utorak, 13.02.2007.

Ti bokca, odgovorila mi Vesna Pusić

Kao što redoviti čitatelji ovog bloga znaju, Zvone Radikalni je napisao kratko pisamce Vesni Pusić (vidi dva posta dolje).
I nakon nekoliko dana je stigao i odgovor (a ja ga postam tek sad jer sam bio poprilično zauzet - hm, počela je ponovno nastava na faksu ...)
Pa evo što kaže poštovana prof. Pusić:

Poštovani kolega,

Mnogo Vam hvala na Vašem pismu i otvaranju ove rasprave o efikasnijem i smislenijem financiranju visokog obrazovanja. Jasno je da te promjene treba raditi postepeno i voditi računa o svim potrebnim pratećim institucijama i mehanizmima koji će omogućiti da on zbilja funkcionira. Ali mislim da je krajnje vrijeme da se konačno odredi što je cilj koji će dovesti do kvalitetnijeg, responzivnijeg i interaktivnijeg visokog obrazovanja.

Dakle cilj je da novac slijedi studenta u nekoj formi vaučera ili nečeg sličnog. To vjerojatno treba kombinirati s određenom lump sum kojom bi se financirao jedan dio standardnih troškova hladnog pogona sveučilišta. Na taj način bi studenti, a posredno i poslodavci, implicitno vrednovali rad pojedinih sveučilišta i fakulteta ili studijskih programa. Studenti tako što bi svoj novac nosili tamo gdje bi procijenili da je program najkvalitetniji, a poslodavci tako što bi preferirali pri zapošljavanju ljude za koje se zna da dolaze s kvalitetnijim obrazovanjem. Jasno je da to onda ima i pozitivni feed-back na fakultete i sveučilišta.

Što se školarina tiče mislim da ih treba uvesti po sljedećem principu. Za jedan broj studenata, recimo one najbolje koji danas ulaze u upisne kvote "bez plaćanja" treba uvesti stipendije, tako da oni plaćaju školarinu iz stipendije koja im je osigurana od države. Za ostale, do granice za koje pojedini fakultet ima kapacitete i studenti interesa, treba uvesti kredite sa subvencioniranom kamatom koje student počinje vraćati kada se zaposli.
Ovaj drugi model u mikro uvjetima već uspješno isprobavaju u Varaždinskoj županiji. I u slučaju stipendija i u slučaju kredita uvjet je redovno studiranje.

Jasno je da projekt treba razraditi do u detalje i definirati svaku fazu provedbe pa možda uvesti i modifikacije za neke tipove studijskih programa.
No neke stvari se već testiraju u praksi.

Sve ideje koje imate vezano na ovu temu više su nego dobrodošle.

S poštovanjem,
Vesna Pusić


Ushićen ovim odgovorom (a ako do sada niste skužili, Vesna Pusić je, ajmo reći uz Ivu Banca i Radimira Čačića, meni osobno jedna najdražih političara/političarki) odmah sam napisao još jedan mail:

Pa kažem 'vako:

Poštovana kolegice :-),

najprije hvala na brzom odgovoru. I mogu reći da se gotovo apsolutno slažemo i u pogledu "vaučera", i lump sume za hladni pogon i školarina.

Međutim, imati dobru ideju je jedno, a provesti je u praksu je ipak nešto sasvim drugo.

E sad, u provedbi te ideje ja vidim nekoliko "prepreka".

Kao prvo, ove ideje se u hrvatskom političko-medijskom prostoru UOPĆE NE SPOMINJU. Svi su puni priče o važnosti obrazovanja (btw. sve pohvale na Vaš nastup u Kontaktu u pogledu forsiranja obrazovanja kao izuzetno važne poluge u povećanju "socijalne pravednosti" našeg društva), ali ja još niti jednog političara nisam čuo da uopće spominje uvođenje školarina na fakultetima.
U Vašem programu se također (kao što sam već spomenuo) ideja o školarinama spominje vrlo sramežljivo i uvijeno, a u svojim nastupim većina političara (u stvari gotovo svi) radije priča o raznoraznim stipendijama i izgradnji kampusa nego o uvođenju školarina koje su jedini način da se razina financiranja fakulteta dovede do koliko toliko prihvatljive granice.

Zašto vlada takva sramežljivost, mislim da je prilično jasno. Radi se o drugoj "prepreci" u provođenju ovih ideja, a to su STUDENTI.
Ne treba biti previše pametan pa zaključiti da bi studenti na uvođenje školarina reagirala negativno (vrlo blago rečeno :-). Apolitičnost i rezigniranost današnje studentske populacije je posebna tema, ali nema nikakve sumnje da bi digli bunu da ih se tako "udari po džepu" (btw. obrok u menzi je još uvijek 4,40 kn, isto kao prije 10-15 godina kad sam ja studirao !!! - studenti definitino imaju snagu :-))).

Riješiti taj problem neće biti nimalo jednostavno. Međutim, mislim da je ipak moguće. Najprije treba, odmah u startu, uvjeriti studente da uvođenje školarina ni u kojem slučaju neće značiti da se pri upisu na fakultet moraju pojaviti s pet ili deset tisuća kuna !!! Odmah i u istoj rečenici u kojoj se spomene uvođenje školarina treba naglasiti tu činjenicu. Jer ukoliko se to ne dade jasno do znanja, cijela stvar je osuđena na propast !!!
Nakon toga je bitno naglasiti da dobri studenti (bez obzira na materijalni status !!!) neće platiti niti kune za svoje školovanje i da će se za njih školarina svesti na potpisivanje ugovora s "Državnom agencijom za stipendiranje" na početku studija, te na još jedan potpis na dokument kojim se oslobađaju vraćanja stipendije po uspješnom završetku studija. Ovo je sasvim u skladu s Vašim idejama, s time da je tu vrlo važno pitanje broja "dobrih" studenata. Ja osobno mislim, bazirano na mom iskustvu na FER-u, da bi pod "dobre" spadali oni koji su na razradbenom (prijemnom) ispitu u gornjoj polovici unutar dosadašnjih upisnih kvota po MZT-u (ali, koliko god ja to mogao braniti cost-benefit analizom, statistikama završavanja i trajanja studija, i postignutim prosjekom ocjena, to je možda ipak malo radikalno :-).

I tu dolazimo do treće prepreke. A to je ORGANIZACIJA !!!
Da bi se kredibilno moglo govoriti o školarini kao o "dva potpisa", nužno je potrebno da postoji infrastruktura koja će to podržati. A to znači jasan formalno-pravni model i jasan (i održiv) poslovni model (što bi rekli business case). Samo planiranje (razrada "idejnog" modela) je popriličan zalogaj, a da ne govorimo o samom formaliziranju kroz zakonske akte i uvođenje u praksu kroz organiziranje potrebnih institucija. Dosadašnja hrvatska iskustva tu ne daju previše razloga za optimizam.

A tu ima puno pitanja na koje treba odgovoriti !

A jedno, vrlo praktično, bi bilo: "Ko postavlja visinu školarine ?". Jer sasvim je moguće da uz centralizirano postavljanje visine školarina, sistem sa školarinama degenerira u repliku današnjeg sistema !

A onda smo opet nigdje.

I da polako privedem kraju, ideja bi bila ova:
- državni (javni) fakulteti (manje više svi današnji) svi od države dobijaju određenu subvenciju/lump sum
- otvoriti REALNU mogućnost za ustanovljavanje privatnih fakulteta (koji ne dobijaju tu subvenciju i isključivo se financiraju donacijama i školarinama) a koji zadovoljavaju postavljene kriterije
- svakom maturantu nakon završene srednje škole dati vaučer (od, npr. 10.000 kn x 5 godina) koji može iskoristiti za plaćanje školarine (ovdje je pitanje da li se vaučer može iskorisiti samo na javnom ili i na privatnom fakultetu - ja bih bio za obje opcije, jer bi to definitivno povećalo "pritisak" na javne fakultete u pogledu povećanja kvalitete "usluge" koju pružaju)
- ustanoviti državnu agenciju koja studentima koji zadovolje određene kriterije (uspjeh na prijamnom, rezultat državne mature, nagrade na natjecanjima) daje stipendiju za plaćanje školarine po politici "no-questions-asked"
- bitno je naglasiti da fakultet s tom stipendijom nema ništa - on dobija iznos školarine od agencije, a "razračunavanje dugova" sa studentom preuzima na sebe agencija (čime ona postaje vrlo bitan entitet u javnom sustavu)
- agencija također daje vrlo povoljne studentske kredite (s malim kamatama i dugim rokom otplate) za studente koji ne mogu dobiti stipendiju
- javni fakulteti visinu školarina definiraju u suglasnosti s MZT-om (ovo bi moglo biti malo tricky :-), a privatni su slobodni da je definiraju po svome

Osnovni cilj je kreirati "tržište" visokog obrazovanja koje će omogućiti najbolje iskorištavanje raspoloživih resursa.

A sad na kraju, kad bolje razmislim, ovo bi bila prilično dobra replika američkog modela :-))). Što mi odmah govori da bi se sve navedeno moglo svesti pod kategoriju "wishful thinking". Koliko god ja bio uvjeren da je to najefikasniji model.

Tražili ste ideje, pa eto ...


Da li će se ova razmjena ideja nastaviti, ne znam, ali vi ćete prvi znati. Stay tuned ...

- 13:51 - Komentari (10) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se