Bijesni Žavijera Osloboditelja

srijeda, 20.06.2007.

Razgovarajmo o Umjetnosti


Izlozba


Šećuć nekidan ulicama i odajama stogodišnje Likovne akademije u Zagrebu,
vidjeh nekoliko izuzetnih studentskih radova, i


Te noći usnuh:


***

San o likovnom izrazu


Umjetnik za uzicu dovodi kravu, jednu od onih kojima je istekao rok trajanja.


Krava sa svake strane svezanu ima po jednu dasku, pomalo nalik reklamnom billboardu.

Svaki kvadrat daske umjetničko je djelo posebnih karakteristika – riječ je debelom, pupčastom, nabubrenom namazu likovnooblikovanog gipsa, podlozi i temelju daljnje intervencije koja
može sezati po nahođenju muze.

U mome je snu ona sadržavala grebanja arhetipnih oblika, virenja plastike, akrilna priopćenja, teksturne nanose…



Dvije slike s dviju strana krave nisu, dakako, istovjetne.


Na izložbenom događaju, gledatelj gleda kravu,

obilazi je, procjenjuje
i uspoređuje dva djela.


Nakon vremena,

pristupa umjetnik, u ruci sa

industrijskim pištoljem za usmrćivanje krava.


- I prije nego se gledatelj snađe,

- Odmjerenim hicem klina u čelo,

- Rezolutno usmrćuje govedo.


Gledatelj vrišti i uzvikuje i uzdiše - prekasno.

Likovna je umjetnost upravo prerasla u košmarni,
Delimarski performans.


Krava se ruši,
U mojoj snomori nekako uljavo, polako, krvavouspjenjene gubice


I uz potmuo tresak pada na - lijevu ili možda desnu stranu.


Klimaks:

Težina njezinih tona, njezina mrtvog mesa,

DROBI

jednu od dvaju slika.


Slika koju je sudbina ili smrt izabrala - izgubljena je.

Odabranu, pošteđenu sliku umjetnik odvezuje s krave, a potom slijedi -

Aukcija.


***



Ako to želi, Umjetnik može izvesti i varijaciju koja
performans diže za nivo.


Pozivnice za izložbu upućuje udrugama za zaštitu životinja.

Posve nesvjesno prirode performansa koji slijedi, u prostoru se okuplja gledateljstvo posebnog profila.

-- Umjetnik vadi pištolj --

-- Usmrćuje kravu --

-- Odbacuje pištolj --

-- Prilazi gledateljima --

Suočava se s fizičkim bijesom gomile,
u nastojanju da se podvede pod kriterije svog umjetničkog čina


Aukcija koja potom slijedi nabijena je, naime, snagom višestrukih izbora:

-- Umjetnikovih izbora prilikom samog stvaranja dvaju slika.

-- Intimnog izbora gledatelja, koji promatraju, važu, uspoređuju, procjenjuju dva djela.

-- Izbora slučajnosti, sudbine i smrti, koja jedno umjetničko djelo uništava a drugo štedi, udvostručujući mu vrijednost uništenjem blizanca.

-- Izbora gnjevnih promatrača, koji u post-festumskom amoku odlučuju o težini kazne nad umjetnikom, pri čemu svaka psovka, uvreda, šamar ili udarac

umnožavaju ili umanjuju vrijednost

Konačnog produkta i
predmeta dražbe:

Slike.


<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>



Teze:

1. U modernoj umjetnosti, o obliku, sadržaju, izvedbi – uopće, definiciji umjetničkoga djela – odlučuje autor.

U modernoj umjetnosti autor ima slobodu izraza.

Ona, doduše, može biti ograničena ekonomskim faktorom, te
mjestimice slovom zakona i javnim ćudoređem.

(Razbijanje Duchampovog keramičkog pisoara nije smatrano umjetničkim performansom, premda ga je počinitelj – kada su ga ulisičenoga izvodili – tako definirao. Pisoar je naknadno restauriran.)




2. Moderna se umjetnost često obraća dosjetkom ili šokom.
Sam produkt ponekad je krajnje efemeran, no – zbog promjene paradigme – više nije bitan koliko
podkontekst; kvaliteta, debljina, množina slojeva.



3. O vrijednosti i kanoniziranju djela odlučuje kritika.
Likovna se kritika posljednjih stotinjak godina često vodi ekonomskim interesom, koji na nju djeluje na različitim razinama.


Novac mijenja paradigme.



4. Velik dio ljudi indiferentan je spram umjetnosti, no uvažava novčanu protuvrijednost umjetničkog djela.



<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>



5. Umjetničke slobode trun su u
konceptu univerzalnih ljudskih sloboda i prava.

U svijetu milijunskih oduzimanja prava na život i osnovnu slobodu,
Može se sa sigurnošću reći da koncept nije općeprihvaćen.

Civilizacijski se, doduše, sporo tomu teži.

Opća je deklaracija u tom pogledu moralno-etički svjetionik.



6. Bi li Opće deklaracije bilo bez šoka i osamdesetak milijuna žrtava dvaju svjetskih ratova?

Znanost profitira od ratova.
Posteriorno – izmučena i šokirana i svjesna nužnosti promjene – ponekad profitira i civilizacija.


7. Žrtvovanje ljudskog života civilizacijski se - načelno - više ne smatra prihvatljivim.


8. Životinje se žrtvuju; neke mnogo više od drugih.

Mali segment unutar malog broja društava spreman je
to promatrati iz vizure morala i etike.

Činjenica je da je gdjekad to žrtvovanje smisleno, a gdjekad besmisleno –

procjena što je tu prihvatljivo a što nije,
posve je arbitrarna.

Kao i definicija umjetnosti.





9. Ovaj zapis nije o umjetnosti.
O čemu je, ustvari, još nisam siguran.

20.06.2007. u 02:22 • 9 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.



< lipanj, 2007 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30  

Lipanj 2015 (1)
Svibanj 2015 (11)
Travanj 2015 (9)
Ožujak 2015 (8)
Veljača 2015 (23)
Siječanj 2015 (30)
Prosinac 2014 (30)
Studeni 2014 (23)
Listopad 2014 (26)
Rujan 2014 (30)
Kolovoz 2014 (10)
Svibanj 2012 (1)
Travanj 2011 (2)
Ožujak 2011 (1)
Srpanj 2010 (1)
Lipanj 2010 (2)
Travanj 2010 (4)
Ožujak 2010 (1)
Siječanj 2010 (2)
Prosinac 2009 (3)
Studeni 2009 (3)
Listopad 2009 (2)
Kolovoz 2009 (3)
Srpanj 2009 (3)
Lipanj 2009 (5)
Svibanj 2009 (2)
Travanj 2009 (1)
Ožujak 2009 (3)
Veljača 2009 (6)
Siječanj 2009 (3)
Prosinac 2008 (2)
Studeni 2008 (2)
Rujan 2008 (4)
Kolovoz 2008 (4)
Srpanj 2008 (5)
Lipanj 2008 (5)
Svibanj 2008 (6)
Travanj 2008 (4)
Ožujak 2008 (9)
Veljača 2008 (5)
Siječanj 2008 (8)
Prosinac 2007 (8)
Studeni 2007 (11)
Listopad 2007 (9)
Rujan 2007 (9)
Kolovoz 2007 (5)
Srpanj 2007 (9)
Lipanj 2007 (6)

Komentari da/ne?

Popis obavezne literature

Pijesni bijesa Žavijera Osloboditelja Masa

* * *

Las Canciones Desaparecidas de Xavier Libertador

* * *

Unfathomable Hymns Of The Unforfeitable Xavier the Liberator


Predak

Predak Žavijera Osoboditelja, Hugo, odlazi u mirovnu misiju - linorez nepoznatog umjetnika, XIV.st.






Popis dodatne literature:

Svijet u boci
Rutvica
Dmj
Žiola
Rahatli
Petar Pan Glazbeni Čovjek
Čovjek Vadičep
Blini
Zrinsko pismo
Prevoditelj Želibiti
Ribafiš
Sisa
Hibrid
Pusta zemlja
Kao Dylan
Hiperborealni vjetrovi
Nemetz
Marisi
Parlament
Atenski zrak
Vjetrasta
There'sAFunnyStory
Apartčik
Dida
EduardP.

Sobre todo, sean siempre capaces de sentir en lo mas hondo cualquier injusticia cometida contra cualquiera en cualquier parte del mundo.
Es la cualidad mas linda de un revolucionario.




Zapah Minulosti
1926


Dodaci

Life is not a succession of urgent 'nows'.
It's a listless trickle of 'why should I's'.


***

There is no pleasure in having nothing to do;
the fun is having lots to do and not doing it.



***

zavijer@gmail.com


***


online
Online Casino

IZREKE ŽAVIJEROVE

- Ako si bogat, daj siromašnome. Ako si siromašan, daj bogatome.

- Ako imaš, daj. Ako primaš, uzmi.

- Tko dvogrbu devu imade, neka je zamijeni za devu jednogrbu jer deva dvogrba neće proći kroza igle ušicu.

- Tko dvogrbu devu imade i zamijeni je za devu jednogrbu, neka je zamijeni za grbu

- Tko želi, neka zaželi. Tko zaželi, neka duhne u svijeću. Tko duhne u svijeću, neka baci srebrenjak u bunar. Tko baci srebrenjak u bunar, neka zaželi.

- Tko hrani slona, neka prvo nahrani djecu svoju. Tko prvo djecu svoju nahrani, neka nahrani i slona.

- Tko nema, neka kaže. Tko ima, neka šuti. Tko nema, neka ima. Tko govori, neka šuti. Tko šuti, neka sluša. Tko sluša, neka šuša.

- Tko nikada dobro ne učini, neka ponekad učini dobro. Tko ponekad dobro učini, neka svaki dan učini dobro. Tko svaki dan učini dobro, neka svaki dan učini dobro.


I'm watchin' you, Gandhi