< | lipanj, 2008 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | ||||||
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
At the end of the world
I wish she could find her love
And with him she should go back to paradise
Thousand years and thousand nights
She couldn't believe in the light
But her frozen heart stopped beating in her chest
Aenivna
Arcanum
Azazeal
Bili smo jednom najbolji
Blacken the angel
Bloody
Dark angel
Dark angel of death
Devillina
Dominic
Don't have anything to say
Drpa
Duša bez imena
Faber
Girl of darkness
Goth girl
Gothic puppet
Gravedancer
Grizlich
Gwenhwyfar
Hoti
Hoti-stari blog
I am a maggot
Industrial snake
In silence
Karlito
Kronika najavljene smrti
Leona
Lord
Madam luna
Mana
Mia<3
Miruj!u smrti se sniva
Moje pjesme i stihovi
Moonlight soul
Mrak66
Mystery
One thousad miles away
Pain
Perdido
Plavuša i brineta
Poison ivy
Poison shelly
Pokisli
Prosta sam
Punk
Sazui
Sewen
She was found...
Sobazatugu166
Someone
Soulinshadow
Static lullaby
Sumire
Trnoružica
Twilight
Unnamed feeling
Urban rebel
Vega
Within myself
od:11.05.2008.
Free Website Counters
trenutno:
I only smile in the dark
My only comfort is the night gone black
I didnt accidentally tell you that
Im only happy when it rains
Youll get the message by the time Im through
When I complain about me and you
Im only happy when it rains
Ljubiš me.
U smiraj noći, ljubiš me.Strastveno, kao da zadnji put nam je u ovoj sobi, u ovome krevetu, u ovome životu.Tvoje tijelo drhti.Lice poput maloga djeteta ne može skriti oduševljenje.Gledaš me.Dušo, makni ruku s mojega tijela.Zar se ne sjećaš da sam ja samo mala, naivna djevojčica.Opet.Danas sam se razočarala.Lagao si mi.Opet i opet i opet.Kao uvijek.Pitam se.Zašto ti uopće vjerujem.Zašto?Zašto moje suze uvijek kapaju zbog tebe s moga plahog lica...Suze.Bezvrijedne kapljice.
A moj glas je nečujan.Ja sam nevidljiva čak i danju.Moj dodir je kao dodir nečega čega nema.I nikada nije postojalo.Nečujno.Ali opet, moji koraci odzvanjaju ovim prljavim hodnicima tuge, zidovi monotonije polagano rastu, iznutra sve se ruši.A nitko to ne vidi.Ali, psst!Na trenutak prestala sam disati, osluškujem doziva li to netko ipak moje ime?Ne.Prevarila sam se.Opet.Ponadala sam se u nešto posve nemoguće.
Ulica...ulica je postala drugačija.Promijenila se.Ili ona ili ja.Ona.Nju je prekrilo lišće u jesen, na njoj su bili otisci koraka nespretnih prolaznika.Samo slučajnih prolaznika.
Strah od monotonije?
Možda ipak ne.Možda je to iluzija povezana kapljicama krvi nesretne ljubavi koju sam odlučila manje voljeti na ovaj način.Barem pokušati.
Ali gdje je tvoja ruka koja bi me dodirivala u noći?Gdje su tvoje usne koje bih ljubila neprestano, u noći?Gdje su tvoja obećanja da ćeš me čuvati i paziti, u noći?U prokletoj noći da ćemo biti zajedno.Prokleto...
Bježim.Bježim od proklete beznadne, bezizlazne situacije.Čini mi se da ne uspijevam.
Tugo, suze ove same teku, jer nešto što žarko sam htjela dobila nisam.U ludilu igara, noćnih mora nigdje to mogla dobiti nisam.Tama.Obuzela je sve.Svaki kutak ovoga svijeta, svki kutak.Svaku travku, svaku laticu cvijeta.Tužna sam.Lako je!Lako je uzeti tu prokletu stvar u ruke, lako je uzeti žilet kojim ssi se toliko puta rezala, lako je uzeti ga u ruku i konačno povući.Konačno završiti ovu igru.Djevojčice, hajde.Ionako nemaš nikoga, nitko te ne voli.,Nikomu nije stalo do tebe.Znaš to jako dobro, zar ne?Zar ti nisu dovoljno puta dokazali?Želiš li da te još koji put razpčaraju ti tvoji prijatelji i da ti napokon dokažu da im NIJE stalo do tebe.Želiš li da ti dečko koji te volijoš koji put zezne?Želiš li da još koji put prekrši obećanje?Hajde, djevojčice!Reci to.Želiš li ponovno osjetiti toliku bol...Reci...
Povrijedi me, dušo.
Povrijedite me svi.Opet i opet i opet...
U tami, hoću li čuti tvoj glas, dušo?
Hoćeš li me poljubiti barem?Hoćeš li?
Znaš, to boli.Prokleto.