Gradski ogranak ABH Mali Lošinj

četvrtak, 18.10.2012.

18.10. Svjetski dan kravate

Kravata je jedini hrvatski simbol koji je univerzalno poznat i prepoznatljiv. Istodobno, kravata je i simbol Europe, ali i znak nekih temeljnih ljudskih vrijednosti. Stoga Academia Cravatica proglašava da se 18. listopada svake godine obilježava hrvatski i svjetski Dan kravate.

Naime, na taj dan izvedena je, 2003. godine, spektakularna instalacija Kravata oko Arene u Puli. Tom instalacijom, s najvećom kravatom na svijetu, simbolički je povezano antičko i suvremeno doba, a crvenom bojom kravate svijetu je upućena poruka ljubavi i suživota među ljudima i narodima. Putem televizijskih postaja, instalacija Kravata oko Arene postala je vrhunski svjetski spektakl, koji je vidjelo više od milijardu ljudi. U drugoj instalaciji, Kravata oko Hrvatske, koja je ovoga ljeta tijekom 60 dana crvenim koncem simbolički zagrlila i povezala Hrvatsku, prikazana je i posviještena ljepota hrvatske kulturne i prirodne baštine, a poruke mira i suživota upućene su i prema susjednim zemljama

U ustanovi Academia Cravatica ocjenjuje se kako bi uvođenje Dana kravate, na hrvatskoj i svjetskoj razini, značilo preokret u prepoznatljivosti i pozitivnoj slici Hrvatske u svijetu. Važnu ulogu u toj promidžbi imala bi hrvatska veleposlanstva i hrvatski klubovi u svijetu. Prof. Marijan Bušić, pokretač ove inicijative, inače ravnatelj ustanove Academia Cravatica, rekao je: „Kravata nije samo znak otmjenosti i kulture odijevanja. Vertikala kravate simbolizira ljudsku vertikalu – ljudsko dostojanstvo, samosvijest, trenutke svečanosti i slavljenja. Ravnotežom između svoje lepršavosti, s jedne strane i čvora, s druge strane, kravata simbolizira civilizacijsku ravnotežu između slobode i odgovornosti. Kravata simbolički poručuje da u komunikaciji budemo više svjesni svog dostojanstva i dostojanstva drugih, da budemo više ljudi, više gospoda, svjesni svoje slobode, ali i svojih odgovornosti.

ACADEMIA CRAVATICA // POLITIKA.HR // ABH LOŠINJ

srijeda, 17.10.2012.

17.10. Svjetski dan borbe protiv siromaštva

Siromaštvo je termin koji se najčešće koristi za nedostatak osnovnih uvjeta za život. Biti siromašan znači ne imati dovoljno novaca (ili nekih drugih sredstava) za priuštiti si osnovne ljudske potrebe kao što su hrana, piće, dom itd. Mnogo ljudi u raznim državama diljem svijeta živi u siromaštvu, osobito u nerazvijenim područjima Afrike, Latinske Amerike i Azije.

Prema definiciji OUN-a, siromašnima se smatraju osobe koje su odreknute načina života, komfora i dostojanstva, koji se smatraju normalnim u društvu u kojem žive. Siromaštvo se mjeri stalno promjenljivim normama određenog društva i njegovih užih sredina. Po tim kriterijima, siromaštvo se dijeli na bijedu ili apsolutno siromaštvo, relativno siromaštvo, pauperizam i novo siromaštvo.

Mnogo je različitih oblika siromaštva. Svjetska banka kaže da je krajnje siromaštvo kada čovjek živi sa manje od 1 dolarom na dan. 2001. godine 1,100,000,000 ljudi na svijetu je bilo krajnje siromašno. Siromaštvo je jedan od glavnih problema suvremenog svijeta. U razvijenim zemljama (Europa, Sjeverna Amerika) takav oblik siromaštva uglavnom ne postoji. Siromaštvo je širok pojam koji najčešće znači oskudicu materijalnih dobara za normalno zadovoljenje najvažnijih potreba svake osobe pojedinačno kao i porodice ili društvene grupe.

Ipak, događa se da su ljudi slabo plaćeni za posao koji rade te, unatoč zaposlenju, nemaju dovoljno sredstava za osigurati si osnovne uvjete za život. Najčešće veliki dio novca moraju odvojiti za kućne potrebštine (struja, voda itd.). Mnogo je čimbenika koji pokazuju na to koliko je neka zemlja siromašna ili razvijena. To su u prvom redu BDP (bruto domaći prozivod) i HDI (ljudski razvojni indeks). Razvijene zemlje (Norveška, Kanada) imaju visok HDI te BDP dok nerazvijene (Malavi, Etiopija) imaju vrlo niske pokazatelje.

UN su 17. listopada proglasili Svjetskim danom borbe protiv siromaštva.

Politika.hr // Abh Lošinj

utorak, 09.10.2012.

ABH Lošinj u posjeti Vukovaru povodom Dana neovisnosti

Dana 06.10.2012. predstavnici ABH Mali Lošinj posjetili su grad Vukovar.

Posjećen je Memorijalni centar Domovinskog rata, Memorijalno groblje žrtava Domovinskog rata,
gdje su zapaljene svijeće te je izrečena molitva za stradale u obrani Domovine i sve nedužne
žrtve tijekom rata, a zatim je posjećen i Spomen dom Ovčara gdje je također izrečena molitva
te su se predstavnici ABH Mali Lošinj upisali u knjigu sjećanja.

Posebno potresan trenutak bio je posjet Spomen domu na Ovčari.

Akcija za bolju Hrvatsku - ABH, Gradski ogranak Mali Lošinj

ABH svečano obilježila Dan neovisnosti

Dan neovisnosti svečano smo obilježili polaganjem vijenca i paljenjem svijeća kod Oltara Domovine na Medvedgradu.

Nakon odavanja počasti svim hrvatskim velikanima koji su se kroz povijest borili za slobodnu i neovisnu Hrvatsku, oko Oltara Domovine raširili smo 15 metara dugu hrvatsku zastavu, a nakon toga smo ju spustili i na zidne Medvedgrada.

Na gradskom groblju Mirogoj odali smo počast prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu paljenjem svijeća i molitvom kod njegovog groba.

Kod zajedničkog spomen križa poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu i kod Zida boli, uz paljenje svijeća i molitvu zahvalili smo svima koji su svoj život žrtvovali za hrvatsku neovisnost.

Akcija za bolju Hrvatsku

<	listopad, 2012					>
P	U	S	Č	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30	31

Svibanj 2013 (3)
Travanj 2013 (1)
Ožujak 2013 (4)
Veljača 2013 (1)
Siječanj 2013 (3)
Prosinac 2012 (6)
Studeni 2012 (6)
Listopad 2012 (4)
Rujan 2012 (2)
Kolovoz 2012 (7)
Srpanj 2012 (5)
Lipanj 2012 (2)
Svibanj 2012 (2)
Travanj 2012 (8)
Ožujak 2012 (5)
Veljača 2012 (5)
Siječanj 2012 (13)
Prosinac 2011 (13)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv