Plavi Dnevnik

ponedjeljak, 03.12.2018.

Udomljavanje djeteta

Treba li zakonom dopustiti posvajanje i udomljavanje djeteta istospolnim zajednicama ?

Mnogo se po ovom pitanju ovih dana raspravljalo na sastancima vladajućih, a već su i neki blogeri iskazali svoje mišljenje.

Mišljenje vladajućih o ovoj delikatnoj temi, po kojem će i uslijediti konačna odluka o odobrenju istospolnim zajednicama da udome ili ne udome ostavljeno dijete, je jednako nebitno koliko je i bitno. Naime, većina nas Hrvata koji i dalje živimo u Hrvatskoj ima primitivno razmišljanje o raznim stvarima i situacijama, pa tako i o ovom pitanju koje je za nekoga od životne važnosti.

Neporeciva je istina da je po prirodi potrebno dvoje, žena i muškarac, kako bi se osnovala obitelj. Sve i ide po tom prirodnom putu, ali sve do jednom. Onda se dogodi nekakav "kratki spoj" koji prouzrokuje lavinu drugih problema. Najprije se stalo na stranu istospolnim partnerima donijevši Zakon o istospolnim zajednicama, a sada se tim zajednicama žarko želi oduzeti pravo na roditeljstvo. O tome se trebalo ranije razmišljati, ali tko smo mi da sudimo i osuđujemo ?

Vratimo se par koraka unatrag.
Jednog dana se dogodi da žena zatrudni s muškarcem i sve bude idealno do dana kad jedno od njih odluči da nije sposobno ili ne želi biti roditelj djetetu koje je na putu. Tada onaj drugi, ukoliko nije dovoljno čvrst, podliježe psihološkom pritisku i radi veliku pogrešku. Po porodu se odriče djeteta i šalje ga u dom za nezbrinutu djecu (siročad) ili još gore i nezamislivije, odluka pada na pobačaj.

Izuzev takvog slučaja, imamo i slučajeve kada biološki roditelj zdrastveno nije sposoban biti roditelj, te mu se dijete oduzima i odnosi u dom za nezbrinutu djecu. Da sad ne dužim i ne ulazim u velike analize, što se događa sa djecom u domovima ?

Djeca u domovima nemaju ni jednog mamu, a niti jednog tatu. Ovisni su o državi i poreznim obveznicima, bez one roditeljske ljubavi koju imaju djeca izvan domova. Odrastaju u drugačijim uvjetima i već tada im se ucrtavaju bitne stvari u životnom putu. Neki od njih će postati velike osobe, a neki neće biti te sreće. To je jedino bitno i jedino što je najbitnije u cijeloj ovoj temi.

Da li će dijete imati dvije mame ili dva tate je posve nebitno i u neku ruku apsurdna stvar, ukoliko pogledamo što se s većinom djece iz udomiteljskih domova događa. U pubertetskim i prvim godinama nakon puberteta se odaju kriminalnim radnjama poput sitnih krađa koje kasnije prelaze na teže zločine poput teških krađa i razbojstava.

Dakako, netko će reći da sve to proizlazi iz kućnog odgoja. Slažem se, ali kako će se netko naviknuti na život van doma, a u domu je proveo recimo 12-15 godina ?
Naviknuti će se mnogo teže i naviknuti će se samo oni čvrsti, dok će ostali krenuti lakšim putem kroz podzemlje kriminala.

Zbog toga mi je sva ova priča o udomljavanju djece od strane istospolnih zajednica jedan hrvatski apsurd velikog razmjera.

Moj odgovor na pitanje s početka teksta je, dakle, da se istospolnim zajednicama zakonom odobri i omogući pravo na roditeljstvo, ali pod posebnim uvjetima koji bi trebali odrediti i dati odgovor da li su članovi te istospolne zajednice sposobni odgajati dijete u skladu sa svim zakonima Hrvatske i u skladu s djetetovom dobrobiti.
Ukoliko jesu, s blagoslovom neka udomljavaju i posvajaju koliko god djece žele i za to imaju mogućnosti.
Ukoliko nisu, žao mi je, zahtjev takvima beskompromisno odbiti.

Oznake: udomljavanje i posvajanje djeteta, istospolna zajednica, obitelj, djeca, siroče, krim milje, kriminal, podzemlje kriminala, sitna kaznena djela, teža kaznena djela, razbojstva, dječja radost., dobrobit svakog djeteta, zakon o istospolnim brakovima, zakon o posvajanju i udomljavanju djece od strane , udomitelji, mama, tata, roditelji, roditeljska skrb, državna skrb, Republika Hrvatska, porezni obveznici

- 19:37 - Komentari (2) - Isprintaj - #

srijeda, 28.11.2018.

100 godina od Kraljevine SHS

Prošlo je 100 godina od ulaska Hrvatske u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS).

Te daleke 1918. godine se ujedinjenje južnoslavenskih naroda činilo najidealnije i najpovoljnije za Hrvate, ali vrijeme je pokazalo da su Hrvati ipak izvukli najdeblji kraj. Kako nas povijest uči, ideja je o južnislavenskim narodima je nastala upravo kao plod hrvatske inteligencije u onom vremenu. Ta ideja se danas pak najviše osporava u Hrvatskoj.

Da nije došlo do ujedinjenja Srba, Hrvata i Slovenaca, postoji velika mogućnost da bi vodeće sile Antante Italiju i Srbiju "isplatile" teritorijem Hrvatske.

Od samih početaka prve Jugoslavije nastale su razmirice i neslaganja unutar vodećih političara zemalja sudionica. Naš poznati političar onog vremena, Stjepan Radić, se zalagao da nova država ima federalno republikanstvo kao uređenje, dok su Srbi bili za unitarno monarhističko ustrojstvo države. Na kraju su Srbi i pobijedili, a Hrvatska je izgubila sve što je imala tisućljećima, od Sabora do vlastitog domobranstva.

Nezadovoljstvo novom državom hrvatski narod je iskazao na samom početku kada 5. prosinca 1918. građani izlaze na zagrebačke ulice tražeći izlazak iz Kraljevine SHS i osnivanje samostalne hrvatske države. Poznato je da je taj ustanak okončan krvlju.

Na pitanje zbog čega i zašto je došlo do međunarodnih sukoba unutar novoosnovane države, odgovor se krije u činjenici da je Srbija, kao najjača strana u novoj državi, htjela nametnuti svoj režim i svoje ideale ostalim sudionicima.

Nakon Radićeve smrti postalo je jasno da će novoosnovana država biti kratkog vijeka, čime su i potvrđene njegove riječi 'ne srljajte kao guske u maglu'. Te riječi pamtimo i danas.

Kako je vrijeme odmicalo, nezadovoljstvo zajedničkom državom postajalo je sve izraženije kod Hrvata. Uspostavljanje diktature kralja Aleksandra I. Karađorđevića uvelike doprinosi jačanju nezadovoljstva i težnji za samostalnom Hrvatskom.

Dolaskom Karađorđevića Kraljevina SHS postaje Kraljevina Jugoslavija, da bi početkom II. svjetskog rata potpuno nestala. Nakon rata dolazi do uspostave druge Jugoslavije iz koje Hrvatska izlazi 1991. godine, kao samostalna Republika Hrvatska.

Prolivenom krvlju naših dalekih i bližih predaka, kao i krvlju hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu izborena je i osnovana samostalna država za kojom smo godinama težili.

Pogledavši unatrag i analizirajući povijest osnutka hrvatske države, postavlja se pitanje da li smo uopće trebali ulaziti u zajedničku državu sa susjednim državama i da li je to bio dobar potez ?

U ono vrijeme se taj potez činio ispravnim, ali sva događanja koja su se kasnije dogodila su dokaz da se tada napravio pogrešan potez koji je ostavio i ostavlja i nadalje ožiljke u hrvatskom narodu, pogotovo u obiteljima hrvatskih branitelja.

Oznake: Kraljevina SHS, zajednička država jugoslavenskih naroda, jugoslavija, SFRJ, stvaranje samostalne hrvatske države, povijest Hrvatske, stjepan radić, hss, Hrvatska seljačka stranka, politika, Kraljevina Jugoslavija, domovinski rat, hrvatski branitelji, federalno republikanstvo, Hrvat uz Hrvata, nezadovoljstvo hrvatskog naroda Kraljevinom SHS

- 17:04 - Komentari (1) - Isprintaj - #

utorak, 27.11.2018.

