Zagrebački dekameron

novele o životu i njegovim strastima

Bilješka autora



Zagrebački dekameron zbirka je priča od novela lakih koje nepretenciozno troše vrijeme kao hobi jedne duše koja provodi večeri uz poeziju pera od tipki što kotrljaju riječi. Ako ste pismenost svoju uzdizati stali i razumijete se u zadovoljstva razna, podarite si trud i pročitajte ovaj proslov od riječi ter odlučite vrijedi li vam virit' kroz ključanicu ili otvorit' škrinjicu u koj' blago se krije.

Proslov od zrna bibera

Postoji li svaka sličnost sa likovima i prilikama raznim u koje vas život dovede te je li ona namjerna ili slučajna, to zaključite sami. Želite li iz bilo kojeg razloga autora pohodit' kliknite na spojku preko koje se sa autorom brzo opći:

mail search:
bocacciozg@yahoo.com





Purgeraj



Popevke sem slagal i rožice bral i Zagrebu samo ja mladost sem dal ...
Samo za purgere i one koji Zagreb u srcu nose i time se ponose.


© Zbudimo se purgeri
© Priča iz Saloona
© Duhanski put
© Pimpek plac
© Zrinjevac
© Republika peščenica

(nastavlja se)




Priče sa zapadne strane



Tematska svaštara od niske priča, crtica i novela koje meštar Bocaccio ispriča i odasvud ih skupi u kolekciju zbirke kao spomen na ljudski um koj' istovremeno veleban je al' ponekad i glup jest a sve to bez pretenzije da konačnu pouku smjerniku on dade.

© Bez velikih riječi ...

© Priče iz Bečke šume ...
© Violini s ljubavlju ...
© Najveća moguća cijena ...

© Piratice s Kariba ...
© Stockholmske vertikale i paralele ...
© Galebovi u slici i riječi ...
© Pit i to je Amerika ...

© From Moscow with love ...
© Space oddity - part 1 ...
© Space oddity - part 2 ...
© Born to be Wild ...
© Meeting with the Boss ...
© Corridrs of Time (Newgrange)...
© Irske razglednice ...
© Paris latinos ...
© Belfast 55 ...
© Proud to be Scotch ...
© Legenda o Sretnom Princu na dvoru Kralja Artura ...

© Kad muškarci kuhaju ...
© Zagrebačke priče: Posljednji fijaker ...
© Čuvar Irske u zimskom razdoblju ...

© Heidelberg - Stars on 45 ...
© Gastronaut - Stars on 45 ...
© Moja Domovina u slučajno nabacanim fotografijama s voznim redom ...
© Gastronautika u pregršt fotografija ...
© Chicago - my kind of town ...
© Bocaccio u Africi ...
© Ukratko iz Nairobija ...
© Advent u Nairobiju ...

© Prvi mačići se red blogere bacaju ...
© Sve što ste željeli znati o safariju, a niste se usudili pitati ...
© Sva čuda svijeta ...
© Cheri Cheri Lady ...
© Taman za Meštra Bocaccia ...
© Geiles Leben ...
© Nebo ...
© Sreća ...

© Priča o sedam zečića ...
© Snovi

(nastavlja se ...)




Copyright © by Bocaccio, Zagreb




Što muškarci žele



Jedna tematska niska priča, crtica i novela koje meštar Bocaccio ispriča i odasvud ih skupi u kolekciju zbirke bez pretenzije da nešto posebno pametno on veli već samo da vas razveseli.

© Vožnja je strast

© Pet razloga zašto se šveđanke ne boje zime ...
© Švedski brendovi u slici i riječi ...
© Coolest things in the world

© Ja się boję sama spać
© I mi konja za trku imamo
© Born to be wild u 17 slika

© Mercedes-Benz

(nastavlja se ...)


Copyright © by Bocaccio, Zagreb




Basne za velike i male



Niska basni raznih koja poduči, zabavi i k tomu jošte na načine razne korisna bude biti može jer napuni i izdovolji i trbuh i tijelo i um ljudski raznim radnjama zadovolji. I sve to baš onako kako na životinjskoj farmi priliči i na njoj treba biti a koje se pametan čovjek ponekad razložno valja kloniti.

© Večernja škola
© Tata ti me voliš
© Božićne priče za velike i male
© To Be or Not To Be
© IzPonova (Orlići opet lete)
© Božićna priča
© Ljubitelji životinja u policijskoj stanici 666
© Ljevica i desnica u vrijeme adventa ...
(možda će se nastaviti)


Copyright © by Bocaccio, Zagreb



nedjelja, 06.11.2011.

