Biti ili ne biti- pitanje je sad...

ponedjeljak, 09.01.2012.

Lista za kupovinu zdravih namirnica



Kupovina će vam biti puno lakša i doma ćete se vratiti sa kvalitetnijom i zdravijom hranom ako se potrudite napraviti listu za kupovinu.

Kad kod sebe imate listu za kupovinu, manja je vjerojatnost da ćete zalutati na odjele sa nezdravom i prerađenom hranom. Možete napraviti svoju vlastitu listu za kupovinu zdrave hrane ili možete samo isprintati ovu priloženu.

Ovo treba sadržavati svaka lista za kupovinu zdravih namirnica:

Najveći dio liste treba zauzimati svježe voće i povrće. Voće i povrće sadržava vitamine, minerale, antioksidanse a uz to je i niske kalorične vrijednosti. Svatko od nas treba dnevno 5 do 9 porcija voća i povrća, pa se potrudite izabrati nešto fino za svakoga u obitelji.

Većina proizvoda od žitarica koje kupujete mora biti od cijelog zrna. To dakle uključuje punozrnato pecivo, kruh, pahuljice za doručak i sl. To je važno zbog udjela vitamina, minerala a posebno vlakana koja vrlo često nisu dovoljno zastupljena u modernoj prehrani. Na deklaracijama tražite oznake “od cjelovitog brašna” ili “punozrnato” kako biste bili sigurni da kupujete proizvod od cjelovitog zrna žitarice.



Trebali biste birati uglavnom ribu, meso peradi i krto meso. Jaja, orašasti plodovi i sjemenke su također dobar izvor bjelančevina. Birajte svježe i smrznuto nemasno meso i ribu. Izbjegavajte nekvalitetnu prerađenu hranu koju je potrebno samo podgrijati u mikrovalnoj pećnici. Takva je hrana vrlo bogata mastima i natrijem.
Piće treba biti jednostavno, tj. bez nepotrebnih dodataka. Voda, nemasno mlijeko, sokovi i biljni čajevi su dobar izbor. Ako već pijete gazirana pića, barem odaberite ona niskokalorična da izbjegnete dodatne šećere.
Mliječni prozvodi koje konzumirate neka budu nemasno mlijeko, jogurt i sir. Ako ne želite ili ne možete uključiti kravlje mlijeko u svoju prehranu, onda izaberite sojino mlijeko ili kozje mlijeko. Također birajte sok od naranče sa dodanim kalcijem i kravlji sir odnosno posni sir.

Budite oprezni sa umacima, uljem i začinima. To su prikriveni izvori prerađenog šećera i ulja loše kvalitete. Pažljivo čitajte etikete i tražite na njima maslinovo ulje, ulje repice ili orahovo ulje.
Smrznuto povrće je uvijek praktično imati pri ruci. A također postoje i gotova jela – zdrava varijanta! Takva gotova jela mogu biti dobar izbor ako pravilno odaberete proizvod s obzirom na sastav; pazite i na veličinu porcije. Pažljivo čitajte naljepnice i pametno birajte hranu. Svakako izbjegavajte smrznute pizze, gotove sendviče, hranu prženu u dubokoj masnoći i jako prerađenu hranu.
Hrana u limenkama i staklenkama je također praktična. Birajte juhe s smanjenom količinom soli, povrće i umake. Izbjegavajte masne umake i hranu punu kalorija, npr. špagete u limenci.
Kad radite sendviče, upotrijebite kikiriki maslac ili maslac od nekog drugog orašastog voća ili sjemenke, nemasni pureći narezak odnosno narezano pečeno krto meso. Izbjegavajte mesne doručke, kobasice i hrenovke.

Ne pretrpavajte se nepotrebno visokokaloričnim grickalicama i desertima. Radije jedite svježe voće, orašaste plodove i sjemenke kao međuobroke.

srijeda, 04.01.2012.

Važno je kretati se :D

Kretanje je izuzetno važno za zdravlje, za psihu, za radostan i vedar odnos prema životu. Krećite se svakog dana najmanje 30 minuta, onako kako vam najviše odgovara i najbolje se uklapa u vaš dnevni ritam. Hodajte! Možete umjereno, ili pak „oštro“ hodati. Važno je kretati se!



