Zoran Oštrić

< studeni, 2015 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

Lipanj 2017 (1)
Svibanj 2017 (7)
Travanj 2017 (3)
Ožujak 2017 (6)
Veljača 2017 (5)
Siječanj 2017 (5)
Prosinac 2016 (8)
Studeni 2016 (7)
Listopad 2016 (6)
Rujan 2016 (11)
Kolovoz 2016 (3)
Srpanj 2016 (2)
Lipanj 2016 (6)
Svibanj 2016 (5)
Travanj 2016 (4)
Ožujak 2016 (8)
Veljača 2016 (5)
Siječanj 2016 (4)
Prosinac 2015 (8)
Studeni 2015 (14)
Listopad 2015 (7)
Rujan 2015 (7)
Kolovoz 2015 (5)
Srpanj 2015 (10)
Lipanj 2015 (7)
Svibanj 2015 (15)
Travanj 2015 (10)
Ožujak 2015 (9)
Veljača 2015 (8)
Siječanj 2015 (4)
Prosinac 2014 (6)
Studeni 2014 (6)
Listopad 2014 (9)
Rujan 2014 (7)
Kolovoz 2014 (7)
Srpanj 2014 (6)
Lipanj 2014 (8)
Svibanj 2014 (9)
Travanj 2014 (7)
Ožujak 2014 (8)
Veljača 2014 (11)
Siječanj 2014 (6)
Prosinac 2013 (6)
Studeni 2013 (9)
Listopad 2013 (7)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (4)
Srpanj 2013 (4)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

 
Opis bloga

Ovo je blog kojeg vodi Zoran Oštrić. Razne teme. Politika, društvo, priroda, znanost, povijest, filozofija...
Provilna slika s facebooka

Vodim također tematske blogove Ekološka ekonomija, Mudroljublje i Zelena politika na wordpress.com.

Ako me želite kontaktirati, pošaljite poruku na emajl:
zoranostric (at) gmail.com
ili ostavite poruku na facebooku
.

OŠIKU!

Topla soba...
Ošiku je kratka pjesnička forma slična kod nas poznatom japanskom "haikuu", samo sa širom tematikom i nešto slabijim formalnim pravilima. Kolekciju mojih ošikua s ilustracijama (što je također varijacija na japansku tradiciju crteža uz haiku) možete pogledati na facebooku.

ŠAH


Igram šah na razini jakog amatera (majstorski kandidat). Neke moje on-line s komentarima možete pogledati na mrežnom sjedištu sah.hr
.

KRATICE

ASNV
Ako me sjećanje ne vara
BUNS
Bez Uvrede Nadam Se
JUOSP
Jednostavni Univerzalni Odgovor na Sve Probleme
KJMP
Koliko je meni poznato
KJMV
Koliko ja mogu vidjeti
PMNN
Po mišljenju nekih od nas
PMSM
Po mom skromnom mišljenju
PNDZ
Padoh na dupe od zaprepaštenja
ŠBBDJB
Što Bi Bilo Da Je Bilo
ŠBBKBB
Što Bi Bilo Kad Bi Bilo
UBR
Usput budi rečeno


Alertonline


H-alter

Hrvatski povijesni portal

Slobodni Filozofski

Moji znanstveni radovi, predavanja i bilješke

Radovi objavljeni na mrežnom sjedištu Academia.edu.

Ekološki pokret u Hrvatskoj 1990-ih (s pogledom iz 2013.), objavljeno u časopisu "Ekonomska i ekohistorija", br. 10, 2014..

Ekološki pokret u Jugoslaviji: Građa za proučavanje razdoblja 1971.-1991., objavljeno u časopisu "Socijalna ekologija", god. 1 (1992), br. 1, str. 83-104.

Izborni i stranački sustav u Hrvatskoj, prezentacija uz predavanje, 2008.

Heideggerova autopsihoterapija pisanjem 1936.-1938. : Bilješke i razmišljanja uz Martin Heidegger: "Prilozi filozofijii (iz dogođaja)"

Moje stvari objavljene na scribd.com

Neki moji tekstovi i zapisi u formatima word, powerpoint ili pdf, koje sam stavio na svemrežje.

Elektronsko glasilo za privredu, društvo i ekologiju "Zelena politika" (nulti broj)
Pljačka vrijedna 140 milijuna kuna
(Reportaža o krađi šljunka, objavljena 6. prosinca 1997.. Aktualno i danas!)
Zadnji dani Labinskih rudnika, 19. rujna 1998.
(Reportaža objavljena u časopisu "Hrvatski obzor", 2 str., pdf)
Pavo Zubak bespravno izgradio postrojenja u Sesvetskom Kraljevcu
(Siječanj 2010.. Gore je link na pdf-dokument, isto u wordu jeovdje.)
Copenhagen Diagnosis: prevod sažetka na hrvatski
(tekst, 2 str., 16. prosinca 2009.)
"Kumovi" u Hrvatskoj: fenomen kapitalizma ("Crony capitalism")
(prezentacija, 17 str., prosinac 2009.)
Pacifist protiv svoje volje. Bilješke ostarjelog aktivista
(tekst, 21 str., ožujak 2003.)
Sunce će nas grijati i u 22. stoljeću (prezentacija ,17 str., prosinac 2008.)
Takozvani "Climategate": izmišljena afera
(Letak, jedna stranica A4 formata, prosinac 2009.)greedy

Moji tekstovi objavljeni na raznim portalima

Alertonline.org, 10. listopada 2011.
Zelenoidi nastupaju...
Monitor.hr, 27. veljače 2011.
"Jelačić plac i Radićeva: Mi smo odgojili te huligane"
Index.hr, 25. veljače 2011.
Bitna borba za vlast ipak se vodi unutar HDZ-a
alertonline, 30. siječnja 2011.
Zelena (g)lista i dalje ruje
tinolovka-news, 25. kolovoza 2010.
Svi naši Treći blokovi (1): Hrvatski izborni sustav
pollitika.com, 23. kolovoza 2010.
Treći blog... Treći put... ljevica i zeleni
Feljton "Povijest i budućnost ekologije" na alertonline.org
- Povijest i budućnost ekologije (1)
- Bioraznolikost i filozofske pouke teorije kaosa (2)
-
O ekološkoj znanosti i ekologističkom mudroljublju (3)
-
Što rade zeleni kad svi zastupaju "zelenu ekonomiju" (4)
-
Zamka eksponencijalnog rasta (5)
-
Zašto su "atomi za mir" neprihvatiljivi (6)
-
Ekonomski fijasko i politički poraz nuklearne energije (7)

Intervjui sa mnom i članci u kojima sam spomenut

31. svibnja 2014.
ORaH, SDP i "civilna scena"
Index.hr, 19. veljače 2010.
Kome smeta Marko Rakar?
Prikaz diskusije na pollitika.com. Citiraju i mene.
Business.hr, 3. veljače 2010.
Zubak bespravno sagradio tvornicu autobusa
O toj temi moj članak ovdje od srijede, 27. siječnja: Zubak, zašto nas imaš na zubu!?
Glas Slavonije, 21. prosinca 2009.
Hrvatsku čeka blamaža zbog zagađenja

Komentar povodom završetka Konferencije o klimatskim promjenama u Kopenhagenu. Citira izjavu "najistaknutijeg hrvatskog ekoaktivista", tj. mene. cool
Glas Slavonije, 14. prosinca 2009.
Čovječanstvo će preživjeti, ali postoji opasnost od teškog sloma civilizacije
Povodom Konferencije UN o klimatskim promjenama u Kopenhagenu. U članku sam pogrešno predstavljen kao "jedan od čelnika Zelene akcije". Normalno, novinar je mislio, da moram biti čelnik nečega. wink

SADRŽAJ BLOGA 

Ovdje su navedene poveznice (linkovi) na objavljene zapise na ovom blogu. Raspoređeni su u rubrike, a unutar svake rubrike po datumu objave, tako da je vremenski posljednji zapis prvi naveden. sPopiis rubrika:


1. SVJETONAZOR
1.1. Općenito
1.2. Ekologizam i okolišarstvo
1.3. Pacifizam i nenasilje
1.4. Slobodarstvo, aktivna demokracija, ekonomija za prirodu i zajednicu
1.5. Sekularni humanizam, univerizam, antiklerikalizam, skepticizam i filozofija
1.5.1. Univerzalistički mizantropizam
1.6. Feminizam i antirodizam
1.7. Antifašizam
1.8. Povijest treba razumjeti
1.9. Znanost je fascinantna

2. NOVINARSTVO (MOJI ČLANCI)
2.1. Agenda
2.2. Alertonline
2.3. Business.hr
2.4. H-alter
2.5. Narodni list

3. SLOBODA I DEMOKRACIJA
3.1. Teorija društvene akcije
3.2. Sloboda čovjeka i prava građanina
3.3. Klasna borba se zaoštrava

4. POKRETI I KAMPANJE
4.1. Slobodno i emancipirajuće obrazovanje
4.2. Anti NATO
4.3. Eko-događanja i komentari
4.3.1. Klimatske promjene
4.3.2. Razno
4.4. Eko kampanje, prosvjedi i okupljanja
4.4.1. Cvjetni trg i Varšavska
4.4.2. Razni eko-prosvjedi, okupljanja i uspjesi
4.5. Ljudska prava, demokracija i otpor nasilju
4.6. Protiv moralne panike
4.7. Razni prosvjedi - pozivi i izvještaji
4.8. Referendum o promjenama Zakona o radu
4.9. Razne akcije i kampanje
4.10. Antivladini prosvjedi (veljača-ožujak 2011.)
4.11. Društvena mreža građana (od travnja 2011.)
4.12. Volim Hrvatsku - DA za Europsku uniju!
4.13. Razotkrivanje sramotne hr wikipedije

5. UDRUGE (U kojima sam aktivan)
5.1. Hrvatska blogerska organizacija
5.2. Zajednica Humanitas

6. ZELENA POLITIKA I EKOLOŠKA EKONOMIJA

6.0. Zelena politika (od studenoga 2011.)
6.1. O urbanizmu i prostornom planiranju
6.2. O energetici, klimatskim promjenama i srodnim temama
6.3. Razne teme
6.4. Predsjednički izbori 2009.-2010.
6.5. Razno o Zelenoj listi
6.6. Zelena lista - djelatnosti podružnica
6.6.1. Zagreb
6.6.2. Ostali
6.7. Zelene stranke u svijetu
6.8. Povijest i razno
6.9. Ekološka ekonomija

7. VIJESTI, KOMENTARI I ANALIZE
7.1. Zagreb
7.2. Hrvatska
7.3. Svijet

8. POEZIJA, HUMOR, FOTOGRAFIJE I RAZNO
8.1. Moje pjesme
8.2. Fotografije i foto reportaže
8.3. Vicovi i ine šale
8.3.1. Slikovani komentari
8.4. Knjige i književnost
8.5. Šah
8.6. Kućni ljubimci
8.7. Osobno
javascript:%20void(0);


1. SVJETONAZOR

Ovdje su svrstani napisi koji govore o teoriji i strategiji. Podijeljeni su u grupe, po svjetonazorskim aspektima koje podržavam: ekologizam, pacifizam, slobodarstvo, univerizam, feminizam, aktivna demokracija te "Povijest treba razumjeti". Ti aspekti čine mrežu, vode jedan na drugi. Također, teorija koju podržavam vezana je s praksom - društvenom akcijom, pa su neki članci povezani s pojedinim akcijama i kampanjama.

1.1. Općenito

1. listopada 2016.
Nakon četiri godine: kako koristiti Internet za stjecanje istinskoga znanja?
26. rujna 2016.
Zašto sam "facts Nazi"
10. rujna 2016.
Mrzovolja umirovljenog društvenog aktivista
25. lipnja 2016.
Ljudi, prije nego što se zgražate nad nekom grozotom s Interneta, provjerite prvo je li vjerodostojno!
13. svibnja 2015.
Baš me briga za te tvoje tzv. podatke!
12. svibnja 2015.
Svi nešto briju, svi se nešto ljute...
25. srpnja 2014.
Slijedećih 50 godina - u svjetlu pogrešnih očekivanja iz 1960-ih
24. lipnja 2011.
Dobre vijesti iz Finske i nešto o zelenoj politici
20. svibnja 2011.
Mora li čovjek biti patriot?
13. veljače 2011.
Vizije, načela i praktična politika
12. veljače 2011.
Kako "zauzeti stav"?
9. veljače 2011.
Kad su zadaci najhitniji, treba sjesti i razmisliti
8. veljače 2011.
Čuvajte se jednostavnih odgovora!
27. studenoga 2009.
Poziv na predavanje o "Green New Dealu"
18. studenoga 2009.
Demokracija, GMO, antagonizmi i konsenzus

1.2. Ekologizam i okolišarstvo


Ovdje samo tekstovi načelnog, svjetonazorskog značaja. Dolje je niz tekstova o posebnim temama

2. siječnja 2017.
Hrvatska poljoprivreda iz raznih perspektiva
23. prosinca 2016.
Liberali u globalnoj defanzivi: Može li preživjeri eko-socijalno-liberalna sinteza?
3. siječnja 2016.
Ekološka ekonomija: što činim i zašto to smatram važnim
21. studenoga 2015.
Ekologija kao osnov razvoja: nešto pozitivno za svijet i za Hrvatsku
23. prosinca 2013.
Što ne valja s GMO
24. kolovoza 2013.
Kako kranihti devet milijardi ljudi?
9. svibnja 2013.
Solarna energije posve će promijeniti elektroenergetski sustav
7. ožujka 2013.
Ekološki i ekonomski indikatori
22. travnja 2011.
Dan Zemlje: jedna lijepa pjesma
12. veljače 2011.
Zelena politika - novi dogovor za Hrvatsku
20. kolovoza 2010.
Treći blok, treći put... što ljevica i zeleni mogu ponuditi
12. svibnja 2010.
Načela ekologizma
3. svibnja 2010.
Nema ekološke mudrosti bez socfijalne pravde
17. studenoga 2009.
Protiv genetski modificiranih organizama - sada i uvijek!
13. studenoga 2009.
O nestabilnosti kapitalizma i ekološkoj viziji
11. listopada 2009
Ekonomija mora biti podređena ekologiji
10. listopada 2009
Ekologija u Hrvata - vijesti i udruge
19. lipnja 2009.
Zelena ekonomija i zelena politika
3. lipnja 2009.
Ekološka znanost i ekologističko mudroljublje
28. svibnja 2009.
Bioraznolikost, filozofija, teorija kaosa
20. svibnja 2009.
Prošlost i budućnost ekologije
23. travnja 2009
Znanost i politika klimatskih promjena
15. siječnja 2008.
Nema ekologije bez demokracije

1.3. Pacifizam i nenasilje

Pročitajte zbirku mojih tekstova (17 stranica u wordu): Pacifist protiv svoje volje. Bilješke ostarjelog aktivista, Zagreb, 28. ožujka 2003.

12. siječnja 2017.
Instituciji suda treba prepusti, da obavlja svoj posao
6. prosinca 2016.
Za dom spremni, za život nespremni
18. rujna 2015.
Stranci siluju naše žene!?
3. kolovoza 2015.
Oluja: kon-tekst je žudnja za svađom, koga briga za cjelovitu istinu...
23. rujna 2014
Incident na Cvjetnom ostaviti pravosuđu
29. kolovoza 2014.
Nas i Rusa dvjesta miliona...
28. kolovoza 2014.
Kako se lažima kreira mržnja
9. lipnja 2014.
Dakle, ta Ukrajina...
16.veljače 2014.
Doviđenja u slijedećem ratu
28. listopada 2013.
O polemici i diskusiji na netu
22. rujna 2013.
I kolcem i lancem, i bokserom u glavu...
8. svibnja 2013.
Što si radio u ratu, tata?
25. prosinca 2012.
Kad su vojnici, nakratko, na Božić, bili neposlušni...
18. lipnja 2011.
Zašto mrzimo pedere?
17. lipnja 2011.
Doći na Gay Pride građanska je dužnost
14. lipnja 2011.
Objekti mržnje. Zašto ću doći na Gay Pride
7. lipnja 2011.
Božićno primirje 1914.
23. ožujka 2011.
Župnik osuđen zbog širenja mržnje
28. veljače 2011.
Bitan napredak na današnjem prosvjedu
27. veljače 2011.
Mi smo odgojili te huligane
14. veljače 2011.
Krv stoljećima teče, a mržnja buja...
22. svibnja 2010.
Varšavska: Nenasilna akcija i snage javnost reda
12. veljače 2010.
Kako je lako mrziti!
8. kolovoza 2009.
Vatikan o ratu i miru - bilješka
6. kolovoza 2009.
Kako biti pacifist u napadnutoj zemlji: jedan tekst iz 1992.
Deserters and Soldiers in Croatia (tekst iz 1992)
5. kolovoza 2009.
Malo o tome, kako sam doživio "Oluju"
23. prosinca 2008.
Jedna pacifistička pjesmica u predblagdanskom ugođaju
19. listopada 2008.
Pacifistova himna bogu osvete
26. kolovoza 2008.
Dvije ženske sudbine, uz lamentacije o strahu, moći i iskupljenju
25. kolovoza 2008.
Kako sam postao pacifist
5. siječnja 2008.
Branimir Glavaš na samrti: pokušaj pacifističke analize
28. prosinca 2007.
Kontroverze nenasilne akcije i građanske neposlušnosti
27. pros. 2007.
Štrajk glađu jedne odvjetnice: promašena metoda
26. prosinca 2007.
Na Božić, kontemplirajući o bespućima mirotvorstva
21. rujna 2007.
Pacifisti kao, avaj, korisni idioti
28. travnja 2007.
O građanskoj neposlušnosti
7. travnja 2007.
Smije se mrziti, ako je to u interesu ljubavi?
3. ožujka 2007.
O pacifizmu, nenasilju i mirovnom pokretu

1.4. Slobodarstvo, aktivna demokracija, ekonomija za prirodu i zajednicu

Ovdje sam izdvojio neke tekstove koji imaju načelni značaj. Za temu "aktivne demokracije" važni su također komentari uz kampanju "Ne u NATO", odnosno "Nato na referendum" - vidi dolje! Također razne druge teme, izvještaji i komentari dolje.

22. ožujka 2016.
Ordoliberalizam i ekološko-socijalna tržišna ekonomija: najbolji uzori za Hrvatsku
22. studenoga 2015.
Za politiku i još više za polis, ideje i ideologije su bitne, jer bez njih nema vizije i strategije
13. studenoga 2015.
Dječurlija se igra politike
3. studenoga 2015.
Pred izbore (5): Što nam govori najnovija anketa
2. studenoga 2015.
Pred izbore (4): sistemske greške u anketama i prognoze na osnovu anketa
1. studenoga 2015.
Pred izbore (3): Kako čitati ankete
29. rujna 2015.
Predlažem. Učiteljima 50% više plaće (da, ozbiljan sam)
5. lipnja 2015.
Zašto Internet nije pridonio demokraciji
3. lipnja 2015.
Policijska represija?
30. ožujka 2015.
Kako se opredjeljuju hrvatski birači
27. ožujka 2015.
Za konkretne politike, a ne političarenje
17. ožujka 2015.
Branitelja više nema. Trebaju nam GRADITELJI!
1. ožujka 2015.
"Domovinski odgoj" protiv uspravnoga hoda
26. prosinca 2014.
Imajte na umu tko i što stoji iza Ivana Sinčića
22. prosinca 2014.
Uspjeh Nezavisne liste mladih u Vrgorcu. Recept za Hrvatsku?
5. studenoga 2014.
A jebo vas jednom taj registar birača!
29. listopada 2014.
Zašto sam za zabranu zajedničkih lista na izborima (a protiv referenduma)
25. listopada 2014.
Kapital i rad, tržište i država (povodom intervjua s Antunom Vujićem)
24. listopada 2014.
Ograničenje prava glasa? Ne, ali potiče na razmišljanje
15. listopada 2014.
Između dva referenduma
31. kolovoza 2014.
O šefovima i liderima: možemo li prevladati autoritarni mentalitet?
17. veljače 2014.
Opaske o direktnoj i predstavničkoj demokraciji, vladavini stručnjaka i diktaturi
29. rujna 2013.
Potpišite eu inicijativu za bezuvjetni temeljni dohodak!
12. svibnja 2013.
NOVAC & ŽIVOT: Kriza je prilika...
2. svibnja 2013.
Spor oko vjetroelektrane Fužine se nastavlja
28. lipnja 2011.
Tomislav Karamarko - na tron ili u zatvor?
9. svibnja 2011.
Peticija lažnih domoljuba
2. ožujka 2011.
Da, treba doći na prosvjed!
20. prosinca 2010.
Treba li se odreći demokracije?
9. prosinca 2010
Političari su deset posto politike
27. kolovoza 2010.
Tko ne prodaje, ne treba ni da jede?
28. svibnja 2010.
Varšavska i budućnost demokracije
26. studenoga 2009.
Hrvatska pred izborom: više ili manje demokracije
25. studenoga 2009.
Demokracija se uči u praski sudjelovanja
22. studenoga 2009.
Za referendum!
25. listopada
Kriza demokracije i mougćnost autokracije u Hrvatskoj
24. listopada 2009
Milan Bandić za predsjednika? To je samo početak!
23. listopada 2009
Milan Bandić - hrvatski Vladimir Putin?
18. kolovoza 2009.
Hrvoje Appelt, novinar: Neću biti usmjeravan strahom!
18. prosinca 2008.
Pohvala lijenosti
16. prosinca 2008.
Janus globalizacije: Prijetnje i šanse u doba globalnog trijumfa kapitalizam
22. listopada 2008.
Politika je previše ozbiljna stvar, da bismo ju prepustili političarima!
12. ožujka 2007.
Kapital je divlji konj…

1.5. Sekularni humanizam, univerizam, antiklerikalizam, skepticizam i filozofija

1. rujna 2016.
Hrabro naprijed u Srednji vijek!
29. kolovoza 2016.
Zokin tata i Plenkijeva mama: filosofska opaska o autoreferenci
27. svibnja 2016.
Kurenje kurikuluma
1. svibnja 2016.
Svetost Domovinskog rata i neuspješno obredno istjerivanje Kletog
10. travnja 2015.
Hrvatski katolici o papi Franji
31. svibnja 2015.
Filozofija (mudroljublje): Što to zapravo znači?
30. svibnja 2015.
Dio bivših branitelja: infantilizirani muškarčine, nasilnici
21. svibnja 2015.
Duboka inteligencija: žonglirati proturječnostima?
8. veljače 2015.
Žudnja za mudrošću vs pragmatizam znanosti?
6. veljače 2015.
Hrabrost filozofa vs rezignacija intelektualca?
11. studenoga 2014.
Kako obrana znanosti zapada u pseudoznanstvenu ideologiju 23. rujna 2014
Incident na Cvjetnom ostaviti pravosuđu
13. rujna 2014.
SDP zaslužuje nestati s političke scene
28. kolovoza 2014.
Kako se lažima kreira mržnja
9. srpnja 2014.
Tomislav Stockinger, umjetnik svjetske klase!
7. srpnja 2014.
Kardinala za ministra!
19. travnja 2013.
Hipatija iz Aleksandrije
19. travnja 2014.
Zloupotreba filozofske diskusije u političke svrhe
25. ožujka 2014.
Tko nije s nama - protiv nas je!
28. veljače 2014.
Uzorna filozofija - 7. dio
25. veljače 2014.
Muhamed nije bio pedofil, a islam nije antiženski
4. veljače 2014.
Vjernici protiv Katehizma: je li papa Frane "pustio duha iz boce"?
6. siječnja 2014.
Bilješka o etici: Hilel i Ješua
2. prosinca 2013.
Dan poslije: Rat kultura se nastavlja
1. prosinca 2013.
Svećenici protiv vjernika, Vatikan protiv Hrvatske
30. studenoga 2013.
Pred referendum: anketa i predviđanja
29. studenoga2013.
Katolici za istospolni brak
24. studenoga 2013.
Ruštite bedeme, gradite puteve!
21. studenoga 2013.
Referendum će pomoći homoseksualcima
30. listopada 2013.
John Lennox: predavanje o religiji, znanosti i medijima
3. rujna 2013
O samoubojstvu
14. lipnja 2013
Mržnja kao osnov političkoga stava
31. svibnja 2013.
Prije bih se ubio nego prijatelja iz stranke pitao da li krade!
6. travnja 2013.
Marginalije uz spolni odgoj (2): Gert Hekma u Zagrebu
2. travnja 2013.
Euroskeptici, eurofobi i eurofili
18. siječnja 2013.
Fragmenti o spolnom odgoju (5) : Masturbacija i znanost
7. siječnja 2013.
Fragmenti o spolnom odgoju (4): Odgoj za biranje ili za odlučivanje?
3. siječnja 2013.
Fragmenti o spolnom odgoju (3): Letkom protiv "kulturne revolucije" permisivnosti
29. prosinca 2012.
Fragmenti o spolnom odgoju (2): O holističkoj definiciji zdravlja
28. prosinca 2012.
Marginalije uz spolni odgoj (1): Nordijci ne odustaju od razlikovanja roda i spola
28. prosinca 2012.
Fragmenti o spolnom odgoju (1)
20. prosinca 2012.
Vrednote spolnog odgoja
17. prosinca 2012.
Udvostručen broj nevjernika u Hrvatskoj

2. srpnja 2011.
Poziv: "Skeptici u pubu" - rasprava i predstavljanje knjige
30. lipnja 2011.
Totalitarističke težnje Crkve u Hrvata
2. lipnja 2011.
Ateisti se moraju udružiti i tražiti status vjerske zajednice
8. studenoga 2010.
Radnik, poduzetnik i filozof
1. studenoga 2010.
Kamo ide duša poslije smrti?
26. listopada 2010.
Strah i nada
6. veljače 2010.
Ateološki traktat
24. siječnja 2010.
Vjerska sloboda - i za predsjednika agnostika :)
20. studenoga 2010.
Komunizam prije i mimo Marxa
18. studenoga 2010.
Može li kršćanin biti komunist?
30. listopada 2009.
Nikola IV Zrinski i protestantizam kao dio hrvatske povijesti
28. listopada 2009.
Uspjeh (i neuspjeh): filozofija i psihologija
25. listopada 2009.
Od "Utjehe filozofije" do "filozofije uspjeha" (Alain de Botton)
16. listopada 2009.
Sramota hrvatskih biskupa
26. rujna 2009.
Mudroljublje
24. rujna 2009.
Bozanićev korak unatrag
8. kolovoza 2009.
Vatikan o ratu i miru - bilješka
31. srpnja 2009.
Zašto je nemoguće biti kršćanin (ako kršćanstvo ozbiljno shvaćate)
25. srpnja 2009.
Vatikan, dioničko društvo: prljave financijske igre
16. srpnja 2009.
Postati roditelj - grijeh?
14. lipnja 2009.
Lakše je propovijedati nego činiti
3. travnja 2009.
Biskupi u Jasenovcu
25. prosinca 2008.
Uz božić: univerističke bilješke o Božjem govoru i smislu života
27. srpnja 2008.
Nedjelja je dan za propovijedi. :) Načela univerizma
15. veljače 2008.
Nešto osobnije: Ti si uni-što!?
7. siječnja 2008.
U pustinji realnog, saditi vrtove
6. siječnja 2008.
Univerzalizam kao religija: jedan Bog, bezbrojni putevi

1.5.1. Univerzalistički mizantropizam

8. listopada 2013.
Meni je tih političara jednostavno dosta (a i onih, koji ih biraju)
3. prosinca 2012.
Hrvati - nacija jalnuških diletanata i prodanih duša
16. lipnja 2012.
Mržnja nije tako opasna kao ljubav
15. lipnja 2012.
Dalja razmišljanja o mizantropiji
14. lipnja 2012.
Ne diskriminiram. Mrzim sve ljude jednako
16. veljače 2012.
Kako sam s 55 godina spoznao, da sam vjerovao u budalaštine
14. veljače 2012.
Moj život je nažalost promašaj

1.6. Feminizam i antirodizam

19. listopada 2016.
Strah od revolucije, strah od svijeta
29. siječnja 2010.
Jeste li protiv prostitucije? Treba kažnjavati korisnike!
17. srpnja 2009.
Tako je to u politici: može se biti jeben i pošten
16. srpnja 2009.
Postati roditelj - grijeh?
26. kolovoza 2008.
Dvije ženske sudbine, uz lamentacije o strahu, moći i iskupljenju
4. ožujka 2008.
Mala foto reportaža: Traže prodavačice... a neki i prodavače! :)
7. ožujka 2007.
Ženski rod, muški rod…
76 ožujka 2007.
Dan žena, ipak, još uvijek ima smisla!

1.7. Antifašizam

20. travnja 2016.
Nema pomirbe s onima koji relativiziraju tzv. NDH
14. lipnja 2015.
Zašto je danas važan antifašizam
13. lipnja 2015.
Kako jedan "slobodar" može reći, da su problem antifašisti, a ne fašisti?
24. studenoga 2013.
Ruštite bedeme, gradite puteve!
23. studenoga 2013.
Samo glup domoljub može vikati "Spremni!"
30. svobnja 2013.
Događaji na Trgu žrtava fašizma 9. svibnja 1999.
8. ožujka 2013.
Kako šovinizam pomračuje ljudski um
26. lipnja 2011.
Jadovno - mjesto genocida
23. veljače 2011.
Protiv fašizma - uvijek i svuda
20. veljače 2010.
Spriječen neonacistički koncert
27. studenoga 2009.
Jedna prijava za širenje mržnje na facebooku
21. studenoga 2009.
Marš solidarnosti (foto izvještaj)
19. studenoga 2009.
Poziv: Marš solidarnosti 2009. u Zagrebu
24. rujna 2009.
Bozanićev korak unatrag
21. rujna 2009.
Slaviti Antu Pavelića mogu samo kreteni ili četnički plaćenici
7. rujna 2009.
O bitnoj razlici komunizma i fašizma
29. kolovoza 2009.
14. godišnjica masakra "Markale 2"
27. kolovoza 2009.
Moderna Europa ustrojena je na antifašizmu
16. kolovoza 2009.
Dok se mi durimo ko kokice, ustašoidi gaze dalje
Kako su ustašoidi preuzeli pollitika.com
9. kolovoza 2009.
Komunističke metode protiv antifašista
8. kolovoza 2009.
Akcija skidanja znakova mržnje u Brestju
29. srpnja 2009.
Što sve nije valjalo u NDH (i činilo oružani otpor opravdanim)
27. srpnja 2009.
Suočen s fašizmom, domoljub ima samo jedan izbor
26. srpnja 2009.
Što god rekao Thompson, antifašisti su stvorili Hrvatsku
25. lipnja 2009.
Anti-antifašizam: Prijetnja radikalne desnice
3. travnja 2009.
Biskupi u Jasenovcu

1.8. Povijest treba razumjeti

5. svibnja 2017.
Nešto o logoru Jasenovac - nažalost, moramo ponavljati
31. listopada 2016.
Hrvatska ekonomija 1848.-2016.: samostalna država donijela je vrhunac neuspjeha
22. lipnja 2016.
Svaki hrvatski domoljub danas se s ponosom sjeća antifašističkih boraca i borkinja
5. lipnja 2016.
O pogubnosti pornografije za politički život
13. prosinca 2015.
Tito: pobjednik, ali i prošlost
3. kolovoza 2015.
Oluja: kon-tekst je žudnja za svađom, koga briga za cjelovitu istinu...
24. srpnja 2015.
Što je bilo pet megabajta godine 1956.
16. svibnja 2015.
Srbi vole luzera, đenerala Dražu
14. svibnja 2015.
Josip Broz Tito - najveći Hrvat svih vremena!
29. lipnja 2014.
Je li antidomoljubno komemorirati žrtve ustaškoga terora?
23. svibnja 2014.
Jugoslavija i Tito živi su za one koji ih mrze - za mene su povijest
15. svibnja 2014.
Bilo bi predosadno, da povijest prepustimo povjesničarima....
13. svibnja 2014.
Internet možete koristiti za povećanje svoga znanja - ali i za cementiranje svojih zabluda. :-(
10. svibnja 2014.
Kad je počeo Srednji vijek? (Arapi i Europa - 2)
30. travnja 2014.
Islam i stvaranje Europe
18. ožujka 2014.
Ustašoidi stalno verglaju svoje, uvijek isto
27. veljače 2014.
Bi li bilo bolje bez Europske unije?
25. veljače 2014.
Muhamed nije bio pedofil, a islam nije antiženski
9. listopada 2013.
Perković, Đureković, Tuđman, ustaše, udba...
8. travnja 2013.
Ćirilica u Hrvata - onako malo usput izokola...
7. lipnja 2011.
Božićno primirje 1914.
5. lipnja 2011.
Josip Bobi Maroti, borac udarne brigade "Braća Radić"
8. veljače 2011.
Čuvajte se jednostavnih odgovora!
21. listopada 2010.
Beznačajna povijest jednog političkog gubitnika
20. rujna 2010.
Jedan malonogometni turnir 1990. godine
30. travnja 2010.
Vrdoljakov "Tito": Blamaža uglednog redatelja
21. ožujka 2010.
Tito: o prvoj epizodi Vrdoljakove serije
3. ožujka 2010.
Labinskim rudarima u spomen: 1921.-1989.
30. listopada 2009.
Nikola IV Zrinski i protestantizam kao dio hrvatske povijesti
28. listopada 2009.
Tri prsta u Hrvata
17. listopada 2009.
Lekcija iz istinoljublja klerikalnim i nacionalističkim licemjerima
5. rujna 2009.
Hrvatski povijesni portal o Drugom svjetskom ratu
29. kolovoza 2009.
14. godišnjica masakra "Markale 2"
11. kolovoza 2009.
Autobiografija velikog povjesničara
7. kolovoza 2009.
Moja sjećanja na Savku: propuštene prilike 1990. i 1992.
6. kolovoza 2009.
Kako biti pacifist u napadnutoj zemlji: jedan tekst iz 1992.
5. kolovoza 2009.
Malo o tome, kako sam doživio "Oluju"
24. srpnja 2009.
Bitka za Odžak 1945:
4. prosinca 2008.
Hrvatska povijesna znanost o 1918. godini: između činjenica, tumačenja i vrednovanja
29. svibnja 2008.
Od Mačeka do Thompsona: Povijest treba razumjeti...
7. veljače 2008.
Maršal Tito i njegov trg

1.9. Znanost je fascinantna

10. studenoga 2016.
Hrvatski znanstvenici predvidjeli pobjedu Donalda Trumpa!
22. travnja 2016.
Kako shvatiti bolesti hrvatskoga društva? Bitan značaj Josipa Županova
7. ožujka 2016.
Pogled u vrijeme, kratko nakon nastanka svemira
13. svibnja 2015.
Baš me briga za te tvoje tzv. podatke!
28. travnja 2015.
Žalosna histerija protiv cjepljenja
25. srpnja 2014.
Slijedećih 50 godina - u svjetlu pogrešnih očekivanja iz 1960-ih
13. svibnja 2014.
Internet možete koristiti za povećanje svoga znanja - ali i za cementiranje svojih zabluda. :-(
23. veljače 2014.
Korisnost i opasnost cijepljenja: kako o tome govoriti
15. veljače 2014.
Znanost, biznis, ekologija i društvene borbe oko čiste energije
15. rujna 2013.
Svjetlosne kugle? Zgodno, ali to je ipak samo lom svjetlosti
9. studenoga 2010.
Nepojmljive gluposti u udžbenicima
11. rujna 2010.
Da, hrvatski i srpski su jedan jezik
4. rujna 2010.
Na rubu znanosti: mudroljublje, a ne šarlatanstvo
31. svibnja 2010.
Rub znanosti... A što je s druge strane?
30. svibnja 2010.
Znanost se bazira na mašti - i na provjeri
29. svibnja 2010.
Emisija "Na rubu znanosti" ne bavi se znanošću

2. NOVINARSTVO (moji članci)

2.1. Agenda

17. siječnja 2010.
Ekologija u Hrvata: listopad - prosinac 2009.
16. prosinca 2009.
Copenhagen Diagnosis: Posljednje spoznaje klimatologije
5. prosinca 2009.
Klimatske promjene: Izmišljeni skandal s ukradenim e-mailovima

2.2. Alertonline

15.srpnja 2009.
Nuklearna energija: Fijasko (Feljton, 7. nastavak)
29. lipnja 2009.
Zašto su "Atomi za mir" neprihvatljivi (Feljton, 6. nastavak)
24. lipnja 2009.
Zamka eksponencijalnog rasta (Feljton, 5. nastavak)
19. lipnja 2009.
Zelena ekonomija i zelena politika (Feljton, 4. nastavak)
3. lipnja 2009.
Ekološka znanost i ekologističko mudroljublje (Feljton, 3. nastavak)
28. svibnja 2009.
Bioraznolikost, filozofija, teorija kaosa (Feljton, 2. nastavak)
20. svibnja 2009.
Feljton: Prošlost i budućnost ekologije

2.3. Business.hr

14. srpnja 2009.
Hrvatska uskače u elektromobil?
(Objavljeno u tiskanom izdanju Business.hr 7. srpnja 2009.)

