|
|
srijeda, 26.05.2010.
Internet: posljednja crta obrane slobode
Mediji, kako tiskani tako i oni elektronički – radio i televizija odavno nisu novost. Tako i njihovo kontroliranje od strane diktatora i brojnih represivnih režima nije nešto za što je potrebno puno vremena ili inventivnosti. Prethodnici, "legendarni" diktatori, ostavili su čovječanstvu u naslijeđe efikasna i brza rješenja gušenja medijskih sloboda u nabrojanim vrstama medija.
Internet je nešto noviji pa se posebno ne-inventivni svjetski diktatori nisu mogli osloniti na uzore. Morali su učiti, tražiti rješenja ispočetka. Najprije se Internet ignorirao kao nebitna pojava. A onda, malo po malo, poput komaraca, web portali su počeli bockati diktatore, a pridružili su im se i blogovi tj. blogeri.
Kao što to Osječani jako dobro znaju, komarce možete ignorirati dok vas na sat ubodu dva-tri, ali kad ubodi postanu dvoznamenkasti ili troznamenkasti, ignoriranju je kraj...
Tako je došlo i do zanimanja diktatora, represivnih režima, i inih sličnih anti-slobodarskih državnih i paradržavnih karcinoma ljudskog društva za Internet i ono što se događa na ovoj mreži svih mreža.
Neke države koje u svom nazivu sadrže oznaku "narodnih" Internet cenzuriraju, druge svom narodu ne pružaju mogućnost niti da mu pristupe, dok treće nerijetko po nazivu i "demokratske" nepoželjne internetske "geekove" jednostavno zatvaraju.
Tako je prošle godine 68 blogera, web urednika, web novinara i sličnih on-line izvjestitelja zatvoreno (prema Committee to Protect Journalist) čineći time najbrojniju skupinu medijskih djelatnika po broju zatvorenika, ispred onih iz tiskanih i elektroničkih medija (radio i TV).
No, ako možete kontrolirati blogere i web portale kako ćete kontrolirati socijalne mreže i medije poput Twittera i Facebooka i ono što ljudi tamo rade!? Nikako, odnosno možete pokušati, kako to "slobodarski" predsjednik Venecuele radi, zaposlivši 200 ljudi da na Twitteru promiču njegove "slobodarske" ideje. Hugu Chavezu ( na Twitteru @chavezcandanga) nije bilo dovoljno što je do sada oko 2000 puta uzeo vrijeme televizija i radio stanica u Venecueli putem svojih direktnih obraćanja u živo - "cadena". Chavez želi kontrolirati i Internet!
Internet je ipak posljednja crta obrane slobode informiranja i kritiziranja i nikakvi zaposlenici vam u tome neće pomoći! Jedini način da onemogućite kritiku na Internetu jeste da mu onemogućite pristup ili da uhitite sve korisnike socijalnih ili društvenih mreža, a njih je puno, puno više negoli blogera i web novinara, urednika i inih – bez dlake na jeziku...
|
subota, 22.05.2010.
Država zna koristiti Internet i dobro nas informira!
Ne, naslov nije ironičan. Prije otprilike mjesec dana za Jutarnji list sam dao nekoliko izjava Meriti Arslani za članak o pretraživanju Interneta u Hrvatskoj. Između ostaloga spomenuo sam u pozitivnom kontekstu državu, službe, u pogledu stavljanja informacija na Internet. Naravno, nisu svi pozitivni primjer, no većina to radi jako dobro.
Zašto konstantno kritizirati kako se sve radi loše, ponekad je potrebno istaknuti i dobre primjere.
Primjerice, posjet stranicama Ministarstva unutarnjih poslova - www.mup.hr bit će dovoljan da se u potpunosti pripremite za birokraciju (prikupljanje potrebnih papira) pri izdavanju dokumenata, poput osobne iskaznice, pa i skinete PDF formular za izdavanje iskaznice... Nema smisla da se netko žali kako je tri puta obilazio Policijsku upravu pri vađenju dokumenata; odnosno ima, samo ukoliko ne koristi Internet...
Već duže vrijeme priča se o "bespotrebnoj" i pre-kompliciranoj birokraciji pri vađenju dopunskog zdravstvenog osiguranja. Jeste li znali da to možete učiniti i on-line? Naravno samo ukoliko imate elektronički potpis.
Znači nema gužve, komplikacija, nego malo tipkanja i klikanja i gotovo!
Uz hitnu pomoć, policiju i vatrogasce, jedna od službi koja bi vam mogla zatrebati je i Državni inspektorat, koji izlazi na teren/rješava pitanja (između ostalog) povreda prava potrošača. Prijavu Državnom inspektoratu možete podnijeti on-line (putem obrasca), a takvu prijavu čak i preferiraju!
Kada trebate vremensku prognozu, visinu temperature i sl. nezaobilazna adresa je www.meteo.hr, a to je Državni hidrometeorološki zavod. Stranice nisu najupadljivijeg dizajna, kao ni one MUP-a ili brojnih drugih državnih tijela, ali na njima ćete bez problema pronaći ono što vam treba.