About Black Friday

Još jedan crni petak u trgovačkim centrima je iza nas. Nastao po uzoru na onaj američki, ali nije mu ni do koljena.
Samo u nekim trgovinama se moglo naići na 50% popusta, dok tzv. crni petak u Americi donosi čak svemirskih 80% popusta.

Kad malo bolje pogledamo cijelu situaciju i politiku naših trgovaca, dođemo do činjenice da su popusti tijekom prošlog petka bili samo krema za oči poludjelim kupcima, budući su trgovci najprije poskupjeli svoje proizvode za nekoliko postotaka, da bi onda tijekom petka ponudili mizernih 20-40% popusta. Ipak je to briljantno ekonomski proračunato kako veliki brendovi ne bi osjetili financijski minus, ali naš narod to baš i ne razumije.

Tijekom petka na svim prometnicama koje povezuju trgovačke centre ste mogli naići na gužve i prometne čepove kao da je srce ljeta, a ne jeseni. Ljudi pohrlili u centre, misleći da će naletjeti na totalnu rasprodaju, a kad ono...od svega ništa.

Prometnice začepljene, hodnici u trgovačkim lancima gotovo pa neprohodni, a redovi pred blagajnama duži od liste čekanja u nekoj od hrvatskih bolnica.

Da čovjek ne povjeruje !

U dućanima stanje poput onog nakon prekomjernog granatiranja, ne znaš kud ćeš prije, pa se odlučiš ipak maknuti i negdje u miru popiti piće.
Eh, da ne bi. Svi kafići u centrima prenapučeni od ulaza do šanka.

Ovaj crni petak nije nam donio ništa osim totalnog ludila među građanima, a uskoro ćemo diljem hrvatskih kućanstava vidjeti zube u vitrinama.

Oznake: rasprodaja, Black Friday, crni petak, black weekend, totalna pomutnja, ni do koljena Amerikancima, Gospodarstvo, trgovina, moda, popusti

- 16:11 - Komentari (1) - Isprintaj - #

četvrtak, 22.11.2018.

Tko nam je omiljen bloger, a tko ne ?

Nova anketa na Blog.hr-u je pokrenula pravu malu raspravu oko omiljenih i omraženih blogera, prihvaćajući rizik nastanka blogerskog rata.

Nisam od jučer ovdje i veoma dobro znam kakvih nas ima, te da je veoma malo potrebno da se atmosfera na blogu zahukta i izbije pravi rat između blogera. Nismo svi jednaki, ne pišemo svi isto. Svi imamo neki svoj put, neki svoj način pisanja.

Neki će doći i pisati svoj blog na neke veoma zanimljive teme, neki su tu jer neke stvari iz svog života žele podijeliti s ostalima, dok su pak neki tu samo da zahuktavaju atmosferu svojim provokativnim objavama i komentarima.

Nikome nije obveza posjećivati i čitati svačiji blog i komentirati svakog blogera. Tu smo svi iz nekih svojih razloga, iz razloga što nam je tu lijepo, tu nam paše.

Ako se želimo baviti bloganjem, moramo zatvoriti oči pred svima koji nas podlo provociraju svojim objavama ili komentarima. Činjenica je da omiljenih i omraženih blogera nema, postoje samo blogeri kojima blog ima veću ili manju posjećenost.

Stoga je i ova anketa, u neku ruku, pokrenuta kako bismo se mi blogeri grupirali u razne grupe i u svojim komentarima iznijeli nekakvo svoje mišljenje. To naše mišljenje će se nekome svidjeti i složiti će se s njime, a nekome neće i eto rata.

Kako kaže slogan blog servisa, "piši što misliš" !

Dakle, iznesimo svoja razmišljanja; što nas raduje, što rastužuje, ali imajmo i visoku stopu tolerancije. Jer, jedino tako ćemo opstati.

Oznake: blog.hr, anketa, omiljeni i omraženi blogeri

- 10:03 - Komentari (6) - Isprintaj - #