What happened folks is that my present host, www.bluedomino, which I have used for 8 years now, got really horsey with me about our huge video file pages, so I deleted over 120 videos.

After that, nothing happened, so I went back to support, and they told me I still needed to delete my flash files, which are small files, but handle the navigational panels for some 75,000 html files.

Had I done what they requested, can you imagine editing that many pages, and reuploading them all. It would have taken several months.

Long story short, I went a purchased a much large package from a different company. All of the files from the old server are being transferred to the new one.

Ultimately, the user will see no difference when the transfer is completed. Sorry for the inconvenience.

DOBRODOSLI NA JEBENE VIJESTI! Za razliku od informativnih programa u vasoj zemlji - imamo losiju grafiku, ali vam barem ne mazemo oci sa sranjima!

Operativno-tehnički centar za nadzor telekomunikacija od operatera Vipneta, Tele2 i T-Mobilea traži da korisnici mobitela koji nisu na pretplati, već se koriste popularnim bonovima, također morati biti registrirani kao i ostali. Ona na prepaid uslugama će se nadzirati po hitnom postupku, a ovaj najnoviji zahtjev opravdava se željom kako bi se što agilnije provodila borba protiv kriminala i korupcije. Naime, navodi se kako osobe iz krim miljea uglavnom koriste neregistrirane brojeve da bi izbjegli prisluškivanje.

Smatra se kako bi se na ovakav način lakše ušlo u trag kriminalcima. Ipak, operateri evidentno ne cijene taj način borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije, koliko cijene temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom, među kojima posebno pravo na anonimnost i zaštitu tajnosti podataka. Navodi se kako je riječ o značajnoj povredi privatnosti građana.

Bivši predsjednik HHO-a Žarko Puhovski smatra kako je ''najbitnije pitanje do kud ide granica ljudskih prava''. No, on u priči oko anonimsnosti i pozivanja, vidi puno veći problem.

- Treba onemogućiti pozivanje da se ne vidi broj. To je prava povreda privatnosti - naglasio je Puhovski.

Što se spomenutog tiče, Puhovski smatra kako ovakva odluka ''nije prihvatljiva ni s gledišta ljudskih prava, ni s gledišta borbe protiv korupcije i kriminala'', navodeći kako to znači da bi onda svi brojevi trebali biti registrirani javno. Također, napominje kako recimo neki fiksni telefoni to nisu.

''Jedino da je riječ o sitnim gimnazijalskim početnicima''

- Za mene je jedino dobro jer će smanjiti profit operaterima koji je daleko prevelik za moj ukus - istaknuo je Puhovski.

Bivši predsjednik HHO-a napominje kako ima svako pravo tražiti da njegov broj ne bude registriran. Što se navoda o organziranom kriminalu tiče, ne slaže se nikako kako je rješenje u onome šro je predložio OCT.

- To bi fukcioniralo da je riječ o sitnim gimnazijalskim početnicima. Nepojmljivo za organizirani kriminal - kazao je Žarko Puhovski.

Naime, to iz jednog kuta gledišta sasvim 'stoji', jer je poznata 'igra' da se u slučaju kriminalnih radnji mobiteli bacaju gotovo odmah nakon uporabe. Riječ je o neregistriranim, 'jednokratnim' mobilnim telefonima koji služe samo za određenu 'akciju'.

No, Vesna Škare-Ožbolt napominje kako ''uvijek, kad se dođe do pitanja borbe protiv kriminala, sva pitanja idu na limitiranje ljudskih prava''.

- Sama borba protiv organiziranog kriminala i korupcije automatski znači ograničavanje ljudskih prava - pojašnjava bivša ministrica pravosuđa.

''Ipak je to dvosjekli mač''

Naime, kako napominje Škare-Ožbolt, kako bi se provela konkretna borba protiv istog, mora se ''obuhvatiti širi krug ljudi''. Ipak, svjesna je svih sumnji koje se navode.

- Ipak je to dvosjekli mač. Treba se procijeniti što je veća šteta, ulazak u nečiju privatnost ili nepotpuna borba protiv korupcije - naglasila je Vesna Škare-Ožbolt.

Dodala je tako bivša ministrica pravosuđa i bivša predsjednička kandidatkinja Škare-Ožbolt kako ''nacija uvijek ima svoje mišljenje te će isto jasno izreći kroz demokratske procedure''.

- Ne ulazim u to što je veća šteta. Šteta će zasigurno biti zbog ograničavanja ljudskih prava, no onda se očekuje maksimalan rezultat borbe protiv korupcije i kriminala - smatra Vesna Škare-Ožbolt.