Na kraju pohvalit ću i stranice Vlade RH, www.vlada.hr koje su po sadržaju klasični portal, prepune informacija, vijesti, podcastova... Tu zbilja ima svega, to je definitivno početna stranica pretraživanja sadržaja koji vam je potreban (kada govorimo o državi).
Što ukoliko nemate pristup Internetu, a ne troši vam se silan novac za telefonsko informiranje? Vjerovali ili ne, postoji nekoliko besplatnih telefona koje je pokrenula Vlada/ministarstva, poput besplatnog telefona Vlade 0800 11 11; besplatnog otvorenog telefona Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje 0800 63 63 63; poduzetničkog besplatnog info telefona Ministarstva gospodarstva 0800 234 505; besplatnog info telefona porezne uprave 0800 66 99 33 itd.
Hrvatska na 35. mjestu u svijetu po razvoju e-Vlade
Netko će reći kako sve to nije dovoljno!?
Postoji i način mjerenja digitalne pristupačnosti države njenim građanima, gospodarstvenicima (e-Goverment)... Točnije, Ujedinjeni narodi izrađuju UN e-Government development index* za svoju 191 članicu. U 2010. Hrvatska je završila na 35. mjestu, ispred Italije, Portugala, Brazila, Srbije, Cipra... Za vječne kritičare, Hrvatska je ipak iza Slovenije, Češke i Mađarske...
Za domaću zadaću posjetite:
www.e-hrvatska.hr
www.hitro.hr
www.mojauprava.hr
*UN e-Government development Index (PDF izvještaj ~ 7 MB)
|
subota, 08.05.2010.
Ukradeni identitet na Facebooku ili na ugovoru…
Internet nije nešto čega se trebamo bojati. Internet i sve što nudi trebamo prigrliti maksimalno i koristiti jednako tako. To je nešto što često ponavljam, pogotovo starijima koji ne razumiju ili se boje Interneta, ali i njegovih 2.0 funkcionalnosti koje su donijeli blog, Facebook, Twitter…
Nažalost s gornjom konstatacijom slažu se i oni kojim je Internet sredstvo za ilegalnu zaradu, bilo prevarom, krađom… Uz one koji Internet intencionalno, s namjerom zlorabe, postoji i veliki broj onih koji iz "zabave" kradu (glume druge osobe – pretvaraju se) tuđe identitete, niti ne sluteći kakvu bol i štetu nanose onima kojima su otuđili identitet na Internetu.
Legislativa još uvijek nije dovoljno dobro obuhvatila "nove" pojave, a i inače razvoj tehnologije je jednostavno puno brži od zakonodavaca, pa "zrakoprazni" prostor ili rupe u zakonima mnogi koriste kako bi se ili okoristili ili "zabavili".
Kriminalaca će uvijek biti, svugdje, pa opreza nikada dosta. Kada kuću ili auto ostavljate otključanima ili kada svoje osobne dokumente ostavljate po svuda jednostavno izazivate da ih netko ukrade. No, na Internetu se lako može dogoditi i da se netko predstavlja kao vi.
Među mlađima je osobito popularno otvaranje lažnih (najčešće Facebook) profila njihovih vršnjaka koje potom ismijavaju, izruguju im se putem fotografija, podataka o njima, informacijama i slično. Iako cijelim skupinama to zna biti urnebesno smiješno, takve stvari dovode to traumatskih situacija koje mogu ostaviti trajne posljedice na osobu koja je "predmet zabave".
Uz mlađe, često se lažne profile otvara i za poznate, koji isto tako mogu biti predmet izruge. Tu se svima čini kako ima i manje štete, no, kao i u prvom slučaju, i ovdje šteta može biti nanesena. Naime, lažne profile neće svi razaznati i otkriti, neki će ostati u uvjerenju kako se radi o stvarnoj – identičnoj osobi i stvarati svoje stavove prema onom kako je osoba predstavljena na lažnom profilu.
Ranije sam pisao o intelektualnom vlasništvu i potrebi da ga shvatimo kao stvarno vlasništvo. Ovaj puta apeliram da vlastiti identitet, kao i identitet drugih shvatite kao nešto što ne smije biti otuđivo i čija je krađa ako ne identična onoj materijalnoj onda samo gora!
Na kraju, ukoliko je u redu da se identitet krade iz zabave, da li je u redu i da se identitet krade radi financijske koristi? Gdje je razlika, nije li krađa uvijek krađa?
Sigurno ste čuli za ljude koji su svoju nekretninu prodali, iako to nisu učinili, nego im je netko ukrao identitet i to "učinio mjesto njih" napravivši im time golemu financijsku štetu. Lažnim identitetom na primjerice Facebooku se također može napraviti velika šteta… Zamislite samo da potencijalni poslodavac stvara sliku o vama prema Facebook profilu (u zadnje vrijeme to je često), a on je ukraden, i netko vas prikazuje onakvim kakvi inače niste – lošijima po defaultu. Gubite priliku za radno mjesto… Koliko danas, u vrijeme krize znači radno mjesto…
|
|
RSS
