DivanSkitnje

petak, 25.01.2008.

SJEĆANJE na Krešu Blaževića – Ostat ću mlad

Krešo: Ostat ću mlad
(27. siječnja 1958. – 19. ožujka 2007)


Image Hosted by ImageShack.us


Evo, 27. siječnja je rođendan Kreši Blaževiću, samozatajnom glazbeniku, pripadniku generaciji koja nije moja. Nisam se družio s njim, nisam ga dobro niti poznavao i zbog toga mi je žao. Ja sam ostario, a Krešo je ostao mlad.
No, zato znam Marija Jurkovića, Glazbenika. Novinara, voditelja, glazbenog urednika i direktora programa Županijskog radija Slavonija. Fin momak. Dobitnik „Porina“ sa Zlatnim dukatima iliti Najboljim slavonskim tamburašima. Radi fantastične emisije s djecom. Smiren, u isti tren tako vispren da jednostavno ustukneš pred tom mirnoćom i razboritošću s kojom ti objašnjava i najdelikatnije stvari. Zamolio sam ga napišemo, da se i ovdje sjetimo Kreše. Odmah mi je poslao tekst kojeg sa zadovoljstvom objavljujem.
Krešimir Krešo Blažević, nezaboravni vječni mladić, bio je dobri duh hrvatske pop i rock glazbe i vjerojatno najiskreniji autor što se ikada pojavio na ovim prostorima. Kod njega zaista nije bilo "filozofije", pisao je točno o onome što je u određenom trenutku osjećao. Činio je to jasno i nedvosmisleno, a opet na izuzetno suptilan i nježan način. Vijest o njegovoj smrti, zasigurno je uzdrmala čitavu hrvatsku glazbenu scenu, a i znatno šire, s obzirom da je Blažević bio poznati i priznati autor u cijeloj bivšoj Jugoslaviji te s obzirom na činjenicu da se njegova kratka biografija nalazi i u izdanju Sveučilišta Cambridge "Who is Who in Popular Music".
Podjednako se danas za Krešom plače u Zagrebu, njegovom rodnom Slavonskom Brodu, kao i u Skopju, Beogradu, Ljubljani, Sarajevu i drugim mjestima koji su imali prilike gledati njegove koncerte ili se na drugi način upoznati s njegovim umjetničkim radom. Krešo Blažević bio je sudionik "Novog vala", kulturnog pokreta s kraja 70-ih i početka 80-ih godina, jednog razdoblja koje je danas, s obzirom na svojevrsnu romantiku u pristupu - potpuno nezamislivo. Štoviše, jedan je od najznačajnijih sudionika tog izuzetnoga kulturnog pokreta. Pripadnik je generacije koja se ispred Kazališne kavane (Kavkaz) i legendarne Zvečke u Masarykovoj ulici spontano družila, a čiji su akteri između ostaloga bili Branimir Johnny Štulić - frontmen Azre, Jasenko Houra (Prljavo kazalište), brojni slikari, kipari, fotografi, filmski djelatnici...
Mnogi Krešu Blaževića nazivaju hrvatskim Elvisom Costellom, no s obzirom na njegovu fascinaciju Beatlesima, bit će da se prije radi o svojevrsnom nesuđenom Johnu Lennonu hrvatske glazbe, mada bi on te kategorizacije, skroman i jednostavan kakav je bio - zasigurno sa smiješkom otklonio. Jedno je sigurno: nitko nikada nije mogao zamisliti Krešu Blaževića kao starca. Svoj vječno mladi duh zadržao je do samoga kraja. Bio je onaj isti klinac za kojega je prevladavalo uvriježeno mišljenje da je kao golobradi mladić stigao iz Slavonskog Broda "u narodnoj nošnjici, sa šunkom ispod pazuha", kako je to duhovito opisao u svojoj autobiografiji. Svojim je pjesmama odgojio nekoliko generacija mladih ljudi, a da je pritom, cijelo vrijeme bio - jedan od njih. To je odlika samo najvećih u koje Krešo nedvojbeno i spada.
Krešimir Blažević rođen je 27. siječnja 1958. godine u Slavonskom Brodu gdje je završio realnu gimnaziju i osnovnu glazbenu školu za violinu i gitaru. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je etnologiju i komparativnu književnost. Radio je sve što se u glazbi može raditi. Od 1982. intenzivno se bavi glazbom kada je osnovao vlastitu grupu Animatori te u njoj bio skladatelj, tekstopisac, pjevač i gitarist. Od 1989. godine radio je kao glazbeni urednik i organizator programa u Glazbenom klubu Kulušić, te glazbeni producent. Bio je i urednik publishinga u Croatia Recordsu. Objavio je zbirku poezije 'I jedne i druge' i knjigu pripovijedaka 'Sam u koloni'. Pisao je glazbene kritike u časopisima Vijenac, Kana i Cantus. Član je Hrvatskog društva skladatelja, Hrvatske glazbene unije, čiji je jedan od osnivača. Zajedno s Brankom Bogunovićem Pifom snimio je 2001. godine album 'Julija je bacila svoj krevet kroz prozor'. Autor je i prve domaće rock autobiografije 'Ostat ću mlad'.
Evo ulomka: - Rođen sam kad sam rođen, a to je bilo 27. siječnja 1958. godine. Istog dana, naravno nekoliko godina ranije, rodio se i Wolfgang Amadeus. Ta činjenica daje mogućnost za spekuliranje astrolozima bili mi oni uopće skloni ili ne. Meni samom ponekad naraste perje iz "starke" kada spomenem taj datum, ali, odgovorno tvrdim, samo ponekad. Bila je ciča zima i kažu da su pucala stabla, a seljaci su konjskim zapregama prelazili zaleđenu Savu. Toliko o čudnim okolnostima toga dana. Osim toga, ćale je ostao bez najbolje kape (francuske) jer mu je ujo Vlado izrezao džepnim nožićem. Takav je bio običaj kad se nekom rodi sin. Onda su se naroljali. -

U autobiografiji se Krešo prisjeća ludih godina, nastanka benda, života rock'n'roll zvijezde i svega što uz to navodno ide. Ona je protkana finim humorom, obojena auto ironijskim tonovima i još je jedan, itekako poticajan, dokument koji govori o novom valu. „Ostat ću mlad“ skida koprenu mitova s jednog razdoblja pričajući priču o vremenu koje je imalo svoje heroje, velike i male, a jedan od njih bio je i sam Krešo.
Koncerti održan njemu u čast u zagrebačkoj „Tvornici kulture“ i prva večer prošlogodišnjeg Festung festa u Slavonskom Brodu, posveta su jednoj velikoj i poštenoj glazbenoj karijeri.

25.01.2008. u 10:58 • 19 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

< siječanj, 2008 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga: Divani, skitnje...

tenushm@gmail.com
Mail - Divan skitnje

O AUTORU
1443598348630658797


Željko Mužević (1951.-2015.) bio je poznati brodski novinar i kolumnist. Karijeru je započeo davne 1973.. u informativnoj ustanovi „Brodski list i Radio Brod“. Nakon duljih sukoba s tadašnjim direktorom, politikom i međuljudskim odnosima u kući, 1981. odlazi u tadašnju SOFK-u, a 1989. ponovno se vraća u „Brodski list i Radio Brod“. Kroz sve to vrijeme, od 1973. bavi se novinarstvom: Brodski list, Sportske novosti, Večernji list, Arena, Radio Brod, Vikend…Demokratske promijene zatekle su ga na mjestu novinara „Brodskog lista i Radio Broda“. U lipnju 1991. samoinicijativno odlazi u opkoljeno Kijevo i praktički postaje prvim brodskim ratnim izvjestiteljem. U listopadu 1991. postaje pomoćnikom zapovjednika 108. brodske brigade za IPD. Vrijeme uglavnom provodi na novogradiškom ratištu da bi ga, nedugo potom, Upravi odbor Brodskog lista imenovao odgovornim urednikom radio Broda (studeni 1991.). Za vrijeme najvećih napada na Slavonski Brod, otvara vrata svoje obiteljske kuće u kojoj se seli čitava radio stanica i iz koje se emitira radio program. Od 1995. postaje izvršni urednik. Pet godina kasnije postaje urednik brodskog dopisništva Jutarnjeg liste. Godine 1998. izaje knjigu "Mars u brodskom sazviježđu.
Njegovu priču "Jeka" 2006. je Miljenko Jergović uvrstio u zbirku „Najbolje hrvatske priče 2006"




Copyright©divanskitnje
Svi tekstovi i fotografije zaštićeni su ovim znakom i nije ih uputno objavljivati bez dogovora s autorom




za povijest

PRIČE

Barun Franjo Tenk - priče,by Divan-Skitnje

1.Barun Franjo Trenk

Otmica Đule Ređepove,
Ratnik, pustolov, ljubavnik,
Pjesma i ples,
Kako je harambaša Ivo riješio zagonetku o tri rupe na 'rastovu stolu
Đulin let,
Kakovu Hrvati djecu jedu,
Trenkov dvorac danas

2. Čaruga

Kako je Čaruga za nos vukao starog doktora,
Kako je Čaruga opljačkao Najšlos,
Mica trocijevka,
Kako je Čaruga u Podvinju galamio na žandare,
Na današnji dan 27. veljače


3. RAT

Jeka,
Maslenica-Kašić I,
Maslenica-Kašić II,
Mladosti kojoj nisu dali odrasti,
Siniša Glavašević,
Mjesec kada su ubijali djecu,
Kijevo '91 I,
Kijevo '91 II,
Četnici u Posavlju-dr.Lj. Boban,
Kako je započeo rat u BIH,
A. Izetbegović-fonogram,
E, moj druže haški,
Roditelji,
U predvorju pakla
Pozdrav iz Like,
Umjesto Božićne priče,
Rat prije rata u BIH,
Zločin i kazne(e),
Pismo,
Pir I,
Pir II,
Pir III,
Pir IV,
Pir V,
Pir VI,
Pir VII,

4. DIVANI

Divani o Šimi,
Živ sam,
Malena,
Crnogorci raketirali Podvinje,
Kako su 'tjeli otrovat naftom,
Nakurnjak1,
Nakurnjak 2,
Mata 1,
Mata 2,
Mata 3,
Obljetnica,
Ćuko,
Buna seljaka brodskog Posavlja I,
Buna II,
Buna III,
Buna IV,
Martin,
Kajo, moja Kajo,
Povratak Rodana,

5. ZAVIČAJNICI

Ivana Brlić Mažuranić,
Dragutin Tadijanović,
Mia Čorak Slavenska,
Tomo Skalica-prvi Hrvat koji je oplovio svijet I,
Tomo Skalica II,
Krešo Blažević (Animatori),
prof. Vuk Milčić,

6. SKITNJE

Stari običaji u novom ruhu
Glagoljica i Lovčić selo,
Jankovac- Biser gornje Slavonije,
Običaji,
Čijalo,
Antina spilja,
Skitnje Vinodolom,
Dilj Gora krije 100 milijuna tona ugljena,
Ovdje se rađala Europa,
Dani dudove svile i divana,
Vinkovo,
Crni Potok,
Kosovarska,
Panonsko more na vr' Dilja,
A zvona, zvone li zvone,
Građevinci-arheolozi,
Naušnica,