|
KONFLIKTNE TEORIJE OBRAZOVANJA:
-Bit pristupa izučavanju obrazovanja sastoji se u naglašavanju uloge škole u reprodukciji i legitimiranju postojećih društvenih odnosa i poretka.
-U zapadnoj tradiciji školovanje se shvaća kao prilika za izgradnju duhovnih sposobnosti pojedinca i uspon na društvenoj ljestvici (uzlazna socijalna mobilnost)
- Konfliktni teoretičari tvrde da je škola društveni mehanizam održavanja postojećih sistema socijalne stratifikacije.
- Njihove teorije se temelje na Marxovim i Weberovim stajalištima.
ŠKOLA KAO NAJVAŽNIJI IDEOLOŠKI APARAT DRŽAVE U KAPITALIZMU:
- Francuski filozof Louis Althusser
- Država važan čimbenik održanja postojećih odnosa u društvu (podjela na kapitaliste i radnike)
- Država čini to represivnim aparatima (policija, vojska i sudstvo)
- Ideološkim aparatima (obitelj, religija, masovni mediji itd.)
- Smatra da je škola najvažniji ideološki aparat države jer se u školi ne uče samo znanje i vještine potrebne za buduće radno mjesto već se prenosi i ideologija.
- Osnovna svrha škole jest uvjeriti buduće radnike kapitalističkog društva da je njihov položaj prirodan, nepromjenjiv i opravdan.
- Na taj se način radna snaga reproducira u pogledu kvalifikacija i vrijednosti i stavova.
- Budući radnici se pripremaju da budu točni, poslušni i disciplinirani kako ne bi ugrozili postojeći sustav proizvodnje i organizacije društva u cjelini.
PRINCIP KORESPODENCIJE:
- Američki sociolozi Bowles i Gintis razvijaju te ideje
- Smatraju da su odnosi u školi sukladni ili korespondentni s odnosima na radnom mjestu.
- Održavanjem najbitnijih značajki radnog mjesta djeca se pripremaju za uloge na tržištu rada tj. Da budu poslušna radna snaga.
- Autoritarna struktura škole jednaka je birokratskoj strukturi poduzeća a obje pozitivno vrjednuju marljivost, disciplinu i podložnost.
- Učenici u školi ne uče radi znanja već radi ocjene kao što i odrasli ne rade zato što vole posao već zato što ih motivira plaća.
- Školski dan je podijeljen na više nepovezanih dijelova (matematika, fizika, biologija, strani jezik…) zašto se uče ti predmeti a ne neki drugi ostaje učenicima nepoznanica.
- Time se oni pripremaju za fragmentaciju u procesu rada u kojem je proizvodni proces razbijen na odvojene radne zadatke u kojima radnik ne nalazi smisao.
SKRIVENI NASTAVNI PROGRAM:
- Je neodređeni skup vrijednosti, stavova i ponašanja koji, prema mišljenu konfliktnih teoretičara suptilno oblikuje djecu u skladu sa zahtjevima vladajućih institucija.
- Učitelj oblikuje i potkrepljuje osobine u skladu s standardima srednje klase tj. marljivost, odgovornost, savjesnost, pouzdanost, samokontrolu i učinkovitost.
- Od učenika se traži da budu tihi, točni, da čekaju svoj red, da zadovolje učitelje i prilagode se zahtjevima grupe.
- Načini izvođenja nastave i udžbenici često prenose sadržaje i vrijednosti koji su implicitni i različiti od službenog formalnog školskog programa. (imamo prisutnost seksizma i rasizma npr. Žene su prikazane kao majke i kućanice a druge rase kao manje vrijedne)
KREDENCIJALIZAM:
- Je zahtjev da je za određeni posao potrebna svjedodžba (diploma)
- Zadnje desetljeće raste broj ljudi koji imaju svjedodžbe ili diplome kao dokaz završenog obrazovanja.
- Funkcionalistički teoretičari to objašnjavaju kao potreba privrede za sve kvalificiranijom radnom snagom – tehnologija se brzo razvija i postaje sve složenija, a time se povećava obrazovna razina potrebna za opsluživanje te tehnologije.
- Randall Colins vodeći konfliktni teoretičar smatra da diploma služi kao mjerilo statusa u društvu nego što jamči neka posebna znanja.
- On smatra da se većina znanja potrebnih za obavljanje nekog posla nauči upravo na poslu, a ne u školi.
- Također opovrgava tezu da tehnološki razvoj zahtjeva sve obrazovaniju radnu snagu: poslovi tipkačice, recepcionara, prodavača, učitelja i dr. ne trebaju više obrazovanja nego što su trebali prije pola stoljeća.
- Sve veću potrebu za diplomom ili veće obrazovanje za određene poslove Collins objašnjava tržišno logikom, dok je nekada uspješan završetak neke škole znači poboljšanje društvenog statusa danas u eri masovnog obrazovanja više nije tako.
- Dolazi do inflacije diploma, sve više ljudi ima visoku razinu obrazovanja, pa tržište rada zahtjeva za još višu obrazovnu razinu istog posla.
- Prije 50 godina u Hrvatskoj je bilo dovoljno završiti učiteljsku školu (srednju), da bi se postalo učiteljem, prije 30 godina za to zvanje bilo je potrebno završiti višu ili visoku učiteljsku školu, danas učitelji moraju završiti pedagoški fakultet u trajanju od 4 godine.
- Prema konfliktnim teoretičarima školovanje ne predstavlja više uzlaznu socijalnu mobilnost, nego uglavnom smješta ljude na mjesta društvene ljestvice slične onima na kojima su njihovi roditelji.
- Ukratko obrazovanje ne djeluje kao mehanizam smanjivanja društvenih ne jednakosti, unatoč povećanoj razini obrazovanja mnoštva ljudi, njihov relativni položaj u sistemu socijalne stratifikacije ostaje u osnovi isti.
|