The Overture: Na tem Práhskyem mostě



Priča o Pragu, baš k’o i neke druge, južnije priče, seže u stoljeće sedmo. Princeza Libuša bi premila djevojka velike ljepote, u duši i svugdje po tijelu. Nu osim ljepote u njoj bi utjelovljena mudrost i proročka moć. Voljela je ona jahanje neobuzdana konja vranca na livadama i u šumama okolice rijeke Vltave. Pa dok je jednom tako jahala zađe ona u kanjon koji napravi rijeka. Strm kanjon sa mnogo prepreka no konj sve njih vješto preskakao, sve ... Dok u jednom trenu, kad bi u skoku Libuša ne padne s konja i slomi nogu. Legenda veli kako se u blizini nađe princ Přemysl, čija zemlja dopirala je do brda Vysehrad. Spazi princ na tlu prelijepu plavušu i uz nju konja vrana štono mirno travu pase. Da ne duljim dalje priču, princ Pšemisl je spasi. A Dalibor se zaljubi u nju se k’o što se Marženka zaljubi u Dalibora. Pa tako, u spomen na mjesto gdje se upoznaše, supružnici dadu na brdu ponad rijeke grad izgraditi i nazvaše ga Prag. I tako nasta Bocacciova nova novela.


„Ahoj maminko.“ uleti bosonoga djevojčica u kuhinju.
„Co to delaš malenko?“ vrisne Libuša gledajući kako Marženka gura prljave ručice u lonac. U loncu se kuhala krema.
„Vařim dorty maminko. Musim to rozruch.“ odgovori bosonoga Marženka i musavim rukama nastavi miješati žutu pjenastu kremu od mlijeka, žutanjaka, vanilin šećera, brašna i vanilije u mahuni, koja kad se skuha i ohladi te promiješa sa bjelanjcima čini masu kojom se puni kolač što zovemo ga češka kremšnita.
„Neee“ vrisne Libuša „Vypadn proch, jdi si hrát na písku s věžemi.“
„Ale maminko, Hradčany byli dokončeni. Pražský věží a mostje také.“ kroz smijeh će Marženka na što joj mamica dobro napraši tur.



Prag je jedan od najljepših gradova Europe i Svijeta. Tako piše u vodičima. Prag ljeti turistička je meka koju pohode turisti sa svih strana svijeta da iz svih mogućih kutova fotografiraju Karlov most, Staromestske namestí sa astronomskim satom na gradskoj vijećnici, crkvu Svetog Mikleuša ili gotičke kule što nekad krasile su gradske zidine. Pod navalom turista biznis je ušao u centar grada a stanovnici su pobjegli u predgrađa. Pa biznis okiti centar grada stotinama hotela i grad posta metropola sa najviše hotela po glavi stanovnika što utjecalo je na kompletno preuređenje centra grada. Ipak uvečer, kada umivene ulice okićene cvijećem i prošarane hordama turista izgube sjaj koga pruža ljetni vikend, osvijetljeni lokali u prizemlju naglašava kontrast zgrade sa pustim i mračnim gornjim katovima. Ali kako se udaljavate od centra, po inverziji osvijetljenih prozora i izloga odjednom shvaćate da u centru više ne stanuju domaći.


U slastičarnu ‘Kod Libuše' uđe šarmantan gospodin srednjih godina.
„Dvije kremšnite i kavu.“ naruči on.
„Ne mame kremšnite ali mame kremovke.“ odgovori djevojka pokazujući na kolač po kome bili su poznati.
„Kako to nemate.“ upita godpodin„Nemate češke kremšnite?“
„Ne mame. Mi dělamy speciálně. Kremovke. Po starého receptu.“ šarmantno odgovori mlada žena iza pulta pokazujući svoje pravilne zube.
„Dobro. Onda dajte njih.“ razočarano odgovori gospodin.
„Zajímavé, pan. Stranci ovdje rijetko navraćaju. Odakle je? Pomálo mluví po české. Moram ga pitati.“ razmišlja djevojka dok za stol nosi kavu i kolače.
„Nacházíte se v chorvatštině? Ach, jak krásný výhled máte. Byla jsem tam a bylo mi to opravdu pěkné.“ osmjehivala se Marženka dok ju je gospodin ni sam ne znajući zašto netremice promatrao.
„Predivna je.“ pomisli gospodin.




