Steampunk paukŠBBKBB iliti što bi bilo kad bi bilo pitanje je koje muči i intrigira ljude od malih nogu. Možda je upravo ta fascinacija o tome kako bi povijest izgledala da su se neke stvari dogodile drugačije te kako bi to utjecalo na sadašnjost ili budućnost razlog zbog kojega u posljednjih nekoliko godina, iako postoji mnogo, mnogo duže, steampunk supkultura postaje sve popularnija. Čini se kako je stempunkovsko ludilo obuhvatilo gotovo sve – književnost, filmove, video-igrice, način odijevanja, vizualnu umjetnost, glazbu, pa čak i svakodnevne predmete poput računala, glazbenih instrumenata, automobila i mnogih drugih viktorijansko-naprednih spravica kojima ni ne znamo funkciju, a kao stil života, ponekad se naziva i neoviktorijanizmom.

Abney ParkOvaj "punk na paru" nastao je kao reakcija na futuristički cyberpunk, a bavi se nešto izmijenjenom verzijom viktorijanskog doba koje je, začuđujuće, tehnološki napredno, ili varijacijama na tu osnovnu temu. Neki mu neki teoretičari korijene nalaze u djelima Julesa Vernea (sjetite se samo napredne tehnologije u 20.000 milja pod morem ili Putu na mjesec), H. G. Wellsa (Vremenski stroj) ili Mary Shelley (Frankenstein). Međutim, pravu je ekspanziju steampunk doživio u osamdesetim i devedesetim godinama prošlog stoljeća, a danas se može dijeliti na mnogo drugih „punkova“, poput clockpunka, koji se bavi mišlju ŠBBKBB da su se značajna tehnološka otkrića dogodila mnogo ranije nego što to stvarno jesu (Michael Swanwick: Jack Faust), dieselpunka, čije se vrijeme radnje događa nakon pravog steampunka, zatim postoji i, primjerice, atomicpunk koji se događa u vrijeme 2. svjetskog rata, a posebno su zanimljivi stonepunk, ironpunk ili bronzepunk koji se, pogađate, događaju za vrijeme kamenog, željeznog i brončanog doba. Postoji tu još mnogo „punkova“, a tko zna koliko će ih u budućnosti još nastati, ali da se ne bi išlo previše u širinu, zadržimo se ipak na nekom čistom, originalnom steampunku.

Pravi steampunk, kako smo već rekli, bavi se viktorijanskim dobom, 19. stoljećem, vremenom kada je zapadna civilizacija, u pravoj povijesti, bila na jednom od svojih vrhunaca – otkriven je parni stroj koji je utjecao na industrijsku revoluciju, zapadne velesile koloniziraju dijelove svijeta, znanost ekspanzira, kao i umjetnost. Osim toga, znanost i umjetnost nisu bile toliko udaljene kao danas, stoga nije ni čudno što se u sadašnjosti poseže za nekim, uvjetno rečeno, ljepšim vremenima, jer se trenutna tehnologija čini hladnom i neprivlačnom. Spoj današnje tehnologije i nekadašnje estetike jedna je od ključnih odrednica steampunka, barem u vizualnom dijelu, stoga nije ni čudno što mnoge fascinira, primjerice, moderan laptop prerušen u nešto što je moglo nastati tisuću osamsto i neke godine – kućište je od drveta, tipke su od mjedi i više liče na pisaći stroj nego na računalnu tipkovnicu, a umjesto čipova i drugih elektroničkih dijelova, u njemu se nalaze kotačići i zupčanici. Stvarno, zar nije fascinantno razmišljati ŠBBKBB da je neki ondašnji luckasti lord ili sir posjedovao takvu moćnu stvarčicu ili vremenski stroj ili letjelicu ili... A kako li tek golica maštu kako bi sadašnjost u tom slučaju izgledala...

Steampunk računalo

Na kraju ostaje još samo da izdvojimo ona značajna djela koja su obilježila steampunk u posljednje vrijeme i koje bi svatko, bio ljubitelj ove supkulture ili ne, svakako trebao pogledati ili pročitati. Kao laganu zabavu preporučamo filmove Hellboy, a posebice Hellboy 2, Divlji zapad, Sanjiva dolina, Družba pravih džentlmena, Van Helsing, Steamboy, Lemony Snicket: Niz nesretnih događaja, Prestiž, Vučje bratstvo, Vidocq...



Knjiga ima mnogo, ali izdvajamo Williama Gibsona i Brucea Sterlinga: The Difference Engine, Paula DI Fillipa: The Steampunk Triology, Tima Powersa: The Anubis Gates, Neila Stephensona: The Diamond Age i mnoge druge. Za ljubitelje igrica tu su: Final Fantasy VI, Medievil II, Rise of Nations: Rise of Legends, Skies of Arcadia, Steam Brigade, 80 Days, Oddworld... Girls Genius, The League of Extraordinary Gentlemens i Fullmetal Alchemist samo su neki od brojnih stripova ispiriranih steampunkom, a oni koji žele čuti kako zvuči glazba "na paru" mogi bi poslušati Abney Park, The Cassettes ili Vernian Process.

Bitne stempunkovske internetske stranice svakako su steampunkmagazine.com, steampunkworkshop.com, steamtreehouse.com, steampunk.republika.pl... U Hrvatskoj se ovom temom najviše bavi Milena Benini koja je na prošlogodišnjem SferaKonu održala i zanimljivo predavanje o ovoj temi.
MiB
19.10.2008. u 14:05 • 2 KomentaraPrint#

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se