DivanSkitnje

četvrtak, 27.03.2008.

ZLOČIN JE ZLOČIN- naš ili vaš

Aršini pravde ili:Zločin i kazna(e)

Image Hosted by ImageShack.us


PAKRAC/Lipik - Posljednja uhićenja u svezi "slučaja Marino Selo" uznemirila su Pakračane i Lipičane, jedne od najvećih stradalnika Domovinskog rata, koji nose teške traume što se vidi pri svakom pokušaju razgovora o događajima od prije 17 godina. Ratne traume i ožiljci još su svježi, duboko urezani u psihu ljudi. Reagirajući na obznanjivanje uhićenja šestorice tadašnjih pripadnika Vojne policije pri 76. samostalnom bataljunu ZNG-a zbog sumnje za ubojstva 17 srpskih civila u okolici Pakraca, Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata Pakraca i Lipika uputila je priopćenje u kojem najoštrije osuđuju napise medija koji navode kako su hrvatski branitelji, koji se u ovom trenutku nalaze u istražnom zatvoru u Požegi, počinili cijeli niz kaznenih djela iz domena ratnih zločina... Uz to, navodi se u priopćenju, da se iznose podatci do kojih se došlo samo autorima znanim metodama, te na taj način unaprijed osudili hrvatske branitelje. Nadalje, zbog tvrdnje da su podatci iz zahtjeva za provođenje istrage, članovi Koordinacije tvrde da je "prekršeno načelo tajnosti istražnog postupka upravo od institucije koja je u naravi zadužena za osiguranje tajnosti... što je, pak, vršenje pritiska na pravosuđe…“
Vijest o uhićenju šest Hrvata pod sumnjom da su počinili ratni zločin u mjestu Ribnjaci kod Pakraca, potvrdio je i predsjednik Županijskog suda u Požegi Branimir Miljević.


ŽDO je protiv prvookrivljenog D.K. rođ 1966. i drugookrivljenog D.Š. rođ 1967. podnijelo istražni zahtjev da su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Temeljem zahtjeva istražni sudac Nenad Vlašić odredio je za njih pritvor i to je rješenja postalo pravomoćno“, izjavio je Branimir Miljević, dodavši kako je potom ŽDO proširilo istražni zahtjev o počinjenju istog kaznenog djela za još četiri osobe; P.V. rođ 1946; D.P. rođ 1967; Ž.T rođ. 1967 i A.I. rođ. 1972. godine te su i oni pritvoreni ali rješenja nisu postala pravomoćna. Prvi i drugi okrivljenik se terete po zapovjednoj odgovornosti, dok se četvorica naknadno pritvorenih terete da su neposredni izvršitelji zločina. Prema saznanjima suda postoji osnovana sumnja da je prvoosumnjičenik u studenom i prosincu 1991. godine tijekom obrane šireg područja Pakraca od oružanih napada paravojnih formacija pobunjenog dijela srpskog stanovništva i pridružene tzv. JNA u prostorijama Ribarske kolibe u mjestu Ribnjaci kod Marina Sela kao osnivač i stvarni zapovjednik Voda vojne policije; protivno odredbama međunarodnih konvencija; a saznavši da u dva sela civili srpske nacionalnosti skrivaju oružje, naredio akciju pretrage kuća, oduzimanje oružja i da je jednom pripadniku Voda naredio da s grupom pripadnika uhiti i dovede u improvizirani zatvor radi ispitivanja srpske civile, a da nije upoznao pripadnike Voda o odrednicama međunarodnih konvencija, pa je pri tome dopustio da za sada nepoznati pripadnici Voda muče zatočene civile, fizički i psihički ih zlostavljaju uslijed čega je 17-ero civila preminulo a petero ih je preživjelo. Neslužbeno doznajemo da je tijekom dosadašnjeg istražnog postupka saslušano tristotinjak svjedoka te da će ispitivanja biti nastavljena uz provođenje vještačenja.


0 0 0

Na pakračkim ulicama malo tko želi govoriti. Pa i oni koji se anonimno odluče za šturu izjavu kažu da za zločine zločinci moraju odgovarati, međutim, pitaju se, zašto se otvaranjem slučaja Poljana ignorira logor Bučje, što smatraju da je tendenciozno i prema žrtvama, braniteljima i ratnim stradalnicima ovog kraja.
Slično je i u Marinom Selu, odnosno Ribnjacima gdje su navodni zločini počinjeni. U desetak nastanjenih kuća muk. Nitko ne želi komentirati događaje od prije 17 godina, a kamoli stati pred objektive. Ipak, dvoje staraca u prolazu kažu: -Ma, kakvi logori! U svojih 68 godina života logora ovdje nisam vidio – reče jedan mještanin dok je drugi samo promrmljao: - Htjeli su granicu do Ilove što su napisali i potpisali, a mi smo bili odsječeni. I to je sve. No, kada je riječ o Marinom Selu, tada uvijek zavlada tišina koji eto vlada već 17 godina.
O Marinom Selu svoje će reći hrvatski sudovi No, na sam spomen imena ovoga sela Pakračani i Lipičani odgovaraju protupitanjem: A što je s logorom Bučje? Logor Bučje - nikada rasvijetljen, nikada procesuiran, a inicijatori i počinitelji genocida nad hrvatskim narodom ovog kraja se i dalje nesmetano i mirno šeću ulicama Pakraca, Lipika, Zagreba. - Logor Bučje kod Pakraca je nastao kao dio smišljenog i organiziranog zločinačkog plana paradržavne tvorevine na području Pakraca i Lipika. On ima svoje idejne tvorce, organizatore, izvršitelje i zločince koji su činili ubojstva, batinjanja, mučenja, ponižavanja i izgladnjivanja civila i zbog toga krivci moraju odgovarati. Ako u hrvatskom pravosuđu postoje "predmeti" Pakračka Poljana, Lora, Osijek, Gospić, "Oluja" i drugi, onda zbog više od 300 logoraša logora Bučje sa svim traumama i životnim poremećajima, zbog dvoje ubijenih i 20 civila koji se vode kao nestali, mora biti otvoren i "predmet Pakrac", s posebnim spisom "logor Bučje", rekao je Zvonimir Miler, također zatočenik logora Bučje i član Udruge hrvatske policije - branitelja Pakraca i Lipika. - Miroslav Ivančić, dopredsjednik Udruge ističe da je 2000. godine pakračka UHVIDRA podnijela Županijskom državnom odvjetništvu kaznenu prijavu protiv odgovornih osoba za organizaciju logora i zločine nad civilnim stanovništvom. Sveobuhvatna kaznena prijava, koja, kako nam je rečeno, još nije došla na red, sadržava i zločine nad civilima i masovne grobnice u Donjem Čagliću, pakračkim vinogradima, Pakracu, Lipiku i Batinjanima, ali i brojne terorističke akcije usmjerene protiv građana i policajaca uoči rata te granatiranje Pakraca i Lipika kada su ovi gradovi gotovo sravnjeni sa zemljom. - Zgroženi smo, jer ne možemo shvatiti da se prvo sudi hrvatskim braniteljima, dok se zločinci, odgovorni za Bučje slobodno šeću - rekao je Ivančić, pitajući se zbog čega se osumnjičeni nisu mogli braniti sa slobode, jer i 17 godina nakon rata su u Pakracu i nisu ga napuštali.
- Ogorčen je i Zvonko Brkašić (71) iz Pakraca, zatočenik koji je u logorima Bučje i Stara Gradiška proveo 99 dana, a nakon tortura, izgladnjivanja i mučenja razmijenjen u siječnju 1991. godine: - Osuđujem sve zločine, ali četničke je zločine trebalo već riješiti. Mi smo sa svima razgovarali i svima pisali, ali očito je da je nekome, a čini mi se mnogima, u interesu da se šuti o četničkim zločinima. Pa mi znamo tko je ratni zločinac, a ne smijemo reći, on je tu, među nama, dok se s druge strane bez suda na križ pribijaju naši branitelji".

0 0 0

Večernji list, 1995. nakon akcije „Bljesak“:

Zapovjedniku Nikoli Ivkanecu predali su se, s 1500 vojnika, zapovjednik 51. krajiške brigade Stevo Harambašić i vođa pobunjenika Veljko Džakula, kojemu je, kao civilu Ivkanec stavio lisice.

Image Hosted by ImageShack.us


“Zašto lisice”, čudio se vođa pobunjenih Srba na pakračkom području Veljko Džakula nakon što ga je Nikola Ivkanac, tada zapovjednik policijske postaje u Pakracu, zajedno sa zapovjednikom 51. krajiške brigade potpukovnikom Stevom Harambašićem, nakon predaje, uhitio 4. svibnja 1995. u 15 sati.
Nakon što mu je Ivkanac objasnio pravila uhićenja, Džakula je mirno i bez otpora pružio ruke te su “škljocnule” lisice. Bio je to kraj Džakulina “šefovanja” u zapadnoj Slavoniji i Pakracu, na čijem je području od 1992. godine do vojno-redarstvene akcije “Bljesak” poginulo 296 osoba (200 civila, 86 pripadnika HV-a i 10 policajaca), uz 703 ranjena i 30 nestalih te više od 90 posto uništenih objekata.
Međutim, ono što se poslije događalo s Veljkom Džakulom i Stevom Harambašićem izazvalo je u hrvatskoj javnosti ogorčenje jer se Harambašić, nakon što je završila istraga, uz pomoć Međunarodnog Crvenog križa vratio obitelji u Banju Luku. I Džakula je prošao bez optužnice. Za njega je 22. lipnja 1995. godine s “više razine”, dok je još bio pod istragom, stigla zapovijed da mu se izda putovnica te drugi dokumenti.