Turistički najzanimljiviji dijelovi Praga su prva i druga četvrt. Dok prva obuhvaća razdoblje zlatnog Praga, druga omeđuje prsten sa punktovima 19. i prve polovine 20. stoljeća: Vaclavske namesti i Namesti Republike. Vaclavske namesti za Prag nešto su poput korza.
„Champs-Élysées u malom." rekli bi neki i ne bi pogriješili.
Preko dana ovdje se sakupljaju znatiželjnici. Piju kavu u obližnjim kavanama i zaviruju u robne kuće modnih brendova. Uvečer znatiželjnici virkaju u mnogobrojne noćne lokale da bi vidjeli ples oko štange odnosno platili rundu pića ukrajinki i ruskinji koje ovdje baveći se najstarijim zanatom na svijetu zarađuju kruh svoj nasušnji.
„Zanimljivo ...“ reče Bocaccio pa doda „kako život vraća milo za drago.“ aludirajući na vremena kada je oktobarski medo iz sibira sa crvenom petokrakom terorizirao pola Europe.
Česi, stoljećima stiješnjeni između apetita pruskog kralja i austrijskog cara kom po diobi pripadnu, razvili su specifični smisao za humor i ironiju. Na obližnjem trgu, koji danas osta samo spomen na trg - nešto poput zagrebačkog Iblerovog trga, na mjestu gdje su ruski tenkovi 1968e gazili praško proljeće, montirali su fontanu simboličkog značenja falusa koji dobiva svoj puni smisao kad ruskinja ili ukrajinka, vraćajući se iz noćne šihte obližnjeg bara pije vodu sa izvora studenca.


„Opet u isto vrijeme. Baš simpatičan gospodin.“ pomisli Marženka vragolasto žmirkajući nevinim okicama gostu koji ponovo ulazi u njenu slastičarnu.
„Moram još jednom vidjeti taj osmijeh. I okusiti kremovke.“ kontao je gospodin promatrajući čas kolače a čas mladu ženu iza pulta.
„Dobrý den. Svidjele su vam se kremovke?“ veselo upita Marženka.
„Da. Pa sam došao opet.“ reče gospodin.
„Zbog tvojih predivnih očiju.“ završi u sebi misao dok joj se glupavo smješkao.
„Dnes si můžete doporučit bohem kostky.“ namigne Marženka.
Gospodin se glasno nasmije.
„Bohem kocke? Ohoho, njima ne mogu odoliti! Znate, baka je bila čehinja i ...“
„Dobře,“ prekine ga Marženka pa nastavi „zato ćete sada probati moje kostky. Že můžete porovnat.“ vragolasto mu se nasmije iza pulta.
Sjedio je. Pijuckao je kavu. Salvetom je brisao usta s okusom kolača. Proučavao je plan grada.
„Smijem li vas nešto upitati? “ upitno je pogleda kad mu je donijela čašu vode.
„Samo pitajte.“ odgovori Marženka i počne mu objašnjavati Prag.


Skrenete li prema Namestima Republiky, prolazite ulicom robnih kuća i dućana, Na Pfikopfe. Kad zamaknete do Namesti uokolo vas porazbacani su moderni šoping centri. Zanimljivo je kako Prag pomiri arhitekturu starog i novog i kako to lijepo i skladno uklopi. Profesionalni ‘aktivisti' koji protestiraju protiv svega i svačega oko tog ovdje ne dižu prašinu. Razlog tome je što su česi marljivi, vrijedni i radišni pa kako god i gdje god ih postaviš, čim dobiju šansu, naprave čudo. Uostalom, pamti li još tko da između dva najveća rata, česi bijahu daleko iznad svih tadašnjih bogatih i kulturnih zemalja svijeta zajedno? U pravcu Namesti Republiky nalazi se Obečni dom, čuveni paviljon sa kavanom, zgrada u stilu Art Nouveauxa. Bez obzira što Pariz bi sjedište, pravac do vrhunca dovede upravo jedan čeh – Alfons Mucha. Uđe on u povijest ne samo po odlikovanjima koje mu dodijeli Franz Jozef za majstorstvo predivnih plakata koji zajedno sa drugim uradcima bijahu preteča svih potonjih umjetničkih pravaca 20. stoljeća, već on osta poznat i po slikama ali i iluziji sveslavenstva. No nadasve, pamte ga po prijateljevanju sa Sarom Bernard koja odluči da samo i jedino ekskluzivno pravo njene portrete i plakate raditi imade.


„Ovdje sam zbog posla. Godina dana. Pa ako bi bili ljubazni i preporučili gdje bi mogao iznajmiti stan. Ili barem sobu sa kupaonom. Znate, plaćam s pologom unaprijed. Gotovina.“ gospodin se obrati mladoj ženi koja mu ovaj puta donese njihov poznati češki kolač.
„Hmmmm,“ zamisli se Marženka „ako želite mogli bi stanovati kod nas. Imamo i pansion. Ako želite, naravno. Možemo se dogovoriti oko plaćanja, da vam se bude preskupo.“ vragolasto mu namigne mlada djevojka.
„Evo, ovdje će stajati pošta koju dobijete.“ govorila je mlada žena pokazujući na pretinac pored stuba koje su vodile na kat prema apartmanu „I da se upoznamo, mé jméno je Marženka.“
„Drago mi je, Franjo.“odgovori joj gospodin.
„Franjo?“ zapita Marženka „Zvat ću vas František, po češki. Ne ljutite se?“ upita ona.
„Ma nikako. Dapače. Baš mi je simpatično.“ odgovori Franjo pa u sebi doda:
„Ma zovi me kako hoćeš. Tako si dražesna da bi se u tren u tebe mogao zaljubiti. Apartmana ima i boljih i jeftinijih ali zbog tebe sam odabrao ovaj.“

„Moram vam pohvaliti kuhinju. Izvrsna je. Kao u pokojne bake.“ brisao je Franjo salvetom usta značajo se smiješeći Marženki koja dođe za stol pokupiti tanjure i pribor.
„Ohoho, František. Pa vi to dijelite komplimente šakom i kapom. Baš ste pravi kavalir.“ smijala se Marženka unoseći se u njegove oči ni sama ne sluteći da mu je i ona kao i on njoj sve bliži i bliži.
„Bramborové knedlíky se zelím a vepřové.“ nasmije se František i pomalo bezobrazno nastavi „Bi li sutra mogao dobiti houskové knedlíky a kachny?“ namigne joj.
„To je u nedjelju sutra ćete dobiti svičková.“ Marženka mu simpatično isplazi jezik.
„Oooo, bit’ će to praznik. Mislim nedjelja.“ Franji se zacakle oči promatrajući kako Marženka graciozno maše malom guzom udaljavajući se od stola.
„Baš kao patkica slatkica. E, Marženka, Marženka." nasmije se svojim mislima.


Osim raznih znamenitosti, prag je i grad dobrih i mnogobrojni restorana. Svakako najpoznatiji je „Kod Kalina“ u kom se zabavljao dobar vojak Švejk. A tu je „Kod Fleka“ gdje uz pivo i cure splitski študenti i đaci utemelje Hajduk. Želite li pak jesti jeftinije, a po češki i jošte u centru grada, svratite do Spynxa Na Pfikopfe gdje ćete za cijenu jednog ručka u nekom od restorana dobiti tri jednako dobra.

Uz gastronomiju i znamenitosti, Prag je i grad legendi. Recimo ona o astronomskom satu. Jednog dana pritvorenik je na satu ugledao kako je vrabac zapeo u ustima smrti. Nevoljnik, povjerova da je to znak da bi do kraja života ovdje mogao čamiti. No kako vrijeme pomiče i sat svakih šezdeset minuta otvara usta, vrabac bi oslobođen a nekoliko dana poslije sudac oslobodi i zatvorenika.


„František, jeste li znali da se jedna od praških kula naziva Daliborka?“ upita ga Marženka jednog dana dok su uvečer čavrljali o svemu i svačemu. Pa mu ispriča priču.

Okruglu kulu u petnaestom stoljeću izgradi kralj Vladislav Jagelovič po nacrtu arhitekta Benedikta. Kralj je u kuli imao zatvor projektiran za najopasnije zatvorenike, one političke. Legenda priča o Daliboru, plemenitom mužu, čiji susjed bi zli vitez Adam od Zmaja koji je vladao gradom. Kako bi okrutan građani protiv njega dignu bunu i maknu ga. Tad zapitaju Dalibora da im bude vođa. Dalibor se suglasi i obeća im više slobode no što im je davao Adam od Zmaja. Međutim, zli vitez, koji osta živ jer ga pobunjenici pustili da na miru i dalje živi digne lažnu tužbu protiv Dalibora. Pa tako kralj zatvori Dalibora u tek izgrađenu kulu.
Naravno, Dalibor nije bio presretan što se nađe u zatvoru tim više što se u njem’, ako nemaš novaca, skoro pa gladuje jer ... Gotovo sve što za zatvorenike dobiju korumpirani čuvari podijele između sebe. Dalibor se u zatvoru dosađivao a jednog dana, u ruke mu dopadne violina. I počne on svirati je sjećajući se školskih dana i muzičke škole gdje učio je taj instrument. Kako bi talentiran, brzo obnovi vještinu a čak i napredovao u zanatu. Pa tako i drugim zatvorenicima a i stražarima bi milo kad bi ovaj, uvijek u isto doba dana, svirao. Slušao njegovu svirku i neki prolaznik koji je utaman u isto doba običavao šetati ispod kule. Daliboru tad sine ideja. Zatraži on od čuvara košaru punu užadi.
„Da mu damo ili ne?“ vijećali su no na kraju mu je dadnu jer „Ionako on ne može pobjeći van a k tome zabavlja nas svaki dan svirajući violinu. Pa nek’ mu je nagrada.“
Dobivši kratku užad, Dalibor isplete dugo uže. Pa bi nakon svirke spuštao košaricu niz kulu dolje a građani mu doturali hranu gore. A kako je lijepo svirao, puno je i dobivao. Ubrzo Dalibor posta toliko popularan i građani zatraže da ga kralj oslobodi.


„I je li ga kralj oslobodio?“ upita Bocaccio Furbija koji mu ispriča ovu prašku legendu.
„Ne zna se točno. Jedino što česi ne bi bili česi pa da sve priče završe tužno.“ odgovori mu Furbi. I nastavi.

I tako on nevoljnik u zatvoru dočeka smrt ali spomen na njega osta pa se još i danas ponekad, dok mjesec plovi praškim nebom ori glas njegove violine ispredajući predivnu melodiju. A u spomen na njega, violina posta češki nacionalni instrument.

„Hmmmm ..." zamisli se Bocaccio „Ja bi tu priču završio tako da ga kralj oslobodi optužbe i mjesto njega u kuli završi zločesti Adam od Zmaja".
„Da, ali onda ne bi bilo ni romantične noćne pjesme iznad Praga obasjanog mjesečinom niti bi violina postala češki nacionalni instrument" ubaci Furbi.
„Jest, imaš pravo. Ne bi bilo romantike." namigne Bocaccio i obojica nazdrave becherovkom slušajući Smetaninu Smetaninu Vltavu.


Bez obzira koliko vam na razglednicama izgledao romantičan, današnji Prag je kao i sve europske metropole prepun svega i svačega. Tako na Vaclavskim namestima, kad se u poslijepodnevnim satima uspinjete prema Narodnom muzeju, na svakom raskršću možete vidjeti crnca koji frflja engleski sa francuskom dijalektom i pobjegne čim se pojavi policajac jer ... On ili nudi drogu ili vas vabi na provod u neki od obližnjih bordela. Preko vikenda, Prag je pun veselih dečki i cura koje po modernom nazivamo gej. No baš zbog njih a i češke tradicije kabarea, Prag je prepun vrhunske zabave za sve. I zato, bez obzira kakvi ste ili niste, najbolju zabavu trebate potražiti upravo u takvim klubovima. Jedan od njih je Tingl Tangl, the best transvestite show in the Europe.


„I tako František velite, trebate društvo za izlazak?“ nasmije se Marženka.
„Da, pa pozivam vas. Uostalom, vi ste mi sami preporučili taj klub. Nisam gej i ne bi želio da mi se uvaljuju muški.“ objašnjavao je Franjo.
„Znači li to da vam se onda ja moram uvaljivati?“ Marženka mu se bezobraznim osmijehom unese u oči.
„Samo se ti uvaljuj. Bio bi presretan da mi se uvaljuješ.“ proleti Franji misao ali na glas reče:
„Neeee, otkud vam takva ideja?“
„Hmmmm, ne znam. Vidjet ću. Moram razmisliti.“ kao nećkala se Marženka i vragolasto ga gledala pogledom koji je govorio da poziv prihvaća upravo baš i zbog njega.
„Eh, noćas ćeš biti samo moj i ničiji." pomisli ona.


„Ljubavi, evo donio sam ti doručak.“ gugutao je Franjo djevojci koja bi zavaljena u meku svilenu postelju što ćutila je ljubav koju su tako strastveno podijelili po povratu iz onog kluba.
Marženka je mirisala na vaniliju i otvorenih očiju se protezala u krevetu. Kroz prozor ulazilo je sunce.
„Mmmmm, doručak u krevetu. Jak je to krásné.“ nasmiješi mu se i uzme jagodu te ju zagrize „Pojď dovol mi abych ti pusu.“ reče i jezikom mu kroz poljubac u usta uvali polovicu jagode.
„Daaaaa ...“ František je brisao usta „A sad ću te hraniti vrapčiću moj mali.“ i počne joj davati hranu pomiješanu s okusom poljupca.
„Mmmmmm, jak to bile vkusně.“ reče Marženka grleći ga jednom rukom dok je drugom na njegovoj pidžami tražila mjesto sa preponama.
„Daaaaaa a sad ću te ...“ František ne dovrši rečenicu već se brže bolje počne svlačiti.
„Co to děláš František, ti vraza jeden!“ Marženka je hinila zaprepaštenje prepuštajući se njegovim poljupcima koji su joj klizili niz vrat, mazili joj grudi, spuštali se preko pupka do mačkice da bi se ponovo popeli do njenih ustiju gdje im se jezici isprepletoše.
„Njic, Marženko, njic. Mam te rad, ti si moje sunce na prozorčiću.“ gugutao joj je Franjo na uho.
Marženka ga je milovala po leđima a on osjećao kako ga prolaze žmarci.
„Mmmm, a sad me uzmi.“ prekine Marženka njegove izljeve nježnosti i blaga milovanja pa se izazovno naprći pokazujući mu svoje blago.


„I tako veliš, ženiš se ...“ govorio mu je prijatelj.
„... čehinjom!“ brzo se ubaci drugi.
„Da upoznali smo se u Pragu.“ Franjo je objašnjavao svoju priču.
„Ma nemoj mi samo to reći. Franjo i ljubav. Svašta.“ podbadao ga je prvi prijatelj.
„Gdje je tu seks? Gdje je tu strast svilene postelje? Što je ostalo od velikog ...“ neumorno je nastavljao prvi.
„... jebača? He, he, he. Franjo, Franjo.“ upadne drugi na što oba prasnu u smijeh.
„Samo se vi smijte. Evo je, Marženka dolazi. Budite pristojni.“ Franjo je pokazivao na mladu ženu koja je netom ulazila u kafić.
„Ahoj František moj." Marženka pozdravi Franju koji ju zagrli. Marženka se zatim okrene njegovim prijateljima:
„Dobri veče hlopci. Došla ja po svoji buduće.“ progovori Marženka na što hlopci ostanu zapanjeni i bez riječi. Nijemo su zurili u mladu ženu.
„Da vas upoznam.“ Franjo se okrene „Marženka, ovo su moji prijatelji.“ pa se okrene prema hlopcima i nastavi „Marženka ne govori hrvatski ali sve razumije pa vi slobodno govorite, samo vi pričajte bez bojazni.“

Gledajući Marženku i Franju kako odlaze prvi hlopec obrati se drugom.
„Stari moj, e to je komad kakvog bi ja štel. Koji je srećković taj Franjo.“
„Da, František.“ kratko se nasmije drugi hlopec pa nastavi „Morat’ ćemo i mi malo u taj Prag ...“
„... po djevojke.“ dopuni prvi hlopec na što obojica vedro namignu i u glas vele:
„Baš su lijep par.“

Na tem Práhskyem mostě
Rozmarýnka roste.
Žadnej ji tam ne zaleyva,
Ona prszeci roste.
Aš tam tadi pudu
Zaleyvat ji budu.
Ona sem ji zazelenya,
Ja se ženit budu.





(gotovo)

Oznake: Zagrebački dekameron

06.11.2011. u 23:05 • Ostavi komentar (25)Troši toner#

U fokusu

OVA BLOG STRANICA PRILAGOĐENA JE ZA WINDOWS 10 OKRUŽENJE I MS EDGE




Kutak kazala koji informaciju daje što bit' će objavljeno skoro, sve kako pučanstvo ne bi zabludom lutalo jer u mraku se obično ništa pametno ne nađe izuzev, ah tko će ga znati.

Purgeraj: Zagrebačke sponzoruše
Purgeraj: Zagreb, Amerika u malom



Bocca di Rossa

Niska što opisuje vječnu ljudsku komediju od kada je svijeta i vijeka na koju vječna ljudska glupost uvijek i ponovo nasjedne a što za vas zabilježi i uprizori meštar Bocaccio.

@ Bocca di Rossa
___(o ljubavi svetoj i ljubavi putenoj)
@ La Dolcenera
___(o tome kako Ruža pronađe sreću)
@ La Redenzione
___(o tome kako se Ruža iskupi od grijeha)
- Novela 4: La Partita
___(o tome kako sprijeda i straga Ružu orobe dva svjetovna vraga)
- Novela 5: La Manipolazione
___(o tome kako informacija postaje manipulacija)
- Novela 6: La Prestazione
___(o tome kako se izvodi predstava)
- Novela 7: La Finestra
___(o ljubavi čistoj, o ljubavi jedinoj)

(kraj)

Copyright © by Bocaccio, Zagreb



Novele iz albuma






Agramerske priče

Niz novela koje spominju čudnovata uprizorenja sa zagrebačkim coprnicama štono dogode se u vremena razna, što onomad a što sad. Novele te razbibrigu slave a hrane znatiželju vašu što spomen metne na ljudsku pakost ali i dobrotu koja bliskošću milih duša zrači. Zabilježi, uprizori i podastre meštar Bocaccio Zagrebački.

@ Zvezdišče
@ Coprnica stuba Kapucinskih
@ Vještičje sijelo
@ Čarobni pehar
@ K Crnom Orlu
@ Tajni Grad
@ Okrutne igre
@ Sveti Gral
© Seks i grad
(kraj)


Do kraja svijeta

Niska optimističnih novela sa svih strana koje slijevaju na mjesta gdje najljepše je biti. Prozori su to što gledaju i katkad zazvižde melodiju što detalje poji koji ne trebaju zaboravljeni biti. Sve to meštar Bocaccio zabilježi i ukrasi tipkovnicom riječi.

© Satellite of Love
- Izgubljeni u prijevodu
© Kad najljepše je voditi ljubav
- Dražesni poljupci svibanjski
© Soulmates (Do kraja svijeta)

(kraj)


Što žene žele

Niska novela koja poduči patera Očenašeka što i kako činiti te ga uputi u ljudske slabosti, tajne i vline. I jošte ga nauči da one nisu Bogu mrske kako se to ponekad nekima učini, nu naprotiv da su drage ter svašta dobrog i poučnog Svijetu iznjedriti mogu. Remake u novom vijeku na veselje i radost a u spomen na Prethodnika Velikog koj' onomad zabilježi priliku poneku koja jošte i danas bridi ter zabavu a i pouku daje.

© Novela prva: Soba s pogledom
© Novela druga: Kad se bistre sestre slože i olovo plivat' može
© Novela treća: Svetac
© Novela četvrta: Što jest, jest
© Novela peta: Obiteljski posao
© Novela šesta: Kako Izabela očuva čast a sebi da počast
© Novela sedma: Kato, Kato, moja ljubav, moje zlato

(kraj)


Nepristojne priče

Zagrebački dekameron s ponosom metne ovaj ciklus novela erotskih koj' cilj postati hit ima ljeta gospodnjeg. Lako ke to i zabavno ter štivo poućno za sve one kojima pouka il' poduka treba kao i za one koji podučavati svekoliko mogu. Za one koji se snažnima osjećaju da razabru žito od kukolja. Baš k'o što onaj reče, ljubav nikad nije tako dobro prijala kao što prija danas.

© Tramvaj zvan čežnja
© Dugo toplo ljeto
© All That Jazz
© San ljetne noći
© Kako sam postala sponzoruša
(kraj)


Ljubav preko Interneta

Bilješke jedne tipkovnice o ljubavnim i inima zgodama i prigodama sa iskustvima sajber i stvarnog svijeta koji današnjem životu definitivno uzima homo sapiensa, ukoliko ta vrsta još uopće postoji.

© Jeftini ljubavni romani
© Priča o ljubičici i ruži
(kraj)


Priče iz Maksimirske šume

Osebujne novele iz života vučica koje se u noćima, kad pun mjesec obasja zvjezdano nebo ponad Maksimirska šume, vode čudesnim putevima svega onoga što čini život a što tipkovnice perom pribilježi meštar Bocaccio vama na čitanje da bi odmorili dušu.

© Pogled u zjenicu oka
© La Mariposa ala cart
© Kako uhvatiti zlatnu ribicu (doručak u krevetu)
© Priča o ružnom pačetu (Jedna obična priča)
© Kako prevariti vraga (True love story)

(kraj)


Priče iz škrabice

Štikleci novela što na neobičan način premošćuju prostor i poniru čas u vrijeme sadašnje a čas u vrijeme prošlo ter ne znaš što zbilja a što san je i što novi dan donosi Sve u svemu, ugodna zabava izvučena iz zaborava prašnjave bakine škrinjice. Novele su to za odmor, osmijeh i trunak mašte koju goni želja skrivena u tajni da ugodan trenutak poneki smjerno vam dade.

© Novela o ključiću i bravici
© Zlatokosi konjušar
© Klavirski koncerti Ewe Bonerowsky
© Evanđelje po Zorki
© Novela o Nevici i Franiću
© Kad top prepolovi dan
© Tramwajčica
(kraj)


Samostanske priče

Spomen što ga Bocaccio zagrebački metne u čast i slavu svog prethodnika fiorentinskog koj' onomad šaljive zgode perom na papir ovjekovječi a u kojem se nalaze novele razne o šaljivim ljubavnim zgodama novovijekim i posvećenim raznim stvarima svevijekim.

© Gondoli, Gondoli, Gondola
© Važno je zvati se Ernest
© Dobro jutro Margareta
© Do re mi fa so la si do
© Kako pregoriti na poslu bez suvišnih zašto
© Kako konju prebrojati zube
© Čudnovati događaji u samostanu svete Basilisse

(kraj)


The Beach

Jeste li doživjeli pustolovinu života? Ako jeste, neka vas ova zbirka neobičnih novela izvučenih iz prašnjavog romana podsjeti na nju. Ako pak niste, zavirite u predložak taj da bi složili vlastitu. Ne volite li avanturu nitko vam nije kriv jer sami jadni ne znate kolika uzbuđenja i radosti života gubite obitavajući pod kapom nebeskom.

© Prolog: Tajanstvena karta
© Dolazak: Batangas na kraju svijeta
© Otok: Mindoro Oriental
© Plaža: Rajski vrt tropskih mora
© Plaža: Tamaraw ili povratak iz plave lagune
- Plaža: Hey sir, do you want to buy a massage?
© Indiana Jones: Ultravox na terasi Vienna caffea
© Indiana Jones: Tajanstveni Mindoro Occidental
© Ermita, Ermita: Metro Manila na dlanu Intramurosa
© Epilog: Snovi jedne stjuardese na letu OU491

(kraj)


Ispovijed jedne čokolade

U davna vremena neki je pjesnik napisao da su sve velike i prave ljubavi tužne. No moraju li one uistinu takve biti? Saznajte toi provjerite te prema osobnom raspoloženju odaberite kraj što priči značaj završetka il’ svršetka daje.
Bilježim se sa štovanjem,
Bocaccio.


© Toranj
© Povratak
© Čokolada
© The Blogger
© Latice padaju
© Svi naši svršetci

(kraj)


The overture

O zgodama i nezgodama što započinju i zaršavaju u Zagrebu a u međuvremenu se odvijaju u metropolama raznim sjeverne Europe daleke. Uz prelijepa svršavanja koje božji dar putenosti nam pruža, saznajte poneku zanimljivost o gradovima a koja se obično ne spominje u turističkim vodičima iako bi možda spomenuta trebala biti.

© Katarina sa Gornjeg grada
© Harvest End
© Fantastični snovi Gospodara prstenova
© Do the Strand
© Kod kuće je najljepše
Bonus:
- © Na tem Práhskyem mostě
- © Violinski koncerti u Veronikagaβe 17
- © Syrena Ryneka Warszawszkogiego
(kraj)


Cherchez la famme

O balerini koja je voljela život sa promišljanjima o razlozima zašto je ponekad teško prihvatiti život u dvoje. Tople novele protkane su šalama i nekim veselim zgodama u kojima se svi prepoznajemo uživajući u daru ljubavi.

© Djevojke na fotografijama
© Portret jedne balerine
© Posljednja večera
© Labuđe jezero
© Ljubav na kraju grada

(kraj)


Kad zamirišu trešnje

Novele o proljeću jedne tankoćutne vampirice koja je odlučila postati strasna žena vrele krvi u čemu je uspjela a što zabilježi i ubaci u bilježnicu Furbijevih dogodovština novovijekih neobičnih meštar Bocaccio zagrebački.

© Legenda o vampirima
© Hitna služba
© Sutra je novi dan

(kraj)


Life during wartime

Čitajte pomno novelu ovu
što spjevana bi jedne Ivanjske noći
u ko'j mlađak sklanjajuć' zvijezde sa neba
ljubavi strasnoj uzdigne slavlje.
Pa kad vas na rijeku put smjera nanese
spomen na ovu tad ćutite priču
o ljubavi koju ljuljuškaju vali,
na splavi, na rijeci, pod mjesecom sjajnim.


© Pastirova priča
© Crime of Passion (Shekespear's dream)
© Tajna receptura ili kako se radi roquefort

(kraj)


Čudotvorac

Tri novele o čudnovatim događajima sa plavookim zagrebačkim anđelima koji su podno Sljemena Bogu ispali iz torbe i donjeli veselje u sva četiri godišnja doba a koje prema diskretnim naputcima planinara pribilježi meštar Bocaccio zagrebački i za vijeke buduće ovjekovječi.

© Cvjetna nedjelja
© Na Sljeme, na Sljeme, na Sljeme
© Na Tri kralja ili sve je dobro što se dobro svrši

(kraj)


Julijana

Lepršave novele posvećene ljubavi o zagrepčanki koja živjela je za ljepotu što pruža je umjetnost zbog koje Pariz posta njen drugi dom.

© Ljetna razbibriga - Zagrebački fukodromi
© Prilog vječnom pitanju o tajni ženskih gaćica
© Umjetnički paviljon
(kraj)


Djevojka sa Dubravkinog puta

Novele posvećene jednom ljetu i trenucima slatkim u kojima spominje se jedna djevojka koja znala je što želi a što je na svoj osebujan način i ostvarila.

© Gdje je najbolje voditi ljubav?
© Poslovni ručak zagrebačkog fakina
© Vesele žene zagrebačke

(kraj)


Karmela

Storija u niski od pet novela koje pomno se i poskrivečki čitaju u krevetu pred spavanje. Od ponedjeljka do petka. Ukoliko vam liječnik prepisao je život bez stresa, vi ostavite se čitanja novela ovih poradi posebnog uzbuđenja koja bi mogla naštetiti vašem zdravlju. Ako niste slučaj taj, stupite korakom i ophodite sad novele te.

@ Dvije i po novele
© The Story
© Moja ljubav
© Čista pornografija - Tjelovo
© Može li žena silovati muškarca

(kraj)


Daj se Ines

Štikleci novela koje na neobičan način premošćuje prostor i poniru čas u vrijeme sadašnje a čas u vrijeme prošlo ter ne znaš što zbilja je a što san i što donosi novi dan. Sve u svemu, ugodna zabava izvučena iz zaborava prašnjave škrinjice za odmor, osmijeh i trunak mašte koju goni želja skrivena u tajni da ugodan trenutak poneki smjerno vam dade.

© Umjesto predgovora
© Žena dijete
© Ljeto je u gradu a ribice u ribnjaku
© Dekadencija na reliju Pariz - Dakar
© Samo za odlikaše
© Mille miglia - La corsa piu bella del mondo

(kraj)

Copyright © by Bocaccio, Zagreb

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se