Ušće Mure u Dravu - zašto nadimak Hrvatska Amazona

21.09.2017.

Kada sam radio knjigu o ušću Mure u Dravu, nazvao sam je hrvatskom Amazonom. Tko je tamo prolazio, pogotov ljeti kroz gotovo neprobojnu džunglu, znat će o čemu pričam. To je komad divljine na rubu Međimurju, Podravine i Mađarske, između Donje Dubrave, Kotoribe i Legrada. Veći dio zaštićen je kao Posebni ornitološki rezervat Veliki Pažut.

Kako sam osobno bio nekoliko puta u Južnoj Americi, u pravoj Amazoni, nisam mogao ne usporediti ova dva područja. Naravno, razlika je u veličini, broju rsta itd., ali neke od osnovnih procesa i karakteristika su iste. Zato sam ušću Mure i i dao takav nadimak.




Dobar dio ove sjeverozapadne hrvatske regije odavno je preoran ili zazidan, no netaknuta priroda ostaje poput zelenog plašta koji se proteže uz Muru i Dravu. Karaule, stražarske osmatračnice i patrole u doba željezne zavjese onemogućile su intenzivniju poljoprivredu i značajniju urbanizaciju uz te dvije granične rijeke. Na mjestu na kojemu se vode ovih dviju rijeka dodiruju, zelenilo koje ih okružuje kao da se udružilo i postalo jedinstvena i nedjeljiva cjelina. Ovdje, prije samog ušća, rijeke teku gotovo paralelno, ostavljajući uzak, ali dugačak crvuljak kopna. Taj teško prohodni komadić divljine između međimurske Donje Dubrave i podravskog Legrada prepušten je ruci oblikovatelja ovih rijeka koje ga neprestano mijenjaju. Potrebno je istaknuti da najveći dio šireg područja ušća Mure u Dravu uživa zaštitu države kao Posebni zoološki rezervat Veliki Pažut.


Ovakva slika postala je prava rijetkost u Europi, gdje su sve rijeke kanalizirane, ali je sve češća pojava i na hrvatskim rijekama. Ljudsko pamćenje je kratko te ljudi često nisu svjesni kako trenutno, devastirano stanje rijek ne mora nužno biti ono pravo, prvobitno stanje. Zašto bi rijeke morale biti geometrijski ravne, betoniranih ili kamenom utvrđenih obala, bez sprudova, rukavaca i mrtvica. Očuvano i netaknuto ušće Mure u Dravu već sada predstavlja živi muzej. Ono nas podsjeća i uči kako bi trebala izgledati prirodna nizinska rijeka te budi nadu da ćemo shvatiti kakvo su Mura i Drava blago prije nego nestanu. Usporedbu s muzejom opravdava još jedan razlog: prirodnih nizinskih rijeka u Europi je davno nestalo pa ovaj sačuvani komadić zaslužuje da se čuva i ponosno pokazuje baš kao i cijenjeni arheološki nalaz ili izložak.

Oznake: rijeke, Veliki Pažut, Drava, Mura, Legrad, ušće, šuma, priroda, poplave, divljina, Amazona, knjiga

Veličanstvena rijeka Krka - VIDEO

13.09.2017.

U sklopu filma Rijeke Hrvatske, napravili smo kratak video o ovoj dalmatinskoj rijeci.



Snimljeno uz dozvolu i podršku nacionalnog parka Krka. Ovaj video dakako ne prikazuje sve vrijednosti Krke, već samo ono što smo snimili za potrebe filma.

Pretplatite se na naš Youtube kanal!

Oznake: Krka, rijeke, film, dokumentarac, priroda, Dalmacija, Šibenik, slapovi, skradinski buk, NACIONALNI PARK, trailer

video: Regionalni park Mura Drava/Regional Park Mura Drava

11.09.2017.

Kratak promotivni film o prvom regionalnom parku u Hrvatskoj "Mura Drava". Promotional video of new Regional Park "Mura Drava" in Croatia.

Oznake: Drava, Mura, regionalni park, rijeka, veslanje, ptice, priroda, ribolov, ribiči

Crna Mlaka – ptičji raj na izdisaju

28.01.2017.

Predstavljamo vam kratak video o ribnjacima Crna Mlaka, ali i ornitološkom rezervatu te svjestski važnom močvarnom području (Ramsar).





Crna Mlaka ima izuzetno bogatu i raznoliku ornitofaunu. Brojne su gnjezdarice: gnjurci, patke, liske, čigre, kokošice, kao i mnoge pjevice koje grade gnijezda u trsci ili grmlju. Crne rode, lunje, štekavci, škanjci i druge grabljivice gnijezde se u okolnim šumama, a hrane na ribnjacima povezujući tako ova dva ekosustava. Na ribnjacima, tijekom selidbe, borave veća ili manja jata pataka, gusaka i ćurlina. Osobito su značajne patke njorke, kojih se ovdje krajem ljeta okuplja i do 6000 te su u tom razdoblju na ribnjacima one najbrojnija vrsta pataka. To je trećina europske populacije.

Kao biolog, ali i snimatelj i fotograf godinama obilazim ribnjake Crna Mlaka, bez ikakvih ograničenja. Objavio sam knjigu i film „Crna Mlaka – skladan suživot čovjeka i prirode“. Na žalost, dobio sam pouzdane informacije kako će ribnjaci Crna Mlaka prestati s proizvodnjom ribe. Osim gospodarske i socijalne katastrofe, to je i biološka, jer upravo je proizvodnja ribe ključna za održavanje biološke raznolikosti. Naime, plitki ribnjaci brzo zarastaju te se gubi stanište za mnoge ptice močvarice. Također, nestala bi radna mjesta ljudi koji desetljećima žive na ovom području, ali i primjer održivog korištenja prostora.

Razlog tome je što na Crnoj Mlaki proizvodnja ekstenzivna i nema lova, za razliku od svih/većine ostalih ribnjaka. Crna Mlaka zato i je jedini ribnjak sa statusom ornitološkog rezervata te još značajnije – ramsarskog područja u Hrvatskoj. Stoga je Crna Mlaka biološki izuzetno vrijedan ribnjak.

Razlog najavljenog prestanka proizvodnje je ekonomska neisplativost, a problem s Crnom Mlakom su nedovoljne odštete za velike vrance te subvencije koje nisu dovoljno poticajne za proizvodnju. Kao što je rečeno, ovdje nema lova, a time i značajnijeg tjeranja velikog vranaca. Ovdje naglašavamo nelogičnosti u sustavu subvencija, gdje vrlo slične subvencije imaju slatkovodni ribnjaci gdje je lov dozvoljen, te pastrvski ribnjaci koji se ni približno ne mogu mjeriti s biološkom raznolikošću Crne Mlake. Također, odnos isplate komercijalnim ribnjacima i ribnjacima u zaštićenim područjima umanjen je sa 1 : 2, na 1 : 1,5, a u dodatku Pravilnika za 2015. je još umanjen sa 1 : 1,5 na 1 : 1,4.

