Anita Martinac, književnica

< prosinac, 2018  
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Prosinac 2019 (1)
Prosinac 2018 (1)
Studeni 2018 (3)
Listopad 2018 (8)
Rujan 2018 (2)
Kolovoz 2018 (4)
Srpanj 2018 (3)
Lipanj 2018 (3)
Svibanj 2018 (5)
Travanj 2018 (7)
Ožujak 2018 (1)
Veljača 2018 (8)
Siječanj 2018 (9)
Studeni 2017 (9)
Rujan 2017 (7)
Kolovoz 2017 (8)
Srpanj 2017 (11)
Lipanj 2017 (3)
Svibanj 2017 (4)
Travanj 2017 (7)
Ožujak 2017 (7)
Veljača 2017 (2)
Siječanj 2017 (2)
Prosinac 2016 (11)
Studeni 2016 (7)
Listopad 2016 (8)
Rujan 2016 (9)
Kolovoz 2016 (5)
Lipanj 2016 (3)
Svibanj 2016 (5)
Travanj 2016 (2)
Ožujak 2016 (1)
Veljača 2016 (1)
Siječanj 2016 (1)
Studeni 2015 (4)
Listopad 2015 (3)
Rujan 2015 (2)
Kolovoz 2015 (7)
Srpanj 2015 (2)
Lipanj 2015 (3)
Svibanj 2015 (4)
Travanj 2015 (2)
Ožujak 2015 (1)
Siječanj 2015 (1)
Studeni 2014 (5)
Listopad 2014 (6)
Rujan 2014 (4)
Kolovoz 2014 (8)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
Ovdje možete pratiti najave književnih susreta, promocije knjiga i ostale književne manifestacije na kojim sudjelujem. Predstavit ću prikaze i kritike o mom radu i naravno predstaviti svako novo djelo. Slobodno me kontaktiranje i postavljajte pitanja, radu ću odgovoriti. Svako Vam dobro u radu i životu. Vaša Anita Martinac
Anita Martinac



martinac.anita@gmail.com

Anita Martinac, djevojačko Mihić, rođena je 7. ožujka 1973. u Mostaru gdje živi i radi. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Sudionica je Domovinskoga rata, te nositeljica Spomenice Domovinskoga rata i dviju medalja Ljeto ‘95. i Oluja. Nakon desetljeća provedenog u vojnoj službi, radila je kao grafička dizajnerica i konzultantica za ISO norme, zatim u državnoj službi u FMF, a trenutno je zaposlena u Aluminiju d. d. Mostar.

Članica je Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, Ogranka Matice hrvatske u Čitluku, udruge Hrvatska žena, Napredak Mostar, te je predsjednica Središta Hrvatskoga svjetskoga kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BIH i predsjednica udruge Hrvatska izvandomovinka lirika. Bavi se humanitarnim i volonterskim radom u kulturnim projektima i djelovanjem kroz razne udruge.


BIBLIOGRAFIJA :
• pjesme Krvari brig 1994.
• pjesme Ljubim te pjesmama 2012.
• pjesme U pogledu 2012.
• pjesme U susret Riječi 2013.
• pjesme Druga riječ je ljubav 2014.
• roman Medaljon 2015.
• audio recital ljubavne poezije uz glazbu (CD) Sretno Valentinovo 2015.
• roman Medaljon, drugo izdanje 2015.
• roman Posljednji 2016.
• pjesme Budna 2017.
• roman Od Franje do Franje 2017.
• roman Posljednji, drugo izdanje 2018.
• roman Od Franje do Franje, drugo izdanje 2018.
• novele Život nema naslova 2018.

NAGRADE I PRIZNANJA:
• Zlatna povelja Matice hrvatske za troknjižje Medaljon, Posljednji i Od Franje do Franje, na Glavnoj skupštini 2018.
• Treća nagrada za Međunarodnom susretu književnika „Trojica iz Gradišta“ 2018. za pjesmu Virtuozi naive
• Nagrada Utjecajna hrvatska žena za kulturu 2018. od Mreže hrvatskih žena (Croation Women's Network) pod pokroviteljstvom Predsjednice RH i Državnog ureda za Hrvate izvan RH
• Priznanje za osvojeno drugo mjesto na VIII. večeri domoljubne poezije "Rasplamsaj oluju u pjesmi i srcu" u Zeljovićima 2017.
• Treća nagrada na natječaju Kaštelanske storije u 2017., za priču Jordan Viculin
• Prva nagrada na VII. danima pobijenih hercegovačkih franjevaca u 2017., za priču Samo je želio učiti, za najbolje radove pristigle na Nagradni natječaj o pobijenim franjevcima, za uzrast odrasle
• Prva nagrada "Kula" na manifestaciji "Dani Hercegovačkog ustanka u 2016." za najljepšu domoljubnu pjesmu, pjesma Ovako više ne može i nećemo, pa makar svi izginuli
• Prva nagrada za najljepši književni uradak povodom 25 godina rada Matice hrvatske Čitluk u 2016, pjesma Svoj sam
• Prva nagrada na pjesničkoj manifestaciji "Stjeg slobode", Knin - Pakoštane 2015., za najljepšu domoljubnu pjesmu, pjesma Vojnik u srcu
• Priznanje za osvojeno drugo mjesto na VI. večeri domoljubne poezije "Rasplamsaj oluju u pjesmi i srcu" u Zeljovićima 2015.,
• Druga nagrada "Fra Martin Nedić" za 2015 godinu, za roman Medaljon
• Nagrada na festivalu "Pjesmom protiv zaborava" Vukovarsko-srijemske županije za najbolju domoljubnu pjesmu, 2014.,
• Nagrada Matice hrvatske "Ilija Ladin" u Vitezu, 2013.,
• Nagrada "Najljepše ljubavno pismo" od HP Mostar, 2013.,
• Priznanje Matice hrvatske za najljepšu pjesmu povodom "Dana knjige", 1997.,
• Medalja "Oluja" Ministarstvo obrane Republike Hrvatske,
• Medalja "Ljeto 95" Ministarstvo obrane Republike Hrvatske,
• Spomenica Domovinskog rata, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske,
• Priznanje za najljepšu pjesma na temu Zaštite okoliša od Opštinske konferencije Mostar, 1987.,



KONTAKT

Anita Martinac
00 387 63 319 843
Kralja Tomislava 4 B, 88000 Mostar
martinac.anita@gmail.com
info@anitamartinac.com
www.anitamartinac.com


https://www.facebook.com/anita.martinac

20.12.2018., četvrtak

ČESTITKA


- 22:28 - Komentari (0) - Isprintaj - #

22.11.2018., četvrtak

22.11.2018. ŠIROKI BRIJEG


- 22:16 - Komentari (0) - Isprintaj - #

18.11.2018., nedjelja

18.11.2018. BENKOVAC I ŠKABRNJA


- 22:08 - Komentari (0) - Isprintaj - #

12.11.2018., ponedjeljak

NOVA KNJIGA

Kada se završi čitav proces pisanja, nastajanja, strepnje, uređivanja i kada si spreman pustiti ga da ide svojim putem, tada je konačno ... novo književno djelo.


Nakon nekoliko zbirki poezije i tri izvrsna romana Medaljon, Posljednji i Od Franje do Franje, kojim je po riječima književnih kritičara obogatila hrvatsku književnost, virtuozica pisanih riječi, spisateljica Anita Martinac donosi pred nas novo prozno djelo.

Život nema naslova, zbirka je novela koja čitatelju dopušta razviti film o čimbenicima različitoga vremena i biti njegovim sudionik jer se u njima pronalazi.
Autoričin raskošni pripovjedački dar oživljava prošlost i likove koji postaju književno uvjerljivi i funkcionalni u potrazi za srećom, smislom i odgovorima kroz život, vrlo često osluškujući vjetar što nam donosi ili odnosi dok se ogledamo u tuđim očima, a da nekada svega toga nismo ni svjesni. Jasne poruke u svemu oko nas napipavamo dodirima, istražujući površinu ispisane težnje.

Koliko ste snažni suočiti se sa svojom nutrinom ili pokazati empatiju prema likovima u ovim novelama, otkrijte sami… otkriva nam nakladnik Andrija Stojić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čitluku. Inače, ova knjiga je, kao i ranija autoričina djela, objavljena u suradnji, te kao tako i u nakladi s Ogrankom Hrvatske matice u Vinkovcima.
Recenzenti knjige su Miljenko Stojić i Ivan Župa, a knjigu je ilustrirao Vlado Brkić.

„(…)Anita Martinac je uspješno povukla zavjesu pred očima čitatelja i njima se na njihovom platnu, u njihovom osobnom kinu, odvija njihov film. Tu nastaje zajednica dviju kreativnih duša i srdaca – jedna je autorica, a druga je čitač. Čitač je aktivni autor svog filma kakvog je već gledao u svom životu, a u kojem sada sam i glumi i gleda taj njegov, njezin osobni film. To ostaje mistična simbioza tajne veze između autorice i čitatelja. Čitatelj ne želi prestati čitati jer hoće, odgledati njegov, njezin pričafilm, bez reklama, odmah do kraja. Ma nema kraja, čitatelj doduše zatvori knjigu, kad je došla zadnja točka, ali nastavlja producirati i gledati taj svoj film i sam uvidjeti što mu je ta pričafilm otkrila! I to je najljepši dar koji čitatelju je dodijelila svaka od ovih novela Život nema naslov, autorice Anite Martinac. Autoričin način pisanja je slikoviti riječfilm stil, nježan i u bojama, jak u emocijama (…)“ piše u recenziji Ivana Župe o ovoj knjizi.

„(…)Nisu ovo izmišljene novele. To su neispripovijedane novele našega naroda, novele koja spisateljica odavno sluša. Najprije ih je pretočavala u pjesme, zatim u izuzetno dobro primljene romane, mislim na puk, a sada ih oblikuje na ovaj način. Iskaču one iz onoga što se trenutno »nosi« u hrvatskoj književnosti. Pa i pisci su ljudi. Puno je lakše ići niz struju, nego u suprotnom pravcu. Bogu hvala u ovom slučaju nije tako (…)“ odlomak je iz recenzije Miljenka Stojića.

Zbirka novela Život nema naslova uskoro će biti predstavljena u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Čitluk, a uz autoricu će je predstaviti uvaženi akademik Šimun Musa i književnik Miljenko Stojić.
- 22:05 - Komentari (0) - Isprintaj - #

26.10.2018., petak

26.10.2018. MOSTAR, HUMSKE VEČERI POEZIJE


- 22:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #

25.10.2018., četvrtak

25.10.2018. TOMISLAVGRAD


- 21:56 - Komentari (0) - Isprintaj - #

22.10.2018., ponedjeljak

22.10.2018. TOLISA I ORAŠJE


- 21:48 - Komentari (0) - Isprintaj - #

19.10.2018., petak

18. I 19.10.2018. KOTOR


- 21:35 - Komentari (0) - Isprintaj - #

17.10.2018., srijeda

17. I 18.10.2018. FESTIVAL STABLO NA SRED SVIJETA U MOSTARU


- 21:29 - Komentari (0) - Isprintaj - #

13.10.2018., subota

13.10.2018. KRUŠEVO


- 21:24 - Komentari (0) - Isprintaj - #

07.10.2018., nedjelja

6.10.2018. ZENICA, KLUB PLAVA PALETA


- 21:15 - Komentari (0) - Isprintaj - #

06.10.2018., subota

5. i 6.10.2018. JAJCE, ŠOPOVI DANI


- 21:14 - Komentari (0) - Isprintaj - #

28.09.2018., petak

KAŠTEL SUĆURAC



- 00:03 - Komentari (0) - Isprintaj - #

09.09.2018., nedjelja

GRGUROVI HUKOVI 2018.


- 23:57 - Komentari (0) - Isprintaj - #

31.08.2018., petak

zbogom

Malo je ljudi koje sam upoznala a koji su od prvog trenutka u mojim očima snažni poput planine, srca vrelog i velikog kao sunce, u čijim očima vidite svu mudrost i poštenje, na toplim rukama nose tragove povijesti i još uvijek miluju vrijeme svojom dobrotom, duše koja prašta i razumije, a osmijeha...osmijeha onakvog kada čovjek nauči za svaki dan zahvaliti dragom Bogu. I njegova cijela obitelj, samo jer su dio njega, već su divni ljudi. Malo je takvih, koje zavolite od prvog susreta kao svoje najrođenije, s kojima se osjećate mirno i ugodno s velikim poštovanjem i divljenjem, onako kako bi i trebalo biti kada sjedite uz čovjeka koji je prošavši kroz kalvariju došao do vrha planine, čovjeka koji me nadahnuo da o njemu napišem roman Posljednji. I ne samo da je veliki lik u tom romanu nego ispunja i veliki dio mog srca a tako će ostati zauvijek, jer... dragi Šimune ti si obogatio moj život i živote svih onih koji su čitali roman Posljednji. Ti si sačuvao svjedočanstvo o važnoj hrvatskoj povijesti. Hvala ti na snazi koji si u sve nas ulio i hvala ti na nemjerljivoj ljubavi, kojom si nas podučio, kako čovjek može biti najveći u svojoj poniznosti, u svome praštanju neprijateljima i svome poštenom radu.... Danas mi je njegov sin Ivan javio da je umro... Tužna sam, jako tužna i koliko god bila svjesna da čovjek koji je rođen 1928. tiho se gasi, spokojan i miran, Šimun će za mene vječno biti onaj lik koji se suprotstavio smrti i s jakom vjerom i ljubavlju nastavio dalje. Tamo gdje ideš sada dalje, puno je bolje mjesto i ponovo ćeš biti uz svoje prijatelje, koje si gubio na kalvariji od Blajburga do Pančeva... Dragi Šimune na ovom putu neka te prate svi anđeli, nek trube nebeske pozdrave s počasti, a kao orden ponesi moje veliko HVALA. Počivaj u miru dragi prijatelju a mi živi dužni smo čuvati istinu.


- 23:55 - Komentari (0) - Isprintaj - #

23.08.2018., četvrtak

interviju

KOMENTARIINTERVJU
Anita Martinac, spisateljica i književnica

Žrtva je žrtva, bez obzira u ime koje ideologije je zločin počinjen
ČET, 23. KOLOVOZ 2018. 10:41

U povodu 23. kolovoza, nadnevka koji se, prema odlukama Vijeća Europe, obilježava kao Dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima sugovornika smo našli u Aniti Martinac, predsjednici Središta Hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BiH.


Razgovarao: Željko Ivković

Anita Martinac rođena je 1973. u Mostaru gdje danas živi i radi. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Gradu na Neretvi. Sudionica je Domovinskog rata te nositeljica Spomenice Domovinskog rata te dviju medalja Ljeto ‘95. i Oluja.

Književni uradci su joj zastupljeni u brojnim međunarodnim i domaćim zbornicima. Često sudjeluje na različitim manifestacijama i književnim susretima.

Članica je Društva hrvatskih književnika i Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, Matice hrvatske, udruge Hrvatska žena, Napretka te je predsjednica Središta Hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BiH. Bavi se humanitarnim i volonterskim radom u kulturnim projektima i djelovanjem kroz razne udruge.

Za sebe kaže da djeluje i radi u skladu s vjerskim, odgojnim, moralnim i zakonskim normama za dobro svog naroda. Svoju ljubav prema umjetnosti pretočila je u korisno društveni rad. Borac je za istinu i zagovornik pravde te nam je bila izvrstan sugovornik na temu totalitarizma te odstranjivanja ostataka autoritarnih sustava iz hrvatskog društva...

Na početku nam recite što je to zapravo totalitarizam?

Kao što to i sama riječ govori totalitarizam je krajnost apsolutističke vladavine, politički sustav koji je na vlast došao i održavao se nasilnim putem, kršeći pri tome temeljna ljudska prava i slobode poznate u današnjim demokratskim sustavima.

Najjednostavnije rečeno, riječ je o političkom sustavu pod kontrolom jednog čovjeka ili jedne skupine koji je na vlast došao zločinom i tako se i održavao. Dakle, to je potpuna suprotnost otvorenom pluralističkom društvu i pravnoj državi.

Zašto je Europska unija donijela odluku da se jedan dan u godini obilježava kao Dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima?

Poznato je da čitav moderni svijet pa tako i Parlamentarna skupština Vijeća Europe odlučno osuđuje teška kršenja ljudskih prava koja su počinili totalitarni komunistički režimi te izražava suosjećanje, razumijevanje i priznanje za žrtve tih zločina, jer žrtve koje su još žive ili obitelji žrtava zaslužuju suosjećanje, razumijevanje i priznaje njihovih patnji.

Donijeti odluku o obilježavanju jednog takvog dana je najmanja satisfakcija koja se mogla učiniti, te na ovaj način Europski parlament potiče na promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedničke povijesti i njezina očuvanja kao bi sljedeće generacije mogle iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih prava.

Također je poznato da je Europski parlament u svojoj preporuci za obilježavanja ovog spomendana naglasio da svaka zemlja prilagodi vrijeme i način obilježavanja sjećanja na žrtve totalitarnih režima vlastitoj povijesti i tradiciji.

U Hrvatskoj se tako obilježava 23. kolovoza, a podsjećam na taj dan 1939. potpisan je njemačko-sovjetski pakt o nenapadanju, poznat kako Molotov-Ribbentrop, kojim je postignut sporazum o nenapadanju i tajni sporazum o podjeli interesnih sfera u istočnoj Europi.

U slobodnom svijetu na taj dan organizirani su i prosvjedi pod nazivom Dan crne vrpce s ciljem upoznavanja svijeta o prikrivanju zločina.

Godine 2008. potpisana je izjava većine članova Europskog parlamenta za uspostavu dana sjećanja, koji je potvrđen točkom 15. Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu. U završnom dijelu Rezolucije pozvani su parlamenti i vlade svih država članica EU-a, država kandidata za EU kao i zemalja povezanih s EU-om, na usvajanje i provedbu te Rezolucije.

Kao predsjednica udruge Središte Hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BiH, mogu reći da udruga svoje aktivnosti obavlja prema Rezoluciji Vijeća Europe br. 1096 o „Mjerama za uklanjanje naslijeđa bivših komunističkih totalitarnih režima“ od 27. lipnja 1996., Rezoluciji Vijeća Europe br. 1481 o „Neophodnosti međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima“ od 25. siječnja 2006., Rezoluciji Europskog parlamenta o „Europskoj savjesti i totalitarizmu“ od 2. travnja 2009., Deklaraciji Hrvatskog sabora o „osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. do 1990.“ od 30. lipnja 2006., te Rezolucije Doma naroda Parlamenta Federacije BiH „o osudi totalitarnih režima“ iz 2006.

Želim naglasiti da je ovaj Dan sjećanja, spomendan na desetke milijuna ljudskih žrtava čiji su životi, zbog izopačenih totalitarnih ideologija nacional-socijalizma, fašizma i komunizma te njihovih sumanutih ciljeva, naprasno prekinuti.



Koje su države u tome najviše napredovale? Kako u „demontiranju naslijeđa“ kotiraju Hrvatska kao članica i BiH kao kandidat za EU?

Možemo ocijeniti da je razvoj demokratskog društva najveći čimbenik u osvješćivanju i edukaciji o totalitarnim režimima. I napredak društva, odnosno pozitivan razvoj zemlje doprinosi demontiranju naslijeđa.

Hrvatska kao članica EU-a donijela je niz zakonskih akata, ali po mojoj osobnoj procjeni ipak nedovoljno mjera u rasvjetljivanju prošlosti, jer, nažalost, na javnoj sceni i danas postoje pojedinci i političke skupine koji osuđuju pojedinačna i masovna ubojstva u „u ime rase“ ili „u ime nacije“, ali istovremeno na različite načine pokušavaju minorizirati i opravdati masovna ubojstva počinjena „u ime klase“. Međutim, zločin je zločin, a žrtva je žrtva – bez obzira u ime koje ideologije je zločin počinjen.

Tijekom XX. stoljeća hrvatski narod je osobito platio visoku cijenu svog opstanka. „Zahvaljujući burama i neverama“ kao posljedicama tih ideoloških sukoba, kao i nametnutom nam Domovinskom ratu, hrvatski narod je pretrpio ogromne, izravne ili neizravne, demografske gubitke. Ta pogibelj osobito je bila izražena na prostorima BiH, zbog čega i danas trpimo teške posljedice.

Bez obzira što ne postoji opće nacionalno suglasje o prošlosti, kao što uostalom ne postoji ni o sadašnjosti ili budućnosti, odnos prema žrtvi je opće civilizacijska stečevina iz koje proizlaze i određene javne, znanstvene pa i političke ocjene. Upravo zbog tih općih civilizacijskih vrijednosti, ali i budućnosti, dužni smo sačiniti poimenične popise žrtava totalitarnih sustava, stvarajući tako preduvjete za vraćanje osobnog digniteta žrtvi i ostvarivanja zajamčenog prava na „posljednji počinak“.

Najviše je po ovom pitanju napravila Njemačka, koja je lustrirala kompletan represivni aparat nekadašnje Istočne Njemačke. Iznimno puno je napravila i Poljska, kao i baltičke države, te Mađarska. S druge strane, za Albaniju, Bugarsku, dijelom Rumunjsku, te države nastale raspadom Jugoslavije to se ne može kazati.

Bosna i Hercegovina, odnosno vladajuće strukture u zajedničkom cilju moraju donijeti, i provoditi, niz pravnih akata i mjera koje su nužne ka okretanju budućnosti. Upravo onako kako to traži Europska unija.

Recite nam spadaju li imena ulica i trgova u odluku o „demontiranju naslijeđa bivših komunističkih totalitarnih režima“? Primjećujete li razliku između gradova i naseljenih mjesta tamo gdje žive Hrvati, Bošnjaci ili Srbi? Kakva je razlika između gradova u Hrvatskoj i BiH?

Kultura sjećanja zaprljana je s predugom vladavinom komunističkog totalitarnog režima i ukorijenjenog straha koji je i danas lako uočiti u pojedinim područjima gdje su se dogodili veliki zločini. Također, režirana povijest nametnuta generacijama stvara otpor i to neznanje, odnosno nepoznavanje istine, osnovni je problem zašto je dugotrajan proces demontiranja naslijeđa. Neophodno je suočavanje s prošlosti kakva god da je ona teška jer ignoriranje i potiskivanje problema neće donijeti rješenje. Naprotiv, problem što se više odgađa postaje veći, što se može uočiti u brojnim manipulacijama kroz medije onih interesnih skupina kojima odgovora nestabilnost na ovom području.

Ne vidim razloga da se zadrže nazivi ulica i trgova koji nose imena zločinca kao npr. Josip Broz Tito koji je, sudeći prema navodima inozemnih izvora, odgovoran za smrt više od 570 tisuća ljudi. O njemu kao veleubojici pisali su ugledni američki sveučilišni profesori, britanski i njemački povjesničari, te je svrstan među deset najvećih zločinaca XX. stoljeća. A danas još uvijek imati naziv po njemu je apsurd i sramota za svaku instituciju i obitelj koja živi i djeluje u istoj ulici. Često se može vidjeti također začuđenost turista kada vide kako takvi nazivi još uvijek postoje. Na neki način njeguje se kult idolopoklonstva totalitarnom režimu koji iluzionistički manipulira i koketira sa sadašnjicom.

Takvih je primjera još mnogo, ali ne samo da su ostali nepromijenjeni nazivi iz prošlosti, nego su se dali novi nazivi nedostojni i neprimjereni prema djelima, odnosno zlodjelima imenovanih. Prijedlozi naziva ulica se moraju kvalitetno obrazložiti, a odluke o nazivima donositi odgovorno. Prespori smo u reformama, neodlučni i nesigurni u odlukama, a da bismo bili smioniji i donosili pravovaljane odluke moramo se i potruditi i biti bolji poznavatelji povijesti.

Famozni Lex Perković je na neki način, razotkrio pravu anatomiju političke moći u Hrvatskoj. Je li nam lustracija potrebna danas više nego prije?

Je li dovoljan jedan slučaj da razotkrije zaostavštine komunizma, postoji li ta politička moć ili je samo prividno jedan slučaj tek otvorio pandorinu kutiju pokazat će vrijeme.

Naravno, značajno je procesuiranje svakog ovakvog primjera u cilju rasvjetljavanja istine o djelovanju jednog totalitarnog sustava koji je primjenjivao velikodržavni terorizam u borbi protiv svojih građana.

Međutim, lustracija je danas izmanipuliran pojam i treba prije svega razmisliti o krajnjem cilju koji se želi ili ne želi postići lustracijom.

Lustracija nije sječa glava. Lustracija je rasvjetljivanje, a do rasvjetljivanja procesa se dolazi otvaranjem i danas zatvorenih i skrivenih arhiva i njihovim znanstvenim izučavanjem. Tek kad to učinimo, moći ćemo kazati da smo otvorili proces lustracije. A sam proces će dugo trajati...

Primjera radi, temeljem Sporazuma o sukcesiji današnja Republika Hrvatska ima pravo na arhiv NDH. Međutim, njega danas drži Vojska Srbije. Isto tako, sve pravne slijednice bivše države imaju pravo na preslike dokumenata svih saveznih organa, uključujući i one KOS-a JNA, SSUP-a i SDS-a, te Saveznog sekretarijata za vanjske poslove te originalnu dokumentaciju svih nekadašnjih republičkih institucija. Međutim, većina toga je još u Beogradu i predmet je mnogih manipulacija. Stoga, uopće ne vidim kako do realiziranja potpisanog uopće krenuti u proces lustracija (rasvjetljavanja činjenica).

Članica ste Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, Matice hrvatske, udruge Hrvatska žena, Napretka, a i predsjednica ste Središta Hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BIH... Recite nam u čemu se sastoji vaš rad, susrećete li se s problemima, kakav je odziv običnih ljudi na ovu temu?

Kroz svoj spisateljski rad posvetila sam se temama koje su bile zapostavljene, ili možda je bolje reći teme koje je totalitarni režim režirao i usađivao u svijet suprotnim od povijesnih činjenica i stvarne istine u cilju provođenja svojih ciljeva. S jakom željom za rasvjetljivanjem istine i skidanja sa svijesti naroda nametnutog straha, sramote ili bilo koje posljedice totalitarnog režima, pisala sam prema istinitim događanjima nakon dugogodišnjeg istraživanja. Što sam više ulazila u problematiku, tako se opseg posla povećavao te me na neki način zaduživao da djelujem i više i šire. Smatram da je dužnost svakog književnika da svojim pisanjem svjedoči vrijeme u kojem jesmo, a također ne smije umanjiti odgovornost ni prema prošlosti ni prema budućnosti.


- 23:51 - Komentari (0) - Isprintaj - #

12.08.2018., nedjelja

Krivodol 2018.



- 23:48 - Komentari (0) - Isprintaj - #

10.08.2018., petak

VEČER DUHOVNE POEZIJE U PERUŠIĆU 2018, druženje slijedećeg dana




- 23:33 - Komentari (0) - Isprintaj - #

30.07.2018., ponedjeljak

SUSRETI POD HRASTOM 2018.



Ovogodišnja književno-glazbena manifestacija „Susreti pod hrastom“ u cijelosti je bila posvećena liku i djelu fra Šimuna Šite Ćorića. Manifestaciju su organizirali Župni ured sv. Stjepana Prvomučenika – Čerin, Ogranka Matice hrvatske Čitluk i Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne, a poseban gost manifestacije bio je Đuro Vidmarović, predsjednik Društva hrvatskih književnika.

Program manifestacije započeo je sinoć pozdravnim riječima Andrije Stojića, predsjednika OMH u Čitluku, fra Tihomira Bazine, župnika župe sv. Stjepana Prvomučenika – Čerin i Ivana Sivrića, predsjednika Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne. Stojić, Bazina i Sivrić srdačno su pozdravili sve nazočne, a posebno su istaknuli: Đuru Vidmarovića, predsjednika Društva hrvatskih književnika, Gorana Crnkovića, predsjednika Ogranka Matice hrvatske u Rijeci i članove obitelji Ćorić.

Nakon uvodnih pozdrava organizatori su u kratkim crtama nazočne podsjetili na tijek manifestacije, koja je prvi put održana 2005. godine i istaknuli njezin značaj, nakon čega je o liku i djelu fra Šimuna Šite Ćorića biranim riječima govorio Đuro Vidmarović.

– Okupio nas je ovdje naš veliki književnik fra Šimun Šito Ćorić. Žao mi je što zbog obveza nije među nama, ali sa nama je njegovo književno djelo. Naš slavljenik pripada onom istaknutom sloju franjevačkih intelektualaca koji su svoju nadarenost stavili na raspolaganje svome narodu a fra Šito je k tome od Boga dobio nekoliko darova koji su komplementarni s njegovim književnim talentom. Ogledao se u mnogim književnim žanrovima, ali pored toga i kao glazbenik koji svoje stihove sam uglazbljuje i sam izvodi. Fra Šito se istaknuo i kao društveni djelatnik, ne zaboravimo da je pod njegovim predsjedavanjem Hrvatski svjetski kongres postao savjetodavno tijelo UN-a – kazao je Vidmarović dodajući da je fra Šimun Šito Ćorić uz sve navedeno i redoviti sveučilišni profesor i cijenjeni stručnjak na području psihologije.

Ističući kako fra Šimun Šito Čorim ima respektabilan književni opus, Vidmarović je posebno istaknuo fra Šitine antologije „45 hrvatskih emigrantskih pisaca“ i „60 hrvatskih emigrantskih pisaca“, te kazao kako mu je osobno jako draga knjiga Ćorićevih putopisa „Granice su da se prijeđu“.

– Hrvatska književnost je jedinstvena. Hrvatski kulturni prostor nisu samo Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina, kao matične države hrvatskog naroda, nego i one zemlje u kojima žive Hrvati, gdje stvaraju književna djela – poručio je predsjednik Društva hrvatskih književnika i kazao nekoliko riječi o suradnji Društva hrvatskih književnika i Matice hrvatske, te naglasio:

– Mi kao književnici moramo se boriti protiv degradacije hrvatskog jezika. Ono što se s njim dešava na službenoj razini je katastrofa. Polagano to ulazi u književnost, dešava se urušavanje hrvatskoga jezika što se ranije nije dešavalo… Književnici su dužni to zaustaviti, a fra Šimun Šito Ćorić je jedan od svijetlih primjera jer kad čitate njegova djela, svakako ćete primijetiti lijep, gibak, bogat, melodiozan hrvatski jezik kojim se on služi. Radi se o jednom izuzetnom čovjeku, izuzetnom intelektualcu, pomalo renesansnoj osobi koja sjedinjuje i znanost i kulturu kakvih Hrvatska ima malo.

Nakon izlaganja Đure Vidmarovića, predsjednika Društva hrvatskih književnika, književno-glazbena manifestacija nastavljena je nastupom pjesnika: Ivana Bakvića, Ivana Sivrića, Vlatka Majića, Mate Grbavca, Joze Jakiše, Ljube Krmeka, fra Miljenka Miće Stojića, Srećka Marijanovića, Snježane Lovrić, Anđe Luburić i Anite Martinac, koja je također bila i moderatorica sinoćnjeg programa u kojem je nastupio i Mladen Mandžo, mladi glazbenik iz Osnovne glazbene škole Brotnjo.

Prije početka „Susreta pod hrastom“ misu zahvalnicu u čerinskoj župnoj crkvi predvodio je fra Miljenko Mića Stojić, a nakon nastupa pjesnika, prijateljsko druženje sudionika manifestacije nastavljeno je u Podrumima Andrija, gdje je obitelj Ćorić lijepo ugostila sudionike manifestacije posvećene liku i djelu ovogodišnjeg dobitnika Nagrade za životno djelo Općine Čitluk.

Ovom prilikom, Miroslav Ćorić upoznao je svoje goste s načinom proizvodnje vina u Podrumima Andrija, te ih poveo u razgledavanje različitih proizvodnih dijelova ove uspješne vinarije.


- 23:26 - Komentari (0) - Isprintaj - #

22.07.2018., nedjelja

KORITA, BOSANSKO GRAHOVO

Dobro došli na VII. Pjesničko sijelo u čast Don Juraja Gospodnetića 20.srpnja(petak) s početkom u 19:30 u selu Korita općina Bosansko Grahovo .
****************************
Don (Đorđo) Juraj Gospodnetić rođen je 09. 01. 1910.god. u Postirima. Zaređen je za svećenika u Zagrebu 26. 06. 1938., a u rodnom mjestu služio je mladu misu na blagdan Gospe Karmelske 16. 07. 1938. Inkardiniran je banjalučkoj biskupiji kao župnik Bosanskog Grahova , mučen je i ubijen „in odium fidei“ koncem srpnja 1941.


- 23:20 - Komentari (0) - Isprintaj - #

08.07.2018., nedjelja

Sažetak osamnaestog susreta HIL-a od 4. do 8. srpnja 2018.


- 22:55 - Komentari (0) - Isprintaj - #

17.06.2018., nedjelja

RIJEKA, OPATIJA, TRSAT ....


- 22:47 - Komentari (0) - Isprintaj - #

16.06.2018., subota

ZLATNA POVELJA MATICE HRVATSKE

Zlatna povelja dodjeljena za troknjizje Medaljon, Posljednji I Od Franje do Franje sa nakladnicima Ogranak Matice hrvatske u Čitluku I Vinkovcima. Ponosna I zahvalna.



- 22:39 - Komentari (0) - Isprintaj - #

04.06.2018., ponedjeljak

Vidoška pjesnička noć, 2018.






- 22:29 - Komentari (0) - Isprintaj - #

27.05.2018., nedjelja

JUŽNOSLAVENSKO PITANJE

Knjiga “Južnoslavensko pitanje” Ive Pilara napisana prije više od sto godina, svoju važnost nije izgubila ni danas, jer poruke koje nosi kao da su napisane jučer poslijepodne. Smatra se da je ovo jedna od tri najvažnije hrvatske knjige u 20. stoljeću, ali obzirom na doček ona je bila jedna od najnesretnijih i najodsutnijih, a tako prijeko potrebnih i današnjoj politici. Vrijeme je dokazalo i nepobitno potvrdilo istinitost Pilarovih tvrdnji, te je učinilo suvremenijom nego je ikada bila. Te se može s pravom reči da je ova knjiga udžbeničke vrijednosti.

U HKD Herceg Stjepan Kosača u Mostaru predstavljeno je pretiskano izdanje hrvatskoga prijevoda knjige publicista i političara Ive Pilara “Južnoslavensko pitanje”. Knjiga je predstavljena u organizaciji Odjela za Drugi svjetski rat i domovinski rat HNS-a i Središta hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BiH. O knjizi su govorili predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima doc.dr.sc. Dražen Švegelj, profesorica sa Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru dr.sc. Ivona Šego Marić, aktivni član OMH u Vinkovcima Hrvoje Janković, a program je moderirala predsjednica Središta Hrvatsko svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BiH Anita Martinac.

Knjiga je prvi put objavljena je u Beču 1918. godine, a na hrvatski jezik preveo ju je Fedor Pucek. Kritika je upozorila na određene nedostatke u prijevodima pa se u novom tisućljeću krenulo s ambicioznijim pothvatom kritičkoga izdanja sabranih djela. Novo izdanje objavio je Ogranak Matice hrvatske u Vinkovcima u 2017.

Ivo Pilar rođen je 1874. u Zagrebu, a preminuo pod sumnjivim okolnostima 1933. Bio je pravnik i ekonomist. Živio je u BiH, a od 1920. do smrti u Zagrebu. Do jeseni 1918. zalagao se za održanje Habsburške Monarhije, ali pod uvjetom da se u državno-političkom i nacionalno-političkom smislu reformira kao trijalistička monarhija s Hrvatskom kao trećom jedinicom. U Kraljevini SHS, odnosno Jugoslaviji politički je bio progonjen. Najvažnija su mu djela: “Secesija”, “Recepcija Općeg austrijskog građanskog zakonika u BiH”, “Die südslawische Frage und der Weltkrieg” napisana pod pseudonimom L. v. Südland), te “Borba za vrijednost svoga ‘ja'”.


- 22:20 - Komentari (0) - Isprintaj - #

18.05.2018., petak

N A J A V A - P O Z I V

Jedna od najvažnijihh knjiga dvadesetog stoljeća kapitalna knjiga dr. Ive Pilara - Južnoslavensko pitanje, objavljena prvi put na njemačkom jeziku 1917. u Zagrebu na Hrvatskom jeziku 1944., drugo izdanje 1990. a ovo novo izdanje iz 2017. predstavlja se prvi put u Mostaru. Knjiga je prave udžbeničke vrijednosti u najpozitivnijem smislu te riječi, i oni koji su imali sreću da su svoja prva temeljita znanja o tome, i o hrvatsko-srpskim odnosima uopće tijekom zadnjih 140-150 godina, crpili iz nje, i svoju orijentaciju temeljili na spoznajama koje im je ona pružila, bili su pošteđeni mnogih zabluda i lutanja, na koje su bili osuđeni oni drugi, kojima su misli i uvjerenja formirali pisci jugoslavensko-srbofilske orijentacije, koji su u prvoj, kraljevskoj Jugoslaviji bili protežirani a u drugoj, titovsko-komunističkoj, čak i jedino mogući. Uz izuzetne goste iz Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima i Hrvatske matice iseljenika podružnica Vukovar i predstavljače mislim da će ovo biti odlična večer. Ovu prigodu ne propustite.


- 22:15 - Komentari (0) - Isprintaj - #

IMOTSKI


- 22:11 - Komentari (0) - Isprintaj - #

13.05.2018., nedjelja

HRVATSKI SVJETSKI KONGRES, SREDIŠNJI ODBOR 2018.

Hrvati sa svih kontinenata a svi s istom ljubavlju ... Središnji odbor Hrvatskog svjetskog kongresa. (fotografije iz Hrvatske matice iseljenika, iz Bleiburga, uz grob Predsjednika Franje Tuđmana) Bila mi je čast. Hvala.

- 22:10 - Komentari (0) - Isprintaj - #

09.05.2018., srijeda

TULUM SLOVA



Kopirati Šesti Tulum slova nazvan ''Doći će vrijeme'' održat će se u srijedu, 9. svibnja 2018., u 20 sati u širokobriješkoj Narodnoj knjižnici, a bit će posvećen zavičajnoj i domoljubnoj književnosti. Mirela Lovrić, Lovro Kožul, Anđelka Hrkać, Anđelko Mikulić, Ilija Soldo, Željka Šaravanja, Andrija Zeljko, Anica Zovko, Marinko Karačić, Mirna Aleksić, Ljubo Kovač, Anamarija Skoko, Maja Mikulić, Ana Mikulić, Ana Kraljević, fra Dane Karačić, Silvija Kraljević, Srećko Slišković, Ivana Rezić-Slišković, Jerko Ivanković, Karlo Vukoja, Anita Martinac, č.s. Zorica Jurilj, Miro Naletilić i Marija Ćeškić recitirat će stihove najznačajnijih zavičajnih književnika od Antuna Branka Šimića, preko fra Janka Bubala, fra Lucijana Kordića, Ilije Jakovljevića, Ilije Kozića (Ladina), Nikole Martića,Veselka Koromana, Petra Gudelja, Anđelka Vuletića, Andrije Vučemila, Stojana Vučićevića, Vinka Grubišića, Krešimira Šege, Mile Pešorde, Mije Tokića, Ante Kraljevića, Mire Petrovića, Ivana Tolja, Ljube Đikić, Mile Stojića do Dragana Šimovića, Miljenke Koštro i Anite Martinac. Voditelj programa bit će Ivan Kraljević, a u glazbenom dijelu nastupit će Lucija Zovko. Interpretatore će na gitari pratiti Kristian Novak.
- 21:48 - Komentari (0) - Isprintaj - #

19.04.2018., četvrtak

19.4.2018 najava




- 21:39 - Komentari (0) - Isprintaj - #

18.04.2018., srijeda

u gostima kod NAŠA TV

https://www.youtube.com/watch?v=XsTaABK2Rzk&feature=youtu.be&fbclid=IwAR1UC8IURjeFWyskhs5JziQLEykjj_nFm-_EyW5KcYVnD3q0jf_AuTnoSlM
- 21:42 - Komentari (0) - Isprintaj - #

16.04.2018., ponedjeljak

Anita Martinac predstavila svoje povijesne romane na Mostarskom sajmu

U izdvojenom kulturnom programu i u organizaciji Mostarskog sajma danas je održano predstavljanje tri romana književnice Anite Martinac u paviljonu 2.
Roman Od Franje do Franje je još jedna uspješnica plodonosne i priznate mostarske književnice koja je ovim romanom s ranija dva Medaljon i Posljednji zaokružila troknjižje o prešućivanim povijesnim temama. Uz autoricu Anitu Martinac romane su predstavili književnici Antun Lučić i Miljenko Stojić.
Program je vodila Matea Ana Pavlović.

- 20:29 - Komentari (0) - Isprintaj - #

MINISTAR SOLDO PRIMIO U POSJET SPISATELJICU ANITU MARTINAC

Oliver Soldo, ministar za pitanja branitelja Hercegovačko-neretvanske županije danas je primio u posjetu Anitu Martinac spisateljicu i književnicu iz Mostara. Riječ je o autorici koja je svojim djelima probudila javnost pišući o netaknutim temama iz prošlosti.

Govoreći o svojim djelima autorica je istaknula kako su svi romani pisani nakon dugogodišnjih istraživanja i na temelju živih svjedočanstava preživjelih svjedoka, te da na taj način kroz svoje romane nastoji, pišući o sudbinama stvarnih likova, oslikati nedaće hrvatskog naroda u Hercegovini i Hrvatskoj još od austrougarskih vremena pa do vremena Domovinskog rata.

Ministar Soldo uputio je čestitku autorici na hrabrosti i odvažnosti, te prije svega na ljubavi i uloženom trudu u svoja djela koja govore o važnom periodu povijesti hrvatskog naroda. Budući je i sama sudionica Domovinskog rata i nositeljica Spomenice Domovinskog rata i medalja Ljeto 95 i Oluja, ministar Soldo poručio je kako će Ministarstvo nastaviti pružati podršku autorici u daljnjem stvaranju književnih djela koja progovaraju o mračnim temama prošlosti ali i obogaćuju kulturnu riznicu Hercegovine.

Ministar je također iskoristio prigodu autorici uputiti čestitku na prijemu priznanja „Utjecajne hrvatske žene za 2018. godinu“ koja se dodjeljuje u organizaciji Mreže hrvatskih žena za utjecaj na sva područja života, a koja joj je dodijeljena za utjecaj na području kulture i umjetnosti.

Inače autorica je do sada objavila zbirke poezije „Krvavi brig“, „Ljubim te pjesmama“, „U pogledu“, „U susret riječi“, „Druga riječ je ljubav“ i „Budna“, te romane „Medaljon“, „Posljednji“ te roman „Od Franje do Franje“ koji uz prethodna dva čini povijesnu trilogiju.


- 20:28 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nagrada UTJECAJNA HRVATSKA ŽENA 2018.


- 20:13 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.