Anđeli čuvari

Na ovaj me je post, dragi prijatelji, ponukao jučerašnji post našeg prijatelja Novogradiščanina „Novokapelački anđeli“ u kojem je opisao stare vrijedne, povijesne slike i kipove anđela čuvara slavonskog sela Nova Kapela, ali je na kraju završio jednom osobnom molitvom.

Zato ovaj post posvećujem našem Novogradiščaninu

Nisam do sada na blogu naišao na ovu temu. Ona međutim nikome od nas, bar kao uspomena iz djetinjstva,nije nepoznata i strana, ali možda samo na razini pobožne legende. Zato mi je želja o toj temi reći nešto sa znanstveno teološkog gledišta.

U katoličkoj Crkvi vjera u postojanja anđala čuvara nije doduše centralni sadržaj vjere, ali ipak spada u vjeru. Teološki je njihova egzistencija utemeljena u Matejevom evanđelju 18,10:“ Pazite da ne prezrete ni jednoga od ovih najmanjih jer, kažem vam, anđeli njihovi na nebu uvijek gledaju lice Oca mojega, koji je na nebesima." Iz toga proizilazi da svaki čovjek ima jednog takvog anđela. Liturgijsko čašćenje anđela čuvara raširilo se u 15. i 16. stoljeću s čašćenjem arkanđela Mihaela, koji slovi kao anđeo čuvar Izraela, bolesnika, trgovaca, mornara i vojnika.1670. godine Papa Klemet X propisao je za cijelu Crkvu slavljenje anđelâ čuvarâ 2.listopada.

Koncept anđela čuvara egzistira i u Islamu i Židovstvu, dok ih u Budizmu nema. Jedna anketa instituta Forsa za časopis Geo pokazala je 2005. godine, da dvije trećine Nijemaca vjeruje u anđela čuvara i očekuje njegovu pomoć. Puno je svjedočanstava ljudi koji tvrde da su imali kontakt sa svojim anđelom čuvarom, da su ga vidjeli ili osjetili, odnosno od njega spašeni u nekoj kritičnoj situaciji.

Angeologija (od dvije grčke riječi poslanik, vijesnik i prikazivanje) je znanost o anđelima. Ta se znanost bavi bitkom i početkom, naravi i broju anđela, i pokušava uspostaviti sistematiku. Ona je dio teologije, a angeologijom se označava i ezoterični i mistični nauk, koji sa znanstvenom teologijom nema nikakve veze.
Hebrejska riječ, koju obično prevodimo s „anđeo“ najprije jednostavno označava vjerovjesnika, koji po nalogu Gospodnjem ima nešto reći ili učiniti. Ali u Starom zavjetu „Anđela Gospodnjeg“ („Anđeo Jahvin“) često skoro ne razlikujemo od samoga Jahve; on je Bog sam ukoliko se on pojavljuje na zemlji govoreći ili čineći nešto. Tek u kasnijim tekstovima, prije svega poslije babilonskog sužanjstva, nalazimo točne izjave u kojima se ne samo vide jasne razlike između Boga i njegovi anđela, nego i određena imena i službe pojedinih anđela.

Anđele susrećemo u različitim kulturama i religijama kao posrednike između čovjeka i Boga. Angeologija, dakle, nije samo dio kršćanske vjere, nego može imati elemente iz Židvostva, iz Kabbale (Kabbala je mistična tradicija Židovstva; sama riječ označava: predaju, preuzimanje i daljnju predaju. Korijene kabbale nalazimo u Tori, židovksom svetom pismu, koje je uglavnom identično s kršćanskim Strim zavjetom) ili grčko-rimske mitologije i mistike.

Nauk o anđelima svoj vrhunac dosiže u srednjem vijeku. Kršćanski pokušaj sistematizacije temelji se uglavnom na jednom pismu mističara Pseudo-Dionizija u 5. stoljeću, koji se djelomično služi starijom tradicijom i tako indetificira devet zborova anđela.
Po ovom nauku postoji trijada najviših anđeoskih zborova, vrh hijerarhije anđeoskih zborova. U taj vrh spadaju Serafini, Kerubini i Prijestolja. Trijada srednjih anđeoskih zborova sastoji se od Gospodstva, Sile i Vlasti. Gospodstva imaju zadaću određivati zadaće među svim anđelima, a podčinjeni su Bogu ili višim anđelima. Sile su prenositelji savijesti i čuvari povijesti. Domena donjih zborova sastoji se od Poglavarstva, Arkanđela i Anđela.Ovi posljednji su najpoznatiji i obično fungiraju kao vijesnici ili su nadležni za druge ljudske potrebe.

Prema Opus Angelorum (Djelo anđela) egzistira stotine imena anđela, koja se rabi pri utjecanju vjernika. Imena anđela navodno baziraju na privatnom viđenju jedne žene, koja je živjela između 1896. i 1978. godine, i uglavnom su identična s kabalističkim imenima anđela.

Još se sjećam molitve anđelu čuvaru, koju me je naučila moja pokoja baka, a glasi:
”Anđele, čuvaru mili,
svojom snagom me zakrili.
Prema Božjem obećanju,
čuvaj mene noću danju.
Osobito pak me brani,
da mi dušu grijeh ne rani.
A kad s ovog svijeta pođem,
sretno da u nebo dođem.
Da se ondje s tobom mogu,
vječno klanjat dragom Bogu!”

Evo za kraj jedne molitve koja je nažalost upravo danas jako aktualna, kao primjer utjecanja vjernika anđelima:

Bože, pošalji svoje svete anđele, da odagnaju nasilje rata i terora, a ugroženim ljudima podare tvoju utjehu. Amen

- 00:02 -

Ukupno Komentara (22)

Po sokacki divani ------------U Miraz spremi

Linkovi

Ovo je moje društvo drago

PJESMA SLAVONIJI