SDP-ova zastupnica Željka Antunović smatra kako se ''ipak malo pretijeruje s navodima o kršenju ljudskih prava'' kad su u pitanju samo podaci o registriranim korisnicima.

- Anonimnost se treba štititi, no u pitanju je korištenje javnih usluga - naglasila je Antunović te dodala kako ''onaj tko želi sačuvati komunikaciju za sebe, treba voditi računa o tome s kim i o čemu razgovara''.

Željka Antunović posebno ističe činjenicu kako smo ''svakodnevno svjedoci zloporaba neregistriranih mobitela u različite svrhe''.

''Propise o prisluškivanju treba još dotjerati''

- Može biti riječ o anonimnim ucjenama, anonimnim prijetnjama, iznudama i mnogim drugim stvarima - nabraja SDP-ova zastupnica.

No, što se tiče samog prisluškivanja, tu je Antunović ipak stroža. Naime, za takve radnje ima ograničenja.

- Treba postojati strogi nadzor i kontrola te standardi koje imaju zamlje sa znatno višom demokratskom razinom - upozorila je.

Također, napomenula je Željka Antunović kako je prisluškivanje sasvim opravdano u slučajevima kad postoji opravdana sumnja u ugrožavanje nacionalne sigurnosti, kao i tuđih sloboda te kršenja zakona. No, svjesna je i činjenice kako i u takvim slučajevima treba biti oprezan.

- Propise o prisluškivanju treba još dotjerati, mora se znati točno tko i zašto sluša - odlučna je Željka Antunović.

Svi podaci dostupni?

Nije nepoznato kako je u Hrvatskoj već bilo slučajeva u kojima je jednu od glavnih uloga odigralo baš prisluškivanje. Tako je i poznata 'igra' svih iole snalažljivijih kriminalaca upravo učestalo izmjenjivanje brojnih mobitela koji služe za jednokratnu uporabu. Većina 'jakih' osoba iz krim miljea posjeduje po nekoliko mobitela, ali i prepaid kartica. Navodilo se kako se tom triku može doskočiti tako da kriminalistički inspektori najčešće skenere cjelokupnog frekvencijskog područja, najrazličitije goniometre i ostale prislušne uređaje ugrađuju u policijska vozila, koja potom zbog neupadljivosti opskrbljuju običnim registracijskim pločicama i oboje različitim izmišljenim komercijalnim natpisima. I tu se otkio problem. Naime, policijski simulator bazne stanice registrirat će bez ikakve greške mobitel prijestupnika, ali čak i one slučajnih prolaznika, te tako omogućiti i njihovo praćenje. Eto opet problema kršenja ljudskih prava.

Dr. Davor Krapac, u 'Hrvatskom ljetopisu za kazneno pravo i praksu' upozoravao je još 1999. godine na nedorečenosti hrvatskih pravnih propisa kojima bi se trebalo regulirati prisluškivanje telefonskih razgovora. Nadalje, 1. lipnja 2003. godine stupila je na snagu "Uredba o obvezama iz područja nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske za pravne i fizičke osobe u telekomunikacijama" koju je donijela Vlada Republike Hrvatske. Uredbom se uređuje područje tajnog nadzora telekomunikacija u Republici Hrvatskoj, u skladu s rezolucijom Vijeća Europske unije o zakonitom tajnom nadzoru telekomunikacija i odgovarajućim normama i preporukama Europskog instituta za telekomunikacijske norme – ETSI.

Po toj uredbi telekomunikacijski i mrežni operatori, ali i davatelji usluga i pristupa, obavezni su na vlastiti trošak ugraditi uređaje za tajni nadzor u svoje mreže, te osigurati njihovo trajno održavanje i ispravan rad za potrebe Operativno-tehničkog centara za nadzor telekomunikacija. No, moraju dati i sve ostale tražene podatke o pozivima, poput vremena i datuma, uspostava ili pokušaja uspostave poziva, prekida poziva, promjena statusa, usluga, lokacija i drugih sličnih detalja, kao i identifikacijske i lokacijske podatke o telefonima i njihovim vlasnicima, što uključuje i uvide u baze podataka. Sve podatke moraju čuvati snimljene, a sva saznanja o sredstvima, postupcima i podacima promjene mjera tajnog nadzora obvezni su čuvati kao državnu tajnu. Također se mora osigurati da nadzirana ili bilo koja druga neovlaštena osoba ne osjeti bilo kakvu promjenu koja bi mogla biti uzrokovana primjenom tajnog nadzora.

javno.com