Ovdje nije namjera ulaziti u sustav subvencija niti naknada za štete, niti zastupati bilo koju stranu. Kao biologu mi je najvažnija očuvanje staništa, a time i ptica, a to je jedino moguće nastavkom ekstenzivne proizvodnje. Kao jedino rješenje vidimo podizanje subvencija i odšteta za izolirani slučaj Crne Mlake, kakvi god bili eventualni prijašnji dogovori. Naročito što je Crna Mlaka relativno manje površine te u totalu to neće značiti mnogo. Šteta od nestanka proizvodnje nila bi mnogo veća i dugotrajnija.


Goran Šafarek

Oznake: ribnjak, priroda, ptice

Zbog dalekovoda planirana nova devastacija Stare Drave!

30.08.2016.



Zbog erozije stare Drave, ugrožen je stup dalekovoda u blizini ušća Bednje na Staroj Dravi, iza hidroelektrane Donja Dubrava. Da bi ga zaštitile, planira se utvrđivanje obale u dužini od 250 metara. Apsolutno je potrebno zaštiti imovinu elektroprivrede te omogućiti distribuciju električne energije, ali ovo rješenje regulacije je neprihvatljivo i devastirajuće. Vjerujemo da se uopće nije razmotrila mnogo bezbolnija, možda dugoročno i jeftinija varijanta – premještanje stupa. Ovako će se uništiti krajobrazna vrijednost, pojačati lateralna erozija odmah iza obaloutvrde, uključujući i dubinska što za sobom povlači i ukopavanje rijeke i pad podzemnih voda, ujedno i povećati opasnost od poplava.



Ovo je područje redovno hranilište za crne rode, štekavaca, vodomara i pčelarica, dolazi i dabar te vidra. To je jedno od posljednjih bisera rijeka Drave koje nije utvrđivano a njegova vrijednost raste iz razloga što na tom području se Bednja ulijeva u Dravu. Utoliko više što je prvobitna Drava degradirana izgradnjom hidroelektrane, a ostavljena na biološkom minimumu Stara Drava. Sada se i taj ostatak ostataka nastoji do kraja uništiti. To je srce i sredina rafting staze, a cijelo područje ima i značajnu turističku vrijednost kojeg ružna obaloutvrda uvelike narušava, pogotovo što na cijeloj dionici uopće nema ni sličnog objekta, osim uz sam kraj kod spoja s derivacijskim kanalom. U neposrednoj blizini je i nova osmatračnica iz nedavno završenog projekta IPA. To je još jedan razlog da se projektne napravi.

Ovakva rješenja nisu više ni u skladu s modernom praksom Europske Unije koja se zalaže za obnavljanje rijeke, a ne uništavanje, micanje regulacijskih struktura van korita i obala, a ne unutar. Dokaz toga je veliki projekt europske unije LIFE u kojem se radi upravo suprotno – oživljava se rijeka i odstranjuju regulacijske strukture.

Pozivamo Hrvatske vode, HEP, Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS), općinu i županiju da se nađe alternativno rješenje – a naročito premještanje stupa. HEP je već uništio Dravu (pretvorivši ju u beživotnu akumulaciju), a sada se zbog HEP-ove infrastrukture planira u devastacija ovog ostatka Stare Drave kojim ionako teče minimum vode (ljeti veslači čamaca moraju pregaziti dijelove rijeke zbog manjka vode). Stoga bi elektroprivreda od ogromnih profita kojim se hvali po medijima trebala financirati ovo premještanje, a pogotovo što se oglašava zelenom energijom (što svakako nije istina, jer hidroelektrane uništavaju rijeke). Konačno, elektroprivreda je premostila mnoge veće kanjone i cijele planine pa ovakvo pomicanje tehnološki ne bi trebao biti nikakav problem.

Goran Šafarek, projekt Rijeke Hrvatske


Oznake: HEP, hops, Drava, regulacija, bednja, rijeka, priroda

Školarci obišli koloniju i učili o bregunici, ptici godine 2016

24.05.2016.



Ferdinanovac – Kao dio kampanje „Bregunica – ptica 2016. godine“, WWF je danas poveo oko 80 učenika škola iz županija duž Drave na stručnu ekskurziju kako bi mogli vidjeti jednu najvećih kolonija bregunica u Hrvatskoj. Nakon što su u travnju uredili više od 200 metara obale na rijeci Dravi za njen povratak iz Afrike, bregunice su prihvatile nova staništa i naselile se na Dravi. WWF je iskoristio njihov povratak i za edukaciju školske djece koju je poveo na ogled kolonije, organizirao kviz te umjetničke radionice kako bi podigao svijest i među najmlađima.

Bregunica je ambasador žive i zdrave rijeke Drave i gnijezdi u staništima poput prirodnih strmih zemljanih obala. Kako bi upozorili na njenu veliku ugroženost WWF je zajedno s nevladinim udrugama proglasio bregunicu za hrvatsku pticu 2016. godine. Kroz ovu iznimno interesantnu pticu udruge žele upozoriti na kontinuirani gubitak prirodnih staništa duž rijeke Drave te pozivaju na zaštitu i obnovu staništa za najmanjeg člana obitelji lastavica. Na Dravi još uvijek živi oko 50% hrvatske populacije bregunica, međutim broj parova se u posljednjih 30 godina smanjio za 90%, pa su zato potrebne nužne mjere za očuvanje ove vrste i njenih staništa.

„Bregunica je pod velikim su pritiskom zbog nestanka staništa zbog obaloutvrda i izgradnje hidroelektrana. Pored očuvanja postojećih kolonija, potrebno je obnoviti i dosad uništena staništa, ali i podići svijest javnosti o ovoj iznimnoj ptici, čija jedna obitelj može pojesti i do 10.000 komaraca na dan, čineći tako veliku uslugu ljudima i drugim životinjama. Djeca su oduševljena ovom ptičicom te su pokazala iznimno poznavanje njenog života i prijetnji s kojima se suočava, tako da smo u WWF-u sigurni da mlađe generacije neće dopustiti njen nestanak iz Hrvatske“, rekla je Branka Španiček, voditeljica projekata u WWF Adria.

Veličine od oko 12 cm i težine samo 14 grama, bregunica (Riparia riparia) je najmanja europska lastavica. To je vrlo društvena vrsta, koja gnijezdi u kolonijama. Gnijezda obično izgrade u prirodnim, okomitim, pjeskovitim obalama rijeka. Kada se bregunice u travnju vraćaju iz Afrike na Dravu, počinju kopati oko 70 cm duboke rupe u strme obale rijeke. Bregunice se hrane malim, letećim kukcima, npr. komarcima. Za njihovo očuvanje potrebno je zaustaviti regulacije, koje onemogućuju stvaranje prirodno strmih obala, glavnih staništa ovih iznimnih ptica, te prekomjerno korištenje pesticida duž riječnog koridora rijeke Drave, koji ubijaju kukce, njihov glavni izvor hrane.

Oznake: Drava, bregunica, WWF, price, priroda

VIDEO IZVJEŠTAJ: Uređenja obala rijeke Drave kao priprema staništa za povratak bregunice

10.04.2016.

VIDEO IZVJEŠTAJ: Uređenja obala rijeke Drave kao pripremastani...

