Biti ili ne biti- pitanje je sad...

ponedjeljak, 19.12.2011.

...Najčešći mitovi o zdravoj prehrani...

U doba kada nas različiti "stručnjaci" bombardiraju savjetima o zdravoj i nezdravoj prehrani sa svih strana, ponekad je teško razlučiti dobre savjete od neprovjerenih informacija. Isto tako, bez obzira na činjenicu da se pomoću tražilica poput Googla svaka informacija može provjeriti u svega nekoliko minuta, virtualnim prostorom i usmenom predajom još uvijek kruže brojni mitovi o hrani. Odlučili smo dijelu njih stati na kraj te za vas demistificiramo pet najčešćih.

Mit 1. - Hrana bez masti je zdravija varijanta. Iako zagovornici zdrave hrane već godinama upozoravaju na ovaj iznimno čest marketinški trik, još uvijek postoji veliki broj ljudi koji misle da kupovanjem tzv. „light" verzija svojih omiljenih proizvoda pridonose svojem zdravlju. Majoneze, različiti mliječni namazi, umaci i brojni drugi proizvodi koji prirodno u sebi sadrže veliku količinu masti imali bi puno lošiji okus ukoliko bi proizvođač samo kemijski odstranio tu mast u procesu proizvodnje i prodavao vam takav proizvod. Činjenicu da normalna i „light" majoneza imaju sličan okus možemo zahvaliti tomu da se u proizvode iz kojih se odstranjuje mast redovito dodaju šećer i brojni drugi pojačivači okusa, što na kraju može rezultirati da light proizvod sadrži jednako ili više kalorija od svoje „masne" varijante. Ne dajte se zavarati jeftinim trgovačkim trikovima i dobro čitajte deklaracije na proizvodima, a posebnu pažnju obratite na kalorije te na količinu šećera.

Mit 2. - Salata je zdravija od hamburgera. Ovaj mit nije potpuno netočan, ali salate su jelo koje svakako pozivaju na oprez i zdrav razum ukoliko ih volite konzumirati, posebice ako kupujete gotove salate u trgovačkim lancima ili fast food restoranima. Nije tajna da je duboko smrznuto povrće koje je tjednima putovalo kako bi se našlo u salati koje vam prodaju veliki lanci uglavnom bezukusno ako ga jedete bez začina, čemu se lako može doskočiti ako odlučite okus pojačati različitim preljevima ili dresinzima. U tom trenutku nešto što je načelno niskokalorični obrok postaje prava ugljikohidratna bomba, koja može biti nutricionistički lošija od prosječnog hamburgera. Za usporedbu, 1 Big Mac ima 540 kalorija i 1040 miligrama soli, dok salata s piletinom prelivena dresingom iz istog restorana ima 530 kalorija i čak 1260 miligrama soli. Vjerovali ili ne, Big Mac je u ovom slučaju zdraviji izbor.

Mit 3. - Svježe je voće zdravije od sušenog. Ovaj mit drži vodu samo u jednoj činjenici: ukoliko jedete svježe voće isključivo zbog vitamina C, tada je ono bolja varijanta, s obzirom da se taj vitamin gotovo potpuno izgubi pri sušenju. Uspoređujući sve ostalo, sušeno voće sadrži jednako nutrijenata i šećera za energiju kao i svježe. Iako će mnogima ovo zvučati kao svetogrđe, potrebe vašeg tijela za 5 različitih voćki na dan bez problema možete zadovoljiti i jednom čajnom žličicom svakog od osušenog voća. Isto vrijedi i za voće iz konzerve. Ponovno upozoravamo, ukoliko jedete voće isključivo zbog vitamina C, to je jedina situacija gdje je svježa varijanta zdraviji izbor.

Mit 4. - Bolje je jesti šest manjih obroka dnevno nego tri veća. Ovo je jedna od onih stvari koje zapravo funkcioniraju u teoriji, ali potpuno zakazuju u praksi. Pokazalo se kako veliki broj ljudi ima problema sa kontroliranjem veličine porcija pri obroku, što u praksi redovito završi tako da umjesto tri velika obroka na dan jedete šest velikih obroka. Brojni stručnjaci zadnjih godina predlažu da, ukoliko se borite s viškom kilograma, jednostavno pazite na sveukupni dnevni kalorijski unos, a ne na smanjivanje porcija pri obrocima. Isto tako, slijedeću mudrost starih ljudi, neka doručak bude vaš najobilniji obrok, ručak srednje obilan, a večera bi trebala biti lagana, kako ne bi previše opteretili želudac prije spavanja. Ukoliko ujutro niste dovoljno gladni za obilni obrok, to je gotovo uvijek znak da navečer jedete previše.

