|
|
antikviteti, umjetnine, kolekcionarstvo, aukcije, izložbe
29.12.2006., petak
Popis sajmova kolekcionara za 2007. godinu
Na stranicama www.antikviteti.net objavljena je lista
- sajmova filatelije i numizmatike za prvih 6 mjeseci 2007. u Sloveniji
- sajmova antikviteta u Osijeku
- sajmova antikviteta u Zagrebu za prvih 6 mjeseci 2007.
- numizmatičkih sajmova u oranizaciji SNDa u Beogradu za 2007.
- numizmatičkih sajmova u Maastrichtu
...

detaljnija lista sajmova
|
Do sada neviđeni Goya

Francisci Goya: Portret Luisa Marije de Borbon y Vallabriga
Slika španjolskoga slikara Francisca Goye iz 1783., koju javnost nikada nije vidjela, bit će, nakon manje restauracije u muzeju Prado, prvi put izložena u proljeće 2007. godine u Zaragozi.
Portret Luisa Marije de Borbon y Vallabriga, prvi portret kraljevskoga potomka koji je Goya ikad naslikao, aragonske su vlasti otkupile za 10 milijuna eura od nasljednika jedne grane španjolske kraljevske obitelji u čijem je posjedu već 223 godine.
Slika je dobro očuvana i "gotovo u istom stanju u kakvom ju je Goya ostavio", izjavio je u direktor Prada Gabriel Finaldi na predstavljanju djela novinarima.
Portret šestogodišnjega dječaka, brata španjolskoga kralja Carlosa III., naslikan je kad je Goya tek postao dvorski slikar. Sličan portret njegove sestre nalazi se u washingtonskoj National Gallery.
Nakon neznatne restauracije slika će biti izložena u Pokrajinskom muzeju u Zaragozi, glavnom gradu pokrajine Aragon. Goya je podrijetlom Aragonac, a njegove najslavnije slike izložene su u madridskom muzeju Prado.
Net.hr
|
28.12.2006., četvrtak
Aukcije koje su oborile rekorde
Uzbuđenja na svjetskom tržištu umjetnina nije nedostajalo u zadnja dva tjedna. Na dražbama koje su priredile najveće svjetske aukcijske kuće, Christie's i Sotheby's, postavljeni su novi rekordi u cijenama slika, a premašeni su i ukupni dobici pojedine dražbe.

Da nedavne aukcije nisu bile obične prodaje slika, već da je i zabilježena odlična, za mnoge neočekivana zarada, svjedoči dražba umjetnina impresionizma i moderne kojom je Christie's premašio za gotovo dvostruki iznos vlastiti rekord postavljen početkom devedesetih.
Konačnih skoro pola milijarde dolara za prodanih 78 umjetnina u samo dva i pol sata dražbe ostavilo je bez daha voditelja aukcije Christophera Burgea.
Kako i ne bi, kad sama aukcijska kuća kojom predsjeda od ostvarene cijene dobiva, za prvih 100 tisuća dolara 20 posto, a još 12 posto od premašenog iznosa!
Budući da je svjetsko tržište umjetnina preplavila prodaja djela najmlađih suvremenih umjetnika, stručnjaci već godinama nagovještavaju pad cijena na tržištu umjetnina ranijih razdoblja. Posljednja događanja ih demantiraju.
NACISTIČKI PLIJEN POVISIO CIJENE
Jedan od velikih razloga tome je i aktualiziran povrat umjetnina obiteljima pravih vlasnika kojima su otuđene za nacističke vlasti u razdoblju Drugog svjetskog rata. Upravo je prodajom tih djela Christie's ostvario najveću dobit.

'Portret Adele Bloch-Bauer II' prodan za 87,9 milijuna dolara
Ovakav uspjeh nagnao je njemačkog ministra kulture B. Neumanna da zbog povrata remek-djela opljačkanih od strane nacista sazove visoke dužnosnike i direktore muzeja.
Prema njegovu će mišljenju Njemačka u procesu vraćanja umjetnina stvarnim vlasnicima ostati bez velikog dijela slika izuzetne tržišne vrijednosti, što se i pokazalo na aukciji.
Samo je Klimtov 'Portret Adele Bloch-Bauer II' prodan za 87,9 milijuna dolara. Očekivana je cijena za ovu sliku bila dvostruko niža, a anonimni je telefonski kupac nakon dramatične dražbe pobijedio.
Na podizanje cijene znatno je utjecala nedavna kupnja Klimtove 'Adele Bloch-Bauer I', za koju je kozmetički magnat i vlasnik galerije Ronald S. Lauder izdvojio vrtoglavih 135 milijuna dolara.
Ovaj je portret, uz još tri Klimtove slike, definitivno bio zvijezda aukcijske večeri. Pravi teatar koji se zbivao na aukciji pomno je pratila rođakinja Ferdinanda i Adele Bloch-Bauer, Maria Altmann iz Los Angelesa, kojoj su vraćene slike zaplijenjene njenim rođacima u Austriji.

Slika J. Pollocka prodana za 140 milijuna dolara oduzela je epitet najskuplje Klimtovoj 'Adele Bloch-Bauer I'
Iako nije dopunio svoju kolekciju Klimta, Lauder je izdvojio 38 milijuna dolara za sliku Ernsta Ludwiga Kirchnera 'Prizor s berlinske ulice', koja također ima vlasničku povijest sličnu prodanom Klimtovom portretu.
REKORDNI CEZANNE
Odličnim rezultatima dražbe aukcijske kuće Christie's prethodila je ona u kući Sotheby's, gdje je u vrlo optimističnom ozračju Cezanneova 'Mrtva priroda s voćem i ćupom s đumbirom' postigla cijenu od gotovo 37 milijuna dolara, dvostruko višu od cijene ostvarene prije šest godina.
Među najskuplje svakako ulazi i na istoj dražbi prodan Modiglianijev 'Sin pazikuće', portret dječaka iz 1918, koji je postigao cijenu od 31 milijun dolara.
POSLIJERATNO SLIKARSTVO
U istom smjeru išla je i prodaja djela poslijeratnih autora. Apstraktno platno Willema de Kooninga naziva 'Untitled XXV' postiglo je dosad najvišu cijenu poslijeratnog slikarstva.

Detelj slike W. de Kooninga 'Untitled XXV' prodane za 27.1 milijuna dolara
Među visoko pozicioniranim umjetninama našao se i Warholov 'Mao', prodan za 17,3 milijuna dolara, a za tek milijun manje je prodana njegova Marilyn Monroe. Na ovoj dražbi kuće Christie's odlično je prošla i Warholova 'Sixteen Jackies' iz 1964. godine.
PREVELIKA OČEKIVANJA
Za razliku od navedenih jesenskih dražbi aukcijskih kuća Christie's i Sotheby's, čiji su rezultati vratili osmijehe na lica kolekcionara i preprodavača, posljednja aukcija u organizaciji kuće Phillips de Pury&Company završila je debaklom za organizatore.
Premda je riječ o djelima suvremene umjetnosti koja drže visoku cijenu na tržištu umjetnina, Phillips je pogriješio davši prodavaču najvrednijih djela Adamu D. Senderu garanciju očekivane cijene koja u najvećem broju prodanih djela nije dostignuta.

Detalj Warholovog djela 'Sixteen Jackies'
Jedan od primjera je Warholova 'Jackie', fotografija Jacqueline Kennedy snimljena na dan ubojstva njezinog supruga, prodana za 856 tisuća dolara, a samo večer prije Warholovo je djelo 'Sixteen Jackies' prodano na dražbi Christie'sa za 15,6 milijuna dolara.
M.P.
T-portal
|
Stručnjaci osporavaju autentičnost Velázqueza
Stručnjaci iz područja slikarstva ustvrdili su da Velázquezu pripisano djelo Infanta Margarita, koje danas udomljuje pariški Louvre, nije naslikao slavni Španjolac

S druge strane, Louvre brani autentičnost slike i tvrdi da je sporno djelo naslikao sam Velazquez 1653. godine, prema narudžbi Felipea IV.
Iz Louvrea također izjavljuju da je slika stigla u Francusku 1654. i više od sto godina krasila zid u odajama francuske kraljice.
Časopis Libération objavio je odgovor upravitelja Louvrea kojim ovaj brani autentičnost djela. Uz to, tvrdi da je Velázquezova Infanta Margarita prepoznata kao original i kao takva izložena u Louvreu.
Prema drugim stručnjacima, ova slika više se ne spominje u katalogu originalnih Velázquezovih djela.
T-portal
|
|
|