VIDEO IZVJEŠTAJ: Uređenja obala rijeke Drave kao priprema staništa za povratak breguniceBregunica je jedna od najugroženijih ptica u Hrvatskoj, na udaru posebice zbog obaloutvrda i izgradnje hidroelektranaDonja Dubrava – 04.02.2016. su nevladine udruge izvele akciju uređenja obala rijeke Drave, kako bi pripremili staništa za povratak bregunice. Bregunica je ambasador žive i zdrave rijeke Drave i gnijezdi u staništima poput prirodnih strmih zemljanih (pjeskovitih) obala. Na Dravi još uvijek živi oko 50% hrvatske populacije bregunica, međutim broj parova se u posljednjih 30 godina smanjio za 90%, pa su zato potrebne nužne mjere za očuvanje ove vrste i njenih staništa.„Bregunica i druge vrste dravskih ptica pod velikim su pritiskom zbog nestanka staništa. U prvom redu zbog obaloutvrda i izgradnje hidroelektrana koje mijenjaju prirodnu dinamiku rijeke i onemogućuju stvaranje prirodno strmih obala, glavnih staništa ovih iznimnih ptica. Zato je WWF zajedno s brojnim udrugama pokrenuo kampanju za očuvanje bregunice i njenih staništa. Današnjom akcijom uredili smo 200 metara obala Drave, kako bi se za nekoliko tjedana kad se vrati iz Afrike tu mogla naseliti veća kolonija bregunica“, rekla je Branka Španiček, voditeljica projekata u WWF Adria.WWF i udruge zalažu se za očuvanje i zaštitu bregunice i njenih staništa. Pored očuvanja postojećih kolonija, potrebno je obnoviti i dosad uništena staništa, a potrebno je i zaustaviti regulacije i korištenje pesticida duž riječnog koridora rijeke Drave, koji ubijaju kukce, njihov glavni izvor hrane.Veličine od oko 12 cm i težine samo 14 grama, bregunica (Riparia riparia) je najmanja europska lastavica. To je vrlo društvena vrsta, koja gnijezdi u kolonijama. Gnijezda obično izgrade u prirodnim, okomitim, pjeskovitim obalama rijeka. Kada se bregunice u travnju vraćaju iz Afrike na Dravu, počinju kopati oko 70 cm duboke rupe u strme obale rijeke. Bregunice se hrane malim, letećim kukcima, npr. komarcima, i jedna obitelj može ih pojesti i do 10.000 na dan, čime čine veliku uslugu ljudima i drugim životinjama, naročito stoci.Kao dio kampanje „Bregunica – ptica 2016. godine“, WWF će u svibnju povesti učenike škola iz županija duž Drave na stručnu ekskurziju brodom kako bi mogli vidjeti rezultat današnje akcije i vidjeti jednu najvećih kolonija bregunica u Hrvatskoj. Snimke: Goran ŠafarekMontaža: Damjan Kolarek

Posted by Rijeka Drava/The Drava River on Saturday, 9 April 2016


Bregunica je jedna od najugroženijih ptica u Hrvatskoj, na udaru posebice zbog obaloutvrda i izgradnje hidroelektrana

Donja Dubrava – 04.02.2016. su nevladine udruge izvele akciju uređenja obala rijeke Drave, kako bi pripremili staništa za povratak bregunice. Bregunica je ambasador žive i zdrave rijeke Drave i gnijezdi u staništima poput prirodnih strmih zemljanih (pjeskovitih) obala. Na Dravi još uvijek živi oko 50% hrvatske populacije bregunica, međutim broj parova se u posljednjih 30 godina smanjio za 90%, pa su zato potrebne nužne mjere za očuvanje ove vrste i njenih staništa.

„Bregunica i druge vrste dravskih ptica pod velikim su pritiskom zbog nestanka staništa. U prvom redu zbog obaloutvrda i izgradnje hidroelektrana koje mijenjaju prirodnu dinamiku rijeke i onemogućuju stvaranje prirodno strmih obala, glavnih staništa ovih iznimnih ptica. Zato je WWF zajedno s brojnim udrugama pokrenuo kampanju za očuvanje bregunice i njenih staništa. Današnjom akcijom uredili smo 200 metara obala Drave, kako bi se za nekoliko tjedana kad se vrati iz Afrike tu mogla naseliti veća kolonija bregunica“, rekla je Branka Španiček, voditeljica projekata u WWF Adria.

WWF i udruge zalažu se za očuvanje i zaštitu bregunice i njenih staništa. Pored očuvanja postojećih kolonija, potrebno je obnoviti i dosad uništena staništa, a potrebno je i zaustaviti regulacije i korištenje pesticida duž riječnog koridora rijeke Drave, koji ubijaju kukce, njihov glavni izvor hrane.

Veličine od oko 12 cm i težine samo 14 grama, bregunica (Riparia riparia) je najmanja europska lastavica. To je vrlo društvena vrsta, koja gnijezdi u kolonijama. Gnijezda obično izgrade u prirodnim, okomitim, pjeskovitim obalama rijeka. Kada se bregunice u travnju vraćaju iz Afrike na Dravu, počinju kopati oko 70 cm duboke rupe u strme obale rijeke. Bregunice se hrane malim, letećim kukcima, npr. komarcima, i jedna obitelj može ih pojesti i do 10.000 na dan, čime čine veliku uslugu ljudima i drugim životinjama, naročito stoci.

Kao dio kampanje „Bregunica – ptica 2016. godine“, WWF će u svibnju povesti učenike škola iz županija duž Drave na stručnu ekskurziju brodom kako bi mogli vidjeti rezultat današnje akcije i vidjeti jednu najvećih kolonija bregunica u Hrvatskoj.

Snimke: Goran Šafarek
Montaža: Damjan Kolarek

Oznake: Drava, rijeka, priroda, bregunice, ptice, obale, kolonije, WWF

Video o ptici godine za 2016. - Bregunica

05.04.2016.



Bregunica (Riparia riparia) je ambasador žive i zdrave rijeke Drave. Ona živi u rijetkim staništima poput prirodnih strmih zemljanih (pjeskovitih) obala.Tamo gdje vidimo bregunicu možemo očekivati i druge vrste ugroženih ptica koje ovise o prirodnim dinamičnim staništima, kao što su pčelarica i vodomar.

Bregunica je jedna od najugroženijih vrsta ptica duž Drave u Hrvatskoj. Na Dravi još uvijek živi oko 50% hrvatske populacije bregunica, međutim broj parova se u posljednjih 30 godina smanjio za 90%. Dramatičan pad uzrokovan je uništenjem njihovih staništa – prirodnih strmih obala rijeka –uglavnom zbog regulacije rijeka (npr. izgradnja obaloutvrda), kao i zbog isušivanja vlažnih i močvarnih područja, te korištenja pesticida, koji ubijaju kukce, njihov glavni izvor hrane.

No, situacija još nije izgubljena i postoje mogućnosti za očuvanje ove iznimne ptice. Posljednja preostala mjesta za gniježđenje moraju biti očuvana i zaštićena, a potrebno je i zaustaviti regulacije i korištenje pesticida duž riječnog koridora rijeke Drave.

Snimke: Goran Šafarek
Montaža: Damjan Kolarek

Oznake: Drava, rijeke, ptice, priroda, strme obale, zaštita prirode, bregunica, WWF

Probudite se s Velebitom :)

25.03.2016.