Mit 5. - Fast food je loš za vaše zdravlje. Da ponovo parafraziramo mudrost starih ljudi, u svim stvarima u životu treba biti umjeren, a to svakako vrijedi i kad je hrana u pitanju. Fast food nije ni po čemu drugačiji. Nema ništa lošeg u tomu da si povremeno priuštite slastan hamburger, pizzu ili bilo koju drugu hranu koju volite, ali zbog novostečenog „zdravog života" više ne jedete. Osim ako vam zbog prehrane nije direktno ugroženo zdravlje, kao što je slučaj kod ljudi sa šećernom bolesti, slobodno si s vremena na vrijeme priuštite nešto u čemu uživat, pa čak i kad ste na dijeti. Ukoliko se možete sudržati od pretjerivanja, dijeta će vam svejedno davati dobre rezultate, ali uz puno manje gladi i frus

... stara izreka kaže: "dobar liječnik prvo koristi hranu, pa onda lijekove"...

Zdrava ili pravilna prehrana je ona prehrana koja tijelu osigurava optimalan unos kalorija, vitamina, minerala i tekućine, te optimalan omjer bjelančevina, ugljikohidrata i masti, kako bi se osigurale potrebe organizma za gradivnim, energetskim i zaštitnim tvarima.

Meso, riba i njihove alternativne namirnice

Meso, riba, jaja i zamjenske namirnice poput graha i leće, sadrže proteine koji su nužni za rast i oporavak. Hrana bogata proteinima, posebno meso, također je bogat izvor željeza, selena, cinka i vitamina B.
Kako biste dodatno smanjili unos masnoća s proteinskih namirnica skinite npr. kožu s piletine, odrežite očite masnoće s crvenog mesa, janjetine, svinjetine i govedine, te koristite minimalno ulja za pripremu jela.
Težite prema dva riblja obroka tjedno, jedan neka bude riba bogatia omega-3 masnim kiselinama, poput lososa, sardina i pastrve.

Kruh, žitarice i krumpir

Hrana koja sadrži visoki postotak ugljikohidrata poput kruha, krumpira, riže i žitarica opskrbljuje nas energijom i važnim nutrijentima uključujući željezo i vitmain B.
Ove vrsta manirnica trebale bi činiti trećinu ukupnog energetskog unosa. Važno je da birate nerafinirane koje su bogatije vlaknima. Zbog njih ćete se duže vremena osjećati sito i pomoći će vam kontrolirati glad.
Uravnotežena prehrana trebala bi sadržavati pet ugljikohidratnih porcija svaki dan.

Voće i povrće

Voće i povrće osigurava nam nužne nutrijente poput vitamina i minerala, te sadrže mnoge druge komponente koje se povezuju sa zdravom prehranom. Svi bi trebali težiti povećanju udjela povrća i voća u prehrani, jer su bogati vodom i mogu vam pomoći kontrolirati unos kalorija.
Trebali biste osigurati pet porcija voća i povrća dnevno. Porcija teži oko 80 g i uključuje svježe, kuhano, smrznuto i sušeno voće i povrće, te prirodne sokove.

Mlijeko i mliječni proizvodi

Hrana poput sira, jogurta i mlijeka važan je izvor kalcija, te ostalih minerala i vitamina. Birajte one proizvode s manjim udjelom masnoća.
Trebali biste težiti prema tri porcije svakog dana.

Slatkiši, grickalice i alkohol

Slatkiši obično sadrže i masnoće i šećere, a u ovu skupinu ubrajaju se čipsevi, kremasti namazi, kolači, biskviti, čokolade, slatki napitci, alkohol i sl.
Unos ovih namirnica trebali biste smanjiti na najmanju moguću razinu. Možete:
- Zamijeniti slatkiše voćem, grickalice sušenim voćem, slatke napitke voćnim sokom ili nezaslađenim čajem
Alkohol sadrži oko 7 kalorija po jednom gramu. Osim što dodajete kalorije u prehranu alkohol stimulira tek i može poremetiti zdrave prehrambene navike.



Nekoliko riječi o soli

Više od polovice populacije unosi u organizam više soli od preporučene razine i dvaput više od količine koja nam je potrebna.
- Hranu pripremajte sa svježim namirnicama kad god je moguće
- Izbjegavajte zasoljene grickalice.

Čajevi

Čajem zovemo pripravak koji dobijemo namakanjem biljaka u vodi. Kao voće i povrće čaj je...

Vitamini i minerali

Vitamini i minerali koje unosimo hranom su vrlo važni za pravilno funkcioniranje organizma...

	prosinac, 2011					>
P	U	S	Č	P	S	N
			1	2	3	4
5	6	7	8	9	10	11
12	13	14	15	16	17	18
19	20	21	22	23	24	25
26	27	28	29	30	31

Siječanj 2012 (7)
Prosinac 2011 (2)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv