Ladarice iz Gruntovčana i scene Drave NOVI VIDEO

25.09.2017.

Oduvijek sam htio spojiti Ladarice iz Gruntovčana, ona poznata glazba s završne špice sa svojim snimkama Drave i konačno eto glazbeni video :)



Slobodno šerajte i pretplatite se na naš Youtube kanal!

Oznake: Drava, Gruntovčani, lado, Ladarice, rijeka, šuma, voda, pjesma, glazba, video, film

poplave: uzroci, rješenja i zablude - još jednom

19.09.2017.

Pada kiša, bujaju rijeke...još ću jednom ponoviti jedan od starijih postova u vezi poplava


UZROCI:
Iako vlada mišljenje da čovjek može pobijediti prirodu, posljednje poplave govore suprotno. Dok su poplave prirodan fenomen u rijeka baš kao cirkulacija krvi u čovjeka, štete od poplava su djelo čovjeka. Stoljeće tradicionalne obrane od poplava, deseci utrošenih milijardi na tehnički pristup, no poprave i dalje haraju, dokaz su neučinkovitosti, ali i nerazumijevanje složene hidrologije i dinamike rijeka. Nestanak šuma u planinama i brdima stvara bujice na planinama i voda sada putuje mnogo brže prema nizinama (šume upijaju vodu i reguliraju padaline u tlu). Regulacija planinskih i brdskih potoka i rječica također ubrzava ovaj proces. Regulacija rijeka u nizinama, odnosno njihovo pretvaranje u ravne kanale dalje pogoršava problem jer se ubrzava i skraćuje tok rijeke. Prirodna poplavna područja, bazeni koji bi nas inače štitili od poplava, se odvajaju od rijeka, isušuju ili urbaniziraju. Rijeka se ubrzava i postaje tempirana bomba, jer regulirano korito ne može primiti ogromne količine vode i samo je pitanje gdje će se razliti. Iskapanje pijeska i šljunka također uvelike doprinosi budućim katastrofama. Strategija brzog prolaska vodenog vala izuzetno je loša jer se voda samo nakuplja i problem se prenosi nizvodnim susjedima. Danas smo to mi. Konačno, naseljavanje u lažnoj sigurnosti brana i regulacija dovelo je do ogromne opasnosti i ljudi sada ispaštaju. Neodržavanje onih dobrih objekata obrane od poplava također su izvor problema. Održavanje kvalitetnih nasipa je ključno, samo ne direktno uz rijeku već šire, da uključe prirodna poplavna područja. Veliki problem je i intenzifikacija poljoprivrede u najnižim poplavnim područjima - to su trebali ostati pašnjaci koji podnose poplave, a i domaće životinje su tome uvelike prilagođene.



ZABLUDE:
• „Trebalo bi čistiti korita rijeka (uređenje, odnosno regulacija)“
To se odnosi samo na vrlo kratke odsječke rijeka i potoka u naseljima, te na odvodne kanale iz polja i naselja, tako da ne dolazi do čepova i da se što prije izvede vodeni val. U svim ostalim slučajevima, a to je najveći dio prirodnih vodotoka, trebalo bi imati što manje intervencija u samom koritu, jer regulacija ubrzava rijeke, stvara bujicu, odsijeca ih od poplavne nizine, odnosno prirodnih primaoca visokih voda.

• „Jedan je krivac (Hrvatske vode)“
Kao što je u uzroku poplava objašnjeno, mnogo je razloga za poplave i ne postoji jedan krivac. Ostaje međutim činjenica je da naše vodno gospodarstvo vrlo sporo prihvaća modernu obranu od poplava što najbolje govori izvještaj europskih stručnjaka: U pogledu zaštite od poplava, hrvatska vodna administracija je i dalje usredotočena na tradicionalne, tehnički orijentirane mjere i nije zapravo svjesna pomaka u shvaćanju koji se dogodio u zemljama članicama.

• „Hidroelektrane su efikasna zaštita od poplava“.
Istina, hidroelektrane akumuliraju veće količine vode, ali za niskih ili srednjih vodostaja. Hidroelektrane tako sprječavaju one najkorisnije poplave u prirodnim područjima, one koje postepeno pune zalihe podzemne vode što ima pozitivan utjecaj na poljoprivredu i šumarstvo, održavaju zdravu poplavnu nizinu i biološku raznolikost, turizam itd. Na žalost, hidroelektrane nas ne brane od vrlo visokih voda, štoviše uzrokuju vodene valove. Dokaz za to je poplava na Dravi u jesen 2012. te 2014. Čak 22 brane uzvodno nisu spriječile poplavu, štoviše ispust jedne od njih je stvorio vodeni val i ogromne štete.



• „'Zeleni' su protiv nasipa“.
Upravo suprotno, mnoge udruge i neovisni stručnjaci u zaštiti prirode naglašavaju da su nasipi ključ rješenja. Sporne su neučinkovite, zastarjele i skupe regulacije u samom koritu i obalama rijeka.

• „Zabrana šljunčarenja na rijekama stvara poplave, jer dolazi do taloženja sedimenta“.
Ovo je vrlo smiješna, ali i opasna tvrdnja. Ne postoji relevantan znanstveni dokaz ni moderna praksa koja to potvrđuje. Ono što je sigurno, šljunarenje u koritu rijeke stvara ogromne probleme, jer se rijeka ukopava, padaju razine podzemnih voda što dovodi do sušenja polja i šuma. Sedimenta u našim rijekama nedostaje zbog prekida donosa na branama i iskapanja i zato se ukopavaju rijeke. Iskapanje šljunka van korita (u šljunčarama) pak je mnogo bolje regulirano i minimalizirane su štetne posljedice.

RJEŠENJE:
Problem je iznimno složen, kao i rješenje. Prije svega ne smije se više graditi u najugroženijim poplavnim područjima, kaoi stati s nepotrebnom regulacijom rijeka. Valja primijeniti najbolji spoj tehničke obrane od poplava (ponajprije u naseljima, industriji, uz prometnice) i one moderne, ekološke (ponajviše u šumama, livadama i ostaloj ekstenzivnoj poljoprivredi). To je dinamičan sustav inženjeringa baziran na integriranom sustavu mnogih struka i korisnika. Ono zahtijeva promjenu shvaćanja rijeka i njihovih poplavnih područja, optimizaciju korištenja prostora, npr. povratak poplavnih pašnjaka. Jedno od glavnih rješenja obrane od poplava je vraćanje rijeka u prirodno stanje odnosno revitalizacija prirodnih poplavnih i močvarnih područja, sve to unutar kvalitetnih nasipa. Ipak, ključ rješenja je što više odvojiti nasipe od rijeka tako da rijeka ima prostora da plavi unutar njih, a ne da plavi gradove i sela. Jedino bi kroz naselja i industriju trebalo što brže provesti vodeni val i potom malo pomalo dopustiti da se voda izljeva u prirodne retencije - spoj tradicije regulacije rijeka u naseljima i modernog razumijevanja rijeka. Primjeri Kopačkog rita i Lonjskog polja pokazuju valjanost ovog pristupa. Ovakav pristup promovira EU koja obnavlja svoje rijeke radi održive obrane od poplava.

Lonjsko polje, popavno područje i retencija za vrijeme poplava

Ne postoji univerzalno rješenje za sprečavanje poplava, već niz mjera, svaka prilagođena lokalnim uvjetima, od prestanka urbanizacije poplabnih područja i reguacija rijeka, preko tehničkih mjera u naseljima, poljoprivredi i industriji da što prije prođe vodeni val, ali i onih prirodnih poput obnavljanja poplavne nizine i pošumljavanja, do pravovremene prognoze i dojavljivanja preko granica država te spremih ekipa za reakciju.

Dipl.ing. Goran Šafarek, projekt Rijeke Hrvatske

Oznake: popava, voda, poplave, štete, rijeka, kiša, nepogode, gospodarenje vodama, vodoprivreda, Klimatske promjene

VIDEO: projekt LIFE, revitalizacija Rijeke Drave

12.09.2017.

Na rijeci Dravi, jednoj od posljednjoj očuvanoj nizinskoj rijeci u Europi, upravo se provodi projekt revitalizacije, odnosno oživljavanja trenutno reguliranih dijelova rijeke. Radi se o projektu LIFE, kofinanciranom od starne EU fonda LIFE.



Projekt „DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekama“ primjenjuje inovativni pristup upravljanju rijekama i cilj mu je stvoriti primjer najbolje prakse za obnovu rijeka u Hrvatskoj i regiji.

Glavni je cilj projekta poboljšati ekosustav rijeke Drave u Hrvatskoj, što će se postići provedbom aktivnosti za obnovu rijeke u suradnji s nadležnim tijelima iz područja upravljanja vodama i zaštite prirode i nevladinim organizacijama. Aktivnosti obnavljanja bit će od neizmjerne koristi za ugrožena staništa i vrste u Natura 2000 područjima i pridonijet će boljoj zaštiti od poplava u naseljenim područjima uz rijeku Dravu te će povećati rekreacijsku vrijednost područja za lokalno stanovništvo.

Više na službenim stranicama projekta LIFE DRAVA.

Oznake: Drava, hrvatske vode, rijeka, revitalizacija, EU, life, fondovi, zaštita prirode, gospodarenje vodama

video: Regionalni park Mura Drava/Regional Park Mura Drava

11.09.2017.

Kratak promotivni film o prvom regionalnom parku u Hrvatskoj "Mura Drava". Promotional video of new Regional Park "Mura Drava" in Croatia.

Oznake: Drava, Mura, regionalni park, rijeka, veslanje, ptice, priroda, ribolov, ribiči

Kratak video o Dravi

24.07.2017.

Oznake: Drava, rijeka, voda

Kratak video o dravskim pticama zimi...

10.02.2017.

Kratak video o dravskim pticama zimi...na tisuće njih.
snimke: Goran Šafarek
montaža: Damjan Kolarek

Oznake: Drava, rijeka, Zima, ptice, guske

Krata video o rijeci Mrežnici

06.01.2017.



Mrežnica je trebala postati park prirode, ali je to propalo (nekome iz karlovačke županije nije do održivog, već do betonskog razvoja).

Sada na njenim slapovima niču ružne betonske hidroelektrane i to za malu proizvodnju električne energije - male hidroelektrane za velike štete! I da, svi mi trebamo električnu energiju, ali ne uz takvu žrtvu.

Neke rijeke jednostavno trebaju biti pošteđene.

Oznake: hidroelektrane, mrežnica, rijeka, voda, slap, kanjon, film, trailer

Zbog dalekovoda planirana nova devastacija Stare Drave!

30.08.2016.



Zbog erozije stare Drave, ugrožen je stup dalekovoda u blizini ušća Bednje na Staroj Dravi, iza hidroelektrane Donja Dubrava. Da bi ga zaštitile, planira se utvrđivanje obale u dužini od 250 metara. Apsolutno je potrebno zaštiti imovinu elektroprivrede te omogućiti distribuciju električne energije, ali ovo rješenje regulacije je neprihvatljivo i devastirajuće. Vjerujemo da se uopće nije razmotrila mnogo bezbolnija, možda dugoročno i jeftinija varijanta – premještanje stupa. Ovako će se uništiti krajobrazna vrijednost, pojačati lateralna erozija odmah iza obaloutvrde, uključujući i dubinska što za sobom povlači i ukopavanje rijeke i pad podzemnih voda, ujedno i povećati opasnost od poplava.



Ovo je područje redovno hranilište za crne rode, štekavaca, vodomara i pčelarica, dolazi i dabar te vidra. To je jedno od posljednjih bisera rijeka Drave koje nije utvrđivano a njegova vrijednost raste iz razloga što na tom području se Bednja ulijeva u Dravu. Utoliko više što je prvobitna Drava degradirana izgradnjom hidroelektrane, a ostavljena na biološkom minimumu Stara Drava. Sada se i taj ostatak ostataka nastoji do kraja uništiti. To je srce i sredina rafting staze, a cijelo područje ima i značajnu turističku vrijednost kojeg ružna obaloutvrda uvelike narušava, pogotovo što na cijeloj dionici uopće nema ni sličnog objekta, osim uz sam kraj kod spoja s derivacijskim kanalom. U neposrednoj blizini je i nova osmatračnica iz nedavno završenog projekta IPA. To je još jedan razlog da se projektne napravi.

Ovakva rješenja nisu više ni u skladu s modernom praksom Europske Unije koja se zalaže za obnavljanje rijeke, a ne uništavanje, micanje regulacijskih struktura van korita i obala, a ne unutar. Dokaz toga je veliki projekt europske unije LIFE u kojem se radi upravo suprotno – oživljava se rijeka i odstranjuju regulacijske strukture.

Pozivamo Hrvatske vode, HEP, Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS), općinu i županiju da se nađe alternativno rješenje – a naročito premještanje stupa. HEP je već uništio Dravu (pretvorivši ju u beživotnu akumulaciju), a sada se zbog HEP-ove infrastrukture planira u devastacija ovog ostatka Stare Drave kojim ionako teče minimum vode (ljeti veslači čamaca moraju pregaziti dijelove rijeke zbog manjka vode). Stoga bi elektroprivreda od ogromnih profita kojim se hvali po medijima trebala financirati ovo premještanje, a pogotovo što se oglašava zelenom energijom (što svakako nije istina, jer hidroelektrane uništavaju rijeke). Konačno, elektroprivreda je premostila mnoge veće kanjone i cijele planine pa ovakvo pomicanje tehnološki ne bi trebao biti nikakav problem.

Goran Šafarek, projekt Rijeke Hrvatske


Oznake: HEP, hops, Drava, regulacija, bednja, rijeka, priroda

VIDEO IZVJEŠTAJ: Uređenja obala rijeke Drave kao priprema staništa za povratak bregunice

10.04.2016.

VIDEO IZVJEŠTAJ: Uređenja obala rijeke Drave kao pripremastani...

VIDEO IZVJEŠTAJ: Uređenja obala rijeke Drave kao priprema staništa za povratak breguniceBregunica je jedna od najugroženijih ptica u Hrvatskoj, na udaru posebice zbog obaloutvrda i izgradnje hidroelektranaDonja Dubrava – 04.02.2016. su nevladine udruge izvele akciju uređenja obala rijeke Drave, kako bi pripremili staništa za povratak bregunice. Bregunica je ambasador žive i zdrave rijeke Drave i gnijezdi u staništima poput prirodnih strmih zemljanih (pjeskovitih) obala. Na Dravi još uvijek živi oko 50% hrvatske populacije bregunica, međutim broj parova se u posljednjih 30 godina smanjio za 90%, pa su zato potrebne nužne mjere za očuvanje ove vrste i njenih staništa.„Bregunica i druge vrste dravskih ptica pod velikim su pritiskom zbog nestanka staništa. U prvom redu zbog obaloutvrda i izgradnje hidroelektrana koje mijenjaju prirodnu dinamiku rijeke i onemogućuju stvaranje prirodno strmih obala, glavnih staništa ovih iznimnih ptica. Zato je WWF zajedno s brojnim udrugama pokrenuo kampanju za očuvanje bregunice i njenih staništa. Današnjom akcijom uredili smo 200 metara obala Drave, kako bi se za nekoliko tjedana kad se vrati iz Afrike tu mogla naseliti veća kolonija bregunica“, rekla je Branka Španiček, voditeljica projekata u WWF Adria.WWF i udruge zalažu se za očuvanje i zaštitu bregunice i njenih staništa. Pored očuvanja postojećih kolonija, potrebno je obnoviti i dosad uništena staništa, a potrebno je i zaustaviti regulacije i korištenje pesticida duž riječnog koridora rijeke Drave, koji ubijaju kukce, njihov glavni izvor hrane.Veličine od oko 12 cm i težine samo 14 grama, bregunica (Riparia riparia) je najmanja europska lastavica. To je vrlo društvena vrsta, koja gnijezdi u kolonijama. Gnijezda obično izgrade u prirodnim, okomitim, pjeskovitim obalama rijeka. Kada se bregunice u travnju vraćaju iz Afrike na Dravu, počinju kopati oko 70 cm duboke rupe u strme obale rijeke. Bregunice se hrane malim, letećim kukcima, npr. komarcima, i jedna obitelj može ih pojesti i do 10.000 na dan, čime čine veliku uslugu ljudima i drugim životinjama, naročito stoci.Kao dio kampanje „Bregunica – ptica 2016. godine“, WWF će u svibnju povesti učenike škola iz županija duž Drave na stručnu ekskurziju brodom kako bi mogli vidjeti rezultat današnje akcije i vidjeti jednu najvećih kolonija bregunica u Hrvatskoj. Snimke: Goran ŠafarekMontaža: Damjan Kolarek

Posted by Rijeka Drava/The Drava River on Saturday, 9 April 2016


Bregunica je jedna od najugroženijih ptica u Hrvatskoj, na udaru posebice zbog obaloutvrda i izgradnje hidroelektrana

Donja Dubrava – 04.02.2016. su nevladine udruge izvele akciju uređenja obala rijeke Drave, kako bi pripremili staništa za povratak bregunice. Bregunica je ambasador žive i zdrave rijeke Drave i gnijezdi u staništima poput prirodnih strmih zemljanih (pjeskovitih) obala. Na Dravi još uvijek živi oko 50% hrvatske populacije bregunica, međutim broj parova se u posljednjih 30 godina smanjio za 90%, pa su zato potrebne nužne mjere za očuvanje ove vrste i njenih staništa.

„Bregunica i druge vrste dravskih ptica pod velikim su pritiskom zbog nestanka staništa. U prvom redu zbog obaloutvrda i izgradnje hidroelektrana koje mijenjaju prirodnu dinamiku rijeke i onemogućuju stvaranje prirodno strmih obala, glavnih staništa ovih iznimnih ptica. Zato je WWF zajedno s brojnim udrugama pokrenuo kampanju za očuvanje bregunice i njenih staništa. Današnjom akcijom uredili smo 200 metara obala Drave, kako bi se za nekoliko tjedana kad se vrati iz Afrike tu mogla naseliti veća kolonija bregunica“, rekla je Branka Španiček, voditeljica projekata u WWF Adria.

WWF i udruge zalažu se za očuvanje i zaštitu bregunice i njenih staništa. Pored očuvanja postojećih kolonija, potrebno je obnoviti i dosad uništena staništa, a potrebno je i zaustaviti regulacije i korištenje pesticida duž riječnog koridora rijeke Drave, koji ubijaju kukce, njihov glavni izvor hrane.

Veličine od oko 12 cm i težine samo 14 grama, bregunica (Riparia riparia) je najmanja europska lastavica. To je vrlo društvena vrsta, koja gnijezdi u kolonijama. Gnijezda obično izgrade u prirodnim, okomitim, pjeskovitim obalama rijeka. Kada se bregunice u travnju vraćaju iz Afrike na Dravu, počinju kopati oko 70 cm duboke rupe u strme obale rijeke. Bregunice se hrane malim, letećim kukcima, npr. komarcima, i jedna obitelj može ih pojesti i do 10.000 na dan, čime čine veliku uslugu ljudima i drugim životinjama, naročito stoci.

Kao dio kampanje „Bregunica – ptica 2016. godine“, WWF će u svibnju povesti učenike škola iz županija duž Drave na stručnu ekskurziju brodom kako bi mogli vidjeti rezultat današnje akcije i vidjeti jednu najvećih kolonija bregunica u Hrvatskoj.

Snimke: Goran Šafarek
Montaža: Damjan Kolarek

Oznake: Drava, rijeka, priroda, bregunice, ptice, obale, kolonije, WWF

Novi video o Dravi

19.04.2015.

Rijeka Drava - Hrvatska amazona [The Drava River - Croatian Amazon]



- Video đus posvećen proljetnom buđenju i Danu planeta Zemlje, obogaćen snimcima rijeke Drave kroz Međimurje i Podravinu. Također osvješčuje gledatelja ekološkom porukom, te prikazuje nesebičan "sklad" čovjeka i prirode, slaveći tako Stvoritelja; u vrlo dinamičnoj kombinaciji ritma i živahnom muzičkom podlogom...

" Rasipanje i uništavanje naših prirodnih dobara, ogoljivanje i iscrpljivanje zemlje namjesto povećanja njezine iskoristivosti - to će već našoj djeci znatno umanjiti mogućnosti napretka koje uživamo, a koje smo im dužni predati - veće i razvijenije. "

Snimci: dipl.ing. biologije Goran Šafarek - Drava kroz Podravinu, Veliki Pažut, okolica Koprivnice, kod Osijeka
Damjan Kolarek - snimci Drave okolica Donjeg Međimurja (otoci, Otok-Hrženica, Sveta Marija, D.Dubrava)
- Video edited i obrada by @Damjan Kolarek 2015
Volonterska nezavisna produkcija

Oznake: Drava, rijeka, video, film, Mura, priroda, Šafarek, Kolarek, 4K, kupanje, bioraznolikost.

Revitalizacija rijeke Sazave u Češkoj

04.01.2015.



Revitalizacija rijeke Sazave u Češkoj, i to u samom naselju!
(současnost=sadašnjost)

Oznake: rijeka, regulacije, poplave, sprud, Češka, EU, voda, stanište, priroda

Novi video o Dravi: Strme dravske obale

25.08.2014.



Strme, erodirane i neregulirane obale našh nizinskih rijeka pravo su prirodno blago.

Neke vrste ptica prigrlile su gole strme obale nastale erozijom rijeke. Najčešće su to stvrdnute zemljane ili pješčane obale koje se previše ne osipaju. Zbog strmine i nepristupačnosti položaja na kojem se gnijezde nedostupne su većini grabežljivaca. Ptice u toj zemlji kopaju kanale na čijem kraju se nalazi kuglasto proširenje s gnijezdom. Tako se gnijezde bregunice, vodomari i pčelarice.

U ovom video vidimo bregunice i pčelarice.

Snimio i montirao: Goran Šafarek

www.crorivers.com
www.safarek.com

Oznake: Drava, rijeka, priroda, ptice, pčelarica, bregunice

Znanstvena studija UNDP-a: velike gospodarske koristi od očuvane Drave

11.07.2014.

Državni zavod za zaštitu prirode, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) predstavili su u Koprivnici te u Zagrebu „Studiju o vrednovanju usluga slatkovodnih ekosustava“. Cilj studije bio je provesti vrednovanje usluga ekosustava velikih rijeka dunavskog sliva Save, Drave i Dunava zajedno s njihovim poplavnim područjima. Usluge ekosustava obuhvaćene Studijom su kontrola i zaštita od poplava, osiguravanje samopročišćavanja vode i hranjenje podzemnih vodonosnika iz kojih crpimo vodu za vodoopskrbu, produkcije drvne mase, vezanje stakleničkih plinova i ublažavanja klimatskih promjena, ribolov, lov te spremište bioraznolikosti i genetskih resursa. Riječ je o nizu usluga nužnih za svakodnevno funkcioniranje društva danas i u budućnosti.

Za detaljnu procjenu usluga ekosustava odabrano je uže projektno područje na rijeci Dravi kod Molvi ukupne duljine 38 kilometara na kojem je planirana izgradnja dviju hidroelektrana Molve 1 i Molve 2. Navedeno područje karakterizira relativno dobro očuvana rijeka Drava, mozaici kompleksa poplavnih šuma i šuma hrasta lužnjaka, obradive površine te bogatstvo biljnih i životinjskih vrsta iz čega inspiraciju crpe naivni umjetnici Podravine.

očuvani dio Drave

Poplavna područja Hrvatske pružaju brojne vrijedne usluge ekosustava kao što su zalihe pitke vode, zaštita od poplava, proizvodnja drvne mase, proizvodnja ribe i staništa za divljač, ali i osiguravaju staništa mnogim biljnim i životinjskim vrstama, a potencijalno se područje može koristiti i u svrhu ekoturizma. Zbog svih ovih razloga, poplavna područja Hrvatske se moraju zaštiti u što prirodnijem stanju jer su vrijedno prirodno naslijeđe.

Studija uspoređuje tri različita scenarija upravljanja projektnim područjem, zajedno s ekonomskom procjenom nekih od usluga za svaki scenarij. Prema prvom scenariju situacija ostaje kakva trenutno jest, drugi scenarij uzima u obzir izgradnju hidroelektrana, a treći održivi razvoj.

akumulacija Donja Dubrava

Izgradnja sustava hidroakumulacija na rijeci Dravi imala bi negativan utjecaj na većinu usluga ekosustava te bi se stoga prije izgradnje trebalo uzeti u obzir i ekonomsku vrijednost usluga ekosustava. Naime, pri procjeni koristi hidroakumulacije trebalo bi ih usporediti sa svim gubicima vrijednosti usluga ekosustava, a koji se mogu ekonomski procijeniti.„Budućnost projektnog područja kod Molvi je u održivom korištenju prirodnih resursa pri čemu će najveću korist imati lokalno stanovništvo“ , zaključio je konzultant dr. sc. David Pithart.Na primjer, u smislu zaštite od poplava vrijednost prirodnih poplavnih područja je procijenjena na 5020 USD po hektaru godišnje, odnosno to je besplatna usluga i ušteda od 5020 USD po hektaru za zaštitu od poplava.

Ovo su konkretni, znanstveno utemeljeni podaci, za razliku od „bajki“ HEP-a (od kojih je najsuludija da neće biti utjecaja na okoliš). Podsjećamo, štete se uopće ne spominju, koristi su napuhane, a hidroelektrane nisu višenamjenski objekti kao što ih nerealno predstavljaju. Na žalost, neki su naši načelnici pomamljeni za rentama i vjeruju u priče HEP-a, pogotovo oni koji bi „skidali glave ekolozima“ te koji računaju obranu od poplava na naivan način zbrajajući protoke.

Slučaj HE Lešće na rijeci Dobri bolno prikazuje pravu istinu o branama– obećan je razvoj turizma, nova radna mjesta i nikakav utjecaj na okoliš, o na kraju je sve bilo suprotno. Štoviše, uništen je najbolji rafting u Hrvatskoj. Hidroelektrane nisu spriječile posljednje poplave na Dravi u jesen 2012., štoviše stvorile su vodeni val, a kako je prikazano u znanstvenoj studiji UNDP-a, upravo je očuvana poplavna nizina prigušila taj vodeni val. Potom, kao što je nedavna studija znanstvenika s Oxforda, upitna je i sama financijska korist od ovih objekata, uslijed čak 50% veće završne cijene, prekoračenja troškova itd. Hidroelektrane stvaraju značajne štete, a jedna od njih je ukapanje korita uslijed nedostatka sedimenta koji ostaje u akumulacijama, a to rezultira snižavanjem razine podzemne vode podzemne vode što pad dovodi do sušenje polja i šuma.

Zato skupi europski LIFE projekt revitalizacije rijeke Drave to ispravlja, a to je i dokaz u što EU želi ulagati – u očuvanu rijeku, a ne mrtvu akumulaciju. Konačno, sasvim je očito da će utjecaj predlaganih hidroelektrana na Dravi na okoliš biti izrazito negativan i zbog toga neizvediv uz ionako nerealan, preskup i previše štetan projekt, a svako inzistiranje na tom projektu samo je gubljenje vremena i novaca.

Oznake: HEP, Drava, rijeka, poplave, obrana od poplava, sediment, korito, revitalizacija, usluge ekosustava, suša, hrast lužnjak

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se