Živimo u vrijeme kada su napadi na čovjekovo zdravlje sve učestaliji i maštovitiji. Čak niti najbogatije niti najrazvijenije zemlje nisu u stanju (ili im nije u interesu) omogućiti uspješnu zdravstvenu zaštitu koja prvenstveno počiva na preventivnom djelovanju. Nikada se čovjek nije toliko udaljio od prirode i prirodnih zakona. S druge strane igrajući se s prirodom čovjek je stvorio mnoge nove bolesti na koje troši izuzetno puno energije da ih stavi pod kontrolu.
Danas se čovjekova briga za zdravlje slikovito može opisati jednom pričicom. Zamislimo čovjeka i čamac kao cjelinu. Kada organizam oboli čamac dobiva pukotinu kroz koju prodire voda. Jasno je i malom djetetu da je najlakši i jedini ispravan način da ne potone začepiti rupu no čovjek jedino to ne radi. Trudi se svim silama da izbaci vodu iz čamca kako bi nastavio ploviti. Prvo to radi rukama no kako voda sve više nadire smišlja različite naprave da si olakša posao pa izbacuje vodu posudicama, tavama, zdjelama i razmišlja što je dovoljno veliko da ne mora toliko puta zamahivati. Godine prolaze, rupa postaje sve veća, energije se sve više troši i na kraju čovjek odustaje. Voda ga proguta a on je sretan jer se ne mora više znojiti i nervirati.
Ovo je samo jedan pokazatelj kako se ponašamo prema svom organizmu i životu uopće.
Ljudi moraju postati svjesni da su upravo oni odgovorni za svoje zdravlje. Dokazano je da se pravilnom ishranom jača tijelo i onemogućava razne degenerativne bolesti. Samo prirodna hrana u potpunosti zadovoljava sve fiziološke potrebe čovjeka. Korištenjem prirodne i punovrijedne hrane potiču se i zaštitni i detoksikacijski mehanizmi što je naročito važno u današnje vrijeme kada je čovjek izložen napadima virusa, bakterija, parazita, slobodnih radikala kao posljedica nezdravog načina života itd.
Današnji čovjek kao da se trudi da osiromašuje hranu počevši od sadnje u siromašna i zagađena tla, zatim prekomjerno rafinira namirnice tijekom same prerade, dodavanjem konzervansa koji istina produžuju rok trajanja ali umanjuju vrijednost namirnica, preko grešaka u čuvanju, pripremi i samom konzumiranju namirmica.
Treba shvatiti da je industrijalizacijom i osuvremenjavanjem čovjek unio promjene u način života ali nije se ništa promjenilo u fiziološkim i biokemijskim zakonima ljudskog organizma koje je priroda stvorila.
S druge strane u svijetu raste broj pripadnika veće brige za očuvanje prirodnog življenja, prehrane i liječenja.
Među Božjim darovima koje priroda nudi čovjeku značajno mjesto zauzimaju pčelinji proizvodi: med, cvjetni prah, propolis, matična mliječ kao vrhunac prirodne biosinteze.
VITAMINI
Nedovoljan unos hranom i tekućinom, gubitak pri termičkoj obradi hrane, nedovoljna apsorcija vitamina i minerala može dovesti do poremećaja metabolizma pa i do opasnih bolesti. Kada je prehrana uravnotežena dodatak vitamina i minerala nije potreban no kako se gotovo nitko ne hrani uravnoteženo tako je povremeno unošenje viminsko-mineralnih formula preporučljivo.
< | siječanj, 2012 | |||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | ||||||
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Pušenje, nezdrava prehrana i neredovito vježbanje povećavaju rizik od oboljenja od različitih bolesti u starijoj dobi, no malim promjenama životnog stila, tvrde znanstvenici, taj se rizik može ozbiljno reducirati. Ljudi koji redovito konzumiraju nezdravu hranu, tzv. „smeće“, eng. junk food, imaju i veći rizik za razvoj depresije, tvrde znanstvenici.
U istraživanju provedenom na britanskom sveučilištu University College London tražila se veza između prehrane i duševnog zdravlja, i pokazalo se da postoji veza između simptoma depresije i konzumacije industrijski obrađene hrane te hrane s velikim sadržajem masti i slatkiša. U zakladi predlažu i redovitu fizičku aktivnost, poput trčanja, plivanja ili timskih sportova.
http://www.mojgarden.hr/
http://www.biobio.com.hr/posts.aspx?PageID=1&cmsID=1
http://www.dm-drogeriemarkt.hr/clanak/4