Zbogom birtijo.....

utorak , 01.11.2011.




Nekom svane, nekome smrkne. U subotu na otvaranje konobe "Kostel" u Brnasima (blizu Viškova), u nedjelju na posljednju oproštajnu kavu u naš ljubljeni "Kit". Otkad znam za sebe znam i za kafić "Kit". Većini Opatijaca i ponekom Riječaninu ime "Kit" ništa neće značiti, ali ako kažem "Bakula bar" upalit će se lampica. "Bakula" ili "bakul" (žohar) u našim krajevima je pogrdni naziv za kontrolore Autotroleja pa je tako i kafić dobio taj nadimak jer se nalazi na autobusnoj stanici u Opatijji na Slatini.

Image and video hosting by TinyPic

Za "Kit" me vežu jako lijepe uspomene (prvi koji se debilno pokuša našaliti pa počne spominjati nekakve kite i tomu slično dobit će nogom u registraciju). To je prava, pravcata narodska birtija s najboljom kavom u Opatiji. Nikad nije bila fensi šmensi, ali s puno duše i s toplim, domaćim ugođajem. Baš kao što ova pjesma gore kaže: gdje svi znaju tvoje ime i svima je drago kad dođeš.

Vlasnik nije mijenjao personal kao čarape kao što je danas običaj. U "Kitu" su sve konobarice dočekale penziju. Legendarni trojac: Kate, Ljubica i Jadranka. Jadranka na žalost prijevremenu. Eto vam kapitalizma i gospodarskog procvata. Kafić se nalazio u prostoru hotela Palace (ex Slavija) koji je pak u vlasništvu Librunija Riviera Hotela. E sad, svi znamo da se godinama vodi spor oko vlasništa LRH-om. Je li naprasno povećana najamnina ili je nešto drugo u pitanju ne znam, ali znam da vijest o zatvaranju "Kita " šokirala.

Jadranka, carica

Image and video hosting by TinyPic

Selebriti klijentela

Image and video hosting by TinyPic

Maškare uvijek dobro došle

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Kakva je bila fešta, nije ni čudo da su fotke mutne...

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic


Šteta što najbolje fotke ne smijem staviti na blog, ali obećala sam ljudima da slike neće u javnost, a ja obaćanja shvaćam ozbiljno. A i većina je vezana za firmu, a to je no-no tema.

Kako bilo da bilo, našeg "Kita" više nema i zasigurno će me svaki put kad prođem onuda nešto stisnuti oko srca. Ali kao što kaže ona stara dobra, istina, patetična, ali tako životna - uvijek nam ostaju uspomene i nitko nam ih ne može oduzeti.

Jemala si baril, i bronzine
Pod skancijon stivane bocune
Sve si guste na ovome svitu
Darivala ka lipe bokune

Vonjala si tocon i frizkinon
Ladila me kad uvati fjaka
A kad dusu stegla bi tuga
U tebi san, i pija, i plaka

Konobo moja, radosti sva
Dusu san svoju, svu tebi da
Konobo moja, ka dom si moj
Cuvan ti pismu, ka zivot svoj

Uz steriku jos vonja levanda
Razvodni se zivot ka bevanda
Od bibiti falsi novitadi
Nedamo se jos smo uvik mladi

Ajmo skupa prijatelji moji
Razmistimo tamburin, katrige
Zapivajmo pismu s kojon srce
U po zmula zaboravlja brige












<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se