2.4. H-alter

14. srpnja 2009.
Hrvatska i dalje nema energije
25. lipnja 2009.
Anti-antifašizam: Prijetnja radikalne desnice
14. lipnja 2009.
Lakše je propovijedati nego činiti

2.5. Narodni list

3. listopada 2009.
Hoće li jaca postati pravi vođa?
(Objavljeno u Narodnom listu 16. listopada 2009.)
5. siječnja 2008.
Podržite prosvjed liječnika - neka brinu o zdravlju, a ne profitu!
(Objavljeno u Narodnom listu 16. siječnja 2009)

3. SLOBODA I DEMOKRACIJA

3.1. Teorija društvene akcije

(Za ovu temu također pogledajte poglavlje 1.3. "Pacifizam i nenasilje".)

22. ožujka 2017.
Neka dosadna razmišljanja o kapitalizmu i socijalizmu
15. rujna 2016.
Nova lijeva stranka? Može, ako ne padne kiša…
13. rujna 2016.
Zašto sam, ovoga puta, ostao doma na dan izbora
25. kolovoza 2016.
Desničarski ispadi predsjednika Socijaldemokratske partije Hrvatske potvrđuju županovljevsku stabilnost baruštine
22. kolovoza 2016.
Zašto životarimo u baruštini? S onu stranu "egalitarnog sindroma"
22. siječnja 2016.
Tužno stanje progresivnog civilnog društva u Hrvatskoj
10. prosinca 2012.
Osvojimo dvorce, bogataše pod giljotinu - i sve će biti super?
8. prosinca 2012.
Ne sanjajte o "događanju naroda", ne tražite JUOSP
19. veljače 2011.
O patalogiji politike i mogućnosti zalijećenja (2)
18. veljače 2011.
O patalogiji politike i mogućnosti zalijećenja (1)
17. veljače 2011.
LIjevo i desno protiv EU
25.studenoga 2010.
O građanskom i civilnom društvu
26. listopada 2010.
Strah i nada
24. listopada 2010.
Kako ukloniti balvane?
20. kolovoza 2010.
Treći blok, treći put... što ljevica i zeleni mogu ponuditi
8. travnja 2010.
Povodom objave Registra branitelja: O građanskom neposluhu i gradskoj gerili
13. siječnja 2010.
Gerilske komunikacijske taktike

3.2. Sloboda čovjeka i prava građanina

27. travnja 2016.
Povodom posjete poremećenog diktatora Hrvatskoj
18. veljače 2016.
Kakve ste političke stavove imali s 15 godina?
24. lipnja 2014.
Generalni sekretar NATO-a: zelene plaćaju Rusi!
26. svibnja 2014.
Kako je Savez za Hrvatsku ostao bez mandata?
23. svibnja 2014.
Jugoslavija i Tito živi su za one koji ih mrze - za mene su povijest
22. svibnja 2014.
Uz oslobađajuću presudu Josipu Boljkovcu
25. ožujka 2014.
Tko nije s nama - protiv nas je!
20. ožujka 2014.
Lokalni referendumi u Hrvata
1. ožujka 2014.
U spomen borcu za slobodu i demokraciju
20. svibnja 2011.
Mora li čovjek biti patriot?
23. ožujka 2011.
Župnik osuđen zbog širenja mržnje
12. studenoga 2010.
HDZ-ova Bastilja mora pasti. Svi pred HRT!
27. rujna 2010.
Karlovački sud - groblje "zviždača"
17. lipnja 2010.
Gay Pride je cool!
6. travnja 2010.
Podržite peticije protiv pljačke građana
19. veljače 2010.
Hrvat u beogradskom zatvoru
18. veljače 2010.
Beogradska šestorka puštena iz pritvora
17. veljače 2010.
Beogradska šestorka: tiče se i nas!
15. siječnja 2010.
Marihuana je zabranjena zato, jer je antikapitalistička
18. prosinca 2009.
Predsjednički izbornik: jedan zgodni pomoćni alat za izbor
10. prosinca 2009.
Foto izvještaj: Današnji prosvjed novinara
1. prosinca 2009.
Novinari prekidaju šutnju - pridružite se!
20. studenoga 2009.
Prijatno jesensko podne na Prisavlju
3. studenoga 2009.
Ne, Hrvatska TV je još daleko do prekretnice!
29. listopada 2009.
Novinari, prestanite biti dio šutljive većine!

3.3. Klasna borba se zaoštrava

Vidi također dolje, rubrika VIJESTI, KOMENTARI I ANALIZE, te odmah ispod ovoga: BESPLATNO ŠKOLSTVO.

2. travnja 2017.
Ljevica u Hrvata: i dalje beznadežna
29. prosinca 2016.
O bankrotu ljevice u doba globalizacije
11. prosinca 2016.
Komunistička Kina brani načela slobodne trgovine : što će biti s “globalizacijom”?
13. studenoga 2016.
Clinton još ima šanse postati predsjednica, a Kalifornija se možda otcijepi!
10. studenoga 2016.
Radnička klasa glasala je za Donalda Trumpa
14. svibnja 2016.
Ponovljeni izbori u Španjolskoj (i opaske o eurozoni, Francuskoj idr.)
2. svibnja 2016.
Cvjetni trg: podsjećanje na prvi otpor uništavanju, 1995. godine
22. travnja 2016.
Kako shvatiti bolesti hrvatskoga društva? Bitan značaj Josipa Županova
18. ožujka 2016.
Most kao stranka: propast vođe i nepostojanje strukture
13. ožujka 2016.
Tako se to radi, da se vlašću osladi!
12. siječnja 2016.
Bizarnost: državna TV propagira anarhokapitalizam
21. prosinca 2015.
Nakon izbora u Španjolskoj: nova lijeva anti-austerity vlada?
27. studenoga 2015.
Od Poljske do Sirije: autoritarnost, vjera, socijalna briga…
26. studenoga 2015.
Portugal dobio vladu ljevice
10. studenog 2015.
Portugal: lijeva koalicija uzdrmana, ali izdržala pritisak financijskih i političkih moćnika
26. listopada 2015.
Politička kriza u Portugalu: možda važnija za budućnost Europe nego u Grčkoj
22. srpnja 2015.

Eurozona je mrtva. Može li se spasiti Europska unija?

18. srpnja 2015.
Socijaldemokrati (ponovo?) u obrani kapitalista?
23. veljače 2015.
Grčka i Njemačka - dve strane istog novčića?
12. srpnja 2014
Nije naš izbor "tržište ili socijalizam". Trebamo više jednog i više drugog, istovremeno
28. lipnja 2014.
Sloboda za ljude ili sloboda za novac?
11. studenoga 2013.
Svi smo mi Jambo!
24. travnja 2013.
Globalni kapitalizam i Europska unija
24. ožujka 2011.
Novinari u štrajku - iskažimo solidarnost
7. ožujka 2011.
Ne postoji simetrija između ekstremne desnice i radikalne ljevice
2. ožujka 2011.
Da, treba doći na prosvjed!
7. prosinca 2010.
Bolji život za sve? Učimo od Brazila!
3. prosinca 2010.
Devet tisuća milijardi dolara
13. studenoga 2010.
Tvornice radnicima! Započnimo s brodogradilištima
8. studenoga 2010.
Radnik, poduzetnik i filozof
3. studenoga 2010.
Trebaju nam privatne vojske!
13. listopada 2010.
Pokrenut stečaj u Kamenskom
29. rujna 2010.
Nastavak podrške radnicama Kamenskog
27. rujna 2010.
Štrajk glađu umjesto klasne borbe
24. rujna 2010.
Danas na Trgu Francuske Republike
23. rujna 2010.
Potpora radnicama "Kamenskog"
27. kolovoza 2010.
Tko ne prodaje, ne treba ni da jede?
4. svibnja 2010.
Poslodavci moraju priznati radnike kao poslovne partnere
1. svibnja 2010.
Sretan dan rada gladnim kokošima i gladnim radnicima!
7. travnja 2010.
Tvornice radnicima: jedini realistički put za hrvatsku brodogradnju
2. travnja 2010.
Kako kritizirati Ivicu Todorića?
23. ožujka 2010.
Ustani bane - ili ustani narode?
18. ožujka 2010.
Kamenolomi u Hrvatskoj - ekološki i socijalni problem
16. ožujka 2010.
Jadrankamen na Braču: Kako se Bruno Orešar bogati na račun radnika
6. ožujka 2010.
Ivica Todorić, grof Grofovije Hrvatske
4. ožujka 2010.
Što biste učinili, da imate vlast? Ali stvarno?
28. veljače 2010.
Koga briga za radnike koji ginu, tamo negdje daleko...
27. veljače 2010.
Da li je moguć savez radnika i malih i srednjih poduzetnika?
26. veljače 2010.
O štrajku u Ojsečkoj pivovari
24. veljače 2010.
Interesni lobi preuzima Pantovčak
20. veljače 2010.
Hobotnica uništava "Podravku" radi privatnih interesa
15. veljače 2010.
Bitka za Varšavsku: o kapitalu, demokraciji, ekologizmu
8. siječnja 2010.
Crvena i crna Hrvatska: kumovi lako mijenjaju boje
6. siječnja 2010.
Ivo Sanader: Fenomen desetljeća
9. prosinca 2009.
sPoziv na tribinu: socijalni otpor u Grčkoj
7. prosinca 2009.
"Ekonomija kapanja": zašto zapravo ne želimo kraj korupcije
6. prosinca 2009.
Kapitalisti su odbacili stranke i traže novog lidera
3. prosinca 2009.
Tri nade za budućnost ljevice
30. studenoga 2009.
Za slobodnu diskusiju o socijalizmu
20. studenoga 2009.
Opet izdani radnici
16. studenoga 2009.
"Konsenzus" u Hrvatskoj nije poželjan!
13. studenoga 2009.
O nestabilnosti kapitalizma i ekološkoj viziji
10. studenoga 2009.
Berlinski zid je srušen, potpuno i bespovratno. Možda i suviše...
5. studenoga 2009.
Živimo u kapitalizmu. Istinskom, kumovskom
27. listopada 2009.
U korist kapitala: promjene Zakona o radu
18.listopada 2009.
Novinari i metalci: Jedan svijet - jedna borba!
15. listopada 2009.
Radnici, organizirajte se sami i odjebite prodane sindikaliste!
14. listopada 2009.
Jutarnji list - glasnogovornik Svjetske banke i Hrvatske udruge poslodavaca
13. listopada 2009
Hrvatski radnici i svjetski kapital: odvratna kampanja Jutarnjeg lista
12. listopada 2009
Stihoklepstvo: čamotinja jesenja
9. listopada 2009
Uništena još jedna grana industrije u Hrvatskoj

POKRETI I KAMPANJE

4.1. Slobodno i emancipirajuće obrazovanje

5. prosinca 2009.
Studenti nastavljaju svoju borbu, jači nego prije
25. studenoga 2009.
Demokracija se uči u praksi sudjelovanja
24. studenoga 2009.
Studenti za emancipirajuće obrazovanje
23. studenoga 2009.
Studenti ponovo zauzimaju fakultete
26. listopada 2009.
Studentski pokret ide dalje
28. svibnja 2009.
Vrag i pop zajedno na Filozofskom fakultetu! :)
27. svibnja 2009.
Zapamtite riječ Plenum: još ćete je često slušati!
21. svibnja 2009.
Studenti: 32. dan blokade!
13. svibnja 2009.
24. dan blokade!
11. svibnja 2009.
Studentski plenum kao "kolektivni intelektualac"
11. svibnja 2009.
Studenti: 22. dan blokade - bit će sigurno bar 28!
8. svibnja 2009.
Studenti stoje uspravno: 136 nastavnika potpisalo podršku!
7. svibnja 2009.
Radnici i seljaci uz studente: na djelu je klasna borba!
6. svibnja 2009.
Studentski prosvjed razotkriva: naši su političari idioti!
5. svibnja 2009.
Kako me je razotkrio Ivan Zvonimir Čičak :)
27. travnja 2009.
Studenti: direktna demokracija, nenasilje i kritička misao
25. travnja 2009.
Studentsko zaposjedanje: Da, revolucija je počela!

4.2. Anti NATO

25. travnja 2011.
Uz prosvjednu šetnju Zagreb-Krk: Kako je bilo nekad...
4. travnja 2009.
Što sam govorio na anti-NATO skupu
3. travnja 2009.
NATO, Amerika, Turčin iz Njemačke
2. travnja 2009.
Poziv na prosvjed: Ne letimo kao guske u maglu!
31. ožujka 2009.
NATO - 60 godina je dosta!
25. listopada 2008.
OPSA: SAD smatramo najzaslužnijim za završetak ratnih stradanja nedužnih diljem svijeta
28. svibnja 2008.
Nakon skoro dva mjeseca...
2. travnja 2008.
Prošao je Prvi April. A kao da nije...
31. ožujka 2008.
Fotografija dana: Za referendum!
30. ožujka 2008.
Krenulo je dobro - 15.000 potpisa!
29. ožujka 2008
Građani potpisuju, političari muljaju
28. ožujka 2008.
Počelo je počelo!
19. ožujka 2008.
Odbor za referendum se širi, a bogami i Zelena lista!
17. ožujka 2008.
Referendum: Prosvjedni skup i prikupljanje volontera
13. ožujka 2008.
Prosvjedni skup: Za referendum, protiv poskupljenja!
12. ožujka 2008.
Podrška SDP-a referendumu o NATO-u mora biti konkretna
10. ožujka 2008.
Odbor za referendum: Prva tiskovna konferencija - Pridružite se!
6. ožujka 2008.
Intelektualci protiv NATO-a... i oni, koji to nisu
3. ožujka 2008.
Podrška ulasku u NATO dramatično opada!
2. ožujka 2008.
Odluka narodu - NATO na referendum!
29. veljače 2008.
Odbor za referendum o NATO-u: Programska povelja
21. veljače 2008.
Za referendum o NATO-u: Osnovan blogerski odbor - pridružite se!
13. veljače 2008.
NATO i druge stvari: Priopćenje Koordinacije neparlamentarnih stranaka
12. veljače 2008.
NATO i Hrvatska:Napravimo sve, da referenduma bude!
5. veljače 2008.
BORNA - Blogerski odbor za referendum o NATO-u: Pridružite se!

4.3. Eko događanja i komentari

4.3.1. Klimatske promjene


5. lipnja 2017.

Donald Trump, sam na svijetu: kraj američke ere

15. ožujka 2010.
Klimatolog demantira laži Vladimira Paara
11. ožujka 2010.
Klimatske promjene: još jednom o lažima Vladimira Paara
28. siječnja 2010.
Gle, zima je! A zemlja se ipak zagrijava. Ne nasjedajte lažima osporavatelja!
21. prosinca 2009.
Usprkos čiči zimi, globalno zatopljenje je realnost
18. prosinca 2009.
Dvoboj šampiona: utječe li čovjek na globalnu klimu?
16. prosinca 2009.
Copenhagen Diagnosis: Posljednje spoznaje klimatologije
14. prosinca 2009.
Intervju sa mnom u "Glasu Slavonije": Klimatske promjene
8. prosinca 2009.
Klimatske promjene, suše u Slavoniji i pokolj u Darfuru
5. prosinca 2009.
Klimatske promjene: Izmišljeni skandal s ukradenim e-mailovima
15. srpnja 2009.
Nuklearna energija: Fijasko
14. srpnja 2009.
Hrvatska uskače u elektromobil?
14. srpnja 2009.
Hrvatska i dalje nema energije
29. lipnja 2009.
Zašto su "Atomi za mir" neprihvatljivi
23. travnja 2009
Znanost i politika klimatskih promjena

4.3.2. Razno

21. travnja 2011.
Okoliš: dva važna sudska procesa
31. siječnja 2011.
Zaštita močvara - vitalna za gospodarstvo
25. rujna 2010.
Kako je uništen sustav obrane od poplava
17. siječnja 2010.
Ekologija u Hrvata: listopad - prosinac 2009.
10. listopada2009
Ekologija u Hrvata - vijesti i udruge
6. studenoga 2008.
Solarni Vatikan: Benedikt XVI - prvi zeleni papa! :)
5. studenoga 2008.
Nova energija za SAD - nova energija za Hrvatsku?
29. listopada 2008.
Strategija održivog razvitka RH
8. lipnja 2008.
Ponosni na Splitsku rivu...
22. siječnja 2008.
Zaustavimo tajkunski urbanizam
11. siječnja 2008.
Malo reklame: čitajte Alert! i djelujte!
8. siječnja 2008.
Nekadašnji "eko-teroristi" postali policija!
20. pros. 2007.
Od Balija do Dubrovnika: misli GLOKALNO, djeluj sada!
14. travnja 2007.
Još jedna tragična smrt, i početak pravne bitke
11. travnja 2007.
Nešto o tajanstvenoj pogibiji Zdravka Martinovića u Karlovcu, i o pivu
5. travnja 2007.
U Zagrebu: Cvjetni trg i njegov klon, pa preko Karlovca do Šolte
5. ožujka 2007
Karlovac: Zar je stvarno bio samo CO2?
12. veljače 2007
Sisak, Cvjetni trg, Svarun
31. siječnja 2007.
Klimatske promjene: Ugasite svjetlo na pet minuta!
30. siječnja 2007.
Dakle, tek onako da započnem… (Cvjetni trg)

4.4. Eko kampanje, prosvjedi i okupljanja

4.4.1. Cvjetni trg i Varšavska

2. svibnja 2016.
Cvjetni trg: podsjećanje na prvi otpor uništavanju, 1995. godine
26. ožujka 2014.
Sloboda za ljude ili sloboda za novac?
3. studenoga 2010.
Trebaju nam privatne vojske!
2. listopada
Ipak ne bum u pržun?
28. svibnja 2010.
Varšavska i budućnost demokracije
22. svibnja 2010.
Varšavska: Nenasilna akcija i snage javnost reda
21. svibnja
Varšavska: borba traje! Poziv, ošiku, fotografije
18. svibnja 2010.
Varšavska: Foto izvještaj
18. svibnja 2010.
Varšavska: Priopćenje za javnost Zajednice Humanitas
17. svibnja 2010.
Varšavska: Priopćenje za javnost Zelene liste
17. svibnja 2010.
Revolucija u Varšavskoj (nakon FFZg :))
13. ožujka 2010.
Živi zid za Varšavsku: uključi se!
10. ožujka 2010.
Bandićeva batina po leđima buntovnika
5. ožujka 2010.
Ekskluzivno: Pobjeda prosvjednika iz Varšavske na Prekršajnom sudu
17. veljače 2010.
Bitka za Varšavsku: napadnuta još dva kraka hobotnice
15. veljače 2010.
Bitka za Varšavsku: o kapitalu, demokraciji, ekologizmu
11. veljače 2010.
Varšavska: dođite svi - živi zid protiv bagera
10. veljače 2010.
Prosvjed protiv krađe Varšavske
5. veljače 2010.
Varšavska: pomognite aktivistima koji stalno dežuraju
4. veljače 2010.
Dođi na prosvjed protiv krađe Varšavske!
23. siječnja 2010.
Cvjetni trg: narod protiv kapitala, godina četvrta
13. studenoga 2008.
Prosvjed prava na grad i Zelene akcije ispred Poglavarstva
8. studenoga 2008.
Akcija "Mjesto zločina"
12. rujna 2008.
Zagrebački živi zid - prijavite se za akciju!
22. kolovoza 2008.
Sukob na hrvatskoj civilnoj ljevici :)
21. kolovoza 2008.
Kako institucije (u ovom slučaju, dve inspekcije) rade svoj posao...
20. kolovoza 2008.
Kako su Zelena akcija i Pravo na grad izdali Zagrepčane
2. kolovoza 2008.
Da: Zeleni stoje iza građana!
2. kolovoza 2008.
Legalizirano uništavanje počinje. Razmisli do idućih izbora!
23. srpnja 2008.
Nastavak borbe za Cvjetni trg
31. ožujka 2008.
Da li je spašen Cvjetni trg? Prerano je radovati se!
10. veljače 2008.
Foto reportaža: Na Cvjetnom (špica), jedne subote u podne
26. siječnja 2008.
Fotografije prosvjeda (Cvjetni trg)
25. siječnja 2008.
Promjena plana: Bit ću sutra na prosvjedu!
23. siječnja 2008.
Poziv Zagrepčanima: subota u Varšavskoj!
2. ožujka 2007
Cvjetni trg: potpisi idu, Split: privremeni uspjeh!
30. siječnja 2007.
Dakle, tek onako da započnem… (Cvjetni trg)

4.4.2. Razni eko-prosvjedi, okupljanja i uspjesi

1. srpnja 2011.
Poziv biciklistima i biciklisticama
15. veljače 2011.
Gospodarenje vodama: uspjeh zaštitara
11. veljače 2011.
Imamo regionalni park!
22. rujna 2010.
Izvještaj o analizi potoka Smrdljivka (Pliva!)
21. rujna 2010.
Povodom smrti dvojice radnika u Zagrebu
15. lipnja 2010.
Zubak guši Sesvete: poziv na tribinu
31. ožujka 2010.
Tajskunski urbanizam: pokušaj izbacivanja škola iz centra Zagreba
18. ožujka 2010.
Kamenolomi u Hrvatskoj - ekološki i socijalni problem
9. ožujka 2010.
Nezakoniti rad tvrtke Auto Zubak u Sesvetskom Kraljevcu
27. siječnja 2010.
Zubak, zašto nas imaš na zubu!?
24. rujna 2008.
Prosvjednici iz Medulina u Zagrebu
19. rujna 2008.
Festival održivog življenja na Jelačić placu u Zagrebu
11. rujna 2008.
Alternativa spalionici postoji!
1. rujna 2008.
Prosvjedni skup protiv Rockwoola u Potpićnu
31. srpnja 2008.
Nastavlja se divljačko uništavanje zagrabačkih parkova
5. srpnja 2008.
Fotografije prosvjeda, 4. srpnja 2008. (2): Zagora (opet) u Zagrebu
19. lipnja 2008.
Foto-reportaža s tribine u Resniku: nećemo smećaonicu!
14. lipnja 2008.
Tri tisuće tona benzina dnevno u Delti Neretve
8. veljače 2008.
Udruga oboljelih od karcinoma Sisak: zašto INA traži izuzeće suca?
6. prosinca 2007.
Međunarodne demonstracije o klimatskim promjenama - u subotu u Sisku!
23. travnja 2007.
Prvi put, zbog Dana Zemlje, u Hrvatskoj netko u pritvoru!
16. travnja 2007.
Od Zagore do Zagreba: purgeri i Dalmoši zajedno za ekološku mudrost!
19. ožujka 2007
Biciklom po Aveniji: Malo foto-izvješće
2. ožujka 2007
Cvjetni trg: potpisi idu, Split: privremeni uspjeh!

4.5. Ljudska prava, demokracija i otpor nasilju

14. ožujka 2011.
Vriskom protiv nasilja: prva obavjiest - pomozite donacijom!
18. kolovoza 2009.
Hrvoje Appelt, novinar: Neću biti usmjeravan strahom!
3. kolovoza 2009.
Vlada nas jebe: Cvirnova majica na aukciji
1. siječnja 2009.
Prosvjed solidarnosti s palestinskim narodom u Gazi
5. prosinca 2008.
Slike prosvjeda: 5. prosinca, Zagreb, Trg bana Jelačića
4. prosinca 2008.
Prosvjed 5. prosinca: desni popolizam, i zašto ću kao ljevičar ipak sudjelovati
30. studenoga 2008.
Nulta tolerancija prema nacizmu... i prema ironiji na račun Dr Ive i HDZ-a
subota, 29. studenoga 2008.
Progon slobode misli na internetu: Priopćenje Hrvatske blogerske organizacije
subota, 29. studenoga 2008.
Kako je Grinč ukrao facebuk
27. listopada 2008.
Prosvjedni koncert za Luku Ritza
18. listopada 2008.
Ubojstvo Luke Ritza: ponuđena nagrada i poziv na prosvjed
10. listopada 2008.
Protiv nasilja: Istina će vas osloboditi - a ona dolazi iz dječjih usta
7. listopada 2008.
Pridružite se novom prosvjedu protiv nasilja
29. rujna 2008.
Prosvjed novinara - par slikica
28. rujna 2008.
Zelena lista poziva na podršku prosvjedu novinara protiv nasilja
26. rujna 2008.
Poziv na prosvjedno okupljanje protiv nasilja
31. srpnja 2008.
Nećemo biti usmjeravani strahom u doba besmisla
15. srpnja 2008.
Sramotna posjeta bijelog broda smrti
6. lipnja 2008.
Nasiljem na javnu riječ

4.6. Protiv moralne panike

19. lipnja 2011.
Zašto "mladi antikomunisti" ne podružavaju Gay Pride?
18. lipnja 2011.
Zašto mrzimo pedere?
17. lipnja 2011.
Doći na Gay Pride građanska je dužnost
14. lipnja 2011.
Objekti mržnje. Zašto ću doći na Gay Pride
1. ožujka 2010.
Novinarskom vijeću časti: Prijava protiv Jutarnjeg lista
12. veljače 2010.
Kako je lako mrziti!
11. veljače 2010.
Slučaj male Jagode: žrtve ste manipulacije. Sjedite i razmislite.
9. veljače 2010.
Još o manipulaciji medija oko slučaja male Jagode
8. veljače 2010.
Moralna panika: Kako ste postali dio mahnite rulje, željne krvi

4.7. Razni prosvjedi pozivi i izvještaji

22. siječnja 2016.
Tužno stanje progresivnog civilnog društva u Hrvatskoj
12. studenoga 2010.
HDZ-ova Bastilja mora pasti. Svi pred HRT!
17. lipnja 2010.
Gay Pride je cool!
5. siječnja 2008.
Podržite prosvjed liječnika - neka brinu o zdravlju, a ne profitu!
6. studenoga 2008.
Jučerašnji studentski prosvjed - fotke
5. studenoga 2008.
Nova energija za SAD - nova energija za Hrvatsku?
31. listopada 2008.
Studentski prosvjed - Međunarodni dan djelovanja protiv komercijalizacije školstva
5. srpnja 2008.
Fotobgrafije prosvjeda, 4. srpnja 2008. (1): Studenti
3. srpnja 2008.
O raznim događajima, i o sutrašnjem studentskom prosvjedu
2. travnja 2008.
Prekršajna prijava protiv građanina Ive Sanadera
8. ožujka 2007.
Foto-izvještaj sa prosvjeda povodom Međunarodnog dana žena
9. veljače 2008.
Foto-izvješće: Kazališni trg maršala Tita
7. veljače 2008.
Maršal Tito i njegov trg
30. siječnja 2008.
Fotografije prosvjeda (2)

4.8. Referendum o promjenama Zakona o radu

23. listopada 2010.
Ustavni suci na smetlištu
2. rujna 2010.
Luduje KraDeZe - svi na referendum!
14. srpnja 2010.
Predali smo potpise u 35 kutija!
16. lipnja 2010.
Referendum: ako slučajno niste potpisali, još imate priliku!
13. lipnja 2010.
Referendum: imamo 57%, a tu je i sajt!
11. lipnja 2010.
Referendum: dobro je krenulo - uključite se!
9. lipnja 2010.
Svaki potpis vrijedi - za zaštitu rada, protiv globalnog kapitala
8. lipnja 2010.
Svi marš na referendum!
7. lipnja 2010.
Referendum protiv promjena Zakona o radu
4. lipnja 2010.
Referendum: treća sreća - svi pomognimo sindikatima!

4.9. Razne akcije i kampanje

17. lipnja 2014.
Željka Markić odlazi u povijest
10. prosinca 2012.
Osvojimo dvorce, bogataše pod giljotinu - i sve će biti super?
8. prosinca 2012.
Ne sanjajte o "događanju naroda", ne tražite JUOSP

1. veljače 2011.
Ostavka!
5. travnja 2010.
Podržite peticije protiv pljačke građana
29. siječnja 2010.
U Kući ljudskih prava: Donatorska većer za Haiti
24. prosinca 2009.
Hrvati i Kurdi: Akcija solidarnosti
15. listopada 2008.
Blog Action Day: Borba protiv siromaštva

4.10. Antivladini prosvjedi (veljača-ožujak 2011.)

9. svibnja 2011.
Peticija lažnih domoljuba
4. travnja 2011.
Svi na ulice! Utorak u 18:00, Zagreb, Trg bana Jelačića
30. ožujka 2011.
Treći val građanskoga aktivizma u Hrvata
29. ožujka 2011.
Prosvjed sindikata - petak u 18 - s prosvjednom šetnjom
25. ožujka 2011.
O samozvanim vođama i vodećim idejama prosvjeda
17. ožujka 2011.
Paljenje zastava EU: ne kršiti zakon iz zajebancije!
10. ožujka 2011.
Za prosvjede bez mržnje, nasilja i manipulacije
8. ožujka 2011.
Prosvjedi i zelena politika
7. ožujka 2011.
Ne postoji simetrija između ekstremne desnice i radikalne ljevice
6. ožujka 2011.
Današnji prosvjedi: dernek ekstremne desnice
6. ožujka 2011.
Neposredna demokracija na prosvjedu
5. ožujka 2011.
Prosvjedni pokret na raspuću
5. ožujka 2011.
Na dalekovidnici ne vide što im je pod nosom
4. ožujka 2011.
Napad bojom na HDZ - priopćenje "Radničke borbe" i komentar
3. ožujka 2011.
O paljenju zastave SDP-a i EU
2. ožujka 2011.
Vratih se sa prosvjeda...
Da, treba doći na prosvjed!
1. ožujka 2011.
Trebam li doći sutra na prosvjed?
28. veljače 2011.
Bitan napredak na današnjem prosvjedu
27. veljače 2011.
Mismo odgojili te huligane
25. veljače 2011.
Bitna borba za vlast ipak se trenutno vodi unutar HDZ-a
21. veljače 2011.
Rušiti Vladu - dapače! Ali što onda?

4.11. Društvena mreža građana (od travnja 2011.)

8. srpnja 2011.
Ministarstvo neznanja
28. travnja 2011.
Prvoga maja - prosvjed građana. 29. travnja - predizborni skup političkih muljatora
25. travnja 2011
Prosvjedan šetnja Zagreb-Krk, dan drugi
24. travnja 2011.
Bacač bunta
23. travnja 2011.
Dosad najduža prosvjedna šetnja!
22. travnja 2011.
Prvi maj: Prosvjed a ne grah!

4.12. Volim Hrvatsku - DA za Europsku uniju! (od lipnja 2011.)

25. lipnja 2011.
Ksenofobi svih zemalja, ujedinite se!
1. lipnja 2011.
Volim Hrvatsku - Da za Europsku uniju!

4.13. Razotkrivanje sramotne hr wikipedije (od rujna 2013.)

9. rujna 2013.
Razotkrivanje sramotne hr wikipedije

5. UDRUGE (u kojima sam aktivan)

5.1. Hrvatska blogerska organizacija

19. prosinca 2008.
Hrvatska blogerska organizacija poziva na solidarnost i otpor. Ne dozvolimo, da u Hrvatskoj uskrsne avet verbalnog delikta!
30. studenoga 2008.
Progon slobode misli na internetu: Priopćenje Hrvatske blogerske organizacije
29. studenoga 2008.
Kako je Grinč ukrao facebuk
17. listopada 2008.
Hrvatska blogerska organizacija - prva tiskovna konferencija
14. listopada 2008.
Blogerska solidarnost: uključite se u mrežu potpore Damiru Fintiću!
18. rujna 2008.
Šef zagrebačke policije - progonitelj blogera!
15. rujna 2008.
Hrvatska blogerska organizacija - ubacujemo u drugu brzinu! :)
3. srpnja 2008.
O raznim događajima, i o sutrašnjem studentskom prosvjedu

5.2. Zajednica Humanitas

30. svibnja 2010.
Vrijeme je, da se ateisti, humanisti i skeptici udruže
18. svibnja 2010.
Varšavska: Priopćenje za javnost Zajednice Humanitas
19. siječnja 2008.
Humanitas.

6. ZELENA POLITIKA I EKOLOŠKA EKONOMIJA

6.0. Zelena politika (od studenoga 2010.)

8. svibnja 2017.
Lokalni izbori u Zagrebu: 1. za Tomaševića, 2. protiv Bandića
19. travnja 2016.
Zeleno-lijeva koalicija u Zagrebu
27. ožujka 2015.
Za konkretne politike, a ne političarenje
20. prosinca 2014.
ORaH-ovi vjećnici predložili ukidanje pješačke zone
30. listopada 2014.
Trebaju li političkoj stranci neaktivni članovi?
26. rujna 2014.
Suprutni trendovi na ljevici i desnici
4. rujna 2014.
Ekologija? Ja sam za, ali da me ništa ne košta
3. rujna 2014.
Od protupolitičarskih prosvjeda do alternativne politike
31. kolovoza 2014.
O šefovima i liderima: možemo li prevladati autoritarni mentalitet?
20. kolovoza 2014.
ORaH testira sposobnosti političara
6. kolovoza 2014.
Isprazno paničarenje vs. ozbiljna eko-politika
31. svibnja 2014.
ORaH, SDP i "civilna scena"
29. listopada 2013.
Osnovan ORaH - stranka Mirele Holy
28. travnja 2013.
O zelenima, ekologizmu, ljevici, gay brakovima...
26. travnja 2013.
Tzv. "Zelena lista": bivši zeleni u blatu
10. travnja 2013.
Zelenih na izborima ima, ali nema... :-(
3. srpnja 2011.
Ima li nade za zelenu političku opciju u Hrvatskoj?
24. lipnja 2011.
Dobre vijesti iz Finske i nešto o zelenoj politici
21. travnja 2011.
Okoliš: dva važna sudska procesa
18. ožujka 2011.
Zelena politika: osnovna informacija o programu
8. ožujka 2011.
Prosvjedi i zelena politika
28. veljače 2011.
Bitan napredak na današnjem prosvjedu
20. veljače 2011.
Novosti iz europske politike: čitajte i podržite!
19. veljače 2011.
O patalogiji politike i mogućnosti zalijećenja (2)
18. veljače 2011.
O patalogiji politike i mogućnosti zalijećenja (1)
13. veljače 2011.
Vizije, načela i praktična politika
12. veljače 2011.
Zelena politika - novi dogovor za Hrvatsku
11. veljače 2011.
Imamo regionalni park!
9. veljače 2011.
Kad su zadaci najhitniji, treba sjesti i razmisliti
31. siječnja 2011.
Zelena (g)lista i dalje ruje
8. studenoga 2010.
Nova zelena stranka u Francuskoj - putokaz i za Hrvatsku
27. studenoga 2009.
Poziv na predavanje o "Green New Dealu"
27. studenoga 2010.
U traganju za alternativom: O političkim opcijama
15. studenoga 2010.
Raskol u Zelenoj listi - na vidiku ozbiljna zelena politička opcija

6.1. O urbanizmu i prostornom planiranju

O ovome vidi također dolje, rubriku "Cvjetni trg"!

17. svibnja 2010.
Varšavska: Priopćenje za javnost Zelene liste
19. srpnja 2009.
Sretno, biciklisti! Vozite na vlastitu odgovornost
27. studenoga 2008.
Betonirajmo sve parkove: neljudskost "modernističke" arhitekture u službi razvojničkog kapitala
27. studenoga 2008.
Zagreb: parkovi se i dalje uništavaju
2. kolovoza 2008.
Da: Zeleni stoje iza građana!
31. srpnja 2008.
Nastavlja se divljačko uništavanje zagrabačkih parkova
30. srpnja 2008.
Automobili (opet) jedu tuđu djecu
8. lipnja 2008.
Ponosni na Splitsku rivu...
31. siječnja 2008.
Borba za grad se nastavlja
24. siječnja 2008.
Tajkunski urbanizam u Zagrebu: ne samo Cvjetni trg!
22. siječnja 2008.
Zaustavimo tajkunski urbanizam
20. pros. 2007.
Od Balija do Dubrovnika: misli GLOKALNO, djeluj sada!
24. list. 2007.
Zagreb u srcu, kamenjar u duši!
18. rujna 2007.
Zamisli: grad bez automobila
5. travnja 2007.
U Zagrebu: Cvjetni trg i njegov klon, pa preko Karlovca do Šolte
29. ožujka 2007.
Kampanja: "Kamenolomi - loši susjedi"
16. ožujka 2007.
Trnje staro bolje nego novo?

6.2. O energetici, klimatskim promjenama i srodnim temama

2. svibnja 2017.
Kolike su globalne zalihe sirove nafte? I koliko je to danas važno?
10. ožujka 2017.
Velika Britanija se vraća u 19. stoljeće!
14. veljače 2017.
Indijska vlada najavljuje da bi se do 2024. mogla potpuno okrenuti obnovljivima
6. veljače 2017.
Očekujte neočekivano: Pad potražnje za fosilnim gorivima već u 2020-ima?
6. siječnja 2017.
Globalno zatopljenje moglo bi zaustaviti Golfsku struju, čime bi znatno zahladilo u sjevernoj i zapadnoj Europi
29. prosinca 2016.
O bankrotu ljevice u doba globalizacije
23. studenoga 2016.
Donald Trump protiv vjetroelektrana: prijeti li opoziv zbog zastupanja osobnih interesa?
19. listopada 2016.
Ministarstva okoliša i energije: od Švedske do Tonge, pa čak i Hrvatske
12. listopada 2016.
Sud u Africi osudio megakompaniju iz SAD da plati 75 milijadi dolara globe!
3. listopada 2016.
Pariški klimatski dogovor stupa na snagu nakon samo 11 mjeseci!
23. rujna 2016.
Rusko-turski dogovor o gradnji plinovoda u okviru globalnog nadmetanja
15. lipnja 2016.
Kompanije ugljena plaćaju poricatelje klimatskih promjena
strong>23. veljače 2016.
Rekonstrukcija TE Sisak C – početak zaokreta u HEP-u? Još da političari shvate…
12. prosinca 2015.
Klimatski pregovori u Parizu završeni, čekamo objavu rezultata
12. studenoga 2015.
Optimizam uoči samit Ujedinjenih naroda o klimi u Parizu
14. rujna 2015.
Prirodni plin iz Rusije u EU ići će proširenim “Sjevernim tokom” (osim ako možda ipak ne)
30. srpnja 2015.
Energetska revolucija u tijeku je u svijetu (ali nas se to ne tiče...)
9. lipnja 2015.
G7 za svijet bez fosilnih goriva!
27. svibnja 2015.
Nuklearne novosti, te nešto o cijenama i propagandi
20. svibnja 2015.
Još jednom o nekim najvažnijim političkim problemima
19. svibnja 2015.
Ovo su pravi politički problemi, a ne Tito, Bleiburg, čardaklije i parade
3. svibnja 2015.
Kolika bi površina bila potrebna, da se cijela Kina snabdijeva solarnom elektrikom?
27. travnja 2015
Loše vijesti za nuklearce iz Bugarske
21. travnja 2015.
Vijesti iz UK: BP postaje zelen idr.
1. travnja 2015.
Vjetroelektrane u svijetu 2014.
9. ožujka 2015.
Klimatske promjene i ratovi za vodu: Sirija, Kalifornija idr.
10. veljače 2015.
Postanite vlasnik električne nanomreže i zeznite Elektru!
18. listopada 2014.
Zašto nuklearkama ide loše: It's economy, stupid!
2. listopada 2014.
Rafinerije u Europi propadaju zbog pada potražnje
29. rujna 2014.
Obnovljivi izvori: budućnost je sada!
8. srpnja 2014.
Jeste li ikad čuli za TE Sisak C? A trebali bi...
13. travnja 2014.
Globalna energetika: zaokret u četiri slike
11. ožujka 2014.
Amerikanci i klimatske promjene: žestoki raskol republikanaca i demokrata
15. veljače 2014.
Znanost, biznis, ekologija i društvene borbe oko čiste energije
18. siječnja 2014.
Najbrži električni automobil na svijetu proizvodi se u jednoj maloj zemlji...
14. siječnja 2014.
I Ameri se svađaju o energetskoj budućnosti
7. prosinca 2013.
Njemačka nastavlja s preobrazbom energetskog sustava
1. studenoga 2013.
Vlada nam krade 3,5 lipa! Ajme strave!
9. rujna 2013.
Kako se razvija elektoenergetika u naprednijim zemljama
19. lipnja 2013.
Joj da je meni vlast... :-) (samo u energetici, zasad...)
26. svibnja 2013.
Mit o skupoći solarne energije nažalost još dominira o Hrvatskoj
17. svibnja 2013.
Bilješke o Finskoj: energetika – znanost i tehnika – obrazovanje
9. svibnja 2013.
Solarna energije posve će promijeniti elektroenergetski sustav
2. svibnja 2013.
Spor oko vjetroelektrane Fužine se nastavlja
17. travnja 2013.
Solarna energija - 2% neobrađenih površina...
23. prosinca 2012.
Energija Sunca: globalna revolucija se upravo događa
12. studenoga 2012.
Obnovljivi izvori, komprimirani zrak i demokracija
6. srpnja 2011.
Sumpor iz kineskih TE i globalno zatopljenje
5. prosinca 2008.
Klimatske promjene: Svjetski dan akcije
7. studenoga 2008.
Sunce će nas grijati i u 22 stoljeću! - EU: slab napredak Hrvatske u energetici
21. listopada 2008.
Piše li energetsku strategiju građevinski lobi?
14. kolovoza 2008.
Neki linkovi o nuklearnoj energiji
14. srpnja 2008.
Potpisivanje peticije protiv nuklearne centrale na Dunavu
7. srpnja 2008.
Peticija protiv gradnje nuklearne elektrane
21. lipnja 2008.
Vjetar u Jedrima: kako uštedjeti 700.000 tona ugljena godišnje
7. lipnja 2008.
Šest razloga protiv nuklearnih elektrana
5. lipnja 2008.
Nuklearna energija nakon 20 godina: ništa novo pod Suncem
4. lipnja 2008.
5. lipnja - Svjetski dan zaštite okoliša
30. svibnja 2008.
Zelena lista protiv gradnje nuklearne elektrane u Hrvatskoj
2. veljače 2008.
Klimatske promjene i tajkunski urbanizam
16. siječnja 2008.
Biogoriva - rješenja, ili problem?
4. siječnja 2008.
Nafta sto dolara za barel, a Hrvatska bez energetske strategije
2. siječnja 2008.
Nafta sto dolara po barelu! Što sad? Od Silicijske doline do Kube, odgovori se nude
23. pros. 2007.
Zašto je Strategija energetskog razvitka RH neodrživa
21. pros. 2007.
Klimatske promjene nakon Balija: Hrvatska alarmantno kasni
6. pros. 2007.
Međunarodne demonstracije o klimatskim promjenama - u subotu u Sisku!
27. travnja 2007.
Hrvatska potpisala Protokol iz Kyota
31. siječnja 2007.
Klimatske promjene: Ugasite svjetlo na pet minuta!

6.3. Razne teme


7. ožujka 2017.
Globalna poljoprivreda može bez pesticida – dapače, prema novom izvještaju eksperata Ujedinjenih naroda
16. veljače 2017.
Kompanije DuPont i Chemours plaćaju 671 milijuna dolara odštete zbog zagađivanja rijeke Ohio
2. siječnja 2017.
Hrvatska poljoprivreda iz raznih perspektiva
24. lipnja 2014.
Generalni sekretar NATO-a: zelene plaćaju Rusi!
4. lipnja 2014.
Sjeme promjene: veliki potencijal ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj
20. svibnja 2014.
Poplave: dugoročni problem sustava
25. rujna 2010.
Kako je uništen sustav obrane od poplava
1. lipnja 2010.
Izaelski napad: priopćenje Zelene liste
17. svibnja 2010.
Varšavska: Priopćenje za javnost Zelene liste
12. prosinca 2009.
Osnovana Gradska organizacija Zelene liste Zagreb

18. svibnja 2009.
Rezultati Zelene liste na izborima
21. studenoga 2008.
Kako se troši novac građana u Zagrebu
22. listopada 2008.
Politika je previše ozbiljna stvar, da bismo ju prepustili političarima!
28. rujna 2008.
Zelena lista poziva na podršku prosvjedu novinara protiv nasilja
13. kolovoza 2008.
Prekršen zakon imenovanjem Ive Čovića za predsjednika uprave Zg holdinga
2. kolovoza 2008.
Da: Zeleni stoje iza građana!
17. srpnja 2008.
Polukolonijalni sporazum o statusu vojske SAD u Hrvatskoj
3. srpnja 2008.
O raznim događajima, i o sutrašnjem studentskom prosvjedu
17. ožujka 2008.
Referendum: Prosvjedni skup i prikupljanje volontera
13. ožujka 2008.
Prosvjedni skup: Za referendum, protiv poskupljenja!
11. ožujka 2008.
Povodom odustajanja od zaštite Jadrana
13. veljače 2008.
NATO i druge stvari: Priopćenje Koordinacije neparlamentarnih stranaka
7. veljače 2008.
Od Cvjetnog placa do Siska - priča je ista
2. veljače 2008.
Klimatske promjene i tajkunski urbanizam
18. siječnja 2008.
Zabrana pušenja: da, ali uz prateće mjere
3. siječnja 2008.
Neva Tölle kandidirana za Zagrepćanku godine
16. pros. 2007.
Zelena lista podržava primjenu ZERP-a na zemlje EU
7. stud. 2007.
Promijenimo vrijeme!
3. stud. 2007.
O spolnom odgoju: truli kompromis realnosti i dogme
31. list. 2007.
Kako se HSS i HSLS kite tuđim (zelenim) perjem
29. list. 2007.
Glas, koji date "maloj" stranci, neće propasti!
23. list. 2007.
Još jednom o slučaju Peratović
20. list. 2007.
Hoćemo li se i mi "prodati" kada osjetimo vlast?
19. list. 2007.
Novinar služi javnosti, a kome služe tajne službe?
30. ožujka 2007.
Pravo na skrivanje informacija: dva primjera
29. ožujka 2007.
Kampanja: "Kamenolomi - loši susjedi"

6.4. Predsjednički izbori 2009.-2010.

5. siječnja 2010.
Zeleni podržavaju Ivu Josipovića
2. siječnja 2010.
Zelena lista: Bandić je opasan za Hrvatsku
6. studenoga 2009.
Spasimo Hrvatsku zajedno!
4. studenoga 2009.
Alka Vuica - predsjednička kandidatkinja Zelene liste!

6.5. Razno o Zelenoj listi

27. prosinca 2013.
Zelena lista prestaje postojati, a ja se upisujem u HDZ!
27. travnja 2013.

26. travnja 2013.
Tzv. "Zelena lista": bivši zeleni u blatu
15. studenoga 2010.
Raskol u Zelenoj listi - na vidiku ozbiljna zelena politička opcija
5. svibnja 2010.
Zelena lista - stranka akcije i rasta
13. prosinca 2008.
Promjena statusa
22. srpnja 2008.
Pozdrav s Mrežnice - i usput: Moje sjećanje na Radovana - i još o Slavenu Biliću, glasaču zelenih
28. veljače 2008.
Ima nas po medijima svuda...
17. veljače 2008.
Stefan Lupino na Cvjetnom trgu (i štandu Zelene liste)
27. siječnja 2008.
Uspješni seminar i sjednica Vijeća
19. pros. 2007.
Radimo kao da izbora nikad neće biti - spremajmo se, kao da će biti sutra!
5. pros. 2007.
Seksi gerila ponovo udara, a Zelena lista ide dalje!
1. pros. 2007.
Kratka isprika, i najava daljeg rada!
2. stud. 2007.
Zeleni su jedna od šest opcija, u spektru političke ponude
2. travnja 2007.
Udario nam zvrčku Drugi, ali ispravio je Prvi!
26. ožujka 2007.
Na Sleme, na Sleme…
1. ožujka 2007.
I službeno: sada smo Zelena lista!
2. veljače 2007.
Mediji reagirali izvrsno, građani slabo…
1 veljače 2007.
Stranka i mediji

6.6. Zelena lista - djelatnosti podružnica

6.6.1. Zagreb

21. rujna 2010.
Povodom smrti dvojice radnika u Zagrebu
7. svibnja 2010.
Kamo ide Zagrebačko smeće? (Marko Melčić)
25. ožujka 2010.
Zelena lista na izborima za vijeća kotara u Splitu
29. svibnja 2009.
Rezultati izbora Zagreb - gradske četvrti
15. svibnja 2009.
Zelena lista pred vratima Gradske skupštine
21. studenoga 2008.
Kako se troši novac građana u Zagrebu
22. rujna 2008.
Zelena lista: Uredimo trasu nekadašnje Pionirske željeznice!
15. kolovoza 2008.
Zagrebački holding - predsjednik Nadzornog odbora priznao "proceduralnu pogrešku"
13. kolovoza 2008.
Prekršen zakon imenovanjem Ive Čovića za predsjednika uprave Zg holdinga
31. srpnja 2008.
Nastavlja se divljačko uništavanje zagrabačkih parkova
30. srpnja 2008.
Automobili (opet) jedu tuđu djecu
19. lipnja 2008.
Foto-reportaža s tribine u Resniku: nećemo smećaonicu!
10. lipnja 2008.
Peščenićani opet imaju vodu!
6. lipnja 2008.
Što će sirotinji voda?
14. veljače 2008.
Što ako prezaduživanje grada Zagreba dovede do bankrota?

6.6.2. Ostale podružnice

8. listopada 2008.
Zapis iz Baške
19. ožujka 2008.
Odbor za referendum se širi, a bogami i Zelena lista!
8. veljače 2007.
Novosti iz Karlovca

6.7. Zelene stranke u svijetu

13. ožujka 2017.
Izbori u Nizozemskoj: kako će utjecati sukob s Turskom?
1. ožujka 2017.
Pred izbore u Nizozemskoj: trebat će najmanje četiri stranke za sastavljanje vlade
23. travnja 2016.
Izbori za predsjednika Austrije: referendum o politici prema migrantima?
10. listopada 2010.
Zeleni- sve značajnija politika snaga - 2. dio: Latvija i Brazil
9. listopada 2010.
Zeleni- sve značajnija politička snaga - 1. dio: Njemačka i Mađarska
10. rujna 2010.
Afera Hypo: istrage u Štajerskoj i Bavarskoj
8. rujna 2010.
Crveno-zelena koalicija u Australiji
1. lipnja 2010.
Izraelski teroristički napad na humanitarni konvoj
13. svibnja 2010.
Zeleni - opcija za koju se isplati glasovati
8. svibnja 2010.
Zelena stranka u Parlamentu Velike Britanije

6.8. Povijest i razno

20. veljače 2015.
Ekološki pokret u Hrvatskoj 1990-ih
20. rujna 2010.
Jedan malonogometni turnir 1990. godine
29. siječnja 2008.
Zeleni i kvazi-zeleni
12. siječnja 2008.
Kako je bila donesena odluka o osnivanju stranke Zelena lista
11. veljače 2007.
Sulude provokacije pseudo-zelenih

6.9. Ekološka ekonomija

2. siječnja 2017.
Ekološka ekonomija: vijesti tijekom prosinca
1. listopada 2013.
Ekološka ekonomija i drugo na fb
24. kolovoza 2013.
Kako kranihti devet milijardi ljudi?
18. studenoga 2012.
Ekologija i ekonomija
12. studenoga 2012.
Obnovljivi izvori, komprimirani zrak i demokracija


7. VIJESTI, KOMENTARI I ANALIZE

7.1. Zagreb

22. svibnja 2017.
Prva očita posljedica izbora u Zagrebu: ukida se ime Trga maršala Tita
8. svibnja 2017.
Lokalni izbori u Zagrebu: 1. za Tomaševića, 2. protiv Bandića
2. svibnja 2016.
Cvjetni trg: podsjećanje na prvi otpor uništavanju, 1995. godine
20. listopada 2014.
Prijevremeni izbori za gradonačelnika u Zagrebu?
25. studenoga 2012.
Tko će vladati Zagrebom (2)
6. studenoga 2012.
Tko će vladati Zagrebom?
1. srpnja 2011.
Poziv biciklistima i biciklisticama
30. siječnja 2011.
Nezavisni nezavisni i HSLS-ovi nezavisni
25. siječnja 2011.
Velimir Srića o Hrvatskoj 2020.
3. listopada 2010.
Ošiku uz doručak
21. rujna 2010.
Povodom smrti dvojice radnika u Zagrebu
7. svibnja 2010.
Kamo ide Zagrebačko smeće? (Marko Melčić)
10. ožujka 2010.
Bandićeva batina po leđima buntovnika
15. srpnja 2009.
Bačve na Žitnjaku: prije godinu i pol...
30. travnja 2009.
Zagreb: Bandić vodi, ali borba se tek zahuktava!
1. travnja 2009.
Uoči lokalnih izbora u Zagrebu
10. prosinca 2008.
Bandić kupuje tenkić :)
27. studenoga 2008.
Betonirajmo sve parkove: neljudskost "modernističke" arhitekture u službi razvojničkog kapitala
27. studenoga 2008.
Zagreb: parkovi se i dalje uništavaju
21. studenoga 2008.
Kako se troši novac građana u Zagrebu
17. studenoga 2008.
Lokalni izbori u Zagrebu: Može li Bandić izgubiti?
22. rujna 2008.
Zelena lista: Uredimo trasu nekadašnje Pionirske željeznice!
4. rujna 2008.
Zagreb: Nadzorni odbor Holdinga krotko izglasao sve što treba
23. kolovoza 2008.
Uostalom mislim, da Milana Bandića treba smijeniti
15. kolovoza 2008.
Zagrebački holding - predsjednik Nadzornog odbora priznao "proceduralnu pogrešku"
13. kolovoza 2008.
Prekršen zakon imenovanjem Ive Čovića za predsjednika uprave Zg holdinga
31. srpnja 2008.
Nastavlja se divljačko uništavanje zagrabačkih parkova
30. srpnja 2008.
Automobili (opet) jedu tuđu djecu
19. lipnja 2008.
Foto-reportaža s tribine u Resniku: nećemo smećaonicu!
27. ožujka 2008.
Zagreb 2009: Milan Bandić ili Jasen Mesić?
14. veljače 2008.
Što ako prezaduživanje grada Zagreba dovede do bankrota?
7. veljače 2008.
Maršal Tito i njegov trg
31. siječnja 2008.
Borba za grad se nastavlja
24. siječnja 2008.
Tajkunski urbanizam u Zagrebu: ne samo Cvjetni trg!
20. siječnja 2008.
Dubrava, moj kvart!
17. siječnja 2008.
Kemijski otpad nepropisno odložen na Žitnjaku
13. siječnja 2008.
Cvjetni trg: nasuprot Splićanima i Dubrovčanima, da li su purgeri odustali?
24. list. 2007.
Zagreb u srcu, kamenjar u duši!
18. rujna 2007.
Zamisli: grad bez automobila
10. lipnja 2008.
Peščenićani opet imaju vodu!
6. lipnja 2008.
Što će sirotinji voda?
15. travnja. 2007.
"Prizemljeno Sunce" ipak malo slobodnije
7. travnja. 2007.
"Prizemljeno Sunce" zatočeno u kafiću!
16. ožujka 2007.
Trnje staro bolje nego novo?
15. ožujka 2007.
Kako se Zagreb ruga biciklistima

7.2. Hrvatska

24. svibnja 2017.
Lećevica pokazuje budućnost Hrvatske: zemlja staraca, renti i smeća
23. svibnja 2017.
Dilema SDP-a: kad momčad loše igra, je li kriv (samo) trener?
2. travnja 2017.
Ljevica u Hrvata: i dalje beznadežna
12. siječnja 2017.
Instituciji suda treba prepusti, da obavlja svoj posao
2. siječnja 2017.
Hrvatska poljoprivreda iz raznih perspektiva
6. prosinca 2016.
Za dom spremni, za život nespremni
1. prosinca 2016.
Je li Božo Petrov još uvijek legalni predsjednik Mosta?
31. listopada 2016.
Hrvatska ekonomija 1848.-2016.: samostalna država donijela je vrhunac neuspjeha
19. listopada 2016.
Ministarstva okoliša i energije: od Švedske do Tonge, pa čak i Hrvatske
19. listopada 2016.
Strah od revolucije, strah od svijeta
30. rujna 2016.
Ljudi, izbori su bili regularni, nepravilnosti minimalne, ne trošite na to vrijeme!
20. rujna 2016.
Krešo Beljak je moj novi politički idol!
15. rujna 2016.
Nova lijeva stranka? Može, ako ne padne kiša…
15. rujna 2016.
HSS je bio najjači, kad je bio uz liberale i ljevicu
13. rujna 2016.
Zašto sam, ovoga puta, ostao doma na dan izbora
29. kolovoza 2016.
Zokin tata i Plenkijeva mama: filosofska opaska o autoreferenci
25. kolovoza 2016.
Desničarski ispadi predsjednika Socijaldemokratske partije Hrvatske potvrđuju županovljevsku stabilnost baruštine
22. kolovoza 2016.
Zašto životarimo u baruštini? S onu stranu "egalitarnog sindroma"
22. lipnja 2016.
Svaki hrvatski domoljub danas se s ponosom sjeća antifašističkih boraca i borkinja
5. lipnja 2016.
O pogubnosti pornografije za politički život
27. svibnja 2016.
Kurenje kurikuluma
1. svibnja 2016.
Svetost Domovinskog rata i neuspješno obredno istjerivanje Kletog
27. travnja 2016.
Povodom posjete poremećenog diktatora Hrvatskoj
22. travnja 2016.
Kako shvatiti bolesti hrvatskoga društva? Bitan značaj Josipa Županova
20. travnja 2016.
Nema pomirbe s onima koji relativiziraju tzv. NDH
18. ožujka 2016.
Most kao stranka: propast vođe i nepostojanje strukture
4. ožujka 2016.
Javno mnijenje: pesimizam i pad popularnosti Mosta
2. ožujka 2016.
Uvesti euro u Hrvatskoj?
20. veljače 2016.
Sve ću da vas izlustriram!
18. veljače 2016.
Kakve ste političke stavove imali s 15 godina?
8. veljače 2016.
Koje su dakle smjernice hrvatske vanjske politike?
23. siječnja 2016.
target="_blank">Oreškovićeva vlada - kako su pojedinačno glasali zastupnici
23. prosinca 2015.
U očekivanju Mandatara: o pravilima igre i rupama u pravilima
17. prosinca 2015.
Još jednom manipuliranje podacima o samoubojstvima branitelja
8. prosinca 2015.
Velika većina glasača Mosta je za podršku SDP-ovoj vladi
21. studenoga 2015.
Ekologija kao osnov razvoja: nešto pozitivno za svijet i za Hrvatsku
16. studenoga 2015.
O modelima buduće vlade: prilog javnoj raspravi
13. studenoga 2015.
Dječurlija se igra politike
9. studenoga 2015.
Prva računica nakon izbora: nema velikih odstupanja od anketa, osim kod Mosta
6. studenoga 2015.
Pred izbore (7): očekuje nas zanimljiva bitka, koja će se nastaviti i nakon izbora!
4. studenoga 2015.
Pred izbore (6): Usporedbe anketa 2X1, P+ i IP, te neki zaključci o preostala četiri dana
3. studenoga 2015.
Pred izbore (5): Što nam govori najnovija anketa
2. studenoga 2015.
Pred izbore (4): sistemske greške u anketama i prognoze na osnovu anketa
1. studenoga 2015.
Pred izbore (3): Kako čitati ankete
25. listopada 2015.
Pred izbore (2): zaključno o usporedbi anketa
24. listopada 2015.
Jedan zgodan mali orijentir za izbore
23. listopada 2015.
Pred izbore: o rezultatima istraživanja javnoga mnijenja
29. rujna 2015.
Predlažem. Učiteljima 50% više plaće (da, ozbiljan sam)
11. rujna 2015.
Koalicija "Hrvatska raste" planira 70 mandata
19. kolovoza 2015.
Dragovoljac.com hvali Mirelu Holy! (slikovni komentar)
18. kolovoza 2015.
Slikovni komentar: još jedna nova koalicija za spas Hrvatske
6. kolovoza 2015.
Raspoloženje birača u Hrvata: što će biti na izborima?
3. kolovoza 2015.
Oluja: kon-tekst je žudnja za svađom, koga briga za cjelovitu istinu...
13. srpnja 2015.
Izbori u Vrgorcu 2013.-2014.-2015. - usporedba
13. lipnja 2015.
Kako jedan "slobodar" može reći, da su problem antifašisti, a ne fašisti?
30. svibnja 2015.
Dio bivših branitelja: infantilizirani muškarčine, nasilnici
20. svibnja 2015.
Još jednom o nekim najvažnijim političkim problemima
19. svibnja 2015.
Ovo su pravi politički problemi, a ne Tito, Bleiburg, čardaklije i parade
14. svibnja 2015.
Josip Broz Tito - najveći Hrvat svih vremena!
5. svibnja 2015.
Nekoliko osnovnih načela za moguće bolje politike u Hrvata
2. svibnja 2015.
HDZ-ova sposobnost usisavanja interesnih grupa
1. svibnja 2015.
Kako se pokušavaj negirati HDZ-ovsko uništenje banaka 1990-ih
28. travnja 2015.
Žalosna histerija protiv cjepljenja
22. travnja 2015.
Meni je dosta te hrvatske politike i odsad je ignoriram! >:(
20. travnja 2015.
Jeftini medijski napadi na "zlu državu"
13. travnja 2015.
Tko se treba brinut za sirote bivše branitelje?
11. travnja 2015.
Ako ste domoljubi, odbacite taj ustaški pozdrav!
30. ožujka 2015.
Kako se opredjeljuju hrvatski birači
26. ožujka 2015.
Nešto o anketama javnog mnjenja (popularnost stranaka)
17. ožujka 2015.
Branitelja više nema. Trebaju nam GRADITELJI!
9. ožujka 2015.
Omiš i Dubrovnik - dva lica Hrvatske? Velika većina i dalje glasa za "uhljebe"
3. ožujka 2015.
Konzervativci i liberali u Hrvata
24. veljače 2015.
Dvije Hrvatske u ringu: ako nema kruha, ima barem igara!
3. veljače 2015.
Jedinstvo Hrvata i borba protiv loših Hrvata
20. siječnja 2015.
Je li bolje da na čelu Vlade ostane idiot, nego da dođe špija?
13. siječnja 2015.
Neke zanimljive brojke uz drugi krug izbora
5. siječnja 2015.
Predizborne ankete: Agencija 2X1 je NAJLOŠIJA!
29. prosinca 2014.
Rezultati izbora znatno se razlikuju od sve četiri ankete
27. prosinca 2014.
Neke prognoze (ne, nije promidžba!)
26. prosinca 2014.
Imajte na umu tko i što stoji iza Ivana Sinčića
22. prosinca 2014.
Uspjeh Nezavisne liste mladih u Vrgorcu. Recept za Hrvatsku?
5. studenoga 2014.
A jebo vas jednom taj registar birača!
25. listopada 2014.
Kapital i rad, tržište i država (povodom intervjua s Antunom Vujićem)
15. listopada 2014.
Između dva referenduma
28. rujna 2014.
Koliko hrastova ima u Hrvatskoj politici?
26. rujna 2014.
Suprutni trendovi na ljevici i desnici
13. rujna 2014.
SDP zaslužuje nestati s političke scene
31. kolovoza 2014.
O šefovima i liderima: možemo li prevladati autoritarni mentalitet?
21. srpnja 2014.
Raskol među "obiteljašima" zbog ekonomske filozofije?
9. srpnja 2014.
Tomislav Stockinger, umjetnik svjetske klase!
8. srpnja 2014.
Jeste li ikad čuli za TE Sisak C? A trebali bi...
7. srpnja 2014.
Kardinala za ministra!
29. lipnja 2014.
Je li antidomoljubno komemorirati žrtve ustaškoga terora?
28. lipnja 2014.
O društvenoj reakcionarnosti, ideologijama, znanosti...
17. lipnja 2014.
Željka Markić odlazi u povijest
26. svibnja 2014.
Kako je Savez za Hrvatsku ostao bez mandata?
17. svibnja 2014.
Pred izbore za EP: predviđanja i varijacije
25. travnja 2014.
Pred izbore: dve snage prvog i četiri drugog reda
17. travnja 2014.
Izađite na izbore - ne cmizdrite, da nemate za koga glasat!
27. ožujka 2014.
Tkože formirati iduću vladu?
20. ožujka 2014.
Lokalni referendumi u Hrvata
18. ožujka 2014.
Ustašoidi stalno verglaju svoje, uvijek isto
8. veljače 2014.
Još o Bosni i Hrvatskoj : o emocijama i razumu
7. veljače 2014.
Nekoliko misli glede Bosne i Hrvatske, politike i društva
19. siječnja 2014.
A čujte društvo, kako bi bilo da probamo malo "positive thinking"!?
2. prosinca 2013.
Dan poslije: Rat kultura se nastavlja
1. prosinca 2013.
Svećenici protiv vjernika, Vatikan protiv Hrvatske
30. studenoga 2013.
Pred referendum: anketa i predviđanja
1. studenoga 2013.
Vlada nam krade 3,5 lipa! Ajme strave!
8. listopada 2013.
Meni je tih političara jednostavno dosta (a i onih, koji ih biraju)
5. kolovoza 2013
Dan pobjede - bez drugih izmotavanja!
2. kolovoza 2013
Od repa riba smrdi!
23. srpnja 2013
Stupovi prosperiteta: institucije protiv kumova, ali i klijenata
21. srpnja 2013
O kumovstvu i drugarstvu - neka pojašnjenja i dopune
19. srpnja 2013.
Kumovi i drugari: kontinuitet sustava
17. lipnja 2013.
Ide mi na živce to cmizdrenje protiv EU!
30. svibnja 2013.
Događaji na Trgu žrtava fašizma 9. svibnja 1999.
27. svibnja 2013.
Lokalni izbori: HDZ i SDP u padu, ali svi ostali daleko iza!
8. svibnja 2013.
Što si radio u ratu, tata?
8. travnja 2013.
Ćirilica u Hrvata - onako malo usput izokola...
31. ožujka 2013.
Po anketi Ipsos pulsa, Ivan Pernar u Europskom parlamentu!?
29. ožujka 2013.
Kako glasati na izborima za EP
28. lipnja 2011.
Tomislav Karamarko - na tron ili u zatvor?
21. travnja 2011.
Što mi možemo učiniti za EU?
2. ožujka 2011.
Da, treba doći na prosvjed!
28. veljače 2011.
Bitan napredak na današnjem prosvjedu
27. veljače 2011.
Mi smo odgojili te huligane
25. veljače 2011.
Bitna borba za vlast ipak se trenutno vodi unutar HDZ-a
20. veljače 2011.
Rušiti Vladu - dapače! Ali što onda?
14. veljače 2011.
Krv stoljećima teče, a mržnja buja...
9. prosinca 2010
Političari su deset posto politike
6. prosinca 2010.
E baš bi svatko htio biti treći put! :)
25. listopada 2010.
Prvo ukrateš, pa onda platiš 2/3 i svi sretni
20. listopada 2010.
Alternative u Saboru 2011?
13. rujna 2010.
Šovinistička manipulacija bivšeg znanstvenika
11. rujna 2010.
Da, hrvatski i srpski su jedan jezik
10. rujna 2010.
Afera Hypo: istrage u Štajerskoj i Bavarskoj
4. svibnja 2010.
Jedna mala priča o internet operaterima, ipak s hepiendom
27. ožujka 2010.
Što bi donijeli prijevremeni izbori?
24. ožujka 2010.
Ukinimo reklame na javnoj televiziji
10. siječnja 2010.
Ivo S. out, Ivo J. in! :)
7. siječnja 2010.
Kampanja laži pristaša Milana Bandića
6. siječnja 2010.
Ivo Sanader: Fenomen desetljeća
4. siječnja 2010.
Ivo Sanader izletio kroz prozor
2. studenoga 2009.
Predsjednički izbori samo su uvod u bitnu promjenu političke scene
1. studenoga 2009.
Tko će nam biti predsjednik - Josipović ili Bandić?
25. listopada 2009.
Kriza demokracije i mougćnost autokracije u Hrvatskoj
24. listopada 2009
Milan Bandić za predsjednika? To je samo početak!
23. listopada 2009
Milan Bandić - hrvatski Vladimir Putin?
3. listopada 2009.
Hoće li jaca postati pravi vođa?
2. listopada 2009.
Izbori i ankete: problemi i greške
1. listopada 2009.
Josipović i dalje favorit - samo šteta, što nema ljevice
25. rujna 2009.
Predsjednički izbori: kako glasuju moji čitatelji
20. rujna 2009.
EPH vodi kampanju protiv socijalne države
4. rujna 2009.
Spavajte mirno: šansi za promjenu nema
28. kolovoza 2009.
Hrvatske željeznice valja razoriti
19. kolovoza 2009.
Infantilizacija hrvatskih branitelja
1. kolovoza 2009.
Predsjednički izbori: da li Ivo Josipović forsirano pobjeđuje?
30. srpnja 2009.
Treći put: Ivu Sanadera za predsjednika RH!
17. srpnja 2009.
Tako je to u politici: može se biti jeben i pošten
16. srpnja 2009.
Postati roditelj - grijeh?
5. siječnja 2009.
Podržite prosvjed liječnika - neka brinu o zdravlju, a ne profitu!
30. listopada 2008.
Umro je Ismet - Ico Voljevica
23. listopada 2008.
Neka je mir njihovim dušama: Ivo Pukanić i Niko Franjić
17. rujna 2008.
Cirkus na HTV vozi dalje, a hobotnica drži vlast
26. srpnja 2008.
Dinko Šakić i Zvonko Bušić: ikone frustriranih ekstremista
2. travnja 2008.
Prekršajna prijava protiv građanina Ive Sanadera
10. siječnja 2008.
Što nam donosi koalicijski sporazum (2): Njemačka-Hrvatska= 226-119!
9. siječnja 2008.
Što nam donosi koalicijski sporazum (1): ZERP i NATO
5. siječnja 2008.
Branimir Glavaš na samrti: pokušaj pacifističke analize
27. pros. 2007.
Štrajk glađu jedne odvjetnice: promašena metoda
17. pros. 2007.
Politika i kultura: oni iz šume protiv onih s kamenjara :)
12. pros. 2007.
Onako malo usput: što radim, i što sam snimio danas
11. veljače 2007.
Sulude provokacije pseudo-zelenih

7.3. Svijet

5. lipnja 2017.

Donald Trump, sam na svijetu: kraj američke ere

21. travnja 2017.
Izvanredni parlamentarni izbori u Velikoj Britaniji 8. lipnja
13. ožujka 2017.
Izbori u Nizozemskoj: kako će utjecati sukob s Turskom?
2. ožujka 2017.
Njemačka ususret izborima: nagli rast popularnosti socijaldemokrata!
1. ožujka 2017.
Pred izbore u Nizozemskoj: trebat će najmanje četiri stranke za sastavljanje vlade
16. veljače 2017.
Kompanije DuPont i Chemours plaćaju 671 milijuna dolara odštete zbog zagađivanja rijeke Ohio
14. veljače 2017.
Indijska vlada najavljuje da bi se do 2024. mogla potpuno okrenuti obnovljivima
4. veljače 2017.
Kako će funkcionirati svijet, u kojem Amerika više nije prvi policajac, prvi nasilnik i prvi rasipnik?
3. veljače 2017.
Donald Trump je uspješno promovirao SAD kao drugu svjetsku silu
24. prosinca 2016.
Poslovne veze Donalda Trumpa s ruskim oligarsima
23. prosinca 2016.
Liberali u globalnoj defanzivi: Može li preživjeri eko-socijalno-liberalna sinteza?
11. prosinca 2016.
Komunistička Kina brani načela slobodne trgovine : što će biti s “globalizacijom”?
23. studenoga 2016.
Donald Trump protiv vjetroelektrana: prijeti li opoziv zbog zastupanja osobnih interesa?
20. studenoga 2016.
Angela Merkel će se ponovo kandidirati za kancelarku
20. studenoga 2016.
Njemačka deset mjeseci pred parlamentarne izbore: ide li Merkel po četvrti mandat?
13. studenoga 2016.
Clinton još ima šanse postati predsjednica, a Kalifornija se možda otcijepi!
10. studenoga 2016.
Radnička klasa glasala je za Donalda Trumpa
10. studenoga 2016.
Hrvatski znanstvenici predvidjeli pobjedu Donalda Trumpa!
9. studenoga 2016.
Donald Trump je novi predsjednik SAD!
12. listopada 2016.
Sud u Africi osudio megakompaniju iz SAD da plati 75 milijadi dolara globe!
26. rujna 2016.
SAD, Japan i Kina takmiče se u gradnji dobrih odnosa s Kubom
23. runna 2016.
Rusko-turski dogovor o gradnji plinovoda u okviru globalnog nadmetanja
4. srpnja 2016.
Austrija: ponavlja se drugi krug predsjedničkih izbora
3. srpnja 2016.
Parlamentarn izbori u Australiji: još nema konačne odluke, laburisti u vodstvu
27. lipnja 2016.
Uspjeh pučana i neuspjeh Podemosa na izborima u Španjolskom : je li Brexit utjecao?
21. lipnja 2016.
Dva dana pred referendum: UK ipak ostaje u EU?
23. svibnja 2016.
Predsjednički izbori u Austriji: rezultat još nije poznat
14. svibnja 2016.
Ponovljeni izbori u Španjolskoj (i opaske o eurozoni, Francuskoj idr.)
27. travnja 2016.
Povodom posjete poremećenog diktatora Hrvatskoj
23. travnja 2016.
Izbori za predsjednika Austrije: referendum o politici prema migrantima?
9. ožujka 2016.
Izbori u Slovačkoj: burne promjene političke scene i vjerojatna kriza vlasti
21. prosinca 2015.
Nakon izbora u Španjolskoj: nova lijeva anti-austerity vlada?
27. studenoga 2015.
Od Poljske do Sirije: autoritarnost, vjera, socijalna briga…
26. studenoga 2015.
Portugal dobio vladu ljevice
10. studenog 2015.
Portugal: lijeva koalicija uzdrmana, ali izdržala pritisak financijskih i političkih moćnika
27. listopada 2015.
Centralni komitet KP Kine preprema 13. petogodišnji plan
26. listopada 2015.
Politička kriza u Portugalu: možda važnija za budućnost Europe nego u Grčkoj
19. rujna 2015.
Izbori u Grčkoj: hoće li Siriza ostati na vlasti?
18. rujna 2015.
Stranci siluju naše žene!?
14. rujna 2015.
Prirodni plin iz Rusije u EU ići će proširenim “Sjevernim tokom” (osim ako možda ipak ne)
22. srpnja 2015.

Eurozona je mrtva. Može li se spasiti Europska unija?

18. srpnja 2015.
Socijaldemokrati (ponovo?) u obrani kapitalista?
14. lipnja 2015.
Zašto je danas važan antifašizam
9. lipnja 2015.
G7 za svijet bez fosilnih goriva!
16. svibnja 2015.
Srbi vole luzera, đenerala Dražu
28. veljače 2015.
O Grčkoj i Ukrajini, Njemačkoj i Francuskoj, Rusiji i Europskoj monetarnoj uniji
23. veljače 2015.
Grčka i Njemačka - dve strane istog novčića?
29. kolovoza 2014.
Nas i Rusa dvjesta miliona...
28. kolovoza 2014.
Kako se lažima kreira mržnja
24. lipnja 2014.
Generalni sekretar NATO-a: zelene plaćaju Rusi!
9. lipnja 2014.
Dakle, ta Ukrajina...
1. lipnja 2014.
Desničarske grupacije u Europskom parlamentu
11. ožujka 2014.
Amerikanci i klimatske promjene: žestoki raskol republikanaca i demokrata
2. ožujka 2014.
Europski izbori: slijedeći sastav EP imat će znatno šira ovlaštenja
1. ožujka 2014.
U spomen borcu za slobodu i demokraciju
23. veljače 2014.
Korisnost i opasnost cijepljenja: kako o tome govoriti
16.veljače 2014.
Doviđenja u slijedećem ratu
15. veljače 2014.
Znanost, biznis, ekologija i društvene borbe oko čiste energije
7. prosinca 2013.
Njemačka nastavlja s preobrazbom energetskog sustava
17. lipnja 2013.
Ide mi na živce to cmizdrenje protiv EU!
24. travnja 2013.
Globalni kapitalizam i Europska unija
20. veljače 2011.
Novosti iz europske politike: čitajte i podržite!
17. veljače 2011.
LIjevo i desno protiv EU
8. veljače 2011.
Čuvajte se jednostavnih odgovora!
7. veljače 2011.
Kairskigradsmeća: živjeti od krpeža
6. veljače 2011.
Tunis i Egipat: Narod protiv diktatora i protiv globalnog imperija
7. prosinca 2010.
Bolji život za sve? Učimo od Brazila!
3. prosinca 2010.
Devet tisuća milijardi dolara
20. kolovoza 2010.
Treći blok, treći put... što ljevica i zeleni mogu ponuditi
1. lipnja 2010.
Izaelski napad: priopćenje Zelene liste
Izraelski teroristički napad na humanitarni konvoj
8. svibnja 2010.
Zelena stranka u Parlamentu Velike Britanije
24. prosinca 2009.
Hrvati i Kurdi: Akcija solidarnosti
1. siječnja 2009.
Prosvjed solidarnosti s palestinskim narodom u Gazi
5. studenoga 2008.
Nova energija za SAD - nova energija za Hrvatsku?
13. listopada 2008.
Nobelova nagrada za ekonomiju žestokom kritičaru neoliberalizma
12. listopada 2008.
Novac: Iluzija, koja će uništiti svijet
15. srpnja 2008.
Sramotna posjeta bijelog broda smrti
9. lipnja 2008.
Donosi li Obama promjene, ili promjene donose Obamu?
18. pros. 2007.
Bankar siromašnih
16. list. 2007.
Kako Al Gore nije postao predsjednik SAD


8. POEZIJA, HUMOR, FOTOGRAFIJE I RAZNO:

8.1. Moje pjesme

20. kolovoza 2015.
U mojim snima... (haiku)
24. rujna 2013.
Dva aktualna politička ošikua
3. listopada 2010.
Ošiku uz doručak
27. veljače 2010.
Znak proljeća: slika i pjesmica
23. prosinca 2009.
Dvostruka bljuzga jutros
14. prosinca 2009.
Sretan prvi dan snijega!
30. studenoga 2009.
Ošiku! Za početak radnoga tjedna. :)
29. studenoga 2009.
Nekoliko socijalnih ošikua (pjesmice, slične haikuu)
28. studenoga 2009.
Nekoliko haiku pjesmica
20. studenoga 2009.
Opet izdani radnici
15. studenoga 2009.
Bilješka o mojedm djetinjstvu: jedan haiku
14. studenoga 2009.
Sedam haikua (3)
8. studenoga 2009.
Haiku: moja vlastita teorija :)
7. studenoga 2009.
Sedam haikua (2)
31. listopada 2009.
Sedam haikua
22. rlistopada 2009
Dva zagrebačka haikua
21. listopada 2009
Alan Ford i Superhik - pjesnička posveta
20. listropada 2009
Dva uzorna haikua!
19. listopada 2009
Jutarnji haiku i noćni limerik
12. listopada 2009
Stihoklepstvo: čamotinja jesenja
19. listopada 2008.
Pacifistova himna bogu osvete
29. rujna 2007.
Kiro odsviro: pjesmica za rastanak

8.2. Fotografije i foto reportaže:

Mojih fotografija ima uz razne izvještaje s događanja, ponekad čak piše "foto reportaža" u nazivu članka. Ovdje navodim samo dnevnike u kojima su fotografije osnovni, a ne prateći sadržaj.

24. srpnja 2015.
Što je bilo pet megabajta godine 1956.
18. svibnja 2010.
Varšavska: Foto izvještaj
6. svibnja 2010.
Zrinjevac u sivom, bijelom i zelenom
27. veljače 2010.
Znak proljeća: slika i pjesmica
16. listopada 2008.
Big Cat is Watching You!
8. listopada 2008.
Zapis iz Baške
5. rujna 2008.
Kratka šetnja Labinom
28. kolovoza 2008.
Park Maksimir, Zagreb, ljeto 2008.
4. ožujka 2008.
Mala foto reportaža: Traže prodavačice... a neki i prodavače! :)
10. veljače 2008.
Foto reportaža: Na Cvjetnom (špica), jedne subote u podne

8.3. Vicovi i ine šale:

20. rujna 2016.
Krešo Beljak je moj novi politički idol!
20. veljače 2016.
Sve ću da vas izlustriram!
8. prosinca 2015.

5. prosinca 2014.
Južni Hrvati, ne nasjedajte Orjuni!
5. ožujka 2013.
Filozofske pouke: Lorelai Gilmore o Bogu
3. studenoga 2010.
Trebaju nam privatne vojske!
22. prosinca 2009.
Vic dana: Kauboj i Biblija
19. prosinca 2009.
Vic dana: Što žene vole čuti
17. prosinca 2009.
Vic dana: Skrivena sila
16. prosinca 2009.
Vic dana: Vrijeme je za školu
15. prosinca 2009.
Vic dana: Pogrebna povorka
30. srpnja 2009.
Treći put: Ivu Sanadera za predsjednika RH!
23. srpnja 2009.
Hrvati, narod najstariji
19. srpnja 2009.
Sretno, biciklisti! Vozite na vlastitu odgovornost
5. svibnja 2009.
Kako me je razotkrio Ivan Zvonimir Čičak :)
20. prosinca 2008.
Sjedim u tjambaju i idem na jebjo
10. prosinca 2008.
Bandić kupuje tenkić :)
2. travnja 2008.
Prošao je Prvi April. A kao da nije...
1. travnja 2008.
Teška blamaža redakcije "Nacionala"!
21. siječnja 2008.
Muška pravila

8.3.1. Slikovani komentari

2. listopad 2015.
Ćaća se vraća...
26. rujna 2015.
Transvestije
18. kolovoza 2015.
Još jedna nova koalicija za spas Hrvatske

8.4. Knjige i filmovi:

29. rujna 2016.
Čitao sam knjigu "Marsovac" (Andy Weir), pa ako vas možda zanima…
5. lipnja 2016.
O pogubnosti pornografije za politički život
2. lipnja 2015.
Pandža koja se navila nad Amerikom
26. travnja 2014.
Igre gladi, Delirij, Divergent...
23. rujna 2009.
Nikoletina Bursać: Obračun s Bogom
18. srpnja 2009.
ČItajte knjige! Surfanje nije dovoljno
1. siječnja 2008.
Knjige i svjetovi, bijegovi i vizije


8.5. Šah:

1. listopada 2010.
Jedan šahovski turnir, bez značaja za čovječanstvo

8.6. Kućni ljubimci:

22. rujna 2008.
O zerdavu, i o macama
20. rujna 2008.
Mali izgubljeni zerdav
27. kolovoza 2008.
Šest spašenih mačića traži dom

8.7. osobno

7. kolovoza 2009.
Znam da je djetinjasto, ali ipak sam kupio tu majicu!
21. ožujka 2008.
Video za sretan prvi dan proljeća


Free Web Counter
Free Web Counter

 Poveznice (linkovi)


Create Your Badge



Ekološka ekonomija
(blog na wordpress.com)


Stranica "Ekološka ekonomija"
(facebook)


Mudroljublje
(blog na wordpress.com)

Vijesti


ZaMirZINE


Environmental News Network


Indymedia


The Guardian



Vijesti iz ekologije, Hrvatska:


Alert – Nezavisni magazin za okoliš.
Biologija.com
Biologija.com.hr - zanimljiv znastveno popularni sajt.
Ekologija.com.hr
Ekologija.com.hr -.internet magazin

Ekologija.hr – Slobodna komunikacijska platforma za suradnju i razmjenu informacija o zaštiti okoliša, prirode i društvenoj pravdi. Sustav "Otvorenog izdavaštva ("Open publishinga").

H-alter – Novine H-rvacke ALTER-native, rubrika "Ekologija".

Energetika-Net – Portal koji, uz ostalo, donosi mnoge vijesti iz ekologije i obnovljivih izvora energije.

Okolišnonovinarstvo
(blog)

ZaMirZine – Novine za civilno društvo i urbanu kulturu, rubrika "Okoliš"

Mnoge vijesti iz zemlje i svijeta donose
sajt udruge "Kneja" i
sajt udruge "Kameleon".

Aktivne udruge za okoliš u Hrvatskoj

Donosim mrežne adrese nekih udruga i mreža udruga za okoliš u Hrvatskoj. Navedeni su samo sajtovi koji su "živi", donose vijesti o aktivnostima i druge sadržaje (ažurirano početkom listopada 2009.). Najbogatiji sadržaj donose sajtovi udruga "Kameleon", "Kneja", "Prijatelji životinja", "Zelena akcija" i "Zelena Istra".


Zeleni forum. – mreža udruga građana/ki s područja zaštite prirode i okoliša u RH koje se bave javnim zagovaranjem

Mreža zelenih telefona Hrvatske


Inicijativa "Pravo na grad" – Kampanja protiv prekomjerne ekonomske eksploatacije prostora na području grada Zagreba (protiv projekta "Cvjetni prolaz"), koju su pokrenule organizacije civilnoga društva s područja mladih i nezavisne kulture


Barbarinac- Udruga za zaštitu okoliša (otočić Barbarinac u Kaštelanskom zaljevu, na kojem se nalazila tvornica "Salonit")

Udruga Baobab (Koprivnica)

BIUS - Udruga studenata biologije (Zagreb)

Brodska ekološka udruga ZEMLJA (Slavonski Brod). Aktivna prvenstveno u obrazovanju i zaštiti prirode

Centar za kompost Osijek – Udruga koja popularizira proizvodnju prirodnog gnojiva kompostiranjem.

Caput Insulae (Beli na Cresu).Istraživačko-edukacijski centar. Temeljna djelatnost: integralna zaštita bjeloglavih supova.

DOOR – Društvo za oblikovanje održivog razvoja. Multidisciplinarna grupa stručnjaka, koja promiče održivi razvoj, posebice u energetici

Ecologica – Organizacija za održivi razvoj. Djelovanje usmjereno je na analizu politike, izobrazbu i zagovaranje iz područja zaštite okoliša, poljoprivrede i održivog ruralnog razvitka

Eko art centar "EIA" – Udruga za ekologiju i kulturu (Bale). Članica Global Ecowillage Network

Eko Kvarner – Udruga za zaštitu okoliša i prirode i promicanje održivog razvoja

Ekooptimist - udruga za održivi razvoj (Dubrovnik)


Eko-Zadar – Udruga za promicanje ekološke proizvodnje hrane i zaštite okoliša

"Franjo Koščec" – Udruga za zaštitu i unapređenje okoliša (Varaždin)

Greenergo – Udruga za razvitak i promicanje ekološki prihvatljviih izvora energije i promicanje korištenja ekoloških vozila

Hrvatska stručna udruga za sunčevu energiju

Hrvatska udruga stručnjaka zaštite prirode i okoliša. Cilj udruge je da u provedbi zaštite prirode i okoliša dominiraju praktična stručna znanja i profesionalizam

Institut permakulture Hrvatske

Kameleon – udruga za etiku i kreativnost medija. Ekologija je među glavnim područjima interesa

Kneja – Društvo za kulturu i suživot s prirodom (Čakovec). Sajt je oblikovan kao portal i donosi brojne vijesti iz svijeta

Lijepa naša Neretva – Udruga Lijepa naša za Dubrovačko-neretvansku županiju. Koncipirano kao blog, koji vodi predsjednica udruge Ana Musa

Prijatelji životinja - udruga za promoviranje prava životinja i vegetarijanstva. Također ima i aktivnosti o okolišu i održivom razvoju općenito

Slap - udruga za očuvanje hrvatskih voda i mora

Hrvatska udruga stručnjaka zaštite prirode i okoliša


Sunce – Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj (Split)
(blog)
Svijet reciklaže - 3r

Udruga oboljelih od karcinoma Sisak – blog

Udruga za zaštitu divljih životinja (AWAP)

Zelena akcija – Najjača udruga za okoliš u Hrvatskoj, članica Friend of the Earth i partner WWF-a

Zelena Istra –Udruga građana za zaštitu okoliša i prirodnih bogatsava te društvenu pravednost

Zeleni Osijek – Udruga za zaštitu prirode i okoliša

ZEUS: Zaštitarsko-ekološka udruga Senjar (Donja Dubrava). Bavi se ponajviše zaštitom rijeke Drave

ZMAG: Zelena mreža aktivističkih grupa – udruga koja okuplja organske vrtlare, praktičare primjenjivih energetskih tehnologija iekološkog graditeljstva, dizajnere permakulture, istraživače i ekološke aktiviste

 Svjetonazorska načela
NAČELA EKOLOGIZMA

1. Čovjek je dio prirodne cjeline biosfere, koja je ograničena.
2. ''Eko-logija'', kao znanost koja proučava temeljnu "logiku" djelovanja biosfere, nadređena je ''eko-nomiji'', koja je posebna vještina.
3. Ekonomija se ne može dugoročno zasnivati na neograničenom rastu.
4. Sve strategije i politike moraju se zasnivati na načelu održivosti.
5. Održivost podrazumijeva tri komponente, koje moraju biti zadovoljene: ekološka, socijalna i ekonomska.
6. Potreba za osobnim rastom jedna je od osnovnih potreba ljudskog bića. Ona se međutim mora okrenuti ka drugim vrijednostima, a ne materijalnom obilju i vladanju nad prirodom.

 27.11.2015., petak

Od Poljske do Sirije: autoritarnost, vjera, socijalna briga…

Nova poljska konzervativna vlada pokazuje mišiće i zube u prvih desetak dana od konstituiranja (A silent coup in Poland?).

Poljska- Jaroslaw Kaczinski i Beata SzydloBivši šef Ureda za borbu protiv korupcije, koji je u ožujku o.g. bio osuđen na tri godine zatvora zbog korumpiranosti, imenovan je koordinatorom tajnh službi a predsjednik države udijelio mu je pomilovanje. Skidaju s programa kazališne predstave i prijete medijima. Uspjeli su osigurati dvotrećinsku većinu u Sejmu za brzinsko smjenjivanje pet članova Ustavnoga suda (za razliku od Hrvatske, previše liberalnih).


Socijalna isključenost mladih

Spomenuo sam Poljsku u tekstu o Portugalu (Portugal dobio vladu ljevice), prenoseći komentar u "The Guardianu", koji povezuje izbore i socijalnu situaciju u Poljskoj i Portugalu. U potonjem je neki dan konstituirana ljevičarska vlada, ali postoji zajednička društena baza.

»Mlada generacija u Poljskoj, koja je u visokom postotku glasala za desničarsku Stranku prava i pravde, vide sebe kao žrtve: muče se za dobivanje dostojnih poslova, ili idu preko granice da ih nađu, a troškovi stanovanja su vrlo skupi. (…) "Očiti zaključak jest da su sreća i perspektiva mladih žrtvovane da bi kompanije, kako lokalne tako i međunarodne, postigle veće profite za svoje investicije." (…) Slično je u Portugalu, samo što tamo za mlade uopće nema posla, čak ni prekarnih.(…) dnevnik Dziennik Gazeta Prawna komentira potpuni slom ljevice, koja nije osvojila nijedan mandat: "To ne iznenađuje, jer je njihov program uvelike preuzela “Pravo i pravda”.«

U Hrvatskoj, još nismo suočeni s takvom situacijom; HDZ-u nije palo napamet razvijati tu vrstu retorike, a ni drugima na desnici. "Živi zid" ponudio je samo rudimentarni aktivizam i nekoliko primitivnih parola, ali i s time je privukao znatan broj glasova mladih. Neko sličan mogao bi munjevito privući glasove starih, ako počnu kasniti isplate mirovina.


Desnica s lijevim ekonomskim programom?

Zanimljivo je dalje pratiti i analizirati to o "lijevom" (socijalnom, anti-austerity) ekonomskom programu. Ta je tema zapostavljena u velikoj većini komentara i polemika o desničarskim vladama u Mađarskoj, Slovačkoj, Poljskoj, Rusiji idr. (Bjelorusija je poseban slučaj).

U kojoj mjeri one nude stvarnu alternativnu neoliberalnoj paradigmi u ekonomskim politikama, strategiji i osnovnim koncepcijama (ekonomskom "svjetonazoru" ili "filozofiji")?

Uvjetuju li društvene strukture, mentaliteti i tradicije da na istoku Europe takve alternative može uspješno zastupati i braniti samo nacionistička i kulturalna ("svjetonazorska") desnica? Povijesno iskustvo nameće uznemirujuće analogije s usponom fašizama (nacionalni socijalizam, klerofašizam).

Svakako treba imati na umu i to, da centri moći u Europi doduše izražavaju nezadovoljto autoritarnim desnim tendencijama u nekim istočnim zemljama, ali su na pojavu Sirize reagirali krajnje surovo (odbijajući svaki ustupak, čak i protivno preporuci Međunarodnog monetarnog fonda), a retorski oštro i na najavu ulaska radikalne ljevice u portugalsku vladu. Izgleda da je danas ljevica opasnija, za razliku od situacije prije 15 godinakad je Jorg Heider ušau u austrijsku vladu, a tadašnja EU (socijalisti su bili na vlasti u većini država) oštro reagirala. Drugačije je van Europe.


Islamski fundamentalisti i socijalni programi

U islamskim zemljama, nakon propasti ljevičarski autoritarnih režima, modernisti zastupaju ideje osobne slobode i sekularnosti, ali su obično u ime slobodnoga tržišta protiv socijalnih programa vlade. Time zastupaju interese globalnog financijskog kapitala, stranih kompanija, autoritarnih režima te kronističkih mreža vlade i uskih slojeva bogataša. Patronatsko-klijentelističke veze povezuju političke lidere s klijentelističkim grupama, uglavnom relativno uskim dijelom srednje klase, za razliku od npr. Hrvatske, Italije ili Rusije gdje su mreže šire.

(Pogrešna je mantra malobrojnih, ali glasnih hrvatskih slobodnotržišnih fundamentalista da je jak ekonomski utjecaj države, odnosno političke elite, suprotan neoliberalizmu. Oni se savršeno nadopunjuju. Glorifikacija slobodnoga tržišta u ime načela slobodne konkurencije u praksi znači podržavanje interesa jakih, koji na tržištu pobjeđuju i zatim konkurenciju potiskuju, stvarajući monopole, oligopole i kronističke veze s političkim liderima. To je očito kod zaštite interesa banaka, trgovaca i uvoznika.)

Nasuprot tome, islamisti često nude siromasima djelatne mehanizme socijalne potpore. Pisao sam o tome u članku Klimatske promjene i izbjegličke krize, na blogu Ekološka ekonomija. Citiram nekoliko znanstvenih studija i izvještaja, s naročitim naglaskom na Siriju.

Vitalno je ovdje imati na umu da aktualna kriza nema samo jedan uzrok. U godinama 2006.-2010. Siriju je pogodila jaka suša, koja dovodi do katastrofe u poljorivredi. Predsjednik Bashar al-Assad nije davao potpore običnim farmerima, nego samo političkim saveznicima. Milijun i pol seljaka došlo je u gradove, a u zemlji je već bilo između 1,2 i 1,5 milijuna izbjeglica iz Iraka. Vlada je ukinula subvencije, pa su cijene hrane udvostručene. Na prosvjede, režim je reagirao surovo i time pritisnuo okidač građanskoga rata, koji je doveo do strašnih razaranja.

Nije neobično da umjerenjaci bivaju potisnuti kako se rat zaoštrava, a nameću se najfanatičniji. Ali bitno je shvatiti da islamski fundamentalisti među masama siromaha nisu samo nalazili dovoljan broj očajnika koje mogu mobilizirati, nego su njihove organizacije tijekom krize pružale istinsku socijalnu podršku.

One se protiv vlade, domaćih bogataša i stranih kompanija mogu pozivati na islamska vjerska načela i tradicije, kao što se u Europi konzervativci mogu pozivati na kršćanska načela i tradicije.


Socijalna alternativa jest nužna

Nisam u stanju procijeniti, koliko su parole obrane nacionalnih ekonomskih interesa i zaštite širokih slojeva naroda zasnovane na stvarnim ekonomskim strategijama, a koliko su tek isprazne parole, u interesu domaćih bogataša. Situacije u raznim zemljama svakako su različite.

Takva alternativa neoliberalnoj paradigmi u svakom slučaju jest potrebna, prvenstveno u zemljama koje su na ekonomskoj periferiji globalizirane ekonomije pod vlašću financijskog kapitala. Ali potreba postoji i u zemljama centra, o čemu u posljednjih nekoliko mjeseci svjedoče usponi otvorenih socijalista Jeremya Corbyna i Bernia Sandersa u UK i SAD.

Hrvatska je drugačija, jer nije u krizi: sustav socijalne podrške funkcionira izvrsno, a desničarski lideri bez prosvjeda svojih klijenata otvoreno održavaju kronističke veze s ekonomskim moćnicima. Zato se trenutno svi mogu 105% slagati o potrebnim reformama, a da se ne promjeni ništa bitno. Tako će i trajati, dok se ne promijeni.
- 19:28 - Komentari (5) - Isprintaj - #

 26.11.2015., četvrtak

Portugal dobio vladu ljevice

Dobra vijest iz Portugala: predsjednik republike Anibal Cavaco Silva je popustio i imenovao za predsjednika vlade šefa socijalista, Antonia Costu, koji je okupio većinu u parlamentu (Skupštini Republike): koalicija socijalista, Lijevog bloka, komunista i zelenih ima 122 od 230 zastupnika.

Portugal 15-11-08 lideri ljevice potpisuju koalicijuOvo je, nakon Grčke, drugi put da u nekoj zemlji EU na vlast dolazi anti-austerity ljevičarska vlada.

Slijedeći zanimljivi parlamentarni izbori su u Španjolskoj, 20. prosinca. Španjolski socijalisti bi se mogli naći pred istim izborom: savez sa strankama desnog centra ili s ljevicom. (Vrlo je jaka međutim, uz ljevičarski "Podemos", i druga nova stranka, Ciudadanos ("Građani"), usmjerena na liberalne ekonomske reforme - hrvatski Most donekle podsjeća na njih.)

Costa je obećao predsjedniku Republike da će poštovati pravila Eurozone u koncipiranju državnoga proračuna za 2016. te da neće dovoditi u pitanje obaveze Portugala kao članice NATO-a.

Kao osnovicu programa svoje vlade, najavio je napuštanje orijentacije na ostvarivanje konkurentnosti portugalske ekonomije kroz niske nadnice, te fokus na javno zdravstvo, obrazovanje i socijalnu sigurnost. Također se očekuje da će nova vlada odustati od programa privatizacije javnih poduzeća, kojeg je donijela prethodna vlada.

U siječnju su izbori za novog predsjednika Republike. U anketama zasad kandidat desnoga centra vodi.

Kao što sam prije pisao, mogući ulazak anti-austerity ljevice u vladu izazvao je negativne reakcije financijskih tržišta i nekih političkih lidera u važnim zemljama EU. Međutim, komunisti i Lijevi blok su odustali od nekih svojih radikalnih zahtjeva (izlazak iz NATO-a i eurozone, nacionalizacije u ključnim sektorima privrede).

Kao i u slučaju Sirize, pitanje je koliko je stvarno oznaka "radikalnosti" opravdana. Ono što faktički zastupaju i traže su s jedne strane programi lakše otplate pa i otpisa dijela dugova (u čemu je grčkoj vladi dao podršku i MMF!), a s druge, ekonomske i socijalne strategije koje je prije 30-ak godina zastupala socijalna demokracija zapada.

Ekonomist Eduardo Catroga, koji je bio ministar financija 1993.-1995. u vladi kojoj je na čelu bio sadašnji predsjednik Republike, rekao je da je pritisak ljevice protiv nužnih strukturalnih reformi veliki rizik Costinoj vladi. On može ugroziti rast, jer je protivan globaliziranoj tržišnoj ekonomiji. »Produbljivanje strukturalnih reformi je potrebno da se nastavi proces prilagodbe Portugalskog gospodarstva globalizaciji, tj. rastućem međunarodnom takmičenju u privlačenju ušteda i investicija.«

On je tu jednostavno ukazao na globalne odnose moći: svaka se država, osim nekolicine najjačih, mora takmičiti u privlačenju financijskog kapitala, da bi nacionalno gospodarstvo funkcioniralo. A financijski je kapital globalan i sposoban nametati svoje uvjete.

Prenosim, za kompletniju informaciju, neke naglaske iz dva prethodna moja članka o Portugalu.

Članak od 10. studenoga (nakon glasanja o programu vlade desnog centra): Lijeva koalicija uzdrmana, ali izdržala pritisak financijskih i političkih moćnika.

(...) Jedan zanimljiv komentar, još iz 5. listopada, koji nisam spomenuo u prethodnom tekstu: Europe’s left-wing moment is dying. Autor, Mike Bird, pisao je, usprkos znatnom povećanju glasova ljevice, da su »izbori pokazali da europska ljevica ponovo počinje posrtati, manje od godine nakon nevjerojatne izborne pobjede Sirize u Grčkoj«. Naveo je podatke o dobrom ekonomskom oporavku Portugala, kao i Španjolske, u kojoj radikalna lijeva stranka Podemos, sestrinska Sirizi i portugalskom Lijevom bloku, danas bilježi znatno manju potporu u anketama nego početkom godine. (...) U Grčkoj, pisao je, Siriza je nakon šest učinkovito neutralizirana brutalnoj fiskalnom politikom Eurozone. Ono što im je sad preostalo je poštenija distribucija stezanja kaiša – tek malo promjenjena nijansa austerity. To je bila poruka ljevici i drugdje u Europi.

Bird nije očekivao ovu koaliciju u Španjolskoj, koja ponovo dovodi anti-austerity ljevicu na vlast.

Britanski ljevičarski "Guardian", u članku objavljenom 26. listopada, povezao je situaciju u Portugalu s izborima u Poljskoj ,gdje je uvjerljivo pobijedila desnica.

Mlada generacija u Poljskoj, koja je u visokom postotku glasala za desničarsku Stranku prava i pravde, vide sebe kao žrtve: muče se za dobivanje dostojnih poslova, ili idu preko granice da ih nađu, a troškovi stanovanja su vrlo skupi. (...) »Očiti zaključak jest da su sreća i perspektiva mladih žrtvovane da bi kompanije, kako lokalne tako i međunarodne, postigle veće profite za svoje investicije.« (...) Slično je u Portugalu, samo što tamo za mlade uopće nema posla, čak ni prekarnih.(...)

U Poljskoj, dnevnik Dziennik Gazeta Prawna komentira potpuni slom ljevice, koja nije osvojila nijedan mandat: »To ne iznenađuje, jer je njihov program uvelike prezela “Pravo i pravda”.«

Članak od 26. listopada (nakon vijesti da je predsjednik države za predsjednika vlade imenovao Pedra Pasosa Coelhaiz koalicije desnog centra): Politička kriza u Portugalu: možda važnija za budućnost Europe nego u Grčkoj.

Prije izbora, izgledalo je malo vjerojadno da bi SP mogla dogovoriti poslijeizbornu koaliciju s dvije snage radikalne ljevice. (...) između socijalista i komunista postojala je gorka svađa još od rušenja diktature prije 40 godina; u širem povijesnom okviru, to je dio raskola radničkih stranaka starog stotinu godina. (...)

Političkim kompromisom između umjerene i radikalne ljevice stvoren je program buduće vlade koji, piše Evans-Pritchard, obnavlja keynesianske strategije koje je socijalna demokracija odbacila 1990-ih, usmjerene na makroekonomske poticaje ekonomije kroz državnu potrošnju, prvenstveno za obrazovanje i zdravstvo; one su nespojive s fiskalnim mjerama koje nameće EU.

Problem strategije "strogosti", koje se širom svijeta nameću kao metoda da se riješe dužničke krize, da bez poticaja BDP čak i u dobra vremena stagnira, a kad se dogodi slijedeća recesija situacija će se naglo pogoršati. U ime obrane eura, radi se ono što se puno puta događalo tijekom 20 stoljeća, naročito u Latinskoj Americi. Siriza je bila zdrobljena i prisiljena na predaju jer se usudila suprotstaviti eurozonskoj ideologiji. Sad portugalskoj ljevici prijeti jednako bacanje u stroj za mljevenje mesa. (...)

Socijaldemokrati su se našli u procijepu: da bi ostali moguće vladajuće opcije, prilagodili su se općem valu neoliberalizma i globaliziranog financijskog kapitalizma; a ipak su morali pokazivati određeno suprotstavljanje. Tako su počeli gubiti podršku na obje strane, s biračima koji se okreću radikalnijoj ljevici (Siriza, Podemos u Španjolskoj, pa i Die Linke u Njemačkoj idr.) ili pak centrističkim ili čak desnim strankama.

Što će biti - vidjet ćemo. Vrijedi pratiti. Možda na kraju bude, ponovo, faktička kapitulacija nacije pred globalnom moći i rada pred kapitalom; a možda, ipak, i ne. Nije uvijek bilo ovako i vjerojatno nije nužno da tako bude zauvijek.
- 07:11 - Komentari (0) - Isprintaj - #

 22.11.2015., nedjelja

Za politiku i još više za polis, ideje i ideologije su bitne, jer bez njih nema vizije i strategije

Čitam svoje stare tekstova i promišljam, što meni samom nešto znači i govori i danas, ili možda nešto može značiti i drugima. Ovo je drugi dio jednog članka, objavljenog na osobnom blogu 19. veljače 2011.. Osim ispravki tipfelera, samo jedan dodatak [u uglatoj zagradi].

theory betweenIdeja su važne. Dnevni pragmatizam ima svoje prednosti, ali stvara probleme ("eksterne troškove"), koji se na dulji rok gomilaju. I birači od stranaka traže, da imaju ideje - iako možda ni sami toga nisu svjesni.

Politička stranka mora nuditi i kretati od nekog sustava ideja, ideologije, idejnog jezgra, da bi na dulji rok napredovala.

Ne mora naravno ideologija biti kruta, dogmatična, totalitarna. Uvijek je moramo u praksi propitivati. Svaki skup ideja oslikava svijet manje ili više osiromašeno, pa ga se u svakodnevlju ne treba držati "kao pijan plota".

Ali tvoj sustav političkih ideja je također sidro, da se sagledavaju vizije, a da one ne budu puko eskapističko maštanje. Uže, koje povezuje ono što jest i predodžbu o onome, što treba biti.

Ja sam u ideologiji zadrt, ali sam u politici fleksibilan. Nema recepta, gdje je granica između toga da se razumno prilagodiš, i toga da se prodaš. Niti između toga da zadovoljiš svoju taštinu, i da sve podrediš svojoj ambiciji. Zato politika i jest posebna vještina, nesvodljiva na teoriju.

Ljudi su proturječni. Neki ljudi, unatoč svemu, iako su tašti i ambiciozni, ipak istovremeno nešto rade i za ideale, za opće dobro, za pomoć drugima.

Kad su kretale političke stranke u Hrvatskoj, godine 1989., govorilo se o idejnim konceptima liberalizma, socijalne demokracije, demokršćanstva, nacionalizma. Ubrzo se s tom gnjavažom prestalo. Sve stranke postale su eklektične u idejama, posve uronjene u dnevno političarenje. Ideologije su proglašene staromodnim. Svi su prihvatili onu kombinaciju ideja, koja je tog trenutka u svijetu vladala (neoliberalizam u ekonomiji, protektivna a ne razvojna demokracija, kombinacija individualističkog liberalizma i umjerenog konzervativizma).

[Sad bih još tu samo dodao važnost socijalne strukture s onu stranu političke nadgradnje: žilavost kronističko-patronsko-klijentelističkog sustava. Taj sustav nastao je u godinama nakon 2SR i održava se usprkos promjeni političkog režima i državnog okvira. "Politika" se svodi na borbu posebnih interesa. Velika većina birača nije zainteresirana da se ta politikantska igra transcendira prema općim interesima i dugoročnoj viziji; sve taktika, ništa strategija. Rezultat? Mladi bježe.]

Već dvadeset godina, kad spomenem tu svoju sklonost idejama i usustavljanju ideja (ideologijama), objašnjavaju mi, uz ironičan smješak, kako je to prazno laprdanje, jer politika nije i ne treba biti ništa drugo, nego dnevno laviranje, pragmatizam i demagogija, a stranački programi su niz šupljih fraza i dobrih želja - nitko to ozbiljno ne shvaća.

Imamo "zelene" koji ne bi znali reći koja su četiri "stupa" zelene politike, "liberale" koji su zapravo čisti konzervativci, "socijaldemokrate" koji se ne usude izustiti riječ "radnik", "pravaše", koji se preneraze kad im kažeš kako je Ante Starčević slavio Veliku Francesku Revoluciju i mrzio popove.

Oni pak, koji na seminarima i okruglim stolovima o idejama, konceptima i vizijama mudruju, uvelike rezignirano prihvaćaju, da ih "oni gore" neće slušati. Odnosi moći i trenutni kratkoročni interesi moćnih uvijek će presuditi.

Duchampa nad Eve BabitzGdje smo sada svi zajedno, nakon dvadeset godina "razboritog pragmatizma"? Koliko birači vjeruju svim strankama zajedno, svim političarima zajedno? Na kratke staze - funkcinira. Na dulji rok - nazaduju stranke, nazaduje politika, gubi se legitimitet, nazaduje država, nakupljaju se frustracije.

Govorim o razlici između taktike i strategije. Kao šahist, koristim tu metaforu borbi. Šahist amater, koji ima iskustva i dobro računa poteze ali nema obrazovanja o načelima igre, uvijek se pita koji je najbolji slijedeći potez. I možda nijednom neće napraviti očitu grešku, ali će nakon 20 poteza protiv majstora najednom shvatiti da je izgubljen. Jer, majstor uvijek osmišljava dugoročnu strategiju.

Nakon dvadeset godina slijepog posrtanja, pod vodstvom dobrih taktičara a bez ikakve strategije (prvih deset godina imali smo na čelu anakronog ideologa, čije su ideje bile samo maska za hapanje), okruženi smo ruševinama nekadašnjih nada. "Nismo se za ovo borili": slušao sam to kao mladić, slušaju to opet mladići od moje generacije.

Loša vijest jest, da smo na dnu. Dobra vijest glasi da se s poda ne može pasti.
- 16:20 - Komentari (0) - Isprintaj - #

 21.11.2015., subota

Ekologija kao osnov razvoja: nešto pozitivno za svijet i za Hrvatsku

U posljednje tri godine puno vremena posvećujem specijaliziranom blogu "Ekološka ekonomija" i istoimenoj facebook stranici.

FN modul Rade Končar 1990Slika lijevo: fotonaponske module, koje je hrvatska kompanija Rade Končar proizvodila od 1987., danas možete pogledati kao izložak u Tehničkom muzeju Zagreb.

Iako se malo bavim Hrvatskom, jedan od razloga zašto stalno pišem o globalnoj ekologiji (osobito klimatske promjene) i energetskoj revoluciji (zaokretu - Energiewende), jest što bi ovoj naciji trebala tema, koja je pozitivna/poticajna i globalna. (Hm, nisu li to dva razloga? cool No, svejedno...)

Svjetski lideri o tome stalno govore (papa Francisko je temi posvetio encikliku), tema je značajnih sastanaka, bilateralnih (SAD i Kina, Brazil i Njemačka, Saudijska Arabija i Kazahastan...) ili multilateralnih (G7, G20, Generalna skupština UN te naravno predstojeći Samit UN o klimi).

Tu se zbivaju ne samo odgovori na krizu, nego vrlo uzbudljive i mnogobrojne promjene tehnologije, financijskih tokova, društvenih odnosa, svjetonazora. Ogroman novac sad ide u "zelene tehnologije", globalni je pokret protiv investicija u fosilna goriva, i golem broj patenata se prijavljuje.

Tu se, u poticajnom političkom diskursu, mogu povezati globalne, nacionalne i lokalne teme. Onako usput, spominjemo povremeno kako Hrvatska ima lijepu i očuvanu prirodu. Ima i natprosječne resurse za korištenje energije vode, vjetra, sunca i biomase. I načelno dobre uvjete za ekološku poljoprivredu idr.. Sve se to može poveazati, poticati lokalno stanovništvo kroz poljoprivredne i energetske zadruge, voditi nacionalnu politiku, uključiti se u globalne brige i globalne tokove kapitala (u "čistu energiju" danas ide više investicija nego u klasičnu).

I sve je to povezano i s Četvrtom industrijskom revolucijom (pojam koji se koristi od 2011. i jedan je od sržnih u strategiji razvoja Njemačke).

A Hrvataska tu ima znatne neiskorištene resurse, prirodne pa i ljudske. Imali smo npr. godine 1987. tada najveću tvornicu solarnih ćelija u Euoropi, Končar Solar (svjetsko tržište je tada bilo tisuću puta manje nego danas). Propala je nakon više od 20 godina rada, u doba kad je u svijetu došlo do solarnog buma. Bila je još jedna, u Istri, pa je propala. Koga briga? Još jedna radi, u Varaždinu, gotovo sve proizvedeno izvozi i zapošljava nove radnike. Ne pravim reklamu nikome posebno, ali o tkavim bi stvarima trebao svaki dan govoriti predsjednik vlade; ako može Angela Merkel, ako može Barack Obama, ako može Si Đinping... trebao bi moći i morao bi moći i predsjednik vlade male Hrvatske.

Postaviti recimo zadatak da 2030. iz obnovljivih proizvodimo 80% električne energije uz maksimalni razvoj domaće pameti i domaće industrije i privlačenje stranog kapitala.

Ne, uopće nije nešto spektakularno: u skladu s trendovima u EU, uzimajući u obzir da imamo natprosječnu bazu u hidroelektranama, nisku gustoću stanovništva (prostor je jedan od bitnih elemenata) i iznadprosječne potencijale šumske biomase (danas drvo izvozimo), vjetra i sunca.

- 14:25 - Komentari (0) - Isprintaj - #

 16.11.2015., ponedjeljak

O modelima buduće vlade: prilog javnoj raspravi

Stranka "Most nezavisnih lista" piše na svojem mrežnom sjedištu: »dužni smo pokrenuti prvi put u Hrvatskoj pravu i argumentiranu javnu raspravu o poželjnim i nepoželjnim modelima Vlade«. Ovime dajem svoj prilog.

Glas naroda

Plitvička jezera - MostAgencija Ipsos provela je anketu 10.-11. studenoga o tome što građani očekuju i žele nakon izbora. Uzorak 601 ispitanik, pogreška mjerenja ±4%.

Kao što se i moglo očekivati, na pitanje "Kome biste voljeli da se Most prikloni?", samo 11,6% je odgovorilo "ni jednoj od političkih opcija". Ljudi ne žele da se kriza produljuje unedogled. 48,6% odgovorilo je "SDP-u i partnerima", a 33,3% "HDZ-u i partnerima".

Ipsos djeluje na hrvatskom tržištu, radeći ankete ponajviše za komercijalne naruitelje, više od 20 godina. Nasuprot žestokim političkim napadama i osudama, agencije Ipsos i Promocija Plus su kako kaže prof. dr. Dragan Bagić, obranile čast profesije.

Ovaj rezultat treba biti relevantna podloga za odlučivanje i mostovcima.

Nužnost promišljanja i nužnost kompromisa

Može se s pravom komentirati "Slab je izbor među trulim jabukama!", ali to je politička realnost. Večina glasača ponovo je dala glas "duopolu". Od 1990., dvije vodeće snage zajedno su gotovo uvijek dobivale oko 2/3 glasova (jedino 2003. bile su ispod 60%). Oni koji žele bitne promjene, trebaju se, da bi se sklopila većina, dogovoriti s dijelom onih, koji žele tek manje pomake.

Mostovci su, nakon prvih konfuznih dana, o čemu sam pisao u prethodnom članku, pametno "stali na loptu" i povukli se u osamu, da promisle. U petak su objavili: »Sastanci koje je MOST obavio do sada, bili su prvi, inicijalni sastanci te je nerealan i neprihvatljiv pritisak javnosti na ishitreno donošenje odluka o sastavljanju nove Vlade.«

To je dobro. Kad su zadaci hitni, treba sjesti i promisliti. Nekoliko tjedana do sklapanja dogovora o novoj vladi razuman je rok. Javnost ne bi trpjela mjesece neizvjesnost, ali 3-4 tjedna mora.

Treba naći rješenje, koje ima šanse održati se četiri godine - ali, što je još važnije, za koje postoji nada da će se stvarno provoditi neke potrebne reforme.

Novi izbori u roku od tri mjeseca trošak su, vremenenski i financijski, koji je bolje izbjeći ako nema stvarno prijeke potrebe.

Dakle: manjinska vlada

Manjinska vlada, koja ovisi o parlamentarnoj podršci zastupnika Mosta, pa je prisiljena provoditi neke reforme, razumno je rješenje u datim uvjetima.

Ne dakle koalicija, u skladu s onim što su obećali, potpisali i ovjerili pred izbore. Mostovci ne prihvaćaju mjesta ministara, zamjenika i pomoćnika ministara. Ipak, mogli bi predlagati svoje ljude (što bi vlada mogla prihvatiti) za razne druge položaje, koji će ostati dužnosnički.

S druge strane, sudjelovati u procesu kroz donošenje zakona i državnog proračuna, te nadzor i kontrolu nad djelovanjem izvršne vlasti, ima važnu ulogu i prednosti. Iznutra se bolje vidi pojedino drveće, a izvana se bolje vidi šuma. Preuzeti zadaću nadzornika i korektora itekako je značajno "preuzimanje odgovornosti" za proces promjena.

Ovo vrijedi usprkos problema na koji je ukazao Žarko Puhovski da postoji sukob interesa, kad je ista osoba načelnik ili gradonačelnik, a istovremeno i saborski zastupnik; jedna razina pojma "sukob interesa" koju Povjerenstvo za spriječavanje sukoba interesa ne može doseći.

Po Zakonu o lokalnoj i područnoj samoupravi, načelnik je obavezan zastupati svoju općinu/grad; a po Ustavu, saborski zastupnik treba brinuti o opčim interesima a ne posebnima. Hoće li načelnik/načelnica neke općine glasati za njeno ukidanje?

Ovo je problem sukoba dvije političke legitimacije i dvije logike djelovanja, kojeg će mostovci morati biti svakodnevno svjesni. Mana nije fatalna, jer život je pun proturječnosti; ali treba je biti svjestan.

Konfuzije svakodnevlja pojačavaju značaj fokusa na vrijednosnim načelima poštenja, integriteta, odanosti strateškim ciljevima da se promjene strukture djelovanja i obrasci razmišljanja. Iz njih nikad ne slijedi precizno operativno što u svakom trenutku treba činiti (inače bi ljudima mogli upravljati kompjutori), ali uvijek ih treba imati na umu kao strateške osnove i smjernice. Kao šahist, volim isticati: "Loš plan je bolji nego nikakav."

Problemi strukture, ali i mentaliteta

U našem sustavu kronističko-patronatsko-klijentelističkih odnosa uobičajeno je da su oni koji bi trebali brinuti o općim interesima duboko upleteni u mreže posebnih interesa, i da su im oni na prvom mjestu. U ime posebnih i kratkoročnih uvijek stradaju opći i dugoročni interesi.

O strateškim smjernicama nitko ni ne brine; svima je razumljivo da su brojne "strategije" puki komad papira. Nasuprot tome, svjetski lideri danas govore o zadacima čovječanstva do 2100. godine; i to zaista nije puka fraza, nego osnova za konkretne politike sada i ovdje (iako, naravno, uvijek postoje borbe proturječnih interesa).

(Problem je Mosta očito i danas u manjkavosti razrade općih smjernica u konkretne strategije; ali o tome neću u ovom prilogu javnoj raspravi.)

To je problem strukture odnosa u društvu: ne samo političkih, nego i društvenih. Ljudi očekuju probitak za sebe i svoje od nekog svog "kuma Luke" (patrona), a ne od institucija i ne od društvene akcije/borbe ("amoralni familizam").

To i dalje funkcionira, i većina ljudi je zadovoljna. Ali ukupna učinkovitost hrvatskoga društva, ekonomije i države je vrlo niska. Kako se kaže u kibernatici, optimum sustava suma je sub-optimuma dijelova. Strateško planiranje služi da društveni akteri to uvide i drže na umu.

Ovdje vidim manjkavost retorike Bože Petrova odnosno Mosta o "strukturalnim reformama" i "strukturalnom oporavku". Ono što je Hrvatskoj i Hrvatima potrebno, da bi napredovali kao država i kao nacija, jesu, također, promjene mentaliteta. Duhovna promjena (ali svakako ne "duhovna obnova").

E sad, naravno, s time ne možeš dobiti izbore. Time kažeš narodu da je sam kriv i da se treba mijenjati, a ne samo čekati da umjesto loših kumova na vlast dođu neki dobri. Vic je u tome, da ih nagnaš sa se promjene, laskajući im da se ne trebaju mijenjati.

Podrška SDP-u mnogo realnija opcija

Većina ispitanika (u odnosu 3-2) smatra, da bi savez trabao biti sa SDP-om. U korist takvoga rješenja idu još ćetiri okolnosti.

Prvo, dio Mostovaca je u žestokom sukobu sa HDZ-om (Kovačić u Omišu npr.), a koliko znam, nitko nije u tako žestokom sukobu sa SDP-om.

Drugo, SDP ima veću potporu među izabranim zastupnicima, s troje IDS-ovaca i sedam, možda i svih osam, manjinaca. SDSS je mogao surađivati s vladom Ive Sanadera ("Hristo se rodi", u siječnju 2004.), ali ne i Karamarkovom. Navodno je tu i Čačić, dva zastupnika HDSSB-a mogli bi dati podršku izvana (iako koalicija teško da bi ikada došla u obzir: IDS, Srbi i Furio Radin su jasno rekli da je to neprihvatljivo, a vjerojatno ne bi prihvatila ni HNS), a Bandićevci bi mogli podržati onoga tko je jači.

HDZ-ova koalicija ostaje na 59 mandata, s 18 mostovaca to je tanka većina od 77. Sa SDP-om većina bi bila stabilnija. (Usput, volim zamišljati i da je pomirenje s Prgometom moguće.)

Treće, kako god jadno, ova vlada neke reforme jest započela. A s druge strane, pokazalo se ne samo u kampanji, nego u protekle tri godine, od početka kampanje protiv zdravstvenog odgoja, da je nemuštost trenutnog predsjednika HDZ-a ne samo osobna mana, nego i strukturalna.

Toliko su se fokusirali na istjerivanje zlih duhova Tita, jugoslavena, komunjara i pedera, da o ekonomiji, državnoj upravi, ekologiji, kulturi, znanosti... ništa pametno ne znaju reći. Kako bi Most njih mogao natjerati da se bave onime što im je strano, a da šute o onome o čemu su tri godine galamili?

Četvrto, SDP i partneri sada su na vlasti. Neki apetiti su zadovoljeni, pa ima više prostora da se nešto napravi i za opće interese. Promjena vlasti bi značila mjesece grozničave bitke za novo zauzimanje pozicija.

Podrška SDP-u ne mora značiti i podršku njihovom predsjedniku

Ali, ima jedan uvjet, na kojem bi mogli inzistirati slijedeća dva-tri tjedna, kad se budu vodili pregovori (iako je to, nažalost, možda samo projekcija mojih želja): da Zoran Milanović odstupi s mjesta predsjednika Vlade. SDP, kao najjača stranka, ima primarno pravo na to mjesto, ali manjinski partner može postaviti neke uvjete. Milanović može biti dobar saborski zastupnik.

To bi moglo potaknuti i dobrodošle promjene unutar SDP-a. Milanović je četiri godine bio fokusiran na to, da neutralizira svakoga tko bi ga mogao ugroziti na čelu stranke, umjesto da provodi nužne promjene.

Jest, problem je strukturalni i mentalitetni i unutar SDP-a, ali i on osobno snosi znatnu odgovornost. Čak i više zbog onoga što nije činio, nego zbog onoga, što jeste.

A za Hrvatsku bi bilo dobro, da HDZ ostane u oporbi, pa da razmišlja promjeni smjera. Jer onaj zaokret, na koji su se odlučili nakon Sanadera i Kosor, pogrešan je; dapače, nedomoljuban.
- 12:22 - Komentari (0) - Isprintaj - #

 13.11.2015., petak

Dječurlija se igra politike

U demokraciji nije neobična ova situacija, da nije jasno tko će sastaviti vladu. Pa i mi smo to imali. Nije neobična ni pojava novog političkog pokreta, koji još nema čvstu stranačku strukturu; ipak - ne ovoliko kaotično i ekspresno.

Ajde Božo, buđenjeProblem nije samo Mostov, KJTV, nego simptom nezrele demokracije. S druge strane - stari simptom, u postojećim strankama, da nigdje nema frankcija, koje su inače uobičajeni dio unutarstranačkog života. Rigidna vs. kaotična struktura - stalno se krećemo između ekstrema, ne možemo naći razumnu točku ravnoteže. To sam vidio još 1989. uspoređujući HDZ i HSLS.

Ali narod to voli i želi. Tko padne, pregaze ga. Imamo pokolj stranačkih disidenata, jer su birači ostali vjerni izvornim strankama, koliko god bili nezadovoljni aktualnim vodstvom. Žele red, žele vođu, jednog, ne da se moraju dvoumiti. (Najizrazitiji primjer Ruža Tomašić: izgleda nevjerojatno da je prije samo godinu i pol bila mega popularna i dobila otprilike 20 puta više preferencijalnih glasova nego sada njena sadašnja i bivša stranka u koaliciji ukupno.

Zato, iako Drago Prgomet sigurno ima zasluga, vrlo je vjerojatno da ne bi ušao u Sabobor da nije bilo Bože Petrova. O njegovoj Hrvatskoj udruzi za dijalog (HRID) nakon osnivanja u svibnju nije bilo nijedne vijesti.

Ljudi i dalje žele Bana, a ne demokraciju, kako sam bio primijetio u prosincu 1989.. Djeca žele tatu; ako su nezadovoljni, dure se i cendraju. Dok se deru protiv vlasti, dobro je, nisu opasni, kako je to dobro znao Nikola Pašić.

Simptom nezrele demokracije. Simptom djetinjastog mentaliteta. Samostalna Hrvatska formalno ima 24 godine, ali još nije ni u pubertetu.

Navikli smo biti jadnici i beskućnici. Pa požurimo skloniti se ispod mosta, a onda se žalimo, što nema zidova. I što smrdi, jer svi seremo.

Ne samo nezrelost strukture, nego i kulture, mentaliteta. Svi histeriziraju, bezborni navijači s tribina sve znaju tko s kim koga kako, najavljuju prijevremene izbore i svašta nešta, a još ni ovi službeno nisu završeni. U nedjelju se još glasa! DIP će objaviti službene konačne rezultate negdje slijedeću srijedu ili četvrtak!

Pregovori o sastavu nove vlade traju bar mjesec dana, to je normalna stvar. Evo u Portugalu, izbori su bili 4. listopada, ljevica je definitivno potpisala koalicijski ugovor nakon pet tjedana, i sad je frka zbog sukoba s predsjednikom države. Prvih dana, samo se puštaju probni baloni. Nije vrjedni živciranja.

Slabosti Mosta bile su dobro poznate svakome tko se potrudio upoznati ih. Gledao sam prije izbora, kad sam razmišljao i analizirao što bi moglo biti i kad su ankete pokazale njihov strelovit uspon. (A govoreći o slabostima, ne mislim reći da su fatalne i da je bilo glupo glasati za njih. Svi su jadni. Svi su treća liga.)

Nemaju program, samo par općih teza i loše navrat-nanos napravljene prezentacije (program generalno te Osnove ekonomskog programa. Kad je Petrov na predstavljanju "izbornog programa" (odnosno spomenutih teza) izjavio: »Neizmjerno sam ponosan na naš program i vrhunske stručnjake koje je Most nezavisnih lista uspio okupiti«, to je bila čista demagogija.

(Naravno, gotovo nitko drugi i nije ništa više nudio; izuzeci su bili ORaH i Pametno, možda i Akcija mladih - ali programi ljude ni ne zanimaju. I da, s obzirom na obzir, može se u načelu za par tjedana stvari artikulirati - mi Balkanci nešto napravimo samo pod pritiskom u krizi, kampanjski).

O tri osnovne reforme Mirela Holy je uporno pričala kao o osnovama programa ORaH-a, posljednjih godinu dana, nije isticala ekologističke teme, to je s puno detalja razrađeno u programskim dokumentima (Program, 41 sektorska politika, Izborni program), ali tko to uopće čita!? Čak je i 18 sažetih točaka predizbornog programa previše, tko će se zamarat time... Ljudi žele hraniti svoje emocije, ne razum. (Čak i oni koji se ponose svojim razumom, koji od istinske politike i politologije bježe u scijentizam i tehnokraciju, neće se potruditi proučiti programske dokumente, nego se u beskraj skandalizirati nad chemntrailsima, čega u programu uopće nema.)

Most je najbolje tempirao formu i pobrao glasove. Dobar marketing, ali i nešto više od toga. Gradnja karizme? Ali i karizme se istroše. Narod vođu slavi, a onda ga vuče k sebi u prašinu. Pučina je stoka jedna grdna.

Uopće nemaju organizacijsku strukturu, čak ni onu minimalnu koju bi ipak trebalo očekivati. Most je registriran kao politički stranka, u Statutu piše da je ogranak temeljni ustrojstveni oblik, ali postoje samo dva osnovana ogranka, oba u Metkoviću. Tijela predviđena Statutom stranke, Sabor i Predsjedništvo, uopće nisu konstituirani. Djeluje Nacionalno vijeće Mosta, pa i isključuje ljude iz svog članstva, bez saslušanja i priziva, a to tijelo u Statutu se ne spominje. Faktički je to ad-hoc neformalna grupa suputnika.

Nastajali su u svijetu i u razvijenim zemljama takvi ad-hoc pokreti, šarene i konfuzne grupacije, ali su se ipak prije izbora jasno profilirali. Tako su 1970-ih nastajale lokalne grupe, koje su se postepeno profilirale i ujedinjavalie u zelene stranke. Slično u novije vrijeme piratske stranke, pa Siriza u Grčkoj i Lijevi blok u Portugalu (gdje je sad kriza u sastavljanju vlade). Ali ipak nije put od okupljanja do dobivanja sedmine glasova na izborima trajao tek nekoliko mjeseci.