Prilagodite tempo sebi i svojim fizičkim predispozicijama. Trčite, vozite bicikl, rolajte, plešite, igrajte nogomet, košarku, odbojku, izvedite psa u šetnju, uređujte vrt, kosite travu…
Krećite se kad god i gdje god možete, tri puta po 10 minuta ili šest puta po 5 minuta. Važno je to činiti svakog dana, i u tome uživati. Ako do sada niste bili aktivni – počnite s umjerenim aktivnostima u trajanju od 5-10 minuta, koje ćete postepeno produljivati i intenzivirati. Više dnevnog kretanja učinit će vas zdravijom, snažnijom i sretnijom osobom. Izgradit ćete jače kosti i snažnije mišiće, osnažiti srce. Bit ćete tjelesno i mentalno opušteniji.

Rutinsko vježbanje Vas čini 10 do 20 godina mlađim u odnosu na neaktivnu osobu. Redovitim vježbanjem 3-4 puta tjedno, smanjit ćete rizik smrti od svih uzroka, uključujući i rizik bolesti srca i raka, za oko 70%.

Koristi tjelesne pripremljenosti su sljedeće:

Srce: može crpiti više krvi s manje napora
Masnoće u krvi: smanjujete razinu kolesterola, a i vrijednosti triglicerida
Krvni tlak: smanjit ćete ga osobito ako je malo povišen, spriječit ćete visoki tlaka
Šećerna bolest: možete sniziti razinu šećera u krvi, pomažete u prevenciji pojave staračkog (tip II, neovisni o inzulinu) dijabetesa
Kosti: izbjegavate osteoporozu, ali ne preintenzivno da ne poremete mjesečni ciklus
Općenito: uklanjate stres, bolje se osjećate, bolje spavate i poboljšavate koncentraciju


Aerobno – je vježbanje kod kojeg kontinuirano pokrećete velike skupine mišića. Povećate zahtjev rada srca, pluća i mišićnih stanica. Ne izaziva bol, dobro se oznojite i brže dišete. Aerobnim vježbanjem poboljšavate Vašu izdržljivost. Šetanje, vožnja biciklom i romobilom, rolanje, trčanje i plivanje su primjeri aerobnog vježbanja.
Anaerobno – je vježbanje kojim su zahtjevi na mišiće do potpune iskoristivosti kisika i počinje se iskorištavati nagomilana energija. Pri ovom drugom načinu sagorijevanja energije (bez kisika) javlja se bol. Stoga ne možete jako dugo anaerobno vježbati. Dizanje utega je svima poznati primjer. Anaerobnim vježbanjem više stvaramo snagu. Počinjete li sa svojim programom, uz aerobno vježbanje dodajte lagane anaerobne vježbe. Koristite laganije utege i s sprave s manjim otporom kako biste izbjegli ozljede.

Kad ste u formi?

Kad obavljate svoje dnevne poslove bez umora i imate energije za uživanje u aktivnostima u slobodno vrijeme.
Kad šećete 1-2 km ili se popnete po stubama par katova bez uspuhanosti i zežine u nogama.
Kad nastavljate razgovor za vrijeme umjerenog vježbanja kao što je šetnja.

Korisni savjeti
POČNITE S VJEŽBANJEM POSTUPNO
ODABERITE VJEŽBE KOJE VAM ODGOVARAJU
VJEŽBAJTE REDOVITO, ALI UMJERENO
UVIJEK SE ZAGRIJTE I OHLADITE

Savijeti za mršavljenje iz prve ruke... :)

http://www.youtube.com/watch?v=k6JKYCMNWOY&feature=fvwrel

Što se dogodi kad se udebljate samo 3,5 kg?

Neki ljudi smatraju da je normalno živjeti s viškom kilograma i ne žele mijenjati bilo što u svom načinu života. Bez vježbanja, bez sportskih aktivnosti, bez dijete - oni žele biti onakvi kakvi već jesu.

Ako se držite ovoga mršavit ćete duplo brže
Bez puno odricanjaAko se držite ovoga mršavit ćete duplo brže
Ovako se to radi Topite kilograme, ali pazite na kosti!
Najbolje vježbe za mršavljenje
Koliko minuta?Najbolje vježbe za mršavljenje
Muči vas 'šlauf'? Odabirom pravog doručka ubrzat ćete mršavljenje

Oni nisu iskompleksirani i ne brinu o liposukciji. Netko im može zavidjeti što dane ne provode u teretanama i udovoljavaju svom apetitu za stolom.

Ali, nije stvar u estetici - višak kilograma dokazano povećava rizik od mnogih bolesti. A pretile osobe posljednje su kojima trebamo zavidjeti. Budite spremni na iznenađenje - ako dobijete samo 3,5 kilograma, izlažete se mnogim rizicima po zdravlje:

Ď rizik od artritisa povećava se za 15 posto
Ď rizik od visokog krvnog pritiska povećava se za 72 posto
Ď rizik od problema sa muškom erekcijom povećava se za 50 posto
Ď rizik od bolesti jajnika i grlića materice povećava se za 20 posto
Ď rizik od visoke razine kolesterola u krvi povećava se za 49 posto
Ď rizik od smrti nakon prvog infarkta povećava se za 20 posto
Ď rizik od raka grla, želuca, bubrega i crijeva povećava se za 65 posto
Ď rizik od pojave kamenca u bubregu i žuči povećava se za 85 posto
Ď rizik od astme povećava se za 20 posto

Ako vam ove brojke nisu dovoljne, znanstvenici su također ustanovili da su pretili ljudi skloniji dobivanju ozljeda u svakodnevnom životu, a bol u donjem dijelu leđa kod njih je pet puta češća nego kod osoba koje su vitke. Također, 40 posto srčanih oboljenja kod žena povezana su s viškom kilograma.

Artritis, rak dojke, osteoporoza i pokoji kilogram viška često idu ruku pod ruku, a već je dokazano da je dijabetes izravno povezan s viškom kilograma.

Dogodi li vam se da jutrima na trenutak ostajete bez energije, pa vam se čini da je sve oko vas u usporenom modu, dok se vi borite s tim da oči zadržite otvorenima?

Najčudnije od svega jest to da ste se vjerojatno dovoljno naspavali, pa nikako ne pronalazite uzrok svog umora. Ovo možda niste znali, ali ako ste preskočili doručak, vjerojatno ste sami sebe osudili na to da vam cijeli dan bude jedan veliki promašaj.

'Jedite kraljevski doručak, ručajte kao princ, a večerajte kao siromah', stara je izreka koja se i dan danas pokazuje istinitom. Često preskačemo rutinu konzumiranja doručka kako bismo, primjerice, uhvatili autobus ili stigli na vrijeme na posao ili jednostavno skratili unos kalorija u organizam. Neki čak tvrde kako im je jako teško jesti tako rano ujutro, ali zapamtite jednu stvar - doručak vam nije neprijatelj. Upravo suprotno.



Preskakanjem doručka ne samo da u potpunosti ignorirate potreba vašeg tijela, već mu na ovaj način uskraćujete mnoge beneficije. Konzumiranje hrane kasnije po danu gotovo pa uništava sve šanse da će vaše tijelo na pravilan način sagorjeti sve nepotrebne masnoće, neprestano se dovodite u rizik oboljenja od pretilosti, srčanih bolesti i zbilja si vršite napad na mozak i smanjujete inteligenciju. Zaista, tako je ozbiljno, stoga se ne dajte zavaravati.

Kako biste mogli uživati u svim pogodnostima koje vam doručak nudi, a imate na umu da to uključuje lijepu kožu i bolji imunološki sustav, ne smijete progutati kupljenje žitarice pomiješane s mlijekom i misliti da ste se tako riješili ovog zadatka. Kako biste pravilno započeli dan, vaš se doručak mora sastojati od kompletnog obroka koji uključuje cjelovite žitarice, proteine i vlakna.

ponedjeljak, 02.01.2012.

Što nam nude trgovine zdravom hranom?

Živimo u vrijeme kada su napadi na čovjekovo zdravlje sve učestaliji i maštovitiji. Čak niti najbogatije niti najrazvijenije zemlje nisu u stanju (ili im nije u interesu) omogućiti uspješnu zdravstvenu zaštitu koja prvenstveno počiva na preventivnom djelovanju. Nikada se čovjek nije toliko udaljio od prirode i prirodnih zakona. S druge strane igrajući se s prirodom čovjek je stvorio mnoge nove bolesti na koje troši izuzetno puno energije da ih stavi pod kontrolu.

Danas se čovjekova briga za zdravlje slikovito može opisati jednom pričicom. Zamislimo čovjeka i čamac kao cjelinu. Kada organizam oboli čamac dobiva pukotinu kroz koju prodire voda. Jasno je i malom djetetu da je najlakši i jedini ispravan način da ne potone začepiti rupu no čovjek jedino to ne radi. Trudi se svim silama da izbaci vodu iz čamca kako bi nastavio ploviti. Prvo to radi rukama no kako voda sve više nadire smišlja različite naprave da si olakša posao pa izbacuje vodu posudicama, tavama, zdjelama i razmišlja što je dovoljno veliko da ne mora toliko puta zamahivati. Godine prolaze, rupa postaje sve veća, energije se sve više troši i na kraju čovjek odustaje. Voda ga proguta a on je sretan jer se ne mora više znojiti i nervirati.

Ovo je samo jedan pokazatelj kako se ponašamo prema svom organizmu i životu uopće.

Ljudi moraju postati svjesni da su upravo oni odgovorni za svoje zdravlje. Dokazano je da se pravilnom ishranom jača tijelo i onemogućava razne degenerativne bolesti. Samo prirodna hrana u potpunosti zadovoljava sve fiziološke potrebe čovjeka. Korištenjem prirodne i punovrijedne hrane potiču se i zaštitni i detoksikacijski mehanizmi što je naročito važno u današnje vrijeme kada je čovjek izložen napadima virusa, bakterija, parazita, slobodnih radikala kao posljedica nezdravog načina života itd.

Današnji čovjek kao da se trudi da osiromašuje hranu počevši od sadnje u siromašna i zagađena tla, zatim prekomjerno rafinira namirnice tijekom same prerade, dodavanjem konzervansa koji istina produžuju rok trajanja ali umanjuju vrijednost namirnica, preko grešaka u čuvanju, pripremi i samom konzumiranju namirmica.

Treba shvatiti da je industrijalizacijom i osuvremenjavanjem čovjek unio promjene u način života ali nije se ništa promjenilo u fiziološkim i biokemijskim zakonima ljudskog organizma koje je priroda stvorila.



S druge strane u svijetu raste broj pripadnika veće brige za očuvanje prirodnog življenja, prehrane i liječenja.

Među Božjim darovima koje priroda nudi čovjeku značajno mjesto zauzimaju pčelinji proizvodi: med, cvjetni prah, propolis, matična mliječ kao vrhunac prirodne biosinteze.

VITAMINI

Nedovoljan unos hranom i tekućinom, gubitak pri termičkoj obradi hrane, nedovoljna apsorcija vitamina i minerala može dovesti do poremećaja metabolizma pa i do opasnih bolesti. Kada je prehrana uravnotežena dodatak vitamina i minerala nije potreban no kako se gotovo nitko ne hrani uravnoteženo tako je povremeno unošenje viminsko-mineralnih formula preporučljivo.

Zdrava prehrana za djecu

Svatko bi želio imati ne gojazno, ali dobro uhranjeno dijete. Kod toga zaboravljamo da je razlika između drugo spomenutog djeteta i malo bolje uhranjenog većim dijelom u količini masnog tkiva, tkiva koje uglavnom služi kao pričuva energije. Svi treneri znaju da vrhunski sportaši ne smiju dobiti na težini jer onda gube na vještini i izdržljivosti.
Mladi je organizam u razvoju i treba raznovrsnu hranu da iz nje može "izvući" one vitamine i minerale koji su mu potrebni.

Dijete raste i povećava težinu svojih organa (na primjer jetre, mozga, crijeva, pluća itd.) te mišića s kostima. Za to treba raznovrsne namirnice, prvenstveno one s dosta bjelančevina. Ima ih u namirnicama životinjskoga podrijetla (meso, riba, mlijeko, mliječni proizvodi i jaja), ali i u mnogima biljnog podrijetla (mahunarke, soja, žitarice i dr.). Biljne bjelančevine nisu jednako vrijedne kao one životinjskoga podrijetla, ali za zdravog prosječnog odraslog čovjeka izgleda da su dovoljne, što se vidi kod vegetarijanaca. Djecu, koja rastu, i sportaše odnosno teške fizičke radnike vrlo je teško prehraniti strogom vegetarijanskom prehranom (ako se ne konzumiraju barem mlijeko i mliječni proizvodi).

Prema tome, pravilo broj jedan kod prehrane djece u rastu i razvoju je: dovoljno bjelančevina u hrani. To praktički znači jednu do dvije šalice mlijeka dnevno i barem jedan obrok s mesom, ribom, mliječnim proizvodima ili jajem. Malo više od toga nije štetno, ali mnogo više od toga jest. Ako je dijete mršavo, to može biti zato što ima manje masnoga tkiva. Koliko od djetetove težine otpada na masno tkivo, a koliko na mišiće, može se točno utvrditi vrlo kompliciranim rendgenskim pretragama (koje se rade samo u znanstvene svrhe), nešto manje točno, određivanjem debljine nabora kože kad je podignemo između dva prsta, a obično – iskustvenim pogledom na dijete.



Dijete s manjom težinom ali mišićavo nije ni u kakvom zaostatku prema dobro uhranjenom (ne debelom) vršnjaku. Tek u slučaju gladi ili koje dugotrajnije teže bolesti uhranjenije dijete moglo bi u početku imati neke prednosti.
Što je sve potrebno

Mladi čovjek treba i druge sastojke u hrani osim bjelančevina. Izgledalo bi da su najmanje važne masti. U SAD-u su sintetizirali jednu masnoću koja daje hrani okus, ali koju crijevo ne može nikako upotrijebiti, što bi bilo izvrsno kod pretilih ljudi. No, ubrzo su opazili da time u organizam prestaju pristizati neki vitamini koji su topivi samo u mastima, što je dovelo do zabrane uporabe tih masti u većim količinama.

Masti imaju i neke druge sastojke koji su neophodni organizmu, tako da je potpuna eliminacija masti iz hrane nemoguća (i nepotrebna). U engleskim školskim kuhinjama već su davno prekinuli posluživanje punomasnog mlijeka i daju samo obrano.

Životinjska mast (a tu spada i spomenuta masnoća u mlijeku i maslac) jedan je od najsigurnijih uzroka razvitka ateroskleroze kasnije u životu pa bi možda bilo korisno dijete već od najranijih dana početi učiti da suviše masna hrana nije dobra. I, dakako, treba pripremati hranu s biljnim, napose maslinovim uljem.

Masnoće poboljšavaju okus hrani, obično ih ima dosta i u slatkišima ali i u omiljenom pomfritu i čipsu. Bilo bi dobro već od ranog djetinjstva paziti na količinu masnoća u pripremi jela i izbjegavati životinjske masti (svinjsku, guščju mast i maslac). Maslac ima osobito dobar glas u zdravoj prehrani djeteta, a zapravo u sebi krije tempiranu bombu. Djeca vole suhomesnatu hranu, salame, konzervirane mesne proizvode i šunku. To su obično vrlo masni obroci. Mislite na to da će djeca jednom odrasti i da će morati plaćati pogreške mladosti. Djecu morate naučiti da jedu normalnu hranu spremljenu u kuhinji. Uporno nastojanje na tome da djeca moraju jesti baš sve više je odgojna mjera jer, dakako, ako odbijaju jesti jednu ili dvije vrste hrane, to im zdravstveno ne može škoditi.

Ostaju ugljikohidrati (jela od žitarica, krumpira, riže, mahunarke i sl.). Takva hrana u organizmu izgara potpuno i na taj način odterećuje organe koje trebaju izbaciti nusprodukte njihove razgradnje iz organizma (bubrege, pluća). Ugljikohidrati izvrsno nadoknađuju izgubljenu energiju kod mladog čovjeka, a ako ih uzimamo u prevelikim količinama, naime preko onih količina koje su potrebne za izravnanje tih energetskih potreba, ugljikohidrati se pretvaraju u mast (organizam ih pretvara u rezervu). O potrebi te rezerve već smo govorili. Djeca (a i mnogi odrasli) vole slatko i slatkiše. Šećer je također ugljikohidrat i u "zdravoj" prehrani djeteta može praviti teškoće. Dijete najprije bira hranu koja mu je najukusnija, zasiti se šećerom i ne jede one sastojke koji su mu jednako potrebni. U slatkišima ima dosta masnoća te se, osim pretjeranog konzumiranja onoga što bi trebalo biti ograničeno, javlja i prvo potpuno suvišno debljanje. Zbog svega toga, kada je slatko u pitanju, trebalo bi od najranijih dana uvesti neka ograničenja: slatko je iznimka, svečanost, a ne hrana za svaki obrok.

<	siječanj, 2012
P	U	S	Č	P	S	N
						1
2	3	4	5	6	7	8
9	10	11	12	13	14	15
16	17	18	19	20	21	22
23	24	25	26	27	28	29
30	31

Siječanj 2012 (7)
Prosinac 2011 (2)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv