Gradski ogranak ABH Mali Lošinj

subota, 31.03.2012.

Sat za planetu zemlju

Lošinjski ogranak Akcije za bolju Hrvatsku poziva građane da se danas, u subotu 31. ožujka, pridruže svjetskoj volonterskoj akciji za zaštitu prirode WWF-a "Sat za planet Zemlju" te u 20,30 sati na jedan sat ugase svjetla u svojim domovima.

I ove godine gase se svjetla na važnim znamenitostima, poput Dubrovačkih zidina i Straduna, Rive u Splitu s Dioklecijanovom palačom i zvonikom sv. Duje te na pulskoj Areni. Šibenik se pridružio sa svojom rivom, a u mraku će biti i cijela makarska rivijera, uvala Foša u Zadru te osječka Tvrđa.

Pridružimo se građanima 147 zemalja svijeta, koliko ih ove godine sudjeluje u akciji.

"Sat za planet Zemlju" prvi je put obilježen u Sydneyju 2007., kad je više od 2,2 milijuna ljudi ugasilo svjetla i jasno se očitovalo o tome kako je nužno žurno poduzeti mjere radi sprječavanja klimatskih promjena. Do 2011. "Sat za planet Zemlju" ušao je u povijest kao najveća ikad organizirana volonterska akcija u svijetu u kojoj je sudjelovalo 135 država i više od 1,8 milijarda ljudi sa svih kontinenata, uključujući najpoznatije svjetske zgrade i prirodna čuda.

Gradski ogranak ABH Mali Lošinj.

Sjećanje na Krvavi Uskrs 31.03.1991.

Krvavi Uskrs je naziv za incident u kojem su pale prve žrtve u Domovinskom ratu.

Josip Jović rođen je 21. studenog u Aržanu, od oca Filipa i majke Marije. Nije bio oženjen. Već 5. kolovoza 1990. javlja
se dragovoljno među hrvatske redarstvenike i postaje djelatnik aktivnog sastava MUP-a RH. Život junački gubi u oružanom
sukobu sa srpskim zlikovcima, 31. ožujka 1991. u Plitvicama, u 22. godini života. Pokopan je uz sve vojne počasti,
na mjesnom groblju u Aržanu 13. travnja 1991. Josip Jović bio je prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu.

Posthumno je dobio čin bojnika.

Odlikovan je: > Redom Petra Zrinskog i Frane Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom,
> Spomenicom Domovinskog rata,
> Spomen značkom I. gardijske brigade Tigrovi
> Spomenicom prvog poginulog redarstvenika MUP-a u Domovinskom ratu.

Predstavnici mjesnih zajednica slunjske općine sastankom u Drežnik Gradu zaključili su da hrvatska Vlada ne poduzima ništa protiv nelegalne pretvorbe poduzeća "Plitvice" i tražena je akcija legitimnih organa Republike Hrvatske.

Na područje Mukinja 28. ožujka 1991. stigla je skupina milicajaca Milana Martića iz Knina s ciljem onemogućavanja prosvjeda
djelatnika poduzeća "Plitvice" protiv pripajanja tog područja tzv. SAO Krajini. Na koranskom mostu bile su istaknuta zastave
SAO krajine i Jugoslavije, a odbor srpske demokratske stranke u Titovoj Korenici 29. ožujka 1991. godine donio je odluku o
promjeni strukture zaposlenih u Nacionalnom parku Plitvice i time su čuvarsku službu preuzeli ljudi iz Knina.

Policijske uprave Karlovac i Gospić su 31. ožujka 1991. godine u ranim jutarnjim satima uputile dio svojih snaga na Plitvice sa
svrhom uspostavljanja javnog reda i mira na tom području, na kojem su naišle na veliki broj barikada s kojih su srpski teroristi
otvarali vatru na sva vozila koja su se tamo zatekla.

Josipa Jovića pogodio je rafal kod zgrade pošte, pancirka je bila probijena i brzo je prenešen do vozila hitne pomoći, ali je
preminuo na putu do helikoptera. Sedam pripadnika specijalne policije je ranjeno. Iako je akcija u potpunosti uspjela i na
Plitvicama je uspostavljen red, ostat će upamćena po prvoj hrvatskoj žrtvi.

Pokopan je uz sve vojne počasti, na mjesnom groblju u Aržanu. Na Uskrs 1994 godine u Aržanu otkriven mu je spomenik.

utorak, 13.03.2012.

Hrabro srce hrvatsko;

Biti ili ne biti, opstati ili nestati? Koga to imamo na vlasti i koga smo to imali do sada na vlasti? Kome će na sljedećim parlamentarnim izborima hrvatski narod dati povjerenje? Hoće li se nastaviti povjerenje u nepovjerenje? Je li laž postala istina? Tko je glavni pripovijedač stvarnosti?

Dišemo li, vidimo li, čujemo li, osjetimo li, mirišemo li? Vuku li nas za nos ili za kosu, tuku li nas šakama ili nas šamaraju? Jesu li nam uzeli sve što smo imali ili nam još imaju ponešto za uzeti?

Danas ovo, sutra ono, svaki dan jedan račun više, jedan zaposleni manje. Sve mi to promatramo mirno, gledamo kako nas gule do kože, cijede nam krv, ubijaju nam dušu. Izgubili smo svoje ja, ponos, ništa više nemamo, sve su nam uzeli. Mirno smo stajali i dopuštali da nas gaze, da nas pljuju i maltretiraju.

Postoji li izlaz iz svega ovoga ili će broj nezaposlenih doći do pola milijuna, možemo li čekati cijenu goriva 15 kn/l, hoćemo li pustiti da se ugasi još koje poduzeće, možemo li rasprodati još koji dio zemljeponosne, smijemo li uopće graditi brodove, da li će Srbi još kojeg četnika rehabilitirati, prestat ćemo i Oluju slaviti možda? Ušli smo u Eu, izašli iz suvereniteta.

Vode, šume, ceste, more, još i zrak samo trebamo prodati i možda napokon netko kaže DOSTA!?Ma gdje se izgubila hrabrost ovog nekada ponosnog naroda koji je naselio Bogom danu zemlju koju su mnogi htjeli oduzeti, osvojiti, otuđiti, pokoriti ali nije nikome uspjelo...do danas?

Tko vodi zemlju hrvatsku, gdje ju vodi, jesmo li uspjeli nešto sačuvati, postoji li još zrno nade da možemo opstati na svome? Sve ovo pitaju se danas i mladi i stari u bojazni da je stigao kraj krvave i teško pisane povijesti koja se pretvara u okrutnu sadašnjost.

Ne, šutnja nije zlato! "HDZ=SDP=HNS!"

nedjelja, 11.03.2012.

ODRŽAN 1. SABOR AKCIJE ZA BOLJU HRVATSKU

U subotu 10. ožujka 2012. godine, u Plavoj dvorani u zagrebačkim Sesvetama, održan je 1. Sabor ABH, kojemu su nazočili zastupnici iz 10 županijskih podružnica, uzvanici i predstavnici medija.

Na svečanom otvaranju Sabora, zastupnike i uzvanike pozdravio je predsjednik stranke general Željko Sačić mr. sci., praćen gromoglasnim pljeskom. U svom pozdravnom govoru zahvalio se svima koji su svojim radom i entuzijazmom sudjelovali u stvaranju stranke i pomogli da se u samo 10 mjeseci od osnutka ABH pretvori u ozbiljnu političku stranku.

Po završetku svečanog otvaranja, Sabor je nastavljen u radnom ozračju. Zastupnicima su podnesena godišnja izvješća o radu svih središnjih tijela stranke, koja su nakon rasprava, jednoglasno prihvaćena. Radi daljnje demokratizacije stranke i izbornog procesa, predložene su izmjene i dopune statuta stranke, koje su nakon rasprave, prihvaćene od svih zastupnika. Izmjenama je, između ostalog, omogućeno direktno prisustvovanje bilo kojeg člana stranke i neposredan izbor za bilo koje dužnosničko mjesto ili člana u nekom od središnjih tijela stranke, na samom izbornom Saboru ABH.

Najvažniji dio Sabora svakako je bio izbor dužnosnika i članova središnjih tijela stranke za: Predsjednika, Dopredsjednike, Glavnog tajnika, Glavni odbor, Nadzorni odbor i Sud časti.

Glasovanje je bilo tajno, a po završetku izbornog procesa, Izborno povjerenstvo Sabora ABH, izvijestilo je zastupnike o rezultatima izbora:
•za predsjednika ABH izabran je Željko Sačić – jednoglasno,
•između više kandidata, za dopredsjednike ABH izabrani su:

- Mario Maks Slaviček,

- Kristijan Fereža,

- Ladislav Turudić – temeljem najvećeg broja dobivenih glasova,

· za glavnog tajnika ABH izabran je Željko Cvrtila – jednoglasno,

· između više kandidata, za Glavni odbor, Nadzorni odbor i Sud časti izabrani su predloženi kandidati s najvećim brojem dobivenih glasova.

U završnom govoru predsjednik Sačić zahvalio se zastupnicima na ponovno ukazanom povjerenju, naglasivši kako mu je iznimna čast ali i obaveza odgovorno voditi stranku u narednom razdoblju.

Gradski ogranak ABH Mali Lošinj, zbog iznimnih rezultata i postignuća u vrlo kratkom vremenu od osnutka
26.11.2011. svrstan je među kvalitetnijim u Hrvatskoj.
Predsjednik GO ABH Mali Lošinj Vedran Morin postavljen je u Upravni odbor ABH za Primorsko-goransku Županiju
a na Saboru aktivna je bila i tajnica Olja Pilepić koja je sudjelovala na najvažnijem dijelu Sabora, izbor dužnosnika i članova
središnjih tijela stranke, kontroli i zbrajanju glasova.

Presretni odnosom, toplim dočekom i srdačnošću svih ogranaka diljem Hrvatske prema nama, iz Sesveta donosimo
samo riječi hvale. Sada je na ABH Mali Lošinj da stečena iskustva prenesu na lokalnu razinu.
Prepuni volje, želje i najviše hrabrosti za akcijama, GO ABH Mali Lošinj se nada kako će kvalitan rad biti prepoznat
i među svojim sugrađanima, jednako kako je prepoznat i u Hrvatskoj.

Cilj su lokalni izbori kako bi svoje planove i ideje prenosili sa papira u djela, planove i ideje koje većim djelom
sastavljaju i stanovnici otoka Lošinja, Unija, Ilovika, Suska te Osora, Punta Križe
i Beleja. Mjesta u politici treba i mora biti za mlade, pogotovo za mlade koji sudjeluju svim srcem i radom za boljim i
kvalitetnijim otokom u budućnosti.

Tajnik GO ABH, Olja Pilepić.

subota, 03.03.2012.

INA trajno izgubila naftu u Siriji?

INA je u Siriji vjerojatno izgubila naftna polja vrijedna stotine milijardi kuna, no to je sada već i stara vijest.

Stara vijest je i da nitko za to neće snositi posljedice jer u Kukuriku koaliciji odavno nema odgovornosti, kako moralne tako i političke. Do kada će to trajati? Kako je moguće da za ovako katastrofalan potez za Hrvatsko gospodarstvo nitko ne odgovara? Nitko u INA-i niti iz redova vladajućih nije podnio ostavku niti će to netko učiniti, a čak će se za sedam dana sve što je prije moguće i zataškati.

Za sirijsku stranu hrvatska naftna kompanija Ina već je stvar prošlosti, kazao je predsjednik saveza privredne komore Sirije i savjetnik ministra gospodarstva Mohamed al-Kshto te istaknuo da je Sirija pri samom kraju pregovora s kineskom naftnom kompanijom CNPC i ruskom naftnom kompanijom Tatneft koje bi trebale nastaviti rad gdje je stala Ina prije nego što je napustila zemlju.

Europska Unija je uvela sankcije Siriji, a među njima je i Ina koja dnevno gubi 2,42 milijuna dolara (13,44 milijuna kuna), jer je obustavila proizvodnju 22.000 barela nafte dnevno.

Ministrica Pusić je izjavila sljedeće: "Sankcije Siriji imaju vrlo izravne posljedice na naše gospodarstvo, ali smo spremni stati na poziciji obrane ljudskih prava".

Imaju li hrvatski državljani kakvih prava? Recimo, da počnu bolje i kvalitetnije živjeti?

Imaju li vladajući političari više obraza prema narodu koji zastupaju? Moramo li stvarno bankrotirati i sve rasprodati? Je li to budućnost ove naše zemlje?

Vedran Morin

<	ožujak, 2012					>
P	U	S	Č	P	S	N
			1	2	3	4
5	6	7	8	9	10	11
12	13	14	15	16	17	18
19	20	21	22	23	24	25
26	27	28	29	30	31

Svibanj 2013 (3)
Travanj 2013 (1)
Ožujak 2013 (4)
Veljača 2013 (1)
Siječanj 2013 (3)
Prosinac 2012 (6)
Studeni 2012 (6)
Listopad 2012 (4)
Rujan 2012 (2)
Kolovoz 2012 (7)
Srpanj 2012 (5)
Lipanj 2012 (2)
Svibanj 2012 (2)
Travanj 2012 (8)
Ožujak 2012 (5)
Veljača 2012 (5)
Siječanj 2012 (13)
Prosinac 2011 (13)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv