatiti. Jer, statistika govori da vi niste jedini iz vaše blizine koji su dirali mladunčad zečeva, te će kroz par godina vrlo vjerovatno još netko od vaših poznanika, najčešće iz neznanja, dirati zečiće i time im smanjiti šansu da prežive. Educirajte ih na vrijeme. |
- 00:25 - Komentari (1) - Isprintaj - #
ponedjeljak, 19.10.2009.
Veterinarske stanice grada Zagreba
|
Privatne veterinarske stanice grada Zagreba "BELA", Berislav Kosutic, Schrottova 4, Zagreb "BIBINO", Aleksandar Durrigl, Jurjevska 25, Zagreb "BUBA", dr. vet. Bruno Ljolje, Selska 92 d, tel. 3771 761 "BUNAREVIC-MIRCETIC" d.o.o., M. Lenucija 9, Zagreb "DAMA-VET", Ivica Harapin, Zupanjska 21, Zagreb "DIA-VET" d.o.o., Ilica 474, Zagreb "DON", Nenad Domjan, Lascinska 82, Zagreb "Dr.PEZO", Vladimir Pezo, Nehruov trg 16, Zagreb "GOLDI", Dr. Silvija Rakocevic, Preradoviceva 26, Zagreb "KASTOR & DAR", Nenad Krsul, Oboj 48a, Zagreb "KATALINIC", Bozena Katalinic, Kriznog puta 66, Zagreb "LJUBIMAC", Goran Csik, Matije Ivanica 19, Zagreb "MORNA", Juraj Gembarovski, Donje Svetice 9, Zagreb "NERA", Dragan Petrovic, Dubrava 151 a, Zagreb "NOA", Tihomir Kljajic, 5. Poljanice 2, Zagreb "NOVO BRESTJE", Bozidar Darko Martic, Ul. Orhideja 89, Zagreb "PLAVI KRIZ", Stanislav Mrkobrada, Konjicka 21, Zagreb "SAPA", Boris LJubic, Taborska 5a, Zagreb "VETAMED" s.p.o., A. Heinza 3, Zagreb "VETING" Dr. Jasna Obradovic, L. Ružićke 10, Zagreb IGOR MARKOVIC, Pile I 33, Zagreb MIROSLAV VERSIC, Vinobreska 20, Podsused, Zagreb Mr. MIROSLAV VERSIC, Karaznik 20, Zagreb TIHOMIR DRAGOJLOV, Zvonimirova 122, Zagreb "ZOE" CONSULT d.o.o., Trnjanska 126a, Zagreb Veterinarske stanice Grada Zagreba Veterinarska ambulanta Dubrava, Dankovečka 9, 2987-983 Veterinarska ambulanta Kustošija, Kustošijanska 97, 3702-867 Veterinarska ambulanta Špansko, Tr5žnica Špansko b.b., 3897-642 Veterinarska ambulanta Ul. Grada Mainza, Ul. Grada Mainza 23, 3730- 408 Veterinarska ambulanta Heinzelova, Heinzelova 68, 6040-186 |
- 10:10 - Komentari (1) - Isprintaj - #
Zakon o zaštiti životinja
|
Zabranjeni postupci u svrhu zaštite životinja Članak 4. (1) Zabranjeno je životinje ubijati, nanositi im bol, patnju i ozljede te ih namjerno izlagati strahu, protivno odredbama ovoga Zakona. (2) Zabranjeno je: 1. uzgajati životinje na način da trpe bol, patnju i strah te ih namjerno ozljeđivati, protivno pravilima struke odnosno najnovijim znanstvenim dostignućima, 2. uvoziti i prodavati životinje koje potječu iz uzgoja iz točke 1. ovoga stavka, 3. povećavati agresivnost životinja selekcijom ili drugim metodama, 4. huškati životinje na druge životinje ili čovjeka ili ih dresirati na agresivnost, osim pri dresuri službenih i lovačkih pasa pod vodstvom osposobljenih osoba, 5. obučavati životinje za borbe, organizirati borbe životinja, osim tradicionalnih natjecanja bikova, ili sudjelovati u njima, posjećivati ih i oglašavati te u vezi s tim organizirati klađenje i sudjelovati u klađenju, 6. davati žive životinje kao nagrade u igrama na sreću, 7. koristiti tehničke uređaje, pomoćna sredstva ili naprave kojima se u obliku kazne utječe na ponašanje životinja, uključujući bod¬ljikave ogrlice ili sredstva za dresuru koja uključuju upotrebu elek¬trič¬ne struje ili kemijskih tvari, osim pri dresuri službenih pasa, 8. organizirati utrke pasa na tvrdim podlogama, 9. davati stimulanse ili druge nedopuštene tvari životinjama kako bi se poboljšao njihov nastup na sportskim natjecanjima i na predstavama, 10. koristiti nedopuštene stimulanse i tvari u svrhu bržeg rasta i prirasta životinja, 11. koristiti životinje za cirkuske i druge predstave, filmska i televizijska snimanja, oglašavanja, izložbe ili natjecanja, ukoliko ih se pri tome prisiljava na neprirodno ponašanje ili se kod životinja izaziva bol, patnja, ozljede ili strah, 12. prisiljavati životinje na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede ili strah, 13. izlagati životinje nepovoljnim temperaturama i vremenskim uvjetima, protivno prihvaćenim zoohigijenskim standardima za pojedinu vrstu ili nedostatku kisika, čime se kod životinja uzrokuje bol, patnja, ozljede ili strah, 14. davati životinjama hranu ili tvari čije uzimanje uzrokuje bol, patnju, ozljede, strah ili smrt, 15. prisiljavati životinje na uzimanje određene hrane ili tvari, ukoliko to ne odredi veterinar u veterinarsko-zdravstvene svrhe ili ako nije znanstveno opravdano, 16. zanemarivati životinje s obzirom na njihovo zdravlje, smještaj, ishranu i njegu, 17. živim životinjama odsijecati osjetljive dijelove tijela, protiv¬no odredbama ovoga Zakona, 18. upotrebljavati nedopuštene zamke za hvatanje životinja, 19. hraniti životinje drugim živim životinjama, osim ako je to neizbježno, 20. upotrebljavati žive životinje kao mamce u lovu, 21. ograničavati kretanje životinjama na način koji im uzrokuje bol, patnju, ozljede ili strah, protivno odredbama ovoga Zakona, 22. omamljivati, klati ili ubijati životinje u ritualne svrhe, 23. uzgajati životinje u svrhu proizvodnje krzna. (3) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka, dopušteni su postupci: 1. koji su primjenjuju iz veterinarsko-zdravstvenih razloga ili se iz drugoga razloga poduzimaju radi zaštite životinja, 2. koji se provode u svrhu kontrole bolesti ljudi i životinja, 3. koji se provode u svrhu suzbijanja štetnika, 4. kontrole kretanja životinja koje se uzgajaju u svrhu proizvod¬nje upotrebom elektro-šokova te postavljanje električnih ograda za ži¬votinje. (4) Način dresure službenih pasa i konja propisuje ministar, uz mišljenje ministra nadležnog za unutarnje poslove i ministra nadlež¬nog za obranu. Zaštita životinja pri držanju i uzgoju Članak 5. Posjednik životinje ne smije: 1. napustiti domaću životinju, kućnog ljubimca ili uzgojenu div¬lju životinju i druge životinje koje drži pod nadzorom, 2. uzgojenu ili othranjenu divlju životinju izložiti slobodnoj prirodi ili je ondje naseliti, ako nije pripremljena za preživljavanje u takvom životnom prostoru, u skladu s posebnim propisima, 3. nanositi bol, patnju i ozljede životinjama pri dresuri. Obveza pružanja pomoći Članak 6. Svatko tko ozlijedi životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ukoliko to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći. Načela držanja životinja Članak 36. (1) Životinje se mogu držati samo ako se može udovoljiti njihovim biološkim potrebama na način da se ne ometaju njihove fiziološke funkcije i ponašanje. (2) Posjednik životinja mora osigurati da prostor, sloboda kretanja, konfiguracija tla, konstrukcija zgrada i nastambi u kojima se životinje drže, mikroklimatski uvjeti, njega i hrana, kao i mogućnost međusobnog kontakta, uzimajući u obzir vrstu, dob i stupanj razvoja, mogućnost prilagodbe i udomaćenost životinja, odgovara njihovim fiziološkim i etološkim potrebama. Njega u slučaju bolesti ili ozljede Članak 38. (1) Posjednik mora životinje koje pokazuju znakove bolesti ili su ozlijeđene bez odgađanja prikladno zbrinuti te im, ako je potreb¬no, osigurati veterinarsko-zdravstvenu zaštitu. (2) Oboljele ili ozlijeđene životinje potrebno je smjestiti u skladu s njihovim potrebama i ako je neophodno, u zasebne prostore ili nastambe. Kretanje životinja Članak 39. (1) Kretanje životinja ne smije se ograničavati na način koji životinjama nanosi nepotrebnu patnju, bol, ozljede ili strah. (2) Životinje moraju imati na raspolaganju prostor koji je u skladu s njihovim fiziološkim i etološkim potrebama. (3) Životinjama dnevno mora biti osigurano razdoblje tijekom kojega neće biti privezane radi mogućnosti kretanja u skladu s njihovim fiziološkim i etološkim potrebama. Privezane životinje moraju imati mogućnost kretanja te ne smiju biti izložene boli, patnji, ozljedama i strahu. (4) Domaćim životinjama i divljači u uzgoju moraju se osigurati odgovarajuće nastambe ili zakloni u kojima se mogu kretati te primjeren prostor za ispust i ispašu. (5) Divlje životinje ne smiju se držati vezane, osim iz veterinarsko-zdravstvenih ili sigurnosnih razloga. Navedeno se ne odnosi na dresuru ptica grabljivica kod sokolarenja. Hranjenje i napajanje Članak 40. (1) Vrsta, kakvoća i količina hrane za životinje moraju biti u skladu s vrstom, dobi i fiziološkim potrebama životinje. (2) Životinje moraju imati pristup dovoljnim količinama vode za piće odgovarajuće kakvoće u skladu s njihovim potrebama. (3) Hrana i voda životinjama se moraju nuditi na način prilagođen njihovoj vrsti i dobi. (4) Prostorije i opremu za hranjenje i napajanje potrebno je održavati čistima, a prostorije opremiti tako da životinje mogu uzimati hranu i vodu na način primjeren njihovoj vrsti. 7. Zaštita kućnih ljubimaca Članak 48. (1) Kućnim ljubimcima moraju se osigurati uvjeti držanja u skladu s njihovim potrebama. (2) Ako se kao kućnog ljubimca nabavlja strana životinjska vrsta ili životinjska vrsta zaštićena posebnim propisom o zaštiti prirode, mora se udovoljiti posebnim uvjetima držanja. (3) Zabranjuje se prodaja kućnih ljubimaca maloljetnim osobama. (4) Zabranjeno je držanje i postupanje s kućnim ljubimcima te njihovo kretanje na način koji ugrožava zdravlje i sigurnost drugih životinja i ljudi, a posebice djece. (5) Posjednici kućnih ljubimaca moraju osigurati kontrolu razmnožavanja životinja pod njihovim nadzorom. (6) Posjednici moraju zbrinjavati mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca u skladu s odredbama ovoga Zakona, a u slučaju nekontroliranog razmnožavanja, kada ne žele sami zbrinuti mladunčad, snose troškove njihovog zbrinjavanja. (7) Uvjete i način držanja opasnih i moguće opasnih pasa propisuje ministar. Članak 49. (1) Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više rasplodnih ženki ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o udovoljavanju uvjetima koje donosi nadležno tijelo. (2) Nadležno tijelo vodi upisnik uzgoja iz stavka 1. ovoga članka. (3) Uvjete za uzgoj kućnih ljubimaca iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/128788.html |
- 10:03 - Komentari (0) - Isprintaj - #
subota, 17.10.2009.
