naranča
|
" in your white hands you bear the thread of your illusions, dead forever, and in your soul a passion hungry for kisses of fire and a love of motherhood that dreams far-off dreams of cradles in quiet places, weaving with your lips the blue of lullaby." ne sjećam se više kak je ono išlo... ostavite prozor otvoren... neka prozor bude otvoren... a širi se miris naranči. otupila sam već davno. jednom sam bila pametna i ovako nešto mi se ne bi dogodilo. samo jednom. ne znam je li to obična koincidencija ili nešto drugo, ali nekako mi se čini da bi to otupljenje iliti zastranjenje s onu stranu znanja, moglo biti posljedica onog na f.... da mu ne spominjem ime. namazala sam se niveom (svjesna sam ove reklame) i krećem u nove pobjede. čini se kao da bi se i kilimandžaro mogao malo spustiti.. samo za koji metar. ne tražim previše. nekako ostajem bez daha, ali trudim se pronaći kutijicu s kisikom. umjesto kisika, u kutijici su šareni bombončići i usitnjeni tulipani. samo u kriznim situacijama, piše na papiriću sastrane. pobjedonosno gazim snijeg, sanjkam se na goloj guzici i ližem zaleđene patuljke. rekli su mi da je led grimizne boje, a kiša pada zbog žaba. " he was a handsome horseman, now a frozen heap of snow. he rode to fairs and mountains and the arms of women. now the dark moss of night forms a crown upon his brow." penje se na tobogan, a baloni su u zraku. ljestve su pune snježnih pahuljica, vidi im oblik. ne zna koja je ljepša. odlučuje se za onu skroz lijevo. baloni su puni plina i lete ususret žutom vrapcu. ona gleda prema nebu i bijelo joj pada u oči. vrabac gleda prema balonima. nije mu jasno. nema koga pitati. baloni su ostali na krošnjama, a pahuljice na trepavicama. jedem bombone iz kutijice. ne znam za druge, ali tulipane jedem samo s pohanim tikvicama. kad ujutro otvoriš oči, na trenutak ti se može činiti da svijet nije lijepo mjesto. bolje da skineš tu imaginarnu masku hladnoće i leće od trulog lišća. rekli su mi da su droge opasne i da konji ne jedu morske kornjače. *ništa joj nisu rekli o životu* sama je otkrila svoj put od fine kineske svile. i ako se vrati, samo joj mahni......... jer kornjače ne lete.  |
