DivanSkitnje

četvrtak, 28.06.2007.

DRAGUTIN TADIJANOVIĆ

U spomen Dragutinu Tadijanoviću
– Ulicom eno / Korača hrast. Ne to je / Tadijanović.(Luko Paljetak)

ONDJE GDJE SU KLASALA VISOKA ŽUTA ŽITA

Image Hosted by ImageShack.us


Sinoć (27.lipnja2007) je prestalo, kao zlatni sat, kucati srce Tadijino, zamukli su stihovi u kojima leluja zlatno žito, koje poput kapi rose na ružama šapuću cezaneovski zrele crnožute jabuke na pjesnikovu stoliću i dunje na pradjedovskom ormaru u Podrckavlju i svojom suptilnom bajkovitošću pričinjaju i pouzdanošću zbilje unaprijed obogaćuju život.Umro je hrvatski bard Dragutin Tadijanović - pjesnik koji je 90-tak godina ispisivao odu hrvatskom pjesništvu i hrvatskoj kulturi. Pjesnik, koji je objavio toliko kritičkih izdanja hrvatskih pisaca znajući dobro da je književnost zajednička kuća svih nas i što je ona urednija i preglednija to smo i mi pred svijetom većim.
Nema više Tadije. Otišao je svojoj Jeli. U nebeska, visoka žuta žita. Ostaju njegove pjesme, zapisi, sjećanja. Još postoji brijeg na ulazu u Rastušje, ondje gdje je pjesnik udahnuo miris hrvatske zemlje... - Postoje tragovi njegovih koraka na putovima kojima je pješice išao u školu. Iz Rastušja u Podvinje, u Slavonski Brod. Vrlo su svježi tragovi obitavanja u Samostanu, kao đaka, u Mesićevoj, Gundulićevoj, Berislavićevoj ulici... U galeriji je znamenitih Brođana uz Matiju Mesića, Vjekoslava Klaića, Đuru Pilara, Josipa Stadlera, Vladimira Becića, Ivanu Brlić Mažuranić, Branka Ružića..
Image Hosted by ImageShack.us
Image Hosted by ImageShack.us

MJESEČINA
Gle, iza hrastove šume, u tamnom sjaju i tišini,
Mjesec se pomalja. Rumen. Okrugao.

Lanjskog ljeta, s klupe ispod kestena,
Gledao sam s tobom, u zanosu,

Izlazak punog mjeseca iza šume hrastove,
U rasvjeti mliječnoj i smijehu.
Oh, kakve li smo krhke igračke
U krvničkima jakim rukama!

Tuga me je, i ja sam posve sam:
Mjesečina večeras grob tvoj poliva.
Mjesečina večeras meni šapuće
Da tebe nema, i nema, zauvijek.

O, dugo, dugo, još dugo poslije nas
Tuđe će oči gledati kao što gledasmo i mi:

Naže se sunčani dan,
Večernje sjenke oduljaše;
Mjesec se pomalja
Iza hrastove šume, u tamnom sjaju i tišini.
Image Hosted by ImageShack.us
Shot at 2007-06-28
U ovom trenutku sjećanja izviru, nadiru... Prije dvadesetak godina, kada sam bio premlad da shvatim kako sjedim s najvećim živućim hrvatskim pjesnikom, na betonskim stepenicama podvinjske škole. U ljetnoj noći, dok su zvijezde nebom igrale neki svoj ples-Tadija, nakon razgovora o mojima, odjednom upita:
- Znaš li ti gdje mjesec najljepše sja?
Ja, seoski đilkoš (danas bi rekli tinejdžer) naravno da nisam imao pojma.
-Nad Metrincom!
Kasnije sam, vodio cure na Metrinac, mjesto na potoku Glogovica nedaleko podvinjskog groblja. I dok su se one nećkale, ja sam uvjeravao kako je tu najljepša mjesečina. Jer, tako je rekao Tadija.
Ili: kada zamiriši dunja, sjetim se jedne jesenske večeri kada smo u Tadijinom društvu posjetili njegovu sestru u Rastušju. Na temeljima stare kuće Tadijanovića srušene u potresu 1964. nikla je nova, ali namještaj je ostao. Na djedovskom ormaru uvijek su u pravilnom redu bile poredane dunje i jabuke. Ta slika i miris dunja prati me cijeli život. Prošle godine poklonio sam mu, za 101. rođendan fotografiju tih dunja sa, njegova, Tadijanovića ormara. Primajući sliku, okrenuo se i rekao:
- To je taj koji o meni zna više nego ja.
Image Hosted by ImageShack.us

Nije baš tako, ali ostaju slike Tadijanovića sokaka u Rastušju i zadruge Tadijanovića iz koje je gramatičar i leksikograf Blaž Tadijanović (1727.-1797.) kojoj bi se trebao vratiti nekadašnji izgled. A započelo je susretom i pričom prof. Damira Matanovića, stručnjaka za povijest Slavonije 18. i 19. stoljeća i Miroslava Bjelobrka, nećaka Dragutina Tadijanovića, tj. unuka njegove sestre Kate udane Bjelobrk, o tome kako bi se u Rastušju mogla provoditi kulturološka, povijesna i druga zbivanja. Nije prošlo dugo vremena, napravljen je projekt, obaviješten i sam Dragutin Tadijanović koji je odmah ponudio suradnju.
Projekt je osmišljen u tri faze. Prva je revitalizacije rodne kuće, zatim obnova starog hambara koji je s kraja 19. stoljeća. Sam Tadija je pričao kako se kao dječak podvlačio pod njega, a baka Eva mu je, bojeći se kao i svaka baka za svojega unuka, govorila kako dolje ima zmija. Od propadanja bi se zaštitio i štagalj za kojeg Tadija kaže da ga je, kao dječak, zajedno 1912. godine sa svojim djedom Mikom gradio. Tada mu je djed rekao da će" biti vridan dječak". Kući bi se vratilo nekadašnji izgled koji je imala do 1964. godine, kada ju je potres srušio. Tu bi bila spomen soba sa stolom na kojem je Tadija napisao svoje prve pjesme, stari namještaj, hrastov stol kao i dunje na ormaru. Tako da soba miriše onako kako je i Tadija opisivao u svojoj pjesmi o ptici i dunji. U rodnoj kući bila bi uređena spomen soba s dijelovima namještaja na kojima je mladi Tadija napisao svoje prve stihove. Stol potječe iz Beča. Kako je dospio u Rastušje? Tadijanovićev otac Mirko, Imra, nakon ranjavanja u I svjetskom radio je u tvornici municije u Beču gdje je upoznao i "jednu gospoju" ( nikada ju drugačije nije nazivao). Ona mu je poklonila taj stol, na kojem je mladi Tadijanović kasnije napisao svoje prve stihove.
Image Hosted by ImageShack.us
Image Hosted by ImageShack.us
Shot at 2007-06-28
Prema projektu revitalizirala bi se rodna kuća Tadijanovićevih, a u planu je obnova i nevelikog "Tadijanovića sokaka" u kojem se do danas sačuvala slavonska tradicijska gradnja. Bile bi otkupljene stare slavonske kuće građene od drvenih greda, ušaka i zidane prijesnom ciglom. Tako bi se zaštito sam sokak, koji bi postao svojevrsno etno selo i nalazio bi se u turističkoj ponudi. Treća je faza sama manifestacija "Dani Dragutina Tadijanovića" koji bi se održavali na njivi "Luka" gdje su klasala "visoka žuta žita" i koju opasuje potok Pribudovac sa starim vrbama i deblima oraha koje je Tadija opjevao u "Srebrnim sviralama", do sada prodanim u 250 tisuća primjeraka u 20 izdanja. U kući od 1959. godine postoji spomen knjiga u koju su se upisali mnogi poznati hrvatski pjesnici, političari…: Jure Kaštelan, Vlatko Pavletić, Nedjeljko Mihanović, Gustav Krklec, Matko Pejić, Dobriša Cesarić, Ivo Sanader, Zlatko Tomčić.....
Brodska županija je voljna materijalno pomoći ovom projektu, odnosno revitalizirati potok Pribudovac i postaviti dio rasvjete, vodovodnu mrežu, asfaltirati sokak, osposobiti stari (zatrpani) bunar kojeg se Tadija prisjeća da su ga još fratri izgradili. U projekt bi se trebalo uključiti i Ministarstvo kulture, ali prije toga Tadijanovića kuću i sam prostor trebalo bi proglasiti spomenikom kulturne baštine kako bi se Ministarstvo uključilo u ovaj projekt. U Rastušju i Slavonskom Brodu vjeruju da će to u najskorije vrijeme biti učinjeno jer je to najmanje čime se Hrvatska može odužiti njenom najvećem živućem pjesniku
RANO SUNCE U ŠUMI

U zelene krošnje uleti
Proljetni vjetar,
Mlad.

Sunčeve tanke strelice
Probodoše lišće
I grančice
I stabla:
Čitava se šuma zanjiha,
Zasja.

Rosnati cvjetovi,
Bijeli,
I listovi,
I male ptice,
Pozdraviše sunce
Veliko.

A sjenke granatih stabala
Narisaše
Kao prsti
Raznolike
Likove
Po travi
Na kojoj se blista rosa kao suze.

Dragutin Tadijanović rođen je 4. 11. 1905. godine u Rastušju, pokraj Slavonskog Broda, kao sin zemljoradnika. Pučku školu polazio je u susjednom selu Podvinju, a realnu gimnaziju završio u Slavonskom Brodu. Poslije mature 1925. godine, dolazi u Zagreb na studije. Upisao se najprije na šumarstvo, a zatim je prešao na filozofiju. Diplomirao je 1937. godine. Bio je niz godina urednik književnih izdanja u Nakladnom zavodu Hrvatske i u "Zori". Redovit je član HAZU. Pjesme počinje pisati u trinaestoj godini. Objavio je dvanaest knjiga pjesama (Lirika, Sunce nad oranicama, Pepeo srca, Dani djetinjstva, Tuga zemlje, Pjesme itd.). Pjesme su mu prevedene na dvadeset stranih jezika i uvrštene u domaće i strane antologije lirike. Povremeno je prevodio poeziju s češkog, njemačkog i francuskog. Uredio je sabrana djela brojnih pisaca.


Image Hosted by ImageShack.us
Image Hosted by ImageShack.us
Shot at 2007-06-28

28.06.2007. u 14:53 • 10 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

< lipanj, 2007 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30  

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga: Divani, skitnje...

tenushm@gmail.com
Mail - Divan skitnje

O AUTORU
1443598348630658797


Željko Mužević (1951.-2015.) bio je poznati brodski novinar i kolumnist. Karijeru je započeo davne 1973.. u informativnoj ustanovi „Brodski list i Radio Brod“. Nakon duljih sukoba s tadašnjim direktorom, politikom i međuljudskim odnosima u kući, 1981. odlazi u tadašnju SOFK-u, a 1989. ponovno se vraća u „Brodski list i Radio Brod“. Kroz sve to vrijeme, od 1973. bavi se novinarstvom: Brodski list, Sportske novosti, Večernji list, Arena, Radio Brod, Vikend…Demokratske promijene zatekle su ga na mjestu novinara „Brodskog lista i Radio Broda“. U lipnju 1991. samoinicijativno odlazi u opkoljeno Kijevo i praktički postaje prvim brodskim ratnim izvjestiteljem. U listopadu 1991. postaje pomoćnikom zapovjednika 108. brodske brigade za IPD. Vrijeme uglavnom provodi na novogradiškom ratištu da bi ga, nedugo potom, Upravi odbor Brodskog lista imenovao odgovornim urednikom radio Broda (studeni 1991.). Za vrijeme najvećih napada na Slavonski Brod, otvara vrata svoje obiteljske kuće u kojoj se seli čitava radio stanica i iz koje se emitira radio program. Od 1995. postaje izvršni urednik. Pet godina kasnije postaje urednik brodskog dopisništva Jutarnjeg liste. Godine 1998. izaje knjigu "Mars u brodskom sazviježđu.
Njegovu priču "Jeka" 2006. je Miljenko Jergović uvrstio u zbirku „Najbolje hrvatske priče 2006"




Copyright©divanskitnje
Svi tekstovi i fotografije zaštićeni su ovim znakom i nije ih uputno objavljivati bez dogovora s autorom




za povijest

PRIČE

Barun Franjo Tenk - priče,by Divan-Skitnje

1.Barun Franjo Trenk

Otmica Đule Ređepove,
Ratnik, pustolov, ljubavnik,
Pjesma i ples,
Kako je harambaša Ivo riješio zagonetku o tri rupe na 'rastovu stolu
Đulin let,
Kakovu Hrvati djecu jedu,
Trenkov dvorac danas

2. Čaruga

Kako je Čaruga za nos vukao starog doktora,
Kako je Čaruga opljačkao Najšlos,
Mica trocijevka,
Kako je Čaruga u Podvinju galamio na žandare,
Na današnji dan 27. veljače


3. RAT

Jeka,
Maslenica-Kašić I,
Maslenica-Kašić II,
Mladosti kojoj nisu dali odrasti,
Siniša Glavašević,
Mjesec kada su ubijali djecu,
Kijevo '91 I,
Kijevo '91 II,
Četnici u Posavlju-dr.Lj. Boban,
Kako je započeo rat u BIH,
A. Izetbegović-fonogram,
E, moj druže haški,
Roditelji,
U predvorju pakla
Pozdrav iz Like,
Umjesto Božićne priče,
Rat prije rata u BIH,
Zločin i kazne(e),
Pismo,
Pir I,
Pir II,
Pir III,
Pir IV,
Pir V,
Pir VI,
Pir VII,

4. DIVANI

Divani o Šimi,
Živ sam,
Malena,
Crnogorci raketirali Podvinje,
Kako su 'tjeli otrovat naftom,
Nakurnjak1,
Nakurnjak 2,
Mata 1,
Mata 2,
Mata 3,
Obljetnica,
Ćuko,
Buna seljaka brodskog Posavlja I,
Buna II,
Buna III,
Buna IV,
Martin,
Kajo, moja Kajo,
Povratak Rodana,

5. ZAVIČAJNICI

Ivana Brlić Mažuranić,
Dragutin Tadijanović,
Mia Čorak Slavenska,
Tomo Skalica-prvi Hrvat koji je oplovio svijet I,
Tomo Skalica II,
Krešo Blažević (Animatori),
prof. Vuk Milčić,

6. SKITNJE

Stari običaji u novom ruhu
Glagoljica i Lovčić selo,
Jankovac- Biser gornje Slavonije,
Običaji,
Čijalo,
Antina spilja,
Skitnje Vinodolom,
Dilj Gora krije 100 milijuna tona ugljena,
Ovdje se rađala Europa,
Dani dudove svile i divana,
Vinkovo,
Crni Potok,
Kosovarska,
Panonsko more na vr' Dilja,
A zvona, zvone li zvone,
Građevinci-arheolozi,
Naušnica,