Velebitska jesenska zora

Probudite se s Velebitom!

Posted by Goran Safarek Photography & Cinematography on Friday, 25 March 2016

Oznake: Velebit, priroda, planinarenje, zora, jutro, magla, planine, park prirode, NACIONALNI PARK, jesen, izlazak

Nova knjiga Gorana Šafareka: Priroda Hrvatske

05.02.2016.

Malo zemalja u Europi može se podičiti prirodom kakvu ima naša domovina. Svi znamo za naše bogato podmorje i još očuvanu obalu, no to nije sve. Dinarski krš sa specifičnim geološkim i hidrološkim pojavama prekriva polovinu Hrvatske. Možda ni jedna zemlja nema tako raznolike, a još očuvane, rijeke s endemskim vrstama riba kao Hrvatska. S druge strane, Biokovo, Velebit i ostale planine čuvaju brojne endemske biljke. Planinsko područje još nastanjuju velike zvijeri  medvjed, ris i vuk  koje su protjerane u većem dijelu Europe. Naše šupljikavo podzemlje svjetsko je središte podzemne faune s golemim brojem endema. Tu su i brojni dragulji: slapovi, kanjoni, stjenovite litice, šume, livade … Iako tisućljećima pod utjecajem ljudi, divljina se u Hrvatskoj ipak donekle uspjela održati.



Istražite čarobne planinske vrhove, impresivne riječne kanjone, guste hrastove šume, slikovite močvare i poplavna područja, brojne krške otoke te bogato i šareno podmorje. Otkrijte zadivljujuća prirodna staništa brojnih biljnih i životinjskih vrsta koje je tekstovima i fotografijama popratio Goran Šafarek, poznati hrvatski biolog, istraživač, fotograf i snimatelj. Upoznajte sedru, buru, krške i još mnoge druge fenomene po kojima je priroda Hrvatske prepoznatljiva i izvan svojih granica. Kako bismo je sačuvali za buduće naraštaje, diljem Lijepe Naše više je od 400 zaštićenih prirodnih područja, a njihov popis na kraju knjige zaokružuje ovo jedinstveno i uzbudljivo putovanje.

Goran Šafarek autor je svih tekstova i gotovo svih fotografija u knjizi. Ostali autori fotografija: Tomislav Šolić, Perica Mustafić, Vedran Slijepčević, Nino Šalkić, Ivana Selanec, Velid Jakupović i Ivan Budinski.

Oznake: knjiga, publicistika, priroda

Kratak teaser kao najava snimanja filma Priroda Hrvatske/Wild Croatia!

25.01.2016.



Hrvatska je zemlja izuzetne prirode. Naša zemlja je među rijetkim zemljama u kojima još žive vuk, medvjed i ris, koji su u većini zapadnoeuropskih zemalja nestali. To svjedoči o njezinom izuzetnom prirodnom bogatstvu. Šupljikavo krško podzemlje ispod gotovo polovice Hrvatske pravo je biološko blago, a toga je svjesno vrlo malo ljudi. Svi znaju za galapagoske iguane, no ne i za ono što je hrvatskim građanima doslovno pod nogama. Ponosimo se jadranskom obalom i podmorjem, ali i divljima planinama, kristalno čistim rijekama, velikim močvarama, travnjacima, krškim poljima… Ključ za opstanak životinja upravo je očuvanje prostora na kojem žive. Takva priroda još je donedavna smatrana bezvrijednim prostorom, neiskorištenim resursom, ali nove znanstvene spoznaje pokazuju kako je ona itekako važna ne samo za opstanak planeta nego i za našu gospodarsku dobrobit.


www.safarek.com
ke - obala i more -uskoro!!!

Oznake: dokumentarci, priroda, NACIONALNI PARK, Velebit, Životinje, more, jadran, film, Šafarek, planine, rijeke, močvare, šume

Novi video o Dravi

19.04.2015.

Rijeka Drava - Hrvatska amazona [The Drava River - Croatian Amazon]



- Video đus posvećen proljetnom buđenju i Danu planeta Zemlje, obogaćen snimcima rijeke Drave kroz Međimurje i Podravinu. Također osvješčuje gledatelja ekološkom porukom, te prikazuje nesebičan "sklad" čovjeka i prirode, slaveći tako Stvoritelja; u vrlo dinamičnoj kombinaciji ritma i živahnom muzičkom podlogom...

" Rasipanje i uništavanje naših prirodnih dobara, ogoljivanje i iscrpljivanje zemlje namjesto povećanja njezine iskoristivosti - to će već našoj djeci znatno umanjiti mogućnosti napretka koje uživamo, a koje smo im dužni predati - veće i razvijenije. "

Snimci: dipl.ing. biologije Goran Šafarek - Drava kroz Podravinu, Veliki Pažut, okolica Koprivnice, kod Osijeka
Damjan Kolarek - snimci Drave okolica Donjeg Međimurja (otoci, Otok-Hrženica, Sveta Marija, D.Dubrava)
- Video edited i obrada by @Damjan Kolarek 2015
Volonterska nezavisna produkcija

Oznake: Drava, rijeka, video, film, Mura, priroda, Šafarek, Kolarek, 4K, kupanje, bioraznolikost.

Slikovni prikaz posljedica prekomjerne regulacije

01.04.2015.

Slikovni prikaz posljedica prekomjerne regulacije. Rijeci bi trebalo ostaviti što više prostora, pogotov u prirodnim područjima.



Slikovni prikaz posljedica prekomjerne regulacije. Rijeci bi trebalo ostaviti što više prostora, pogotov u prirodnim područjima.

Regulacija rijeka u nizinama, odnosno njihovo pretvaranje u ravne kanale pogoršava problem poplava, jer se ubrzava i skraćuje tok rijeke. Prirodna poplavna područja, bazeni koji bi nas inače štitili od poplava, se odvajaju od rijeka, isušuju ili urbaniziraju. Rijeka se ubrzava i postaje tempirana bomba, jer regulirano korito ne može primiti ogromne količine vode i samo je pitanje gdje će se razliti. Iskapanje pijeska i šljunka također uvelike doprinosi budućim katastrofama. Ujedno se rijeka ukopava, a s njom pada razina podzemnih voda te se suše polja i šume.

Usko vezano s time je problem poplava. Valja primijeniti najbolji spoj tehničke obrane od poplava (ponajprije u naseljima, industriji, uz prometnice) i one moderne, ekološke (ponajviše u šumama, livadama i ostaloj ekstenzivnoj poljoprivredi). To je dinamičan sustav inženjeringa baziran na integriranom sustavu mnogih struka i korisnika. Ono zahtijeva promjenu shvaćanja rijeka i njihovih poplavnih područja, optimizaciju korištenja prostora, npr. povratak poplavnih pašnjaka. Jedno od glavnih rješenja obrane od poplava je vraćanje rijeka u prirodno stanje odnosno revitalizacija prirodnih poplavnih i močvarnih područja, sve to unutar kvalitetnih nasipa. Ipak, ključ rješenja je što više odvojiti nasipe od rijeka tako da rijeka ima prostora da plavi unutar njih, a ne da plavi gradove i sela. Jedino bi kroz naselja i industriju trebalo što brže provesti vodeni val i potom malo pomalo dopustiti da se voda izljeva u prirodne retencije - spoj tradicije regulacije rijeka u naseljima i modernog razumijevanja rijeka. Primjeri Kopačkog rita i Lonjskog polja pokazuju valjanost ovog pristupa. Ovakav pristup promovira EU koja obnavlja svoje rijeke radi održive obrane od poplava.

Oznake: priroda, rijeke, regulacija, poplave, regulacija rijeka, poplava, obaloutvdra, ptice, sprudovi, bioraznolikost.

Vizija gospodarenja vodama - IUCN

25.03.2015.



Koncept obuhvaća vrlo integriran pristup, uz sudjelovanje mnogo struka, a podrazumijeva: očuvana ili obnovljena (revitalizirana) poplavna dolina, dovoljno prostora rijekama, sprečavanje šteta odpoplava još na padinama...

Oznake: voće, gospodarenje vodama, rijeke, voda, priroda, IUCN, znanost

O značaju poplavnih područja - pogotovo kao zaštita od poplava

24.02.2015.

Međunarodna organizacij za zaštitu prirode Conservancy International izradila je video o značaju poplavnih područja. Rijeke se tradicionalnu gledaju i upravljaju kao kanali, odnosno voda između lijeve i desne obale. Značaj poplavnih nizina je ignoriran, a one samo su odvajane od rijeke i uništavane.



Prije svega zbog ogromnog prirodnog značaja, ali i prirodne obrane od poplava, poplavna područja uz rijeke se vraćaju u fokus.

Oznake: rijeke, regulacije, poplava, poplavna nizina, priroda, bogatstvo

Projekt Priroda Hrvatske - trailer

04.02.2015.



Projekt "Priroda Hrvatske" Gorana Šafareka

Hrvatska je zemlja izuzetne prirode. Naša zemlja je među rijetkim zemljama u kojima još žive vuk, medvjed i ris, koji su u većini zapadnoeuropskih zemalja nestali. To svjedoči o njezinom izuzetnom prirodnom bogatstvu. Šupljikavo krško podzemlje ispod gotovo polovice Hrvatske pravo je biološko blago, a toga je svjesno vrlo malo ljudi. Svi znaju za galapagoske iguane, no ne i za ono što je hrvatskim građanima doslovno pod nogama. Ponosimo se jadranskom obalom i podmorjem, ali i divljima planinama, kristalno čistim rijekama, velikim močvarama, travnjacima, krškim poljima… Ključ za opstanak životinja upravo je očuvanje prostora na kojem žive. Takva priroda još je donedavna smatrana bezvrijednim prostorom, neiskorištenim resursom, ali nove znanstvene spoznaje pokazuju kako je ona itekako važna ne samo za opstanak planeta nego i za našu gospodarsku dobrobit.

Projekt podrazumijavena produkciju dokumentarnog filma i izdavanje monografije.

Montaža, glazba zvuk: Damjan Kolarek

Oznake: dokumentarac, knjiga, priroda

Revitalizacija rijeke Sazave u Češkoj

04.01.2015.



Revitalizacija rijeke Sazave u Češkoj, i to u samom naselju!
(současnost=sadašnjost)

Oznake: rijeka, regulacije, poplave, sprud, Češka, EU, voda, stanište, priroda

Novi video o Dravi: Strme dravske obale

25.08.2014.



Strme, erodirane i neregulirane obale našh nizinskih rijeka pravo su prirodno blago.

Neke vrste ptica prigrlile su gole strme obale nastale erozijom rijeke. Najčešće su to stvrdnute zemljane ili pješčane obale koje se previše ne osipaju. Zbog strmine i nepristupačnosti položaja na kojem se gnijezde nedostupne su većini grabežljivaca. Ptice u toj zemlji kopaju kanale na čijem kraju se nalazi kuglasto proširenje s gnijezdom. Tako se gnijezde bregunice, vodomari i pčelarice.

U ovom video vidimo bregunice i pčelarice.

Snimio i montirao: Goran Šafarek

www.crorivers.com
www.safarek.com

Oznake: Drava, rijeka, priroda, ptice, pčelarica, bregunice

veza termoelektrana na ugljen i poplava

30.05.2014.



Okrenimo se masovno energiji sunca i vjetra!

Oznake: HEP, poplave, priroda, Klimatske promjene, znanost, ugljen, obnovljivi izvori energije

Sve je spremno za restauraciju Drave u Hrvatskoj

15.04.2014.

26. i 27. ožujka u Varaždinu održan je četvrti sastanak radne skupine za razvoj i pripremu projektnog prijedloga restauracije dijela rijeke Drave u sklopu LIFE + programa (fondovi europske Unije koji dosežu i do 10 milijuna eura).

Radnu skupinu čine predstavnici Hrvatskih voda, Državnog zavoda za zaštitu prirode, WWF-a iz Austrije, Mađarske i Hrvatske, tvrtke REVITAL iz Austrije, Javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima i Zavoda za prostorno planiranje Koprivničko-križevačke i Virovitičko-podravske županije, Turističke zajednice Virovitičko-podravske županije, te predstavnici nevladinih udruga: Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, Prirodoslovnog društva Drava i udruge BAOBAB. Svrha projekta restauracije dijela rijeke Drave jest povečanje riječne dinamike s ciljem zaštite riječnog korita od daljnje degradacije, poboljšanje uvjeta staništa, te održiva obrana od poplava.



Naime, iako Drava u Hrvatskoj spada među najsačuvanijie rijeka Europe, ipak brojni dijelovi toka rijeke Drave nisu izbjegli ljudskim aktivnostima čije se posljedice u prošlosti nisu smatrale važnim, problematičnim niti od većeg utjecaja za normalno funkcioniranje rijeke, odnosno bogatog riječnog ekosustava kojeg Drava tvori zajedno sa svojim obalama, poplavnom nizinom i šumama. Tako je rijeka s vremenom ostajala bez svojih rukavaca, meandara i poplavne nizine, a njezin prirodno razgranati tok sve više bivao stiješnjen u glavno korito rijeke. Postepenim gubitkom prirodne dinamike rijeke kojim je Drava zatrpavala i napuštala stara i probijala nova korita, ostavljala iza sebe mrtvice, plavila poplavne nizine, erodirala obale i taložila sprudove dolazi do gubitka vrijednih riječnih staništa i do potenciranja vodene energije koncentrirane u glavnom koritu rijeke, odnosno do degradacije riječnog korita.

Gospodin Zdenko Kereša iz Hrvatskih voda otvorio je sastanak naglasivši do dobru dosadašnju suradnju svih sudionika radne skupine. U nastavku je g. Kereša naveo nekoliko novih prijedloga za lokacije na kojima bi se provelo restauriranje pojedinih dijelova toka rijeke Drave u Varaždinskoj županiji, te zaključio kako je prilika za restauraciju korita rijeke Drave puno, no treba se fokusirati na one dijelove koji su bitni zbog zaštite od poplava.

Na sastanku su izneseni i prijedlozi za izgradnju Centara za posjetitelje kod Legrada (gđa. Željka Kolar) i u Virovitičko podravskoj županiji (gđa. Tatjana Arnold Sabo), a koji bi se također gradili u sklopu planiranja prostora i aktivnosti na kojima se provodi restauracija.

Nekoliko novih lokacija za restauraciju korita rijeke Drave predložio je i g. Arno Mohl i to kod Legrada (otvaranje uzvodnog rukavca i uklanjanje obaloutvrde nizvodno), te kod Novog Virja.

Potom je 28.03.2014. u Zagrebu održan sastanak sa generalnim direktorom i ostalim predstavnicima Hrvatskioh, predstavnicima WWF-a, Međunarodne organizacije za zaštitu okoliša na temu već započete suradnje na projektu očuvanja i revitalizacije prirodnog okoliša uz rijeku Dravu. Zaključak sastanka je da će već oformljene radne skupine, zajedno sa predstavnicima WWF-a i VGO Varaždin izraditi projektnu dokumentacija i aplicirati ju na natječaj koji će biti otvoren u svibnju ove godine, a trajati će do listopada, a pri LIFE project EU. Pročitajte više na službenim stranicama Hrvatskih voda.

KOMENTAR UDRUGE BAOBAB:
Ova inicijativa dokaz je da nakon godina borbe za očuvanje, krećemo u pravom smjeru. Ovo je i potvrda da je sve što smo pričali i radili do sada bilo ispravno. Ovo je konkretna stvar, a ne HEP-ove bajke o hidroelektranama Molve 1 i 2, ali i dokaz u što EU želi ulagati.

Oznake: rijeke, priroda, Drava, revitalizacija, EU, hrvatske vode, zaštita prirode

Voda je strateški resurs Hrvatske! HEP ga hidroelektranama sustavno uništava.

03.04.2014.

Oznake: HEP, hidroelektrane, energija, rijeke, održivi razvoj, priroda

Velike hidroelektrane su ekonomski neisplative, tvrdi znanost

01.04.2014.


''Osim toga velike brane grade se izuzetno dugo, šta ih čini neefikasnima za rješavanje akutnih energetskih kriza.'' Jednostavno, hidroelektrane ne samo da uništavaju prirodu i osiromašuju lokalno stanovništvo.
One i s ekonomskog stajališta nemaju smisla. Novo izvješće su pripremili istraživači iz Oxforda i baziraju na najnovijim ekonomskim analizama svih dosad izgrađenih velikih hidroelektrana. Znanstvena studija daje poražavajuću presudu isplativosti velikih hidroelektrana i važne implikacije za budući razvoj energetike
U četiri godine rada, autori studije – Atif Ansar, Bent Flyvbjerg, Alexander Budzier i Daniel Lunn – analizirali su sve velike hidroelektrane izgrađene između 1934. i 2007., za koje postoje vjerodostojne informacije o troškovima i trajanju izgradnje. Baza podataka, kojom su baratali, obuhvaća 245 projekta iz 65 zemalja s ukupnim troškom 353 milijarde dolara (cijene preračunate na godinu 2010.)

Nalasci objavljeni 9.3.2014 su šokantni:
Prosječno prekoračenje troškova bilo je čak 96%. Što je veći bio projekt, to je veće bilo prekoračenje troškova. I bez da se uzmi u obzir društveni i ekološki troškovi, velike hidroelektrane u prosjeku nemaju ekonomskog smisla. Rokovi izgradnje kasnili su u prosjeku 44%. U taj broj nije uračunato vrijeme dugotrajne pripreme projektne dokumentacije.

Građevinci i investitori priznaju, da je bilo problema, ali tvrde, da su učili na greškama. Izvješće dokazuje, da njihove tvrdnje ne stoje. Ni prekoračenja troškova niti kašnjenja s vremenom se nisu smanjivala. “Vrlo malo se naučilo na greškama iz prošlosti'', kažu autori. “S pravom se može očekivati, da su procjene troškova za hidroelektrane, koje se trenutačno grade, pogrešne baš kao što su bile one između 1934. i 2007.“ Svjetska banka i ostale razvojne banke tvrde, da njihovo uključenje u projekt smanjuje rizik. Međutim, analize to ne potvrđuju. Atif Ansar – jedan od autora – rekao je, da projekti s učešćem međunarodnih razvojnih banaka „nisu ništa bolji šta se prekoračenja troškova tiče“. Prekoračenja troškova i rokova dešavaju se svugdje. Projekti u siromašnim zemljama kasne više od prosjeka, možda zbog toga jer složeni projekti gradnje hidroelektrane iziskuju učinkovitu državnu upravu i razvijenije gospodarstvo. S druge strane, i projekti u demokratskim zemljama kasne više, možda zbog toga jer političari daju nerealna obećanja prije izbora.

Istraživači iz Oxforda završavaju svoje izvješće sa nizom preporuka. Zalažu se za realističnije planiranje, tako da se uzmu u obzir iskustva iz sličnih projekata. Predlažu, da planeri povećaju ocjenu troškova za 99% i ocjenu roka izgradnje za 66%, ako žele 80% vjerojatnoću, da će se njihov projekt završiti u okviru planiranih troškova i u predviđenom roku.


Izvješće za primjer daje hidroelektranu Diamer-Bhasha u Pakistanu. Sa 80% vjerojatnoće, gigantski projekt na rijeci Ind koštati će 25,4 milijardi dolara umjesto planiranih 12,7 milijardi, a završen neće biti u godini 2021., već u 2027. Ako to zaista bude tako, projekt će biti neisplativ. “Hidroelektrana Diamer-Bhasha u Pakistanu ne bi se trebala graditi,” kažu autori. Isto se može reći i za projekte Inga na rijeci Kongo, Belo Monte na Amazoni, preloženi projekt na glavnome toku rijeke Mekong i mnoge druge mega projekte. I u Hrvatskoj imamo svježi primjer: izgradnja HE Lešće na rijeci Dobre umjesto 60-ak milijuna € koštala je preko 100 milijuna €. Također, propala HE Ombla bila bi po investitoru EBRDU-u neisplativa.

Nova istraživanja pokazuju, da je pametnije od velikih hidroelektrana graditi manje energetske objekte, koji u manjoj mjeri zavise od složenih faktora poput geologije i režima protoka i koji se mogu brzo izgraditi. “Mnogo manjih, fleksibilnijih projekata, koji se mogu brže izgraditi i priključiti na mrežu, i koji imaju manji utjecaj na ljudsko društvo i prirodu, je bolje rješenje more od visoko rizičnih mega projekata poput ogromnih brana,“ zaključuje vođa istraživača Bent Flyvbjerg. “Ako je vodećim ljudima zaista stalo do blagostanje njihovih građana, trebali bi se okaniti megalomanskih vizija,“ dodaje suautor Atif Ansar.

Oni, koji u gradnji velikih hidroelektrana vide mogućnost za dobru zaradu, vjerojatno će ignorirati nalaske iz ovog izvješće. Neutralni državni službenici i investitori pak bi trebali ozbiljno razmotriti činjenice i brojke iz Oxfordskog izvješća. Naime, čak iz ekonomskog gledišta velike hidroelektrane nisu najbolje rješenje.


Svemu tome treba dodatno ubrojiti ogromne štete koje proizlaze iz velikih hidroelektrana. Hidroelektrane potpuno devastiraju rijeku na kojima se grade. Nestaje biološka raznolikost i priroda općenito. Uz to, nastaju ogromne gospodarske štete: pad podzemnih voda što dovodi do sušenja šuma i polja; sprečavaju dotok sedimenta što ukopava rijeku i dodatno snižava podzemne vode; pojačava se erozija što zahtijeva ogromna ulaganja od strane vodoprivrede; hidroelektrane uništavaju turizam na rijekama, nestaje riblji fond; poremećena je klima i javljaju se bolesti dišnih puteva, a to je samo dio problema. Također, hidroelektrane nisu višenamjenski objekti koji omogućuju obranu od poplava i navodnjavanje, to smo vidjeli za vrijeme zadnjih suša i poplava - preko 20 velikih hidroelektrana nisu ništa pomogle za vrijeme suše pretprošle godine, kao ni 20-ak hidroelektrana na Dravi za virjeme poplava oko Varaždina i u Međimurju. Štoviše, one smanjuju korisne poplave koje donose plodni mulj, polako pune podzemne zalihe iz kojih crpimo pitku vodu dok stvaraju ogromne vodene valove koji uzrokuju katastrofalne štete od poplava. Hidroelektrane onemogućuju i potpuno jeftinu, a iznimno učinkovito samopročišćavanje vode.

Oznake: HEP, hidroelektrane, energetika, rijeke, priroda, zaštita okoliša, znanost, Oxford, Drava, Molve 1, Molve 2

Novi projekt "Spasimo plavo srce Europe"

23.03.2014.

Povodom Svjetsko dana voda u Beogradu je promoviran novi projekt "Spasimo plavo srce Europe" koji želi sačuvati netaknute rijeke ovog područja od izgradnje 570 (!) hidrocentrala. Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode će voditi dio kampanje na području Hrvatske i zalagati se za zaštitu Save i njenih pritoka.



Više o projektu na novoj web stranici: http://balkanrivers.net/

Oznake: hidroenergija, brane, hidroelektrane, rijeke, priroda, održivi razvoj, energetija, zaštita prirode

SPASIMO NAŠE ŠUME, SPRIJEČIMO APARTMANIZACIJU OBALE I KOPRUCIJU!

28.02.2014.

Saborski zastupnici prihvatili su primjenu hitnog postupka za usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama zakona o šumama kojima se otvara prostor prenamjeni šuma i šumskog zemljišta u golf igrališta...



Potpišite peticiju!

Oznake: golf, muljaža, korupcija, šume, priroda, vode, SPORT

Priopćenje u vezi poplava - proljeće 2014.

21.02.2014.

U Koprivnici, 21. veljače 2014.

Priopćenje o poplavama u proljeće 2014.
Glavni razlog općenito poplavama su velike količine kiše koje su pale na tlo koje je zasićeno tek nedavnim otopljenim snijegom i nije moglo upiti dodatnu vodu. Klimatskim promjenama, samo će se pogoršati situacija, to je već sada vrlo očito. Ali, to je samo dio problema. Jednostavno, treba shvatiti da su poplave dio prirodnog hidrološkog ciklusa i protiv toga se ne može braniti (odnosno može samo lokalno) baš kao što se ne može spriječiti da pada kiša ili snijeg. Također same poplave nisu nešto posebno negativno u prirodi. Dakako, ne želimo poplave u naseljima, ali baš zato, treba ih dopustiti izvan naselja, odnosno da se rijeka razlije u prirodnim retencijama, a to su poplavne šume, livade i močvare. To je pouka i rješenje posvuda u svijetu. To je jedini način.

Velike štete od poplava rezultat su potpunog nerazumijevanja što su to rijeke i hidrološkog sustava koji rijeke gleda samo kao vodu između lijeve i desne obale i to je ključ sveg problema. Strategija tehničke obrane od poplava (regulacije rijeka) izvan naselja je vrlo loša – pustiti da vodeni val što prije prođe, ali kamo? Nizvodnim susjedima, prije ili kasnije. To samo odgađa neumitno i stvara efekt lavine. Zato sustavnu regulaciju rijeka i poplavnih nizina van naselja, industrije ili intenzivne poljoprivrede treba prekinuti, ali u Hrvatsko je još uvijek slučaj da se rijeke nemilice reguliraju posvuda, od gorskih do nizinskih šuma, itd. Regulacijama rijeke se skraćuju, ubrzavaju, uklanja se obalna vegetacija koja usporava tok, isušuju se poplavna močvarna područja. Na taj se način smanjuju one male poplave (koje su ujedno i korisne), ali stvaraju one katastrofalne. Kao što je rekao poznati američki stručnjak za poplave Gilbert F. White, „Poplave su božje djelo, ali su štete od poplava uvelike su djelo čovjeka“. Regulacija rijeka ima još strašnih posljedica – rijeka se ukopava, s njom padaju podzemne vode, suše se polja i šume. Dakle ili suša ili poplava. Nestaje biološka raznolikost, riblji fond, turizam itd…





Veliki krivac je zastarjelo gospodarenje vodama koje ne shvaća moderno integrirano gospodarenje voda koje sagledava rijeke pod geslom „dajmo rijekama više prostora“. U Austriji se rijeke vraćaju u prvobitno stanje i zbog održive obrane od poplava i zbog problema koje su nastale regulacijama rijeka. Dakle, pustiti da se rijeka kontrolirano izlije u prirodnim poplavnim područjima i onda što lakše propustit vodeni val kroz naselja i onda opet pustiti u retencije. Europa ulaže milijune eura u takvo oživljavanje rijeka. Kod nas se dešava suprotno, rijeke se kanaliziraju. Treba uvijek naglašavati da se izvan naselja ne bi trebale graditi vodene građevine na obali, ali svakako da nasipe, samo ih što više udaljiti da mogu primiti što više vode. Treba spojiti najbolju dugu tradiciju i praksu hidrotehnike u naseljima te moderne spoznaje o rijekama na najbolji način.


Održiva obrana od poplava – davanjem rijeka više prostora; Drava u Austriji

Mora se što prije promijeniti praksa sustavnih regulacija rijeka van naselja i vratiti im dio poplavnih područja što je ujedno i učinkovitije i mnogo jeftinije rješenje. Primjer Kopačkog rita dobro sve govori. Ovo veliko poplavno područje upija ogromne količine voda i tako spašava Vukovar i nizvodne gradove. Ta voda ne u ritu ne da stvara štetu nego održava na životu ogromnu močvarno područje, ne samo prirodni ponos Hrvatske već i važan turistički resurs. Voda koja leži tjednima u poplavnim šumama i livadama, posredstvom vodenog bilja, odnosno mikroorganizama ujedno se iznimno učinkovito filtrira i tako čista polako cijedi u podzemlje otkud crpimo pitku vodu. Dakle, koristi od očuvane rijeke i njenog poplavnog područja su ogromni, a tome i svjedoči tekuće istraživanje stručnjaka UNDP-a na Dravi. Naravno, treba biti realističan i ne može se vratiti poplavno područje baš svugdje, također to treba biti i postepeno, s obzirom na poljoprivredu, šumarstvo i ostale gospodarske grane.

Oznake: hrvatske vode, poplave, bujice, rijeke, priroda, regulacije, potok, voda, Klimatske promjene, revitalizacija, poplavna nizina, hidrologija

Poplave su božje djelo, ali štete od poplava su djelo čovjeka!

11.02.2014.

Oznake: rijeke, hrvatske vode, poplave, voda, priroda, močvara, regulacije, brane

HEP ZELEN - lažna zelena energija



Prenosimo:
HEP je predstavio ZELEN, navodno zelenu energiju. Na žalost, u HEP-u se ništa nije promijenilo, samo su „zapakirali“ postojeće „kilovate“ u novi celofan i sada ih prodaju skuplje!

Pri tome manipulira – dok drugdje zelena energija znači energija sunca, vjetra, bioplin itd, ovdje nam HEP uvaljuje svoje zastarjele hidroelektrane. Velike hidroelektrane (a one u Hrvatskoj su gotovo sve velike hidroelektrane) u svijetu se uopće ne smatraju obnovljivim izvorom energije. One nisu ni zelene ni jeftine. Truljenjem biljaka u akumulacijama nastaju staklenički plinovi koji uzrokuju klimatske promjene (u tropima čak i više nego termoelektrane na ugljen). Hidroelektrane potpuno ubijaju rijeku na kojima se grade. Nestaje biološka raznolikost i priroda općenito. Uz to, nastaju ogromne gospodarske štete: pad podzemnih voda što dovodi do sušenja šuma i polja; sprečavaju dotok sedimenta što ukopava rijeku i dodatno snižava podzemne vode; pojačava se erozija što zahtijeva ogromna ulaganja od strane vodoprivrede; hidroelektrane uništavaju turizam na rijekama, nestaje riblji fond; poremećena je klima i javljaju se bolesti dišnih puteva, a to su samo dio problema.

Hidroelektrana HE Lešće stajala je 40 milijuna€ više nego što je trebala (a to je i pravilo za sve hidroelektrane u svijetu da konačno koje koštaju oko 50% od početne cijene), voda i dalje curi u podzemlje te će se trebati neprestano skupo „krpati“. Ekonomska istraživanja diljem svijeta pokazala da od hidroelektrana nastaje više šteta u gospodarstvu nego koristi.

Također, HE nisu višenamjenski objekti koji omogućuju obranu od poplava i navodnjavanje, nego je to samo jeftin marketing HEP-a. To smo vidjeli u zadnjim sušama i poplavama. Štoviše, one smanjuju korisne poplave koje donose plodni mulj, polako pune podzemne zalihe iz kojih crpimo pitku vodu dok stvaraju ogromne vodene valove koji uzrokuju katastrofalne štete od poplava. Hidroelektrane onemogućuju i potpuno jeftinu, a iznimno učinkovito samopročišćavanje vode.

Čini se da je HEP postao pojam za manipulacije. Tako je HEP u slučaju HE Lešće obećavao da neće biti utjecaja na okoliš (u stvari, rijeka je uništena), da će se razviti turizam (ne samo da se nije razvio nego je i zamro najbolji rafting u Hrvatskoj) te da će biti otvorena radna mjesta (elektrana je zapravo automatska i bez ijednog radnog mjesta). Isto tako je HEP u kampanji HE OMBLA je a problematiku ključnih problema projekta (vrlo je upitna izvedivost, neisplativost, problemi s opskrbom vode itd., uz uništenje iznimno vrijedne biološke raznolikosti, a zbog kojih je protjerao vodeće stručnjake), usmjerio na „par šišmiša“, znajući da će građani i mediji uvijek odabrati svoj komfor ispred tih „par šišmiša“.

Da ironija, ali i licemjerje bude što veće, upravo zbog tih hidroelektrana u Hrvatskoj su blokirani ISTINSKI obnovljivi izvori zelene energije poput energije sunca i vjetra. Dok je u Europi otvoreno na njima na stotine tisuća mjesta i uloženo u milijarde eura, Hrvatska je zahvaljujući HEP-u opet zaostala zemlja. HEP je glavni kočničar razvoja Hrvatske! Možda najgore od svega, HEP uništava strateški resurs Hrvatske – vodu i to danas kada postoje mnoge alternative.

Oznake: HEP, energetika, održivi razvoj, hidroelektrane, energija, struja, rijeke, život, priroda, devastacija, LE Lešće, HE Ombla, višenamjenski objekti, zelen

Male HE na sutjesci - krah?

06.02.2014.

Čini se propadaju projekti izgradnje hidroelektrana na Balkanu - zbo ogromnih posljedica, ali i protivljenja lokalnog stanovništva.
http://www.foca-24.info/vlast-popustila-pred-ekolozima-snsd-odustaje-od-gradnje-mini-he-u-np-sutjeska/

Pogledajte i film o borbi ljudi protiv ovih hidroelektrana



Poruka je jasna: osim što hidroelektrane uništavaju rijeke i stvaraju gromne posljedice, investicije u hidroenergiju su pune rizika. Okrenimo se suncu i vjetru!

Oznake: hidroelektrane, priroda, rijeke, voda, održivi razvoj, investicije

Poštovani,

zadovoljstvo nam je predstaviti kratak informativni video NATURA 2000 – ponos Hrvatske.



Hrvatska je ulaskom u EU postala dio ekološke mreže NATURA 2000, najveće koordinirane mreže područja očuvanja prirode u svijetu (više od 30000 područja i 20% teritorija EU).

Ona predstavlja temelj održivog gospodarskog razvoja, stavlja prirodu u službu čovjeka, ali istovremeno štiti prirodne procese, staništa i vrste. NATURA 2000 znači čovjek u prirodi, a ne prirodu bez čovjeka. To je poruka s kojom želimo doprijeti do javnosti zbog česte pogrešne percepcije da zaštićena područja blokiraju gospodarski razvoj dok je istina upravo obrnuta.

Kako je rekao Baba Dioum, senegalski znanstvenik i zaštitar prirode: „Na kraju ćemo očuvati samo ono što volimo, volit ćemo samo ono što razumijemo i razumijet ćemo samo ono što smo naučeni.“

Video je nastao u sklopu zajedničkog projekta “Zajedno za očuvanje prirode – organizacije civilnog društva za učinkovitu europsku Natura 2000 mrežu u Hrvatskoj”.

U prilogu možete pročitati nešto više o NATURA 2000 mreži u Hrvatskoj i samom projektu.

Lijep pozdrav

Oznake: NATURA 2000, priroda, Hrvatska, Životinje, biljke, more, podzemlje, endemi, EU, zaštita prirode, rijeke, planine, biološka raznolikost, prirodno bogatstvo, film, Udruga Sunce, Udruga Baobab, BIOM, Argonauta, Divina Natura

Izložba fotografija: “Natura 2000 – Ponos Hrvatske” u Koprivnici

10.12.2013.

Poštovani,

Pozivamo vas na izložbu “Natura 2000 – Ponos Hrvatske”. Izložba je postavljena u Domu mladih, Koprivnica, a bit će otvorena do petka 14. prosinca 2013. Autori fotografija su Goran Šafarek , Marko Matešić , Boris Krstinić i Antonio Rossetti .



Zbog pristupanja u EU, Hrvatsku u 2013. godini očekuje