Zakon o dobrobiti životinja
|
Članak 4. Posjednik životinje, ovisno ovrsti i potrebama životinje, dužan je životinju hraniti, napajati, njegovati, smjestiti je i osigurati joj zdravstvenu zaštitu. II. ZAŠTITA ŽIVOTINJA PRI DRŽANJU I UZGOJU Članak 5. Posjednik životinje ne smije: 1.prisiljavati životinju na rad i napore koje ona, zbog svojega uzrasta ili stanja, ne može podnijeti ili koji nadilaze njezinu snagu, 2. napuštati životinje za društvo i druge životinje držane pod nadzorom čovjeka, 3.uzgojenu ili othranjenu divlju životinju izložiti slobodnoj prirodi ili je ondje naseliti, ako nije pripremljena za preživljavanje u takvom životnom prostoru, 4. nanositi bol, patnju ili ozljedu životinjama pri dresuri, 5. mučiti, ubijati ili ozljeđivati životinje tijekom snimanja filmova, promidžbenih poruka ili sličnih namjena, 6.provjeravati oštrinu životinje na drugoj životinji, huškati jednu životinju na drugu, osim pri dresuri pasa Ministarstva unutarnjih poslovai vojske, huškati životinju na čovjeka te priređivati borbe životinja, 7. obavljati operativno-kozmetičke i kirurške zahvate na životinjama koji nisu propisani kao svojstveni pojedinim pasminama, 8. hraniti životinje drugim živim životinjama, osim ako je to neizbježno, 9. upotrebljavati žive životinje kao mamce u lovu, 10. onemogućavati kretanje životinji na način da joj nanosi bol, patnje ili ozljedu. XI. ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA Članak 26. (1) Pronađene životinje drže se u skloništima za životinje i higijenskim servisima. (2)Napuštene i izgubljene životinje skupljaju zaposlenici higijenskog servisa tako da životinji nanose najmanje boli i patnji i predaju ih u skloništa za životinje. (3) Životinje iz higijenskog servisa koje nije moguće udomiti mogu se nakon 30 dana držanja u higijenskom servisu usmrtiti. (4)Ako je pronađena divlja životinja, higijenski servis, odnosno sklonište obvezno je najbližem lovačkom društvu podnijeti zahtjev za njezino vraćanje u prirodu ako je to moguće, a u protivnom se ta životinja predaje najbližem zoološkom vrtu koji je opremljen za njezino primanje. Ukoliko ni zoološki vrt nije u mogućnosti primiti životinju, ona se usmrćuje. (5) Ako je pronađena posebno zaštićena divlja životinja, obavješćuje se tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite prirode i okoliša, koje donosi odluku o daljnjem postupku. (6) Posebne uvjete za osnivanje i rad skloništa za životinje i higijenskih servisa propisuje ministar. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/270139.html |
- 13:35 - Komentari (0) - Isprintaj - #
ponedjeljak, 12.10.2009.
Clicker Training/ Treniranje klikerom
|
Clicker training ili treniranje klikerom je način treniranja životinje koristeći kliker kao marker za ponašanje koje će dobiti pozitivan podražaj (biti nagrađeno). Bit treniranja klikerom je da se životinja navodi, a ne prisiljava na poželjno ponašanje! Kliker je mala mehanička naprava koja stvara specifičan"klik" koji životinja brzo zapamti i prepoznaje jer smo ga povezali sa nekim oblikom nagrade (hranom, igračkom, maženjem...). Prednost klikera ješto je brz i stoga njime možemo precizno dati životinji do znanja koje ponašanje će biti nagrađeno (primjer: točno u trenutku kada mu/joj guza dodirne pod u učenju naredbe sjedi). Dok bi koristili glas za to, životinja bi već u pola riječi mogla ustati iz tog položaja i mi bismo nagradili njeno ustajanje.Pri ovom treniranju i učenju životinja se ne kažnjava ni na koji način, već se samo pozitivno i prihvatljivo ponašanje nagrađuje, stoga se ono negativno i nepoželjno s vremenom izgubi. Ovim treniranjem se poboljšava veza životina-vlasnik budući da životinja nema nikakve negativne asocijacije vezane uz svog vlasnika (deranje,nervoza, udaranje i sl.), a vlasnik bolje upoznaje vlastitu životinju jer pri treniranju konstantno prati njeno ponašanje. Ubrzo se razvije prisna veza i vlasnik zna što se životinji sviđa i koji su njeni strahovi te joj pomoću treniranja klikerom može obajsniti da neki od tih strahova nisu opravdani (primjer: pucanje petardi kada je u kući, usisavanje, kupanje i sl.) to sve pridonosi skladnijim odnosima i u cijeloj zajednici (obitelji, zgradi, pri šetnji...). Najbolje je što je ovo treniranje zabavno i za životinju i za vlasnika! Nema više stresa, deranja, niti kazni! Ubrzo ovaj način treniranja postaje omiljen način provođenja slobodnog vremena i za vlasnika i za životinju. |
- 12:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Listopad 2009 (8) Dnevnik.hr |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Opis bloga
Životinje, psi, priroda, ekologija, clicker training, calming signals... |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||