Petrov i Tomac- komentar 15-11-11Valjda je slučaju Mosta, neformalna grupacija i pokret izrasla faktički oko jednog lidera, najbliži slučaj Bepe Grila i Movimentno 5 stelle u Italiji. Oni su nastali ad-hoc, kojekakvi se okupili, ostvarili ogroman uspjeh na izborima s 25%, jako se potresali, cijepali, raspadali... (ali ni to nije išlo tako brzo: startali su 2009., lokalne i regionalne izborne uspjehe postizali 2010.-2012., a nacionalni 2013.) Kako mi kaže frnedica koja radi u Italiji sredili su se sad, ozbiljni su.

Žalosno je ta histerija kojoj su i sami podlegli, da sve mora biti odmah. Kapriciozno dječje durenje "hoću sve i to odmah", a to je problem nacionalnog mentaliteta. Vrlo brzo oduševljenje i vrlo brza rezignacija, a sad je to hipertrofirano.

Sjedne se, pa se daju prve ponude, pa se odbijaju, pa se pregovara, pa se nateže, pa se prave kompromisi... To je normalan demokratski proces. U Njemačkoj 2013., demokršćani i socijaldemokrati su mjesec dana pregovarali, nitko se zbog toga nije previše živcirao. Niti su "analitičari" svaki dan i svai sat pametovali o spektakularnom strateškom značaju svakog usputnog taktičkog poteza. Na kraju su napravili vrlo detaljan ugovor (a razlika je također, kad Švave nešto stave na papir, toga se i drže).

U ponedjeljak popodne došao sam na misao da bi se članovi Nacionalnog vijeća trebali negdje povući, iznajmiti neki mali hotel ili slično, postaviti zaštitare, i izolirati se od svijeta tjedan dana. Pripremiti se za ozbiljne pregovore. Upoznati se, prodiskutirati, napraviti ono, što prije nisu. Možda još ima vremena to napraviti.

Osobno, kako vidim problem u trajnim strukturama kronističko-patronsko-klijentelističkih (kumovskih) veza, koje su još čvrste i narod ih želi, većina ne želi stvarne promjene, a koji žele, histeriziraju, povode se za emocijama na za razumom, za hirovima i impulsima a ne trajnim vrednotama, problem u osnovnoj socijalnoj strukturi koja je izgrađena od 1945. i preživjele promjenu političkog režima i državnog okvira bez bitnih promjena, i problem u mentalitetu (kolektivnoj psihologiji) sukladnom strukturi odnosa - kako se to vrlo, vrlo sporo može mijenjati ("strukture dugog trajajanja), te kako je Hrvatska daleko od ozbiljne krize, još se fino živi, ne očekujem nikakve stvarne promjene.

Ovo je ad-hoc napisano, neke bilješke o politologiji i sociologiji. Psihologija (kolektivna) važnija je za razumijevanje onoga što se događa. O tome možda nešto napišem - više promišljanja treba. I ja podležem emocijama.
- 13:11 - Komentari (1) - Isprintaj - #

 12.11.2015., četvrtak

Optimizam uoči samita Ujedinjenih naroda o klimi u Parizu

Svijet se priprema za presudnu konferenciju Ujedinjenih naroda o klimi, koja će se održati u Parizu 30. studenoga do 11. prosinca. Situacija je na sreću danas posve drugačija nego prije šest godina, kad je izostao željeni dogovor u Kopenhagenu.

Pad emisija p.c. u 11 vodećih zemalja

Papa Franjo u SAD i Donald TrumpJučer objavljeni izvještaj nedavno osnovane organizacije "Climate Transparency" pokazuje da emisije ugljičnog dioksida po stanovniku opadaju u 11 zemalja iz grupe G20, u razdoblju 2007.-2012.. Korištenje obnovljive energije snažno raste u 15 zemalja iz te grupe.

Ovih 20 zemalja odgovorno je za oko tri četvrtine globalnih emisija stakleničkih plinova. Autori izvještaja smatraju da je dosegnuta ohrabrujuća točka preokreta u nastojanjima da se ekonomije dekarboniziraju.

Lideri G20, predvođeni SAD i Kinom, naći će se u Turskoj 15.-16. studenoga, na posljednjem dogovoru pred klimatski samit UN u Parizu 30. studenoga - 11. prosinca.

Emisije po stanovniku u petogodištu 2007.-2012. opale su u Australiji, EU, Francuskoj, Japanu, Italiji, Južnoj Africi, Kanadi, Meksiku, Njemačkoj, SAD i UK.

Emisije po stanovniku rastu u dvije najnapučenije zemlje iz G20, Kini i Indiji, te također u Argentini, Brazilu, Indoneziji, Južnoj Koreji, Rusiji, Saudijskoj Arabiji i Turskoj.

Usprkos početnom dobrom trendu, zemlje G20 trebaju još mnogo više učiniti u slijedećim desetljećima. Prosječna emisija stakleničkih plinova u G20 je 11 tona ekvivalenta CO2 po stanovniku godišnje. To treba smanjiti na najviše tri tone do 2050, da bi se globalno zagrijavanje držalo pod kontrolom. Sada predložene akcije još uvijek znače povećanje prosječne globalne temperature za više od ciljanih 2°C.

Rast obnovljivih izvora energije

Izvještaj o trendovima u korištenju obnovljivih izvora energije objavio je prije nekoliko dana World Resources Institute (WRI). Korištenje obnovljive energije u osam najvažnijih zemalja i regija svijeta svijeta udvostručit će se do 2030. g., prema nacionalnim klimatskim i energetskim planovima, objavljenim tijekom posljednjih 12 mjeseci. WRI je analizirao planove osam od 10 najvećih emitera stakleničkih plinova: Brazil, Europska unija, Indija, Indonezija, Japan, Kina, Meksiko i SAD.

"Ističući nacionalne ciljeve za obnovljivu energiju, vlade šalju snažne signale tržištima i investitorima", kaže Jennifer Morgan, direktor Klimatskog programa WRI

Kanada i Rusija nisu bile uključene u studiju jer još nisu objavile svoje ciljeve za razdoblje poslije 2020. g..

U okviru priprema za samit UN o klimi, koji počinje 30. studenoga u Parizu, svoje planove je Ujedinjenim narodima poslalo 150 zemalja.

Usprkos značajnom napretku, sadašnji planovi neće biti dovoljni da se rast prosječne globalne temperature na Zemlji ogranični na željenih 2°C.

Globalne aktivnosti Norveške

Norveška je među svjetskim liderima globalne akcije protiv klimatskih promjena. Članak Turning political pledges into action on climate change, objavljen 17. listopada na sciencedaily.com, prikaz je nedavne politološke analize razloga i oblika norveške politike.

Norveška proizvodi velike količine nafte i plina, pri čijoj eksploataciji je teško smanjiti emisije ugljičnoga dioksida. S druge strane, gotovo svu električnu energiju već proizvodi iz obnovljivog izvora (hidroenergije).

Snažno je prisutna u međunarodnim naporima za očuvanje tropskih prašuma, te u istraživanju i razvoju tehnologija hvatanja i skladištenja ugljičnoga dioksida. To smatraju svojom dužnosti, ali vide i svoj interes.

Kina uvodi dozvole za emisiju

Emisije stakleničkih plinova u Kini i dalje rastu, ali smanjenim tempom. Kina je objavila cilj da rast zaustavi do 2030. g, a analitičari se nadaju da bi to moglo biti i prije.

Kineski predsjednik Si Đinping iskoristio je svoj govor pred Općom skupštinom UN krajem rujna da najavi nacionalni "cap and trade" program za ograničavanje emisije stakleničkih plinova.

Članak govori o raznim dilemama vezanim za učinkovitost policy programa, koji postoje i u Kini i drugdje. U članku objavljenom 28. rujna, Washington Post ističe da se radi o politici, koju je kao preradikalnu odbio Kongres SAD. Članak govori i o raznim dilemama vezanim za učinkovitost policy programa, koji postoje i u Kini i drugdje.

Potvrđen znanstveni konsenzus

SAD je jedina zemlja u kojoj se i dalje vode žestoke političke debate o tome jesu li klimatske promjene stvarne. U znanosti je to pitanje riješeno. Ankete među klimatolozima pokazale su da 97% njih vjeruje da točno, da se od početka industrijskog doba događa globalno zatopljenje i da je glavni uzrok čovjekova emisija stakleničkih plinova. (To ne znači da je tri posto uvjereno u suprotno.)

Časopis "Environmental Research Letters" krajem rujna je objavio objavio rezultate ankete među biofizičarima u SAD, tj. znanstvenicima koji se ne bave klimatologijom, ali su po obrazovanju bliski, te se često u svom radu direktno ili indirektno susreću s klimatologijom.

Od njih, 92% vjeruje da se ljudskom djelatnošću izazvane klimatske promjene stvarno događaju.

U prikazu rada na poveznici navode se još neke zanimljivi rezultati o povezanosti tog uvjerenja s kulturnim i političkim vrednotama koje znanstvenici zastupaju. [Ipak tu treba biti oprezan zbog malog uzorka.] I među znanstvenicama, takva uvjerenja nisu striktno racionalna i zasnovana na znanju, ali u široj [američkoj] javnosti ta povezanost između uvjerenja o klimatskim promjenama i kulturnih i političkih identiteta je snažno prisutna.

Američki konzervativci odbijaku papu u ime industrije ugljena

Američke konzervativce, koje se inače stalno pozivaju na krćasku vjeru, užasno je živcirao papa Franjo u svojoj posjeti SAD u rujnu. Kandidat za republikansku nominaciju Jeb Bush, katolik, rekao je već i prije da se papa ne bi trebao petljati u to pitanje. Dodao je i da papa nije znanstvenik, na što ga je dobro poklopila komentatorica sajta thinkprogress.org: zapravo jest - studirao je kemiju i radio kao kemičar. No bitno je što on prihvaća rezultate znanosti, naime ono što znanstvenici-klimatolozi kažu.

Kao religijski lider, on kaže da je moralni imperativ čovječanstva da brine o okolišu. U američkim političkim okvirima, tretiran je kao radikalni ljevičar, blizak Bernieu Sandersu.

Bush, nasuprot, inzistira da je to protivno interesu američke ekonomije. Ali i velika većina ekonomista se slaže da učinci klimatskim promjena mogu biti vrlo loši za ekonomiju. Jedna anketa među američkim ekonomistima prije pet godina pokazala je da 94% smatra da se SAD trebaju pridružiti međunarodnim ugovorima za ograničavanje klimatskih promjena.

Kad se odbijaju rezultati znanosti i globalna odgovornost, to se ne čini čak ni u interesu američke ekonomije u cjelini, nego samo uskogrudnih profitnih interesa industrija fosilnih goriva.

Neki prethodni tekstovi na blogu Ekološka ekonomija o klimatskim promjenama

Klimatske promjene i izbjegličke krize (16. rujna 2015.)
Brazil i Njemačka: suradnja u suzbijanju klimatskih promjena (25. kolovoza 2015.)
Ususret dogovoru UN o klimi: ohrabrujući diplomatski napredak (19. srpnja 2015.)
Enciklika “Laudato si” i prve reakcije: trebaju li katolici slušati papu?
G7 o klimatskim promjenama: bez fosilnih goriva do kraja stoljeća!
- 16:16 - Komentari (0) - Isprintaj - #

 10.11.2015., utorak

Portugal: lijeva koalicija uzdrmana, ali izdržala pritisak financijskih i političkih moćnika

Sažetak::Ljevičarska koalicija u Portugalu othrvala se pokušaju predsjednika Republike da nametne vladu desnog centra. Savez lijevog centra i radikalne ljevice podvrgnut je snažnim pritiscima iz središta financijske i političke moći u Europskoj uniji, koja su brutalno slomila vladu grčke Sirize. Suočeni su s dilemom koliko ustupaka smiju napraviti, da ne izdaju svoja načela, a sadrže realnu moć da provedu promjene.

Ispravka: U jučer objavljenom tekstu, zbog krivo shvaćene jedne rečenice u izvještaju na engleskom, pisanja na brzinu i zanemarivanja elementarne aritmetike, napisao sam da je 15 socijalističkih poslanika glasalo protivno volji svojeg vodstva. To se nije dogodilo: "protiv" je glasalo 123 zastupnika i zastupnica - 122 iz lijeve koalicije i jedan nezavisni. Unesene su ispravke u tekst 11. studenog u 23:15.

Marisa MatiasParlamentarni izbori u Portugalu, održani 4. listopada, nisu dali jasnog pobjednika. O tome sam pisao u članku Politička kriza u Portugalu: možda važnija za budućnost Europe nego u Grčkoj 26. listopada.

Nakon izbora, Socijalistička stranka i dvije grupacije radikalne ljevice sklopili su dogovor o koaliciji. Oni imaju 122 zastupnika i zastupnica u Skupštini republike, od 130.

Jedinstvo ljevice okrnjeno, ali održano

Predsjednik vlade iz koalicije desnog centra, imenovan od predsjednika države, jučer je predstavio svoj program, a danas je bilo glasanje. Nije prošao, jer su samo 107 zastupnika i zastupnica desnog centra glasala "za", a protiv 122 iz lijeve koalicije i jedan nezavisni. Unatoč pritisku, Lijevi je blok ostao jedinstven.

Da se to spriječi, bio je snažan pritisak unutar zemlje, ali i izvana: Španjolska i Njemačka su izrazile "duboku zabrinutost" pred mogućnosti da ljevičarska koalicija preuzme vlast.

Predsjednik Vlade sad podnosi ostavku predsjedniku Republike. U Portugalu, predsjednika Vlade imenuje predsjednik Republike, a ne parlament, ali mora dobiti podršku parlamenta. On sad može ostaviti stanje s "tehničkom" vladom, koja bi trajala najmanje do izbora za izbora za predsjednika republike u siječnju, a možda do lipnja, kad se mogu održati novi izbori za Skupštinu Republike. Ali može i imenovati predsjednika Socijalističke stranke.

Business Insider: ljevica pod brutalnim pritiskom EU

Jedan zanimljiv komentar, još iz 5. listopada, koji nisam spomenuo u prethodnom tekstu: Europe's left-wing moment is dying. Autor, Mike Bird, pisao je, usprkos znatnom povećanju glasova ljevice, da su »izbori pokazali da europska ljevica ponovo počinje posrtati, manje od godine nakon nevjerojatne izborne pobjede Sirize u Grčkoj«. Naveo je podatke o dobrom ekonomskom oporavku Portugala, kao i Španjolske, u kojoj radikalna lijeva stranka Podemos, sestrinska Sirizi i portugalskom Lijevom bloku, danas bilježi znatno manju potporu u anketama nego početkom godine.

U Španjolskoj su parlamentarni izbori 20. prosinca. Moglo bi doći do slične situacije kao u Portugalu, da se lijevi centar nađe u situaciji birati između "velike koalicije" s desnim centrom, ili koalicije s radikalnom ljevicom.

U Grčkoj, pisao je, Siriza je nakon šest učinkovito neutralizirana brutalnoj fiskalnom politikom Eurozone. Ono što im je sad preostalo je poštenija distribucija stezanja kaiša - tek malo promjenjena nijansa austerity. To je bila poruka ljevici i drugdje u Europi.

Ni Bird, očito, nije očekivao "povijesni" dogovor o koaliciji lijevog centra i radikalne ljevice.

Guardian: loša Europska unija bolja je od nikakve

Spomenuo sam u prethodnom tekstu da britanski ljevičarski Guardian nije komentirao situciju. Redakcijski komentar bio je objavljen isti dan, 26. listopada; povezali su s ishodom izbora u Poljskoj. Njihov fokus je na euroskepticizmu, zbog kojeg britanski desničari daju podršku portugalskim ljevičarima: The Guardian view on the Polish and Portuguese election results: less Eurosceptic than they seem.

Mlada generacija u Poljskoj, koja je u visokom postotku glasala za desničarsku Stranku prava i pravde, vide sebe kao žrtve: muče se za dobivanje dostojnih poslova, ili idu preko granice da ih nađu, a troškovi stanovanja su vrlo skupi. Poljska ima najveći postotak ljudi s prekarnim ugovorima o radu u EU, oko 30%; ali ima najvišu stopu rasta u Europi nakon sloma iz 2008.. »Očiti zaključak jest da su sreća i perspektiva mladih žrtvovane da bi kompanije, kako lokalne tako i međunarodne, postigle veće profite za svoje investicije.« Stranka prava i pravde je obećala da će to promijeniti.

Slično je u Portugalu, samo što tamo za mlade uopće nema posla, čak ni prekarnih. Međutim, smatra Guardian, čak i euroskeptične vlade vide da je nesavršena Europska unija bolja od nikakve; bez nje, pojedine zemlje bi se još teže borile s globalnim financijskim moćnicima.

U Poljskoj, dnevnik Dziennik Gazeta Prawna komentira potpuni slom ljevice, koja nije osvojila nijedan mandat: »To ne iznenađuje, jer je njihov program uvelike prezela "Pravo i pravda".« Otvara se mogućnost autoritarne vlasti.

Financijski kapital šalje nedvoumnu poruku

Tijekom ovog vikenda su bili konačno završeni detaljni pregovori o programu portugalske ljevičarske koalicije. Financijska tržišta reagirala su već u ponedjeljak: Portugal markets hit as left-wing coalition looms. Ovoga petka, rejting-agencija DBRS razmatrać se kreditni rejting Portugala. Ukoliko on bude smanjen, Poljska bi mogla biti isključena iz European Central Bank's quantitative easing (QE) programme.

Intervju s kandidatkinjom Lijevog bloka za predsjednicu Republike

Danas je objavljen vrlo zanimljiv intervju s Marisom Matias, zastupnicom u Europskom parlamentu i kandidatkinjom Lijevog bloka na izborima za predsjendika republike, koji će biti u siječnju: The left(s) in Portugal: Between principles and power. Navodim prevedene, sažete i prepričane dijelove intervjua.

Zanimljivo je da na pitanje o niskoj izlaznosti na parlamentarnim izborima (55%) spominje problem neažuriranog registra birača: ima barem milijun upisanih koji ne postoje. Zvuči poznato?

također spominje da je pola milijuna ljudi, naročito mladih, otišlo na rad u inozemstvo, i samo mali dio njih je glasao, jer je bilo slabo organizirano. (Isto zvuči poznato... )

O slamanju Sirize u Grčkoj: to je bio veliki proces ucjenjivanja, ali vidjeli smo i dignitet ljudi koji se bore za svoja prava i nezavisnost. Sada više nitko ne može reći da ne zna kako [europske] institucije rade. Svatko je svjestan kako one koriste ucjenu s ciljem implementiranja svojih politika. Nećemo prihvatiti dalje žrtve u ime euroa - to ostaje naša politika.

Znatna većina Portugalaca, a i većina u drugim zemljama, bolesna je i umorna od politike i političara. Ali su također bolesni od austerity [ovaj pojam je vjerojatno najbolje ne prevoditi, nego prihvatiti kao internacionalizam]. Bilo bi dobro ako možemo pretvoriti tu društvenu većinu u političku većinu.

Institucije tretiraju demokraciju na najgori mogući način i ne slušaju građane. Donedavno, vidjeli smo da raste značaj izrazito desnih ["far-right"] populističkih pokreta. Sad vidimo da izranjaju i alternative drugačijeg spektra. Mislim da je to prvi korak prema promjeni političkog režima u Europskoj uniji.

U Portugalu, postoji grupa unutar Socijalističke partije koja je protiv saveza s ljevicom. Nadam se da ćemo ostati ujedinjeni.

Što vidimo zadnjih dana je sramota: vlada koristi ove prijelazne dane da završi privatizaciju u vrlo kritičnim sektorima i da imenuje visoke službenike, njih više od stotinu.

Na predsjedničkim izborima, bit će samo jedan kandidat desnice. Odlično poznat u javosti, dobiva u prvim anketama 49% glasova. Bit će više kandidata ljevice, uz nadu da kandidat desnice neće pobjediti u prvom krugu, pa će se svi glasovi ujediniti u drugom krugu. Više kandidata u prvom krugu može biti dobro za široku mobilizaciju pristaša ljevice.

Socijalistički lider Costas je najavio da će moguća buduća lijeva vlada prihvatiti “European budget framework”. To je ograničenje za anti-austerity politike, ali će ljevica inzistirati na mjerama kao što su oporavak plaća i mirovina koje su bile rezatne, zaštitu deprivilegiranih i suzbijanje siromaštva. Proučavali smo sve mogućnosti i napravili veliki posao da prezentiramo alternativne prijedloge proračuna.

Veliki je rizik prihvaćanje restriktivnog okvira, ali gore bi bilo da se nastavi ista vlada i istap poltika. Držimo se svoje političke linije, ali znamo da moć bez načela ne služi ničemu, ali i načela bez moći ne služe ničemu.

- 23:59 - Komentari (0) - Isprintaj - #

 09.11.2015., ponedjeljak

Prva računica nakon izbora: nema velikih odstupanja od anketa, osim kod Mosta

Evo zbrojio sam postotke, ako nekoga zanima. Stanje u 1:15 ili 1:30, zbrojio sam postotke po izbornim jedinicama . (Rezultat je, matematički, prosjek za sve IJ a ne postotak ukupno osvojenih glasova, jer za to treba znati i koliko je ljudi izašlo, to se razlikuje po IJ; a ovaj podatak služi i za usporedbu s anketama koje su bile po IJ). Obrađeno 71% glasačkih mjesta. Bez Hercegovaca (tzv. "dijaspora"). Za sedam relevantnih u cijeloj zemlji:

HDZ+ 34,40%
SDP+ 33,38%
Most 13,02%
ŽZ 4,42%
MB+ 3,24%
KUH 1,70%
ORaH 1,70%

(MB+ je koalicija oko Milana Bandića, KUH je "Koalicija uspješna hrvatska, tj. Čaćić idr.)

Onako na prvu: razlike u odnosu na dvije ankete po IJ, koje su provele agencije Promocija plus za RTL ( završena 21. listopada) Ipsos za Nova TV (završena 2. studenoga), gledano po izbornimj jedinicama, ne razlikuju se od rezultata izbora više, nego što je unutar očekivanih granica greške, plus učinak onih koji odlučuju u tijeku kampanje (takvih je, prema ranijim iskustvima, oko 25% za posljednja tri tjedna, a 10% do 15% u posljednjih tjedan dana).

HDZ ovoga puta nije dobio više na izborima nego u anketama (zanemarivih +0,6% u odnosu na posljednju anketu Ipsosa, ali -3,4% u odnosu na anketu P+ koja je bila ranije).

SDP je dobio -1,6% u odnosu na Ipsos, -1,1% u odnosu na P+. To su postoci za cijelu zemlju.

Po izbornim jedinicama, koliko vidim, naravno odstupanja su veća ali u granicama očekivanja (jer su moguće statističke vfarijacije naravno veće za manji uzorak).

Most je pak dobio +4,0% u odnosu na Ipsos, +6,0% u odnosu na P+. To pokazuje njihov strelovit usupo tijekom predizborne kampanje.

Ispada, kad gledamo postotke, da je zapravo svojim rastom pobrao glasove onih, koji su ranije najavljivali glasanje za druge "treće puteve". U odnosu na posljednju anketu Ipsosa, Živi zid ima -0,9%, ORaH -0,8%, MB+ -1,7%, KUH -0,6%.


- 02:26 - Komentari (4) - Isprintaj - #

 06.11.2015., petak

Pred izbore (7): očekuje nas zanimljiva bitka, koja će se nastaviti i nakon izbora!

Evo, uoči izborne šutnje, malo podataka i analiza. Više toga objavio sam proteklih dana na svojem fb zidu, te naročito na forum.hr, topic Istraživanja javnoga mnjenja i izborne analize.

Sažetak: Po svim anketama i prognozi na osnovu matematičkog modela, rezultat je neizvjestan. Žestoka bitka za svaki glas nastavit će se do nedjelje u 19:00, od strane obje dominantne snage, ali i "trećih" koji se nadaju mandatima. Borba za formiranje većine u Saboru međutim vjerojatno će se nastaviti bez predaha i nakon objave rezultata. Ključno će vjerojatno biti kako će se držati izabrani Mostaši. Dajem i razne druge opaske o sudionicima izbora i problemima prognoziranja.


Postoci dobiveni u dvije ankete po IJ

Ima vrlo malo anketa. Objavljeni su rezultati samo dvije ankete po izbornim jedinicma (IJ), objavljene u posljednjih mjesec dana: agencije Promocija plus (P+) za RTL i agencije Ipsos Puls (IP) za Novu TV (a rezultate detaljnije objavljuje Večernji list). Prva je bila na uzorku od po 1.000 ispitanika u svakoj IJ, a druga samo 400, ali je prva rađena telefonski, a druga terenski.

Prosječan postotak za svih deset izbornih jedinica u anketama P+ i IP:

DK = 37,8% = 33,9%
KHR = 34,5% = 35,0%
Most = 7,0% = 9,0%
ŽZ =4,5% = 5,3%
MB+ = 3,2% = 4,9%
ORaH = 2,7% = 2,4%
KUH = 2,1% = 2,3%

Popularnost HDZ-a pada - rezultat slabosti lidera i kampanje

Meni se čini, pokušavajući gledati kampanju objektivno, da je tendencija pada DK normalna.

OK, znao sam da je Karamarko loš govornik, ali da je toliko mutav, toliko nesposoban za suvislu artikulaciju, nisam mogao zamisliti. I da HDZ ne može ni minimalno suvislo govoriti o ekonomiji, samo bacati par očito demagoških parola. Mogu oduševiti samo one koji su već oduševljeni, ali ne i privući neodlučne birače iz "centra", koji odlučuju izbore.

Ova vlada je PMSM jako loša, ali HDZ se KJTV trudi pokazati da može i gore.

Ako postoji sistemska greška na štetu HDZ-a, ona postoji u obe ankete, pa je odnos isti.

Dvije glavne snage su izjednačene i bitka za glasače će se voditi do nedjelje u 19:00. Ali isto tako i napori "trećih" da maksimiliziraju svoj uspjeh.


Dodatak: anketa Mediane u 1. IJ

"Telegram" danas objavljuje rezultate ankete, koju je provela agencija Mediana u prvoj izbornoj jedinici. Provedena je telefonski, na uzorku od 1.000 ispitanika, između 29. listopada i 4. studenoga; dakle, nešto nakon ankete IP.

Po toj anketi, KHR osvaja čak 43,0% glasova. To je znatno više nego u anketi IP (36,7%), iako se granice pouzdanosti djelomično poklapaju (ako je stvarni rezultat oko 40-41%); ipak ostaju na sedam mandata. Možda je to i rezultat vremenskog pomaka, odnosno kampanje. DK i Most osvajaju nešto manje, a ORaH više pa osvaja jedan mandat, ali te razlike nisu velike.

Velika razlika je međutim kod MB+, koja je u anketi IP dobila 9,7% što donosi jedan siguran mandat (moguća dva), dok ovdje dobiva samo 2,1%.



Četiri kategorije izbornih aktera

Liste, koje sudjeluju na izborima, možemo podijeliti u četiri grupe:

1.
Dvije dominantne snage ("duopol") koje se bore za prvo mjesto;

2.
Dvije jake regionalne stranke odnosno koalicije, koje će sigurno osvajati mandate (IDS/PGS/LzR i HDSSB);

3.
Pet "trećih", koji imaju šanse osvojiti bar jedan mandat, a možda desetak: ORaH, Živi zid, Most, koalicija oko Milana Bandića (MB+) i koalicija oko Čačića i Josipovića (Koalicija Uspješna Hrvatska, KUH).

4.
Marginalci (svi ostali sudionici, koji ni po jednoj anketi ni u jednoj IJ nemaju šanse za ulaz u Sabor.

Regionalne stranke

Od regionalnih stranaka/koalicija, IDS prema očekivanju: vjerojatna tri mandata, iako bi se moglo dogoditi da padnu na samo dva.
HDSSB je znatno slabiji nego 2011. i umjesto šest mandata, mogli bi ostati na samo dva u 4. IJ (deleko su od trećeg) i bez mandata u 5. IJ (blizu su jednog).

Koliko će osvojiti "treći"?

Pogledajmo koliko bi mandata mogli dobiti "treći". To je jedno od dva ključna pitanja: koliko će ukupno glasova "oteti" najvećima", te tko će među njima biti najuspješniji?

Most

Po posljednjoj anketi IP, Most bi s 9% glasova u posljednjoj anketi došao do 12 mandata, tj. 8,6% od 140 mandata u teritorijalnim izbornim jedinicama; dakle dolazi do granice, kad postotak mandata odgovara postotku glasova. (Prve dvije liste naravno dobivaju znatno veći postotak mandata nego glasova). Uz malo bolji rezultat (u okviru granica greške, te privlačenjem dijela glasača koji odlučuju u zadnjem tjednu većeg od 9%) mogli bi doći do 15 mandata; ali moglo bi biti i manje - čak i samo šest.

Most je po mom sudu optimalno "tempirao formu", tj. generirao val podrške javnosti u pravi čas. Znatan dio one četvrtine glasača, koja na izborima traži "nešto treće", lako se oduševi ali i raz-duševi. To je u posljednje dvije godine dovelo do vala podrške, ali i do oseke, za Nacionalni forum, ORaH i Živi zid.

Živi zid i MB+

Najveća je nesigurnost kod Živog zida. Ako bi postoci bili točno takvi, ako u anketi IP, s 5,3% glasova osvaja samo 3 mandata, tj. 2,1%. Ali uz malo poboljšanje, od koji promil do 1,5% (što je u okviru statističke greške), mogli bi i do deset mandata. Uz malo pogoršanje međutim - nula.

Velika je varijacija i kod MB+ : s 4,9% glasova samo 3 mandata. Uz mogući pomak nagore, to bi se moglo nategnuti do osam.

Ostali su po postocima u anketi IP bez mandata.

Dakako ne mogu svi "treći" ostvariti maksimum, jer i međusobno konkuriraju.

Koalicija "Uspješna Hrvatska"

Čačicevci su nadomak mandatu, za koji promil, u 3. IJ, a drugdje je ispod 3%.

Izgleda da Linić ne uspijeva prikupiti znatniju podršku unatoč dobro poznatom i izraženom nezadovoljstvu članstva SDP-a u Rijeci stranačkom središnjicom. Uza svo nezadovoljstvo, izgleda da vjernost prvoj stranci kod birača ostaje snažna. Ta glasačka vjernost dosad je puno pota dolazila do izražaja kad su stranački disidenti pokušavali ostvariti samostalnu karijeru, naročito HDZ-ovi.

Također, Josipović je po svemu sudeći posve prokockao onu podršku javnosti, koju je kao predsjednik države uživao.

ORaH

ORaH ima šanse na mandat u 1. i 2. IJ (iznad 4%), te u 3. (iznad 3%).

Još početkom prošle godine, kad je rasla podrška ORaH-u u anketama i zabilježio uspješan nastup na izborima za EP, procijenio sam da privlači tri vrste birača.

1. Izvorno "zelene", u europskom smislu (članovi stranaka udruženih u Europsku zelenu stranku.

2. Razočaranje SDP-ove birače i druge razočarane lijeve birače.

3. One koji traže bilo kakvu alternativu vladajućem duopolu.

Pojava Živoga zida počela im je otimati glasače iz treće grupacije. Mogilizacijom na ljevici, da se ipak protiv HDZ-a podrži SDP, te pojavom Josipovićeve stranke, počeli su gubiti i birače druge grupe.

Onih iz prve grupe u Hrvatskoj (a i u drugim zemljama van grupacije EU15+EFTA) ima malo - maksimalno tri posto, a i oni su često anarhoidni ili deprimirani, pa i ne izlaze na izbore.

Marginalci

Ostali se (kao i "treći" u onim IJ gdje im ankete daju ispod 3%) mogu nadati u odličan finiš (u svijetu se to događalo; spominjao sam primjer Združene levice na izborima u Sloveniji 2014: u šest dana, od 1,3% na 6,0%).

Koalicija sadašnje i bivše stranke Ruže Tomašić svuda je ispod 2% glasova. To pokazuje, koliko je relativna stvar osobna popularnost političara (na što je ona računala, na osnovu golemog broja preferencijalnih glasova na izborima za Europski parlament prošle godine, kad je bila na koalicijskoj listi s HDZ-om, u ime svoje treće stranke).

Slično i stranka "Hrvatska zora" Milan Kujundžića. On je zamalo postao predsjednik HDZ-a, ali je prošle godine dvaput doživio izborne neuspjehe (kao nositelj liste Saveza za Hrvatsku na izborima za EP i na predsjedničkim izborima).

Stranka "AU ime obitelji" (isto ime i isto vodstvo kao mega-popularna udruga) nigdje ne prelazi čak ni jedan posto, što također govori o relativnosti osobne popularnosti, kao i problemima da se uspjeh u civilnodruštvenom aktivizmu pretvori u uspjeh na izborima.

Stranka "Pametno", jako prisutna u medijima, u 10. IJ je tek na 1,3%. Čini mi se neminovnim, jer nemaju bazu van Splita, a ni svi oni koji su za listu Marijane Puljak glasali u Splitu neće za nju glasati na izborima za Sabor. (Neće svi ni u Metkoviću za Most; ljudi nerijetko "cijepaju" glasove na izborima raznih nivoa.) Osim toga, pojavili su se prekasno.

A što nam kaže matematičko modeliranje?

Jutarnji list danas objavljuje prognozu rezultata izbora (u odnosu na ankete, imajte uvijek na umu: ankete nisu prognoze, iako ankete koristimo kao podlogu za prognoze!) na temelju matematičkog modeliranja, u koje ulazi nekoliko vrsta podataka.

Čitajući prezentaciju njihovih rezultata, treba imati na umu da tu osim suhoparne znanosti ima i dosta marketinga: promocija u interesu njihove grupacije (da dobiju financiranej za dalji rad - u čemu im želim uspjeh!) i novina u kojima objavljuju.

Oni pišu: »U dosadašnjim analizama pokazali smo kako su interakcija iskustva rata, razvijenosti općina i gradova (nezaposlenost i prosječni dohoci) te razine obrazovanja u pojedinom naselju važne odrednice biračkih preferencija u Hrvatskoj. Također smo razbili mitove o izlaznosti i urbano-ruralnom rascjepu kao odrednicama glasova za bilo koju političku opciju.«

O ovom posljednjem bila je polemika na visoko stručnom nivou s Aleksandrom Hadzivelkosom, doktorom matematike. Osobno ne ulazim u procjenu tko je u pravu, preteško za mene.

Koje podatke koriste? »rezultate prethodnih predsjedničkih, parlamentarnih i EU izbora, razne socio-ekonomske podatke o stanovništvu po općinama, naseljima i biračkim mjestima te, na kraju, prosjek svih relevantnih recentnih anketa kao korektiv modela.«

Na čemu se zasniva ideja korištenja takvih matematičkih modela (koju naravno nisu oni izmislili, nego je preuzeli iz naprednijih zemalja)?

»Razlog zašto je takav matematički model moguće kreirati krije se u čvrstim i sporo promjenjivim političkim stavovima većine birača u Hrvatskoj. Ti su stavovi u jakoj korelaciji s nizom socio-ekonomskih parametara koji opisuju biračko tijelo«

Koliko sam skužio njihov model (malo sam više po tome roštao prošle godine, kad su objavljivali procjenu za predsjedničke izbore), ona može biti dobra osnova za procjenu odnosa dvije dominantne snage (s pogreškama kao i u anketama), te valjda i za procjenu ukupne sklonosti da se glasa za "treće". A tko će biti ti treći, mogu procijeniti jedino na osnovu anketa - nikakva analiza prije tri mjeseca ne bi mogla predvidjeti uspon "Mosta".

Iako je vrijedno i zanimljivo imati matematički model, sve u svemu, nema tu neke posebne spoznaje, u odnosu na to do čega dolazimo prateći događanja i bez matematike. Znamo koja područja su "lijeva", koja "desna" isl..

Ovo je bitno, nasuprot lažnom utisku o egzaktnosti koji bi se iz načina prezentiranja mogao dobiti:

»Važno je naglasiti da na razini cijele zemlje postoje odstupanja s obzirom na manju i veću vjerojatnost ostvarivanja određenog izbornog rezultata. Tako za HDZ ukupan broj mandata može na razini Hrvatske varirati od 58 do 68, dok za SDP može varirati od 54 do 62.

to je ono, što su nam dale i tri ankete po izbornim jedinicama. Prema anketi 2X1, DK dobiva 68 (kad odbijemo dva koja su im pripisali jer su zaboravili odbiti neodlučne u preračunavanju), a KHR 55 (također odbivši jedan zbog te greške). To je dakle na gornjem i na donjem dijelu navedenog raspona.

Po P+ je odnos 63-60, a po IP 57-60, tu je DK za jedan manje od onog što navode kao donju granicu, ali ta je razlika minimalna.

Te su granice, zaista, uvelike ovisne o nekim trajnim strukturama naklonosti birača. Oko 75%, možda 80%, donijelo je odluku već do trenutka formalnog raspisivanja izbora. Oko 10% do 15%, tek u zadnjem tjednu kampanje. Kampanja je za tu četvrtinu neodlučnih. I tu onda o rezultatu odlučuju razni drugi faktori, koji nisu trajne strukture - sama vještina u kampanji idr..

Moguća varijacija u korist HDZ-a

Moguće je (ukazivao sam to i ranije u ovom nizu napisa) da zaista u anketiranj postoji određena pristranost na štetu HDZ-a (ali ne i drugih desnih stranaka), koji dobiva na izborima u prosjeku negdje oko dva posto više, nego u anketama. To je još uvijek u okviru mogućih slučajnih varijacija u uzorku, a imamo i premali broj slučajeva, pa ne možemo biti sigurni.

Jedan sudionik diskusije na forum.hr izračunao je raspodjelu mandata uz dodatak glasova HDZ-u i oduzimanje SDP-u, po anketi IP-a, ostavljajući ostale postotke, po izbornim jedinicama, istima.

Ovo je dobiveni rezultat za ukupni broj mandata u deset teritorijalnih izbornih jedinica:

Domoljubna koalicija - 61
Hrvatska raste - 54
MOST - 13
Bandić - 4
IDS - 3
ŽZ - 3
HDSSB - 2

Ako bismo uračunali još i moguću varijaciju zbog nesigurnosti uzorka, bio bi to još koji mandat više za DK a manje za KHR. i naravno, isto tako više za KHR a manje za DK u odnosu na onaj osnovni rezultat, ako pretpostavimo slučajnu varijaciju u suprotnom smjeru.

To je sve otprilike u onim granicama, koje navodi i matematičko modeliranje. Varijacije u postotku osvojenih mandata neki put mogu biti veće, od varijacije u postotku glasova.

Ova prednost HDZ-a dolazi, možda, iz "Shy Tory" učinka, naime opaćenog u svijetu da su prilikom anketiranja glasači desnih stranaka skloniji odbiti sudjelovanje (jer se boje posljedica isl.). Ipak, to nije sigurno. Ponekad se taj učinak pojavljuje i kod ljevičara (npr. glasanje za SKH-SDP 1992. i 1995.). Možda bi i sada tako moglo biti. Mnogi lijevi glasači su vrlo nezadovoljni ovom vladom pa im je neugodno reći da će za nju glasati (ali ipak hoće - glas "protiv", jak čimbenik i na desnici).

Druga prednost, koja svakako ostaje u korist HDZ-a, jest njihova velika prednost u broju članova i lokalnih organizacija. Oni mogu potaknuti svoje prijatelje, susjede i rođake, koji oklijevaju, da izađu na izbore i daju glas njihovoj stranci. To je taktika kojom se sve stranke služe, a ovog puta SDP vrlo intenzivno i organizirano, ali HDZ i druge stranke DK ostaju u znatnoj prednosti.

A treći čimbenik može biti varanje na izborima - kroz "glasanje mrtvih" i dvostruko glasanje birača iz BiH, koji imaju lažno prijavljeno boravište i u Hrvatskoj, pa glasaju dvaput (ili ne glasaju u BiH, jer tamo svakako HDZ pobjeđuje, nego u teritorijalnoj IJ). Taj je učinak bio vjeorjatno najjači 2007., a danas je nadajmo se marginaliziran. (Ali, taj je učinak odlučio nedavne prijevremene izbore za gradonačelnika Vrgorca.)


Zaključak: bitka za vladajuću većinu nastavit će se bez predaha

U Sabor bi dakle moglo ući između sedam i devet izbornih aktera; a koliko stranaka... ajoj, crklo bi i superačunalo to pokušavajući izračunati... A valjda ne više od 20 (ne računajući stranke nacionalnih manjina).

Bilo bi veliko iznenađenje, da jedna od strana "duopola" već nakon objave rezultata (uključujući predstavnike "dijaspore", odnosno Hercegovaca, i nacionalnih manjina) bude sigurna u prikupljanje 76 mandata odnosno glasova potpore u Saboru, koliko treba za vladajuću većinu.

Kako izgleda, ključno će biti kako će se ponašati izabrani zastupnici Mosta. Oko njih će, po svoj prilici, obje strane početi plesati i obećavati im brda i doline ako im daju podršku, već u nedjelju prije ponoći (kao i drugih "trećih"). Bit će zanimljivo pratiti kako će se oni držati slijedećih dana, tjedana i mjeseci.

Problem je Mosta danas, da strukturalno i programski uopće nije stranka. NEma stranačke ogranke, lokalne predsjednike, skupštine stranke isl.; faktički je labava konfederacija lokalnih grupa i pojedinaca.

Kako će se ponašati i što će biti s njima za godinu dana - nema smisla pokušati prognozirati. Sve je moguće.

A generalno sam veliki skeptik i pesimist glede budućnosti Hrvatske pod bilo kojom vladom.
- 22:50 - Komentari (0) - Isprintaj - #

 04.11.2015., srijeda

Pred izbore (6): Usporedbe anketa 2X1, P+ i IP, te neki zaključci o preostala četiri dana


Objavljeni su rezultati ankete agencije Ipsos Puls za 4., 8. i 10. izbornu jedinicu. Prekječer su bili objavljeni za 3. i 9. IJ; rezultate sam prikazao i komentirao jučer. (RTL očito objavljuje tako da bude uravnoteženo, jedinice u kojima je bolja DK i one u kojima je bolja KHR.)

Izvještaj u Dnevniku RTL-a

Detaljniji izvještaj u Večernjem listu

Dolje donosim usporedbe tri objavljene ankete za ovih pet izbornih jedinica. RTL će večeras i sutra navečer objaviti rezultate za ostale IJ.

- Prvi broj označava postotak, koji je lista imala po anketi agencije 2X1, obavljenoj između 17. kolovoza i 9. listopada.

- Drugi broj odnosi se na postotak dobiven u anketi agencije Promocija Plus, provedene između 3. i 21. listopada.

- Treća brojka je rezultat u anketi agencije Ipsos Puls, provedene između 22. listopada i 2. studenoga.

Postotak je kod rezultata 2X1 korigiran, tako da su odbijeni neodlučni (inače podaci nisu direktno usporedivi).

Navodim liste, koje su bar u jednoj anketi imale iznad 3%.

U nekim slučajevima ne znamo podatke iz ankete 2X1. Ili nisu svi podaci objavljeni, ili su bili ispod 1%, ili neka koalicija tada nije ni postojala.

Iako agencije 2X1 vrlo žestoko napada dvije etablirane agencije da su politički pristrane, a s druge strane njen vlasnik je ne samo pristran neko je na ovim izborima i kandidat HDZ-a, kako sam prije pokazao, zapravo razlika koju su dale 2X1 i P+ nije velika. Razlika je značajnija samo kod Domoljubne koalicije, a to može biti i rezultat proticanja vremana. Kako je anketa P+ bila kasnije, manji postotak za DK je možda rezultat promjena u raspoloženju biračkoga tijala. (A dolje možete vidjeti da je npr. u 10. IJ DK dobila više po P+ nego po 2X1.)

Evo sad gole brojke - komentari poslije.

3. izborna jedinica

KHR = 44,1% = 44,7% = 50,5%
DK = 29,3% = 30,2% = 23,6%
KUH = 12,0% = 6,4% = 5,3%
ŽZ = 5,6% = 4,6% = 6,3%
Most = 1,2% = 4,4% = 4,3%
Orah = 4,6% = 4,2% = 3,4%
MB+ = ? = 2,0% = 5,0%

4. izborna jedinica

DK = 49,2% = 42,5% = 35,3%
KHR = 22,3 = 31,8% = 30,4%
HDSSB = 17,1% = 12,6% = 11,1%
ŽZ = 3,8% = 3,9% = 5,3%
Most = ? = 3,6% = 5,5%
MB+ = ? = 1,1% = 3,2%

8. izborna jedinica

KHR = 44,4% = 41,3% = 43,0%
DK = 19,2% = 18,9% = 16,3%
IDS/PGS/LR = 17,0% = 14,3% = 16,8%
Most = ? = 4,9% = 6,4%
MB+ = ? = 4,8% = 4,1%
ŽZ = 4,0% = 4,0% = 5,3%
ORaH = 3,9% = 3,8% = 2,5%
KUH = 5,9% = 3,0% = 2,0%

9. izborna jednica

DK = = 57,8 = 55,0% = 54,3%
KHR = 26,8% = 27,3% = 26,1%
Most = 1,6 = 6,6% = 5,9%
ŽZ = 4,4% = 3,8% = 4,5%
ORaH = 4,1% = 1,9% = 1,8%

(Ovdje su u rezultatu P+ zbrojeni postoci Mosta i Nezavisne liste Stipe Petrine.)

10. izborna jedinica

DK = 45,7% = 43,3% = 38,7%
KHR = 35,6% =33,0% = 29,5%
Most = 12,3% =11,0% = 15,4%
ŽZ = ? = 4,1% = 4,8%

UKUPNO U OVIH PET IJ:

DK = 40,32% = 38,0% = 33,6%
KHR = 34,6% = 35,6% = 35,9%


ŠTO MOŽEMO ZAKLJUČITI?


Četiri dana prije izbora, usporedbe anketa pokazuju slijedeće.

1.
Postoji trend pada KD. (To valjda nije neočekivano, s obzirom na viđeno u kampanji.) Rezultat između dviju glavnih snaga je vrlo tijesan (unutar granica statističke greške).

2.
KHR je nešto porasla, ali ne toliko koliko KD opada. Izjednačeni su, ukupna razlika u ovih 5 IJ (a vjerojatno i ukupno) je unutar granica statističke greške. (Tijekom ove godine, trend je bio lagano smanjivanje razlike između HDZ-a i SDP-a, odnosno DK i KHR, dok je tijekom 2014. bilo suprotno. Osim toga, i zadovoljstvo radom vlade u redovnim mjesečnim anketama croBarometar i CroDemoskop je raslo.)

3.
HDSSB je bitno slabiji nego 2011.

4.
IDS je na svojem standardnom rezultatu.

5.
Most i Živi zid imaju šanse na osvajanje po jednog mandata svuda, a Most 2-3 mandata u svojom matičnoj X. IJ..

6.
Bandićeva koalicija je treća među "trećima", te zahvaljujući Damiru Kajinu ima šanse osvojiti mandati i u 8. IJ.

7.
Koalicija "Uspješna Hrvatska" slabija je nego što su se nadali. Čak ni u 3. IJ nisu sigurni u mandat, a u 8. IJ su neočekivano slabi. I u 1. IJ. u anketi P+ su bili na skromnih 3,0%.

8.
ORaH opada i veće šanse na mandat ima samo u 1. IJ, uz nadu u 3. i 6..

9.
Razne snage desnice koje gaje nade (HSP/HK, UIO, HZ) daleko su od mandata.

10.
U interpretaciji rezultata, treba uzeti u obzir mogućnost da postoji "sistemska greška" na štetu HDZ-a odnosno DK - naime, da u anketi dobivaju manje, nego što bi stvarno dobili na izborima, zbog dva čimbenika: prvo, dio glasača HDZ-a ne želi se izjasniti u anketi, te drugo, HDZ ima najviše članova koji mogu utjecati na druge u finišu kampanje, pa i na sam dan izbora. Taj bi utjecaj mogao biti 2%. Ipak, nije sigurno da taj utjecaj postoji uvijek.

11.
Situacija je vrlo neizvjesna, kako u borbi za prvo i drugo mjesto, tako i "trećih" za mandate. S obzirom na granice nepouzdanosti u anketama, te postojanje glasača koji odlučuju u finišu kampanje ili čak na sam dan izbora, devet relevatnih aktera je stimulirano da intenzivno nastavlja kampanju do zadnjeg časa (tj. do nedjelje u 19:00).

12.
Oni koji su neodlučni ili se predomisle tijekom posljednjeg tjedna pred izbore (a takvih je 10 do 15%) mogli bi znatno utjecati na rezultat. Teško je reći kako će se oni opredijeliti. Mnogi od njih svakako su generalno nezadovoljni etabliranom političkom ponudom, pa se na kraju priklone nekome od "trećih". Drugi, pak, mogu se, u atmosferi jake polarizacije u javnosti, odlučiti prikloniti jednom od dva blokova (često s primarnim motivom da onaj drugi ne pobijedi).

13.
Glavna neizvjesnost je kako će na kraju proći "treći", odnosno koliko će mandata osvojiti. Često su oko praga, te mali pomak odlučuje o osvajanju mandata. To naravno utječe i na mandate koje osvajaju dvije dominirajuće koalicije.

KOMENTAR O STRUKTURI GLASAČAKGO TIJELA

Još prošle godine, analizirajući rezultate izbora za Sabor od 2000. i tendencije koje pokazuju izbori u međuvremenu i ankete, zaključio sam da je biračko tijelo u Hrvatskoj segmentirano otprilike ovako:

  • 25% čvrsto uz HDZ
  • 25% čvrsto uz SDP
  • 25% u nedoumici između dva pola
  • 25% traži neku treću opciju.


U "treće" sam svrstavao sve, koji nisu, i nisu nikad ni bili, u predizbornoj koaliciji s HDZ-om ili SDP-om. Tu onda ne spada IDS, ali spada HDSSB (a također i HSP). Unutar te grupe ima velikih razlika, idejnih i pragmatičnih.

Izbore odlučuje ovaj treći kvartal, neodlučni, i to na dva načina: prvo time kako se osobno odluče glasati, i drugo, u koju koaliciju uđu stranke (uglavnom "centar) kojima oni daju glas.

Sad je pak situacija takva, da su gotovo sve etablirane stranke, koje su ranije nastupale samostalno ili u nekoj "trećoj" koaliciji, svrstane u jednu od dvije dominantne koalicije.

Otud, dvije dominantne snage bi ukupno mogle imati 70% do 75% glasova (uračunavajući i IDS ili bez njega - gledano nacionalno, ne čini bitnu razliku, to je oko 1,5% svih glasova).

Među trećima, osim HDSSB, pojavljuju se nove stranke, koje nisu postojale ili su bile marginalne prije četiri godine.

Milan Bandić je tada išao sa svojom nezavisnom listom i prošao vrlo loše. Sad je okupio koaliciju, u kojoj je najznačajniji (i neočekivan) IDS-ov disident Kajin, te ima odlične šanse osvojiti mandate.

Godine 2011. postojao je Živi zid, tada pod nazivom "Savez za promjene", i bio marginalan.

ORaH, Most i Koalicija "Uspješna Hrvatska" su nove snage.

To su, uz dvije glavne koalicije i dvije jake regionalne stranke, pet aktera ovih izbora koji su relevatni. Zajedno, oni mogu osvojiti do 25% glasova (dio će se rasuti na druge liste, koji nemaju šanse biti blizu praga). Zbog prirode izbornoga sustava, svakako će imati manje od 25% mandata.

Most je sada u punom naletu. Imali su ili sreće, ili su vrlo mudro strateški vodili svoj nastup, tako da im vrhunac popularnosti dolazi u pravo vrijeme, pa ne dolazi do oseke, koja je pogodila ORaH i ŽZ nakon vrhunaca popularnosti (a ranije i druge). Stvar je u tome, da je dio glasača iz onog četvrtog kvartala vrlo hiroviti, brzo se oduševi, ali i razočara.

- 14:11 - Komentari (0) - Isprintaj - #

 03.11.2015., utorak

Pred izbore (5): Što nam govori najnovija anketa


Ovaj tekst nije nastavak općih razmatranja koji sam bio najavio jučer, nego komentar najnovije vijesti o anketi IP.

Sažetak: Objavljeni rezultati dviju anketa najavljuju neizvjesnu bitku za svaki glas do nedjelje u 19:00. Mali pomaci u postotku glasova mogu donijeti velike pomake u postotku osvojenih mandata u svakoj izbornoj jedinici. DK i KHR bore se za prvo mjesto, a pet "trećih" za jedan ili više mandata. Uz granice pouzdanosti anketnih rezultata, valja imati na umu da u ovom trenutku vjerojatno još 10 do 15% onih, koji će na izbore izaći, nisu donijeli konačnu odluku za koga glasati.

Dodatak:Večernji list donosi potpuniji prikaz, pa sam unio dopune u tekst

confidence intervalNova TV objavila je jučer navećer rezultate ankete javnoga mnijenja u 3. i 9. izbornoj jedinici, koju je provela agencija Ipsos Puls, terenski, na uzorku od oko 400-450 ispitanika u svakoj IJ. U slijedećih nekoliko dana, objavit će rezultate i za ostale IJ.

Granice pouzdanosti ovisne o veličini uzorka

Moguća greška ankete zbog slučajnih statističkih varijacija (pretpostavljajući da da je uzorak reprezentativan i da nema drugih sistemskih grešaka) je naravno to veća što je uzorak manji.

S druge strane, smatra se da kod terenskih istraživanja manje utječu drugi čimbenici, koji mogu povećati nepouzdanost.

Granice pouzdanosti za uzorak od oko 400 ispitanika

Prva brojka označazava postotak glasova dobivenih u anketi, a druga granicu 95-postotne pouzdanosti.

50% --> ± 4,9% (tj. stvarna potpora je s 95% vjerojatnosti između 45,1% i 54,9%.)
30% --> ± 4,5%
10% --> ± 2,9%
5% --> ± 2,1%

(U prezentaciji na TV navedene su granice greške uzorka - to je za 50%.)

To je otprilike dovoljno, da ne morate svaki put iznova računati.

Granice pouzdanosti za uzorak od oko 1000 ispitanika (u ispitivanju koje je ranije Promocija Plus napravila za RTL):

50% --> ± 3,1%
30% --> ± 2,8%
10% --> ± 1,9%
5% --> ± 1,4%

Problemi prezentacije rezultata

Imam osjećaj, da je NOVA TV naručila ovu veću i skuplju anketu, u odnosu na uobičajenu mjesečnu na uzorku 1000, ali ipak na manjim uzorcima (radi uštede), da bi parirala interesu koji je dio javnosti pokazao za anketu koju je platio konkurentski RTL, i čiji su rezultati prezentirani s puno detalja.

Prva, očita primjedba prezentaciji na Nova TV jest, da podatak o granicama pozdanosti ne iznose (što RTL čini). I Nova je to činila u prezentaciji mjesečnih istraživanja CroBarometar (npr. za rujan); to su nazvali čudnom sintagmom "bazen glasova".

Pretpostavljam, da su objavljeni postoci uz odbitak neodlučnih. Fali taj bitan podatak - koliko je neodlučnih?

Usporedba rezultata dvije ankete u 3. i 9. izbornoj jedinici

Imajući na umu te granice, najzanimljivije je usporediti rezultate dvije ankete, s obzirom na vremensku razliku u vremenu provođenja ankete. Prva brojka je raniji rezultat P+, druga sadašnji rezultat IP. Da vidimo, možemo li zaključivati o nekim vjerojatnim pomacima (ili su razlike samo u okviru slučajnih varijacija).

Usporediti treba podatke o postotku glasova, ne mandate, jer to je rezultat naknadnog proračuna i unosi nove nesigurnosti. (MB+ označava koaliciju oko Stranke Milana Bandića 365).

Rezultate IP navodim zaokruženo na jednu decimalu. S obzirom na granice greške, navođenje dvije decimale je nepotrebno.

TREĆA IZBORNA JEDINICA

KHR = 44,7% = 50,5%
DK = 30,2% = 23,6%
KUH = 6,4% = 5,3%
ŽZ = 4,6% = 6,3%
Most = 4,4% = 4,3%
Orah = 4,2%
MB+ = 2,0% = 5,0%

Za ORaH RTL nije objavila rezultat, iako sigurno nisu pali na 0%. Morali su objaviti kompletne rezultate, barem staviti na Svemrežje.

Kompletniji prikaz rezultata objavljen je u Večernjem listu. ORaH ima 3,37%. Gornja granica 95%-ne pouzdanosti je 5,0%. Uzimajući to u obzir, kao i mogućnost da se u finišu kampanje popravi rezultat privlačenjem dijela neodlučnih, stranke koje imaju barem 3% treba razmatrati kao one koje imaju šanse na osvajanje mandata.

DEVETA IZBORNA JEDINICA

U IX. IJ, u trenutku kad je P+ provodila anketu, Nezavisna lista Stipe Petrine najavljivala je samostalni izlazak na izbore. Ali Petrina nosi listu Mosta, pa sam te postotke zbrojio (bilo je 4,6% za most i 2,0% za NLSP).

DK = 55,0% = 54,3%
KHR = 27,3% = 26,1%
Most = 6,6% = 5,9%
ŽZ = 3,8% = 4,5%

Ostali su u ovoj IJ ispod "granice relevancije" od 3%: MB+ ima 1,9%, ORaH 1,8%, stranka Željka Keruma 1,6%. Osobito je neočekivano što je Koalicija Hrvatske konzervativne stranke, HSP i OS, za koju se očekivalo da ovdje ima šansu, na smiješnih 0,4%. Dakako, svi se imaju pravo nadati do zadnjeg časa da su ankete pogriješile.


IMA LI DAKLE BITNIH PROMJENA?

Deveta Izborna jedinica

U 9. IJ, sve je gotovo jednako u obje ankete. Kad Most ne bi prešao prag, odnos mandata bi bio 10-4, a s njim je odnos 9-4-1 u obje ankete. D'Hondov sustav raspodjele ide u korist najjače stranke, koja u svakom slučaju ima znatno viši udio u mandatima, nego u glasovima.

Pri ovom rasporedu glasova, ako tri prva rezultata držimo fiksnim, pa povećavamo mogući rezultat ŽZ (pomoću online kalkulatora), njima čak ni 5,8% ne donosi mandat. Ako bi osvojili 6,0%, osvojili bi mandat - ali na račun Mosta.

Ako malo povećamo i rezultat Mosta, ove dvije stranke trebale bi osvojiti, jedna barem 6,3% a druga barem 6,1%, da bi obje osvojile mandat. To bi išlo na račun DK pa bi raspored mandata bio 8-4-1-1. (Kad mandate za DK i KHR držimo fiksnim. Ako te liste osvoje nešto manje, onda za Most i ŽZ može biti dovoljno nešto manje, da osvoje mandat.)

Aktivisti Živoga zida imaju dakle razloga nadati se i pritisnuti u finišu kampanje, da "upecaju" još kojeg glasača pa eventualno osvoje mandat.

Bitan čimbenik: još ima znatan broj neodlučnih!

Kao što sam napisao jučer, možemo pretpostaviti, na osnovu dosadašnjeg iskustva u Hrvatskoj i drugdje, da u ovom trenutku još uvijek ima 10 do 15% onih, koji će na izbore izaći, a da nisu odlučili za koga će glasati. Borba za te glasove vodit će se do nedjelje u 19.00.)

Treća izborna jedinica

Ovdje postoji znatna razlika kod prve prve dvije liste. KHR ima 5,8% više, a DK 6,6% manje. KHR je jednako nadmoćna ovdje kao DK u devetoj.

Je li promjena rezultat dosadašnje kampanje? Moglo bi biti. Vidjet ćemo što kažu za ostale izborne jedinice.

Za ostale, vidimo znatniji napredak kod MB+ (iako, ako pogledate gore navedene granice nesigurnosti, 5,0% znači da je podrška u generalnoj populaciji u toj IJ s vjerojatnosti 95% između 2,9% i 7,1%, a ta donja granica može se preklopiti s gornjom granicom u prethodnom istraživanju).

KUH (odnosno, R. Čačić) ovdje po obje ankete osvaja manje glasova, nego što se nadaju i najavljuju. Izgleda da njima prelazi manji broj nekadašnjih glasača HNS-a (i možda i laburista), nego što su se nadali. Možda im je manje spremno dati glas na izborima za Sabor, nego što bi bilo na lokalnima. (Mnogi ljudi dijele glasove, ne glasaju za iste na svim izborima.) Nadaju se da bi ovdje mogli osvojiti dva mandata, a u pitanji im je i jedan. Raspored mandata na osnovu postotaka u anketi 9-4-1.

Ovdje je gužva među "trećima" - čak četiri liste imaju šanse preći prag, prema objavljenom, a vjerojatno ORaH nije toliko daleko, da se ne bi mogli nadati.

To je situacija, koja je bila jasna već prije početka kampanje: imamo dvije velike koalicije koje se bore za prvo mjesto, dvije regionalne stranke koje sigurno osvajaju mandate na svom području, te pet stranaka ili koalicija koje imaju šanse osvoji barem jedan mandat.

Varirajmo sad rezultate. Ako ostale postotke ostavimo istim, KUH bi trebala dodatnih 0,4%, ukupno 5,7%, da osvoji mandat, na račun KHR. Raspored onda postaje 8-4-1-1.

Ukoliko bi pak još jedna lista, recimo MB+, prešla prag, ako ostavimo da ŽZ osvaja 6,3%, trebali bi KUH i MB+ imati po 6,0%, pa da sve tri osvoje mandat. Raspored mandata je onda 8-3-1-1-1. A to je moguće - u okviru je granica pouzdanosti.

Dapače, ajmo još malo varirati. Pretpostavimo da KHR osvoji nešto manje, 47,9%, DK ostaje na 23,6% a četiri liste: ŽZ, KUH, MB+ i Most ostvoje po 6,0%. To je još uvijek unutar granica moguće statističke greške. Onda bi raspored mandata bio 7-3-1-1-1-1!

Kao što sam i ranije više puta upozoravao: male varijacije u postotku glasova mogu dovesti do znatnih varijacija u postotku mandata.

Dakle, ovdje su svih sedam relevantnih igrača maksimalno stimulirani, da ulože napore do zadnjeg trenutka, da privuku još glasova.

(Ovo sam pogledao tek jutros - jučer sam se navečer bavio zabavnijim stvarima. Pa sam sjeo malo pogledati, pa sam onda pogledao i malo više. Zanimljivo. Postavio sam to prvo kao komentar u topicu o istraživanjima javnoga mnijenja na forum.hr, a onda još malo pregledao i prilagodio za blog.Evo idem sad vidjet na sajtu Nove TV što kaže Tomislav Cipek.)
- 11:05 - Komentari (0) - Isprintaj - #

 02.11.2015., ponedjeljak

Pred izbore (4): sistemske greške u anketama i prognoze na osnovu anketa

U jučer objavljenom tekstu pisao sam o nepouzdanosti, koja kod provođenja anketa postoji zbog slučajnih varijacija. Taj čimbenik je neizbježan. Može se smanjiti povećanjem uzorka, ali ne posve eliminirati.

Moguća je međutim i druga vrsta nepouzdanosti - pogreške mjerenja koje, nasuprot prethodnim slučajnim, nazivamo sistamskim. (Jedna prezentacija o pogreškama mjerenja - riječ je o biomedicini, ali pojmovi su univerzalni.)

Pogreške u reprezentativnosti uzorka

Moguće su neke pogreške u određivanju uzorka. Laici često misle da anketari naprosto slučajno nazivaju telefonske brojeve, a javljaju se i najvoljniji su razgovarati umirovljenici, pa njih ima u uzorku više nego u generalnoj populaciji.

Takvu trivijalnu pogrešku, međutim, profesionalni anketari neće načiniti. To se regulira preko programske podrške: podaci o svim obavljenim razgovorima unose se u računalo, te program automatski računa strukturu uzorka i upozorava kad se pojave odstupanja.

Moguće su neke suptilnije pogreške. Recimo, uzorak po godinama odredi se prema podacima iz popisa stanovništva; ali možda mladi ljudi više apstiniraju od glasanja, nego stariji (a možda i manje). Struktura uzorka odgovara strukturi stanovništva, ali ne i strukturi izašlih na izbore.

O takvim finesama nemamo podataka (neke stvari agencije možda uzimaju u obzir, ali i čuvaju kao profesionalnu tajnu), pa ne možemo procjenjivati.

Glasači koji žive van Hrvatske

U Hrvatskoj pravo glasa na izborima za Sabor imaju i građani, koji nemaju prijavljeno boravište u Hrvatskoj. Velikom većinom to su stanovnici BiH. (Pogrešno nazvani "dijaspora", jer taj termin znači "rasijani", oni koji su, ili njihovi preci, nekad živjeli u jednoj zemlji, a sad žive u drugoj.) Oni glasaju u posebnoj izbornoj jedinici. Njih anketa naravno ne može obuhvatiti, kao ni pripadnike nacionalnih manjina. Sve ankete odnose se na deset teritorijalnih izbornih jedinica, u kojima se dijeli po 14 mandata.

Među Hrvatima u BiH praktični nema višestranačkog sustava. Dosad su, otkad je posebna izborna jedinica za njih uvedena (1995.), svi izabrani bili iz HDZ. Sada neki misle da bi Stranka Milana Bandića moga imati šanse za osvajanje jednoga mandata.

Drugi slučaj su oni koji žive u inozemstvu (obično na "privremenom radu", a također i Srbi izbjeglice), ali imaju prijavljeno boravište u Hrvatskoj, makar tamo već odavno ne žive (a možda više nikad ni neće). Oni glasuju u izbornoj jedinici svojeg boravišta. Oni nisu obuhvaćeni anketama. Kad se radi o izborima za Sabor, njihov broj nije velik pa ne čine značajnu razliku, bez obzira da li na dan izbora doputuju u zemlju ili glasaju u inozemstvu.

Međutim, sistemsku grešku mogu činiti varanja na izborima, omogućena time da netko ima prijavljeno lažno boravište u Hrvatskoj, gdje nikad nije živio, a zapravo živi u susjednoj državi. Dapače, zbog nesređenih registara, glasa dvostruko, prvo kao "dijaspora", zatim kao stanovnik Hrvatske, doputovavši.

Takvi lažni stanovnicu su, nesumnjivo, odlučili ovogodšnje izvanredne izvanredne izbore za gradonačelnika Vrgorca (vidi članak od 13. srpnja 2015. Izbori u Vrgorcu 2013.-2014.-2015. - usporedba).

U registru birača, razlika između broja upisanih i stvarnog broja stanovnika je ranije bila prepo 500.000. Na taj je problem bilo upozoreno još 2000. g., ali se nakon toga još povećao. godine 2007. taj je čimbenik mogao odlučiti o raspodjeli 2-3 mandata u nekim izbornim jedinicama. Tek nakon 2011. disproporcija je smanjena, ali nije uklonjena.

Utjecaj anketara

Jedna ozbiljna sistemska greška može se pojaviti zbog predrasuda, neuvježbanosti i zamora anketara. Kad sam to spominjao u diskusijama, neki su se smijali, ali stručni priručnici to navode kao važan čimbenik. Anketari (često su to honorarci, najčešće studenti) moraju proći obuku i ne smiju se preforsirati.