Image Hosted by ImageShack.us


Mjesto četničkog logora Bučje
Image Hosted by ImageShack.us

Zatočenici logora Bučje čekaju na razmjenu

27.03.2008. u 12:46 • 14 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

< ožujak, 2008 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga: Divani, skitnje...

tenushm@gmail.com
Mail - Divan skitnje

O AUTORU
1443598348630658797


Željko Mužević (1951.-2015.) bio je poznati brodski novinar i kolumnist. Karijeru je započeo davne 1973.. u informativnoj ustanovi „Brodski list i Radio Brod“. Nakon duljih sukoba s tadašnjim direktorom, politikom i međuljudskim odnosima u kući, 1981. odlazi u tadašnju SOFK-u, a 1989. ponovno se vraća u „Brodski list i Radio Brod“. Kroz sve to vrijeme, od 1973. bavi se novinarstvom: Brodski list, Sportske novosti, Večernji list, Arena, Radio Brod, Vikend…Demokratske promijene zatekle su ga na mjestu novinara „Brodskog lista i Radio Broda“. U lipnju 1991. samoinicijativno odlazi u opkoljeno Kijevo i praktički postaje prvim brodskim ratnim izvjestiteljem. U listopadu 1991. postaje pomoćnikom zapovjednika 108. brodske brigade za IPD. Vrijeme uglavnom provodi na novogradiškom ratištu da bi ga, nedugo potom, Upravi odbor Brodskog lista imenovao odgovornim urednikom radio Broda (studeni 1991.). Za vrijeme najvećih napada na Slavonski Brod, otvara vrata svoje obiteljske kuće u kojoj se seli čitava radio stanica i iz koje se emitira radio program. Od 1995. postaje izvršni urednik. Pet godina kasnije postaje urednik brodskog dopisništva Jutarnjeg liste. Godine 1998. izaje knjigu "Mars u brodskom sazviježđu.
Njegovu priču "Jeka" 2006. je Miljenko Jergović uvrstio u zbirku „Najbolje hrvatske priče 2006"




Copyright©divanskitnje
Svi tekstovi i fotografije zaštićeni su ovim znakom i nije ih uputno objavljivati bez dogovora s autorom




za povijest

PRIČE

Barun Franjo Tenk - priče,by Divan-Skitnje

1.Barun Franjo Trenk

Otmica Đule Ređepove,
Ratnik, pustolov, ljubavnik,
Pjesma i ples,
Kako je harambaša Ivo riješio zagonetku o tri rupe na 'rastovu stolu
Đulin let,
Kakovu Hrvati djecu jedu,
Trenkov dvorac danas

2. Čaruga

Kako je Čaruga za nos vukao starog doktora,
Kako je Čaruga opljačkao Najšlos,
Mica trocijevka,
Kako je Čaruga u Podvinju galamio na žandare,
Na današnji dan 27. veljače


3. RAT

Jeka,
Maslenica-Kašić I,
Maslenica-Kašić II,
Mladosti kojoj nisu dali odrasti,
Siniša Glavašević,
Mjesec kada su ubijali djecu,
Kijevo '91 I,
Kijevo '91 II,
Četnici u Posavlju-dr.Lj. Boban,
Kako je započeo rat u BIH,
A. Izetbegović-fonogram,
E, moj druže haški,
Roditelji,
U predvorju pakla
Pozdrav iz Like,
Umjesto Božićne priče,
Rat prije rata u BIH,
Zločin i kazne(e),
Pismo,
Pir I,
Pir II,
Pir III,
Pir IV,
Pir V,
Pir VI,
Pir VII,

4. DIVANI

Divani o Šimi,
Živ sam,
Malena,
Crnogorci raketirali Podvinje,
Kako su 'tjeli otrovat naftom,
Nakurnjak1,
Nakurnjak 2,
Mata 1,
Mata 2,
Mata 3,
Obljetnica,
Ćuko,
Buna seljaka brodskog Posavlja I,
Buna II,
Buna III,
Buna IV,
Martin,
Kajo, moja Kajo,
Povratak Rodana,

5. ZAVIČAJNICI

Ivana Brlić Mažuranić,
Dragutin Tadijanović,
Mia Čorak Slavenska,
Tomo Skalica-prvi Hrvat koji je oplovio svijet I,
Tomo Skalica II,
Krešo Blažević (Animatori),
prof. Vuk Milčić,

6. SKITNJE

Stari običaji u novom ruhu
Glagoljica i Lovčić selo,
Jankovac- Biser gornje Slavonije,
Običaji,
Čijalo,
Antina spilja,
Skitnje Vinodolom,
Dilj Gora krije 100 milijuna tona ugljena,
Ovdje se rađala Europa,
Dani dudove svile i divana,
Vinkovo,
Crni Potok,
Kosovarska,
Panonsko more na vr' Dilja,
A zvona, zvone li zvone,
Građevinci-arheolozi,
Naušnica,