ZAJEDNO PROTIV PLAGIJATA

16.05.2017., utorak


PISCI TRAŽE ZAŠTITU OD INTELEKTUALNE KRAĐE


''Za svoj rad na udžbeniku uredno su plaćeni ilustratori, metodičari i sastavljači, a o nakladnicima da ne govorim. Samo pisci nisu

ZAGREB Književnica Silvija Šesto, koja već nekoliko godina glasno istupa protiv izdavača koji bez dopuštenja pisaca uvrštavaju njihove tekstove u čitanke i udžbenike, odlučila je poduzeti još jedan korak prema dokidanju samovoljnog intelektualnog okradanja domaćih autora – u dogovoru s Nacionalnom sveučilišnom knjižnicom (NSK) proći će kroz sadržaj svakog udžbenika objavljenog u Hrvatskoj od ranih devedesetih naovamo i popisati autore koji su u njima zastupljeni.

Sudeći prema dosadašnjim prigovorima pisaca, koji masovno svjedoče o tome da ih nakladnici neovlašteno umeću u udžbenike, mimo njihova znanja i bez honorara, rezultati njezina istraživanja pokazat će da je posrijedi sustavno izrabljivanje autora.

O kaubojskoj otimačini autorskih djela, koje provode izdavači udžbenika – na kojima se, usput, ostvaruju goleme zarade, što izdavače ne sprečava u kuknjavi o tegobnome poslu kojim se bave – pisali smo i početkom rujna prošle godine, kad su se na početku školske godine lektirni pisci na Facebooku žalili kako im prijatelji i poznanici javljaju da su im djela u čitankama hrvatske književnosti.

Tužiti nakladnike

Ovako se prošle godine javila Silvija Šesto, autorica romana za djecu koji su uvršteni u lektiru za osnovne škole:

– Evo, dijete mi veli: »Mama, u čitanci si!«. Velim ja djetetu: »Haha, ne samo u ovoj, drago dijete, ne samo u ovoj«. Velik je ponos nas hrvatskih spisatelja, u svim smo čitankama. Toliko smo slavni da nas o tome nitko ni ne zvrcne, kamo li pošalje primjerak, da ne govorimo da nas plati.

Neočekivano velik broj lektirnih pisaca tada je posvjedočio da se i njima događa isto: na dnu su hranidbenog lanca, potpuno ignorirani, potpuno obespravljeni. Netko je tada gorljivo predložio da se pisci okupe i tuže nakladnike.

– Izdavači su toliko bahati da je to nevjerojatno. Čitanke na kojima masno zarađuju koncipirane su tako da se »zgrabe« dijelovi teksta autora i da se to onda većma nemušto složi i prodaje. Vrlo je lako izračunati kolika je vrijednost te »robe«. Mnogi autori se ne usuđuju javno protestirati protiv ovoga jer su ucijenjeni. Vele mi: pusti, ako se buniš, neće te više uvrstiti, kaže Šesto.

Godinu dana kasnije, na početku nove školske godine, sve se još jednom ponovilo – samo, ovaj put, sudska tužba zaista kreće. Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade podiže tužbu protiv nakladnika, ali i države koja njihov problem zanemaruje, ne radeći na tome da piscima omogući naknadu za knjige posuđene u knjižnicama, na što se prije nekoliko godina obvezalo Ministarstvo kulture u dogovorima s Društvom hrvatskih književnika.

Nevažna čeljad

Za neke druge kategorije umjetnika – primjerice, glazbenike, ZAMP se pobrinuo bespoštednim sustavom naplate reproduciranja autorskih djela. Osnova za tužbu je Zakon o autorskom i srodnim pravima koji, nebrigom nadležnih institucija, uporno zaobilazi književnike. U tom zakonu, osnovno načelo o pravima autora glasi: »Autor ima isključivo pravo sa svojim autorskim djelom i koristima od njega činiti što ga je volja.«

– To znači da nitko bez pisanog odobrenja autora ne smije iskorištavati autorsko djelo ni na koji način, apostrofira Katja Šare iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.

Društvo je prozvalo i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta koje daje dopuštenje za udžbenike čak i ako nakladnici ne dostave suglasnost pisaca.

Sanja Vučković daje piscima besplatne pravne savjete u Društvu hrvatskih književnika i rado će pomoći autorima koji su godinama sustavno oštećivani.

– Za svoj rad na udžbeniku uredno su plaćeni ilustratori, metodičari i sastavljači, a o nakladnicima da ne govorim. Samo pisci nisu. To je zato jer pisci u ovom društvu nisu ni organizirani kako treba, niti su ikakva važna čeljad. A pogotovo pisci za djecu, kaže Sanja Pilić, najčitanija lektirna autorica.''

Autor: Maja Hrgović


http://digitalne-knjige.com/oxwall/blogs/post/1501
- 10:04 - Komentari (1) - Isprintaj - #

15.05.2017., ponedjeljak


PLAGIJAT

slika: internet

''Plagijat (lat. plagere = oteti), označava čin prisvajanja ili kopiranja tuđeg pisanog, umjetničkog ili drugog kreativnog rada u svoj vlastiti, bilo djelomice ili u cijelosti, bez navođenja izvornog autorstva ili izvornika. Za razliku od krivotvorenja u kojemu je upitna autentičnost djela, kod plagijata je riječ o nezakonitom i neetičnom prisivanju tuđeg djela, koje se prikazuje kao vlastito.

Štete od plagijata danas su osobito prisutne na području industrijskog dizajna. Pretpostavlja se da oko 10% svih svjetskih proizvoda predstavljaju krivotvorine i/ili plagijati, mahom s Dalekog istoka, koji svjetskom gospodarstvu nanose godišnje štete od oko 300 milijardi eura.

Problem plagijata postao je toliko velik da je u njemačkom Solingenu 2007. godine otvoren muzej plagijata, Museum Plagiarius, koji sakuplja i čuva plagijate iz svih dijelova svijeta. Muzej je nastao iz potrebe da se sačuvaju brojni predmeti pristigli na negativni natječaj za nagradu za plagijat godine, koja se pod nazivom Plagiarius Award dodjeljuje još od 1977.

Etički i kazneni prekršaji

U razvijenim zemljama, plagijat na području znanstvenoga rada smatra se vrlo teškim etičkim prekršajem. O tome svjedoči i činjenica da je sam ministar obrane SR Njemačke, Karl-Theodor zu Guttenberg, 1. ožujka 2011., nakon što se doznalo da je njegov doktorat s područja pravnih znanosti zapravo plagijat, podnio ostavku.

Svega tri i pol mjeseca kasnije, 15. lipnja 2011., Sveučilište u Heidelbergu je oduzelo doktorsku titulu bivšoj potpredsjednici Europskog parlamenta Silvani Koch-Mehrin, nakon što je utvrđeno da je njezin doktorat zapravo plagijat čitavog niza znanstvenih radova, koje ona nije citirala, prikazavši tako postignuća drugih istraživača kao svoja. Ubrzo nakon toga otkriveno je da je i doktorat njezinog liberalnog stranačkog kolege Jorga Chatzimarkakisa također plagijat, te je i njemu oduzeta doktorska titula.''

https://hr.wikipedia.org/wiki/Plagijat
- 20:58 - Komentari (1) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se