O čemu se radi? Neizbježno, anketari će i sami imati neke stavove o politici. Ti stavovi mogu utjecati na način na koji oni postavljaju pitanja. Neće, naravno, izravno reći "biste li glasali za one lopove iz stranke A?" ili "za one komunjare iz stranke B?", niti pak "ja vas moram pitati koga biste izabrali, ali osobno mislim da su svi ista banda". Međutim, intonacija glasa može prenijeti određenu poruku, koja utječe na ispitanika. Psiholozi kažu da su takve neeksplicitne poruke važan dio ljudske komunikacije, čak i kad se radi samo o glasu. Stručnjaci za ankete kažu da je mogući utjecaj vidljiv, kad anketar nije educiran ili je umoran.

Možda taj čimbenik postoji u anketama, koje provode etablirane agencije Promocija Plus i Ipsos Puls. (Kažem "etablirane" zato jer prva djeluje više od deeset, a druga više od dvadeset godina, dok su mnoge druge u međuvremenu propale. Od njih i sami SDP i HDZ naručuju ankete.) Anketari su možda (ne znam točno) većinom studenti, obično s fakulteta društvenih znanosti; a ta populacija je u prosjeku manje sklona desnici, ali također i svim etabliranim strankama, nego stariji i manje obrazovani. Ipak, iskusne agencije, vjerujem, vode računa o tome; zato je važna edukacija ispitivača.

Neminovno se javlja više sumnje kad je riječ o Agenciji 2X1, čiji je vlasnik član HDZ-a, sama agencija se direktno uključila u predizbornu kampanju protiv SDP-ove koalcije, te se vlasnik agencije i sam pojavljuju kao kandidat HDZ-a na izborima.

Stranka "Živi zid" nedavno je objavila podatke o nekoj svojoj anketi, po kojoj dobivaju mnogo više glasova nego po svim drugim anketama. Čak i ako je uzorak bio reprezentativan, ne može se ozbiljno uzeti rezultate ankete koju su provodili aktivisti jedne političke stranke. Prilaze vam na ulici neki mladići i djevojke i pitaju "Mi smo iz Živog zida, biste li vi glasali za nas?" Trebaju biti spremni čuti svašta, ali sigurno je da će broj pozitivnih odgovora biti veći, nego stvarno na biralištu, kad pojedinac ostaje sam s olovkom i papirom.

Mogu li anketari naprosto varati, pa pogrešno zapisivati? U jednom svom tekstu, Ante Tomić spominje nekog svog prijatelja, koji je imao hrpu anketnih formulara, pa su njegovi prijatelji uz pivu ispunjavali lažne podatke. Malo je vjerojatno da bi se takvi štosevi mogli prodati iskusnijim organizatorima anketa.

Ispitanici koji ne govore istinu

Na strani ispitanika, ponekad netko kaže kako su ga nazvali neki anketari i on je namjerno davao pogrešne odgovore. Stručnjaci koji analiziraju metode anketiranja (a iskustvo u svijetu je ogromno u posljednjih 80 godina) procjenjuju da to nije čimbenik koji bitno pridonosi. Ljudi rijetko direktno lažu, a ako to i čine, bude u raznim smjerovima pa se međusobno poništava.

Često je pak u anketama, da mnogo više ljudi kaže da bi na izbore izašlo, nego što ih stvarno izađe. To je učinak davanja odgovora, koji se smatra socijalno poželjnim. To vjerojatno ne čini bitnu razliku kod izbora za Sabor, ali moglo je igrati ulogu kod izbora za Europski parlament 2014, gdje je došlo do znatnih razlika rezultata u odnosu na ankete. Samo 25% ljudi izašlo je na izbore, a u posljednjoj anketi pred izbore 36% je reklo da bi sigurno izašlo.

Odbijanje sudjelovanja u anketi

Glavni problem su međutim oni, koji ne žele sudjelovati u anketi. To je izraženije kod telefonskih anketa nego kod terenskih, a znatno izraženije s mobitelima. Shvatljivo da, ako ste nekog ulovili usred posla, dok vozi isl., nije raspoložen/a za razgovor. Navodno treba nazvati do deset osoba, da bi jedna pristala sudjelovati u anketi. (To čini još značajnijom brigu o reprezentativnosti uzorka.)

Kako procijeniti što misle oni, koji su odbili sudjelovati u anketi? Mnogi od njih, naravno, izaći će na izbore. Normalna je pretpostavka ("nulta hipoteza": pretpostavka koju prihvaćamo jer zahtijeva minimum dodatnih pretpostavki) da bi se njihovi glasovi, ako je naš uzorak inače reprezentativan, da su stvarno izbori tih dana, raspodijelili u istim omjerima kao i glasovi onih, koji su u anketi sudjelovali (vidi jedan znanstveni rad o toj temi na hrvatskom, iz 1997.)

Postoji mogućnost, da glasači nekih stranaka, ili neke grupe stranaka, u većoj mjeri odbijaju sudjelovanje u anketi nego drugi. To može biti rezultat opće averzije prema anketama, ili blage paranoidnosti (a možda i ne baš blage), ili možda nelagodnog osjećaja da njihov izbor nije "socijalno poželjan" (ako su npr. u tijeku sudski procesi zbog korupcije protiv više čelnika ili bivših čelnika stranke). Obično se smatra da su glasači desnice takvom stavu skloniji.

Zaista, iskustva iz svijeta pokazuju da se to događa. Prema britanskom iskustvu, to se naziva "Shy Tory" učinkom; na nekim izborima, konzervativci su dobili znatno više glasova, nego što u svim anketama uoči izbora.

Ali to se ne događa uvijek. U UK se dogodilo 1970, 1992. i 2015.. U SAD, često se taj fenomen vidio kod republikanaca, ali ponekad i kod demokrata. (Neke agencije zato unose korekciju - ponderiranje - u rezultate, koje daju u konačnom izvještaju. To uglavnom spada među profesionalne tajne. O tome npr. piše Vesna Lamza Posavec u udžbeniku "Javno mnjenje: Teorije i istraživanja" iz 1995.; nedavno je objavljenja njezina nova knjiga, "Mjerenje javnosti".)

Utjecaj broja članova i aktivista stranke

Ima tu još jedan važan čimbenik, koji je kod nas vjerojatno važniji nego u većini drugih zemalja: prednost koju HDZ ima zbog velikog broja članova, lokalnih ogranaka i aktivista. HDZ je nastao kao masovni nacionalni pokret, izgradio svoju mašineriju, utjecaj i veze. Danas nema toliko članova kao nekad, ali ih ipak ima oko pet puta više nego SDP (podaci nisu sigurni, ali spominje se 220.000 prema 45.000). Stvarna razlika u broju aktivnih članova je možda manja (neki podaci pokazuju da je prihod od ubrane članarine kod HDZ-a i SDP-a otprilike isti), ali sigurno postoji.

To je naravno prednost samo po sebi: Da bi osvojio milijun glasova, HDZ mora nagovoriti još 800.000 ljudi da za njih glasaju, a SDP 950.000. Ali postoji i utjecaj na druge. Aktivni članovi stranke mogu u zadnjim danima kampanje, pa i na sam dan izbora, svjesno nastojati da privuku glasače.

Netko, tko je neodlučan ili mu nije ni do čega, možda ne bi ni izašao na izbore. Ali mu dođe prijatelj, susjed, kum... pa mu govori, pa daj dođi, daj glas našima, što te košta... Sve stranke tu metodu koriste, a HDZ za nju ima najviše resursa. To bi moglo objasniti zašto na kraju dobije 2-3% glasova više nego u anketi. (Na sreću, sam čin glasanja je tajan - što, recimo, nije bio slučaj na izborima u Kraljevini Jugoslaviji 1930-ih - inače bi utjecaj bio i veći.)

Možda HDZ osvoji više na izborima, nego i u najboljoj anketi; ali nije sigurno

Zaista, mnoga iskustva u Hrvatskoj, ali ne i sva, pokazuju da u slučaju HDZ-a možda postoji taj čimbenik (ali ne i drugih desnih stranaka; one su na izborima češće dobivale nešto manje nego u anketama).

Godine 2007., prema nekim anketama pred izbore SDP je bio u prednosti, a na kraju je pobijedio HDZ s malom prednosti. Iako su odstupanja bilatakva, da se moglo raditi o slučajnim varijacijama, moglo se raditi i o sistemskoj greški. (I u UK, "shy tory" se pojavio kad su konzervativci bili na vlasti.)

Godine 2011., Kukuriku koalicija je uvjerljivo pobijedila na izborima, ali ipak manjim postotkom glasova nego u anketmaa, dok je HDZ imao 1 do 1,5% više.

Godine 1992. i 1995., pak, SDP je na izborima dobio znatno više glasova, nego u anketama; nije neobično da u ono doba mnogi ljudi nisu htjeli priznati da bi glasali za "komunjare".

Željko Kerum je na lokalnim izborima za gradonačelnika 2009. osvojio više glasova nego u anketama, a 2013. manje (čak i kad zanemarimo jednu očito lažnu anketu, prema kojoj je bio u vodstvu).

Ne možemo biti sigurni u taj čimbenik. Treba biti spreman na mogućnost da je stvarna podrška HDZ-u, odnosno "Domoljubnoj koaliciji", među generalnom populacijom nešto viša - jedan, dva ili čak tri posto - nego što je pokazala anketa (ili razlika između DK i Koalicije Hrvatska raste). To smanjuje pouzdanost anketa.

Paradoksalna mogućnost: možda se dvije sistemske greške mogu međusobno poništiti!?

Čak bi se moglo spekulirati, s obzirom na razliku u glasovanju za HDZ u rezultatima koje navodi Agencija 2X1 prema P+, kod 2X1 postoji paradoksalno međusobno potiranje dvije suprutne sistemske greške: s jedne strane, njihovi su anketari vjerojatno skloni HDZ-u, a s druge veći postotak glasača HDZ-a odbija sudjelovati u anketi.

Problem je, kako se radi o statistici, da naprosto ne možemo biti sigurni, čak ni nakon što izbori budu provedeni. Jer, naravno, postoji neizbježan čimbenik razlike između vremena kad se provodi anketa i samih izbora.

U diskusijama na netu ali i drugdje, logično, puno su aktivniji oni koji imaju čvrsta uvjerenja, pa se može steći utisak da su većina. Ali oni tihi, premišljajući, svojim kolebanjima zapravo odlučuje rezultate, makar i ukupno bili manjina.

Ankete nisu prognoze

Gore je bilo govora uglavnom o čimbenicima, koji pridonose nepouzdanosti u mjerenju raspoloženja birača. Sve se to odnosi na to, što birači misle u trenutku kad se anketa provodi.

Često ljudi kažu, pa se i u medijima govori, da »anketa predviđa da će lista A dobiti 22,3% glasova". Ali, to je posve pogrešno. Anketa nije prognoze; ona je snimanje stanja u jednom trenutku.

To je vrlo važna razlika. Na temelju ankete (ali i drugih podataka i procjena) vrše se predviđanja, ali sama anketa nije predviđanje.

Za usporedbu, recimo da mjerite temperaturu zraka u 12:00, i ona iznosi 15,3 °C. Kolika će biti temperatura u 13:00? Mjerenje u 12:00 je osnova za predviđanje, ali naravno samo po sebi nije predviđanje.

"Nulta hipoteza", ako nemamo nikakvih drugih podataka, bit će, da se između 12:00 i 13:00 temperatura neće mnogo promijeniti. Reći ćemo "Pa, za 60 minuta temperatura će vjerojatno biti oko 15,3 - možda malo manja ili veća".

Tako je i s anketama i izborima. Anketa, koja je bila dva dana ili dvadeset dana pred izbore, dala je rezultat da 22,3% ispitanika namjerava glasati za stranku A. Nulta hipoteza jest, da će tako biti i na izborima. Uvijek se netko predomisli, ali pretpostavljamo, da će to ići u oba smijera pa se poništiti.

Međutim, naravno, ne mora tako biti. Možda je u 12:00 još bilo sunčano, ali se sa zapada približava frontalni poremećaj, pa se u slijedećih 60 minuta navuku oblaci, počne padati kiša i temperatura znatno padne. Ili obrnuto.

Na osnovu niza drugih podataka mjerenja s raznih meteoroloških postaja, te matematičkih modela, možemo mnogo preciznije prognozirati vrijeme kroz 60 minuta, ili 24 sata i dalje (ali pouzdanost ipak brzo opada s vremenom). Na osnovu aktualnih podataka, predviđamo kakvi će biti u budućnosti.

Prognoze na osnovu anketa: uvijek se netko predomisli, čak i u nekoliko minuta

Kod anketa i izbora imamo naravno puno manje drugih podataka za prvljenje prognoza, nego u meteorologiji. Očekujemo da neće doći do drastičnih razlika u kratkom vremenu. Znatan dio birača ima svoj odabir već mjesec dana pred izbore i neće ga mijenjati; oni nesigurni, možda će se raspodijeliti proporcionalno već opredjeljenim; ali možda i ne. Da nije potonjeg, predizborna kampanja ne bi imala smisla.

Često se čuje (neki su gotovo opsjednuti potrebom da to stalno ponavljaju) da, ako je kandidat za predsjednika države dobio na izborima osam posto manje glasova nego što su mu davale ankete, provedene desetak dana ranije, jasno je, da su provodioci anketa ili napravili vrlo grubu grešku, ili jednostavno lagali. Laganje na stranu (ako su podaci lažni, nema smisla ništa dalje analizirati; uostalom, izmišljeni rezultat ankete može zapravo biti dobar pogodak); mogla je postojati sistemska greška, ali nije morala. Jest moguće, da se nemali broj ljudi predomisli u finišu predizborne kampanje.

U anketi P+, oko 13% sudionika je reklo da će izaći na izbore, ali još ne znaju kome će dati glas. A od ostalih 87%, sigurno je da će se bar netko do izbora predomisliti. Neki mogu promijeniti svoj izbor, neki koji su rekli da će na izbore izaći mogu odustati, i obrnuto.

Kod nas je bilo malo "kontrolnih" anketa, koje se provode ubrzo nakon izbora (ili u okviru izlazne ankete na sam dan izbora), pa se ljude pita jesu li izašli na izbore, za koga su glasali te kad su odlučili. U svijetu ih ima nešto više. Navodi se, da je uobičajeno da oko 20 do 25% birača donosi odluku tijekom same službene kampanje.

Među utjecajima na birače u tijeku kampanje moguć je i utjecaj samih objavljenih anketa. Stručnjaci kažu da utjecaj nije bitan (vidi znanstveni rad na hrvatskom iz 2007.). Može ići u oba smjera: netko može biti potaknut da glasa za pobjednika ("bandwagon efect") ali i suprotno, za onoga tko je lošiji ("underdog efect").

Oko četvrtina birača odlučuje tijekom kampanje

Krešimir Macan je jučer objavio tekst na tu temu: Koliko izborna kampanja može utjecati na rezultate izbora?.

Godine 2007., kad su izbori bili vrlo slični današnjima (to su bili dosad jedini izbori za Sabor od 1990, na kojima je bilo nesigurno tko će pobijediti), u izlaznoj anketi je 24% reklo da je odluku donijelo tijekom kampanje (a 14% tijekom posljednjeg tjedna). Godine 2011. postotak je bio gotovo jednak.

Međutim, na predsjedničkim izborima 2014., čak je 45% odlučilo tijekom kampanje! Iz toga vidimo kako je bilo moguće, da su mjesecima ankete Josipoviću davale veliku prednost, a na kraju on izgubi.

Izgleda vjerojatno, da je postotak onih koji odlučuju tijekom kampanje danas otprilike isti kao i kod prethodnih izbora za Sabor, pogotovo kad vidimo da je otprilike isti postotak i drugdje.

Kako će se raspodijeliti njihovi glasovi? Koje liste će izgubiti dio glasača, a koje dobiti? Ne možemo sigurno predvidjeti, jer utjecaji idu u raznim smjerovima.

U ovom trenutku, 10 do 15 posto još nije odlučilo za koga će za šest dana glasati

U trenutku dok ovo pišem (šest dana pred izbore), vjerojatno ima bar 10%, a moožda 15% onih, koji će na izbore u nedjelju 8. studenoga izaći, a da još nisu donijeli odluku kome dati glas..

Prema anketama, ishodi su vrlo nesigurni i mali pomaci u glasovima mogu značiti veliku razliku u mandatima. Dvije glavne snage bore se za prvo mjesto, dvije regionalne snage za maksimum mandata na svojoj teritoriji, a pet preostalih snaga za što više mandata, ili barem za jedan. Još poneki od autsajdera mogu gajiti nadu da nešto ipak "upecaju".

Svi su oni, dakle, snažno motivirani da "pritisnu" i tijekom ovoga tjedna pokušaju pridobiti što više novih glasova (i naravno održati stare).

Ohrabrenje za "treće" snage: u šest dana skok od 1,3% na 6,0% glasova!

Slučaj, koji ukazuje koliko jak učinak može imati dobra kampanja, a može naročito ohrabriti "treće" snage u Hrvatskoj, vidjeli smo na parlamentarnim izborima u Sloveniji 11. srpnja 2014.. Osobito je dragocjeno, što je jedna agencija radila dnevne ankete u tjednu pred izbore: u ponedjeljak, srijedu, četvrtak i petak.

Koalicija "Združena levica Slovenije" je u ponedjeljak, šest dana pred izbore, po anketi imala tek 1,3% glasova. Slijedećih dana ankete bilježe njen rast, pa je u petak prešla 4%, što je izborni prag. U četvrtak navečer, lider ZLS je imao vrlo uspješan nastup na TV, u finalnom sučeljavanju.

U nedjelju, na izborima, dobili su 6% glasova. Da smo imali samo rezultate ankete od ponedjeljka, mogli bismo zaključivati da su grubo pogriješili. NIjedna druga anketa nije im davala više od 3%.

Sutra ću objaviti posljednji nastavak ovih promišljanja, gdje ću konačno nešto reći i o tome što nam anketa P+ pokazuje. A večeras bi trebao biti objavljen prvi dio rezultata nove ankete, pa ćemo se moći zabavljati usporedbama i prognozama.

- 12:02 - Komentari (0) - Isprintaj - #

 01.11.2015., nedjelja

Pred izbore (3): Kako čitati ankete


Vjerojatno će u slijedećim danima biti objavljeni rezultati još bar jedne ankete javnoga mnjenja, pred izbore slijedeće nedjelje.

U međuvremenu, pogledajmo još malo što možemo zaključiti iz prethodne ankete, koju je provela agencija Promocija Plus, a naručila RTL. Što nam ankete kažu i što na osnovu njih možemo predviđati?

Binomna i normalna distribucijaPrije daljih promišljanja, međutim, na osnovu iskustva diskusija koje sam o tome vodio posljednjih godina, i mog vlastitog učenja te problematike (koja mi je hobi, a imam određena predznanja iz teorije vjerojatnosti i matematičke statistike), napisat ću neka objašnjenja o istraživanjima javnoga mnjenja (aketama), o podacima koje daju i kako ih interpretirati.

Detaljni podaci te ankete objavljeni su na stranici "Statistički centar" na mrežnom sjedištu RTL-a.




Podaci i njihova interpretacija

Anketa je provedena po izbornim jedinicama, na uzorku od 1.000 ispitanika u svakoj izbornoj jedinici. Nije sve provedeno jednovremeno, nego se išlo od jedne do druge izborne jedinice, između 3. i 21. listopada. To unosi određenu nesigurnost, moguće je da dio birača promijeni stav u tijeku 16 dana.

To je samo jedno od ograničenja koja treba imati u vidu kad se promatraju rezultati anketa. Rezultate treba interpetirati; oni nisu sami po sebi jasni. Sadrže, kao i svako zaključivanje na temelju teorije vjerojatnosti, određenu nesigurnost.

Preveliko povjerenje u ankete može dovesti do suprotnoga učinka - potpunoga razočaranja i tvrdnje da "svi lažu" ili da su sve ankete beskorisne.

Proračun mandata: kako se osramotila Agencija 2X1

Mandati, koje svaka lista osvaja u Saboru, u Hrvatskoj se računaju posebno u svakoj izbornoj jedinici; faktički, kao da se održava deset nezavisnih izbora.

D'Hondtova metoda podjele je matematički vrlo jednostavna. Podjela mandata može se izračunati na osnovu dobivenih glasova, ili na osnovu postotaka koje su liste dobile u anketi.

U tome se, kako sam pisao prije, osramotila Agencija 2X1, kod objave rezultata u 6. IJ. Više je ljudi to primijetilo. Agencija je upozorena na grešku na njihovoj facebook stranici, ali odgovorili su uvredom i ignoriranjem. Grešku su ponovili pri objavi rezultata za 1. IJ. (Usput, vlasnik agencije pojavio se na izborima kao kandidat HDZ-ove koalicije.)

Objasnit ću zašto je ovo bitno - ako netko od čitatelja, kao i odgovorni u Agenciji 2X1, ne razumije lanac zaključivanja.

Anketa je dala rezultat, da je od svih ispitanika 31,5% reklo da će glasati za listu A, 30,8% za listu B, 4,8% za listu C i 4,6% za listu D (a ostale liste osvajaju manje od 3%). Kako je izborni prag 5% (postotak, pri kojem se lista uzima u obzir u daljoj raspodjeli mandata po D'Hondovoj metodi), na prvi pogled, liste C i D treba isključiti.

Kako bi se opredijelili neopredjeljeni?

Međutim, ako želimo zasnovano pretpostaviti, kakvi bi bili rezultati izbora da su se stvarno održali u to vrijeme, moramo prihvatiti neku pretpostavku o tome, kako bi se raspodjelili glasovi onih 17,6% neodlučnih; jer, ne možete doći na izbore i reći da ste neodlučni (možete ne predati listić ili ga učiniti nevažećim - oni se onda naprosto ne uračunavaju).

Listi C nedostaje samo 0,2% do praga, a listi D 0,4%. Razumno je pretpostaviti, da bi bar neki od onih 17,6% dali glas ovim listama, pa bi one mogle preći prag.

Koja je pretpostavka najvjerojatnija za raspodjelu tih 17,6% glasova? U nekim anketama (u svijetu postoji ogromno iskustvo u anketiranju), ljudima su postavljali potpisanja: iako ste neodlučni, koja vam je stranka ipak najbliža?; ili: kolebate li se možda između samo dvije?, isl.. Pa ako netko kaže da se koleba npr. između lista B i C, dodijelimo po pola glasa svakoj od tih lista.

Ovdje (koliko znamo) nije bilo potpitanja. Ako nemamo dodatnih podataka, jedino opravdano jest, pretpostaviti da bi se glasovi neodlučnih raspodjelili u istom omjeru, kao i glasovi onih, koji su već odlučili. Dakle, da će 31,5% od onih 17,6% dati glas listi A, itd..

Ili, matematički ekvivalentno, kako sam pisao 23. listopada, postotke preračunamo u odnosu samo prema onima, koji su se izjasnili, tj. svaki postotak pomnožimo sa 100/(100-N), gdje je "N" broj neizjašnjenih. (O tome ću još pisati kasnije, kod diskusije o prognozi rezultata izbora na osnovu anketa.)

Po tome, u navedenom slučaju, da liste C i D osvajaju po jedan mandat.


Proračun mandata online

Ako se želite zabavljati proračunavanjem mandata, uz varijacije broja odnosno postotka glasova, na Svemrežju je dostupan Election calculus simulator based on the modified D'Hondt method. Morate unijeti koliko se mandata dijeli, te postoji li i koliki je izborni prag. Ne morate nužno unijeti ukupan broj listića (kalkulator pretpostavi da je jednak zbroju glasova koje ste unijeli za sve liste) niti broj praznih ili nevažećih listića (ne utiču na rezultat).

Morate unijeti neki rezultat za bar dvije liste. Postotke pomnožite s deset ili sto, tako da dobijete cijeli broj. Ne morate unositi podatke za liste koje nisu prešle prag (uz provjeru navedenu gore da stvarno nisu prešle prag); one ne utječu na raspodjelu mandata.

Uz samo malo više vještine, možete u excell ili MS Works tablici unijeti u odgovarajuća polja formule za računjanje diobe broja glasova ili postotaka s 2, 3 itd., ili to sažeti prema izvornom D'Hondovom postupku. Onda "pješke" gledate koji su rezultati najveći i donose mandate. Tako vam je pred očima kako se pojedini rezultati kreću (i kad je granični slučaj, pa jedan glas više ili manje mijenja raspodjelu mandata).

Možete varirati rezultate da vidite promjene, ili recimo pretpostaviti da je cijela zemlja jedna izborna jedinica (unesite da se dijeli 140 mandata umjesto 14), ili da se u svakoj IJ dijeli recimo 10 mandata a ne 14, ili da po dvije jedinice spojimo pa se u svakoj dijeli 28 mandata uz prag 3% isl..


Granice (ne)pozdanosti 1: slučajne varijacije

Rezultati ankete nisu apsolutno pouzdani, ali nisu ni bezvrijedni. Zaključivanje na osnovu njih zasniva se na matematičkoj statistici: analiza slučajne raspodjele i teorija uzoraka.

Ispitali smo 1000 ljudi, iz populacije od recimo 350.000 (toliko otprilike ima birača u svakoj teritorijalnoj izbornoj jedinici u Hrvatskoj), bi li izašli na izbore i za koga bi glasali da su izbori danas. Njih 300 odnosno 30,0% je reklo da bi izašlo i da bi glasalo za stranku A. Na osnovu toga, možemo li zaključiti nešto o raspoloženju svih 350.000?

Prije svega, uzorak mora biti reprezentativan. Pretpostavljam da je to otprilike jasno pa ostavljam po strani.

Matematička analiza ovakvih problema ilustrira se problemom vađenja kuglica različitih boja iz kutije (takvim razmatranjima bavili su se veliki matematičari 17. i 18. stoljeća).

Vađenje kuglica iz kutije

Recimo da u kutiji ima deset kuglica, a od njih su tri plave. Kolika je vjerojatnost da slučajnim izborom izvučemo plavu? Naravno, 30% odnosno 0,3.

E sad, pretpostavimo da u kutiji ima vrlo velik broj kuglica, recimo 100.000, od kojih je 30% plavih. Ako slučajnim izborom izvučemo 1.000 kuglica, koliko će među njima biti plavih?

Intuicija nam kaže, da će najvjerovatnije biti 300 plavih; i to jest točno. To je srednja vrijednost. Ali, očito, zapravo je malo vjerojatno da će biti točno 300. Možda će biti 301, ili 322, ili 278.

Matematički, može se točno izračunati vjerojatnost za svaki pojedini rezultat - da se izvuče 300 plavih, ili 301, 299 itd.. Postoji načelno jednostavna formula (binomni teorem); računjanje može biti vrlo komplicirano jer se radi s ogromnim brojevima gdje i računalo ima problema, ali na sreću postoji dobra približna formula.

Međutim nas toliko preciznost zapravo ne zanima. U praksi se postavljaju pitanja poput "kolika je vjerojastnost, da se izvuče između 290 i 310 kuglica?", ili "kolika je vjerojatnost da odstupanje rezultata od srednje vrijednosti bude više od 3%?" isl.

Za taj izračun postoje gotove tablice, kao i on-line kalkulatori.

E sad, ključan korak jest da obrnemo problem. Postavimo ovako: u kutiji ima velik broj kuglica, od kojih je nepoznat broj plavih. Izvukli smo 1.000 kuglica, od koji je bilo 300 plavih. Koliki je postotak plavih kuglica u kutiji?

Opet, intuitivno je očita pretpostavka da ih najvjerovatnije ima 30%, ali da je mala vjerojatnost da je to točno baš 30,000%. I dalje onda vrijedi ista matematika, kao gore.

Interval pouzdanosti

Onaj tko je imao strpljenja pročitati prethodno, vjerojatno je već došao na pomisao, da je problem interpretacije rezultata ankete matematički jednak. Ako smo pitali 1.000 ljudi, i 300 je reklo da bi glasalo za stranku/listu A, koliki je postotak ljudi u ukupnoj populaciji koj su spremni glasati za listu A?

Oko 30% naravno. Malo manje ili više. Vjerojatno nije baš 40% ili 20% (iako nije apsolutno nemoguće, samo je vjerojatnost jako mala). Koliko manje ili više?

U praksi se obično navodi interval vrijednosti takav, da se stvarna vrijednost nalazi unutar tog intervala s vjerojatnosti od 95%.

Za takav izračun, na Svemrežju je dostupan Population Confidence Interval Calculator. (Na mrežnom sjedištu ncalculators.com postoje i razni drugi kalkulatori za statističke veličine.)

Tu unesete prvo koliku razinu pouzdanosti želite - 90%, 95% ili 99%. Zatim veličinu uzorka (npr. 1000) i "Frequency", odnosno broj onih koji bi glasali za stranku A (npr. 300). Kliknite na "Calculate" i dobit ćete kao rezultat "Confidence Interval Proportion", tj. donju i gornju granicu za željenu pouzdanost, izraženu kao postotak. Rezultat je simetričan u odnosu na srednju vrijednost (u ovom slučaju 0,3).

Interval mogućih odstupanja stvarnih vrijednosti od anketnih

I to je to, što nas zanima! U prezentaciji rezultata ankete Promocije plus, na vrhu stranice piše: »Standardna greška uzorka: - 3.09 % uz razinu pouzdanosti od 95%«.

Ovih 3,09 odnosi se na slučaj da je srednja vrijednost 0,50. Gornji kalkulator dat će vam, da je u tom slučaju vrijednost, s pouzdanosti od 95%, između 0,469 i 0,531.

Ukoliko je pak anketom dobiveni postotak ispod 50%, onda je i greška mjerenja manja, ali ne u istom omjeru. Omjer greške mjerenja i rezultata u anketi je to veći, što je rezultat manji.

Ovo je matematička vrijednost. U praksi, granice nesigurnosti mogu biti nešto šire, zbog toga što uzorak nikad nije apsolutno reprezentativan.

Ugrubo (dovoljno za praktične svrhe, da ne računate sve točno): ako je anketom dobivena vrijednost oko 30%, onda su granice pouzdanosti oko 3%, tj. stvarna potpora toj listi u ukupnoj populaciji, u trenutku provođenja ankete, je s vjerojatnosti od 95% između, otprilike, 27% i 33% (a za pouzdanost od 99%, granica pouzdanosti je oko 4%).

Vidimo da je to prilično velik raspon. U prezentaciji anketa u medijima tek u posljednjih godinu dana počelo se više upozoravati na tu nesigurnost. Ako je anketa dala rezutat da lista A dobiva 32%, a lista B 29%, a na izborima rezultat bude obrnut, ne znači da je u provođenju ankete napravljena greška; to može biti slučajna varijacija. (No, moguće je da je bila neka sistemska greška mjerenja; kao i to, da se dio birača predomislio u vremenu između provođenja ankete i samih izbora.)

Za anketom dobivene vrijednosti od oko 10%, granica 95%-ne pouzdanosti je oko 2%. A za vrijednost 5%, iznosi oko 1,5%.

Postoji dakle znatna nesigurnost i to treba imati u vidu. Ljudi generalno vole da nešto bude jasno i sigurno, pa prihvaćaju predočene postotke kao da se radi o egzaktnom mjerenju, a mediji ih u tome često dovode u zabludu. Ili pak ljudi, kad jednom vide neslaganja, ne vjeruju ničemu.

Što je veći uzorak, moguća odstupanja su manja (ali ne u istom omjeru - deset puta veći uzorak ne daje deset puta manju granicu pouzdanosti, nego je poboljšanje manje).

Granice pouzdanosti ne ovise o broju stanovnika

Postoji još jedan važan čimbenik, koji proizlazi iz matematike, a proturječi intuciji (i mene je iznenadilo, kad sam to prvi put proučavao, iako sam već imao predznanja iz matematičke statistike).

Gore pišem o granicama pouzdanosti ovisno o veličini uzorka, a da ne spominjem veličinu populacije. Granice za uzorak od 1.000 ispitanika ne ovise o tome, je li ukupna populacija 100.000, milijun ili čak sto milijuna.

Zbog toga se čak i ankete pred izbore u zemljama koje imaju puno više stanovnika od Hrvatske obavljaju, i smatraju relevantnim, na uzorku od oko 1.000 ispitanika (uz podrazumijevani kriterij reprezentativnosti uzorka).

Zašto je tako? Sjetimo se gornjeg jednostavnog primjera, da su u kutiji deset kuglica, od toga tri plave. Ako izvučemo jednu kuglicu, vjerojatnost da bude plava je 0,3%. A kolika je vjerojatnost, ako izvučemo dvije kuglice, da obje budu plave?

Tu moramo uzeti u obzir, ako smo izvukli jednu kuglicu, vjerojatnost da i druga bude plava više nije 3/10, nego 2/9. Međutim, ako smo prvu kuglicu vratili, pa ponovo kuglice promiješali, vjerojatnost je ponovo 3/10.

Ako pak ima vrlo mnogo kuglica u odnosu na uzorak, onda tu razliku možemo zanemariti. Ako ima 1000 kuglica, vjerojatnost da prva bude plava je 300/1000, a za drugu je 299/999, a to je zanemariva razlika.

Tu smo pretpostavku radili i gore, iako se pretpostavlja da isti ispitanik neće biti zvan dvaput. U statistici se kaže, da promjenu vjerojatnosti ovisno o rezultatima prethodnih izvlačenja možemo zanemariti, ako je ukupna populacija barem deset puta veća od uzorka; a u pravilu je to i znatno više.

Evo, toliko zasad; nadam se da će bar nekome biti poučno i zanimljivo. Sutra nastavak.

Izvorno objavljeno na blogu Zelena politika
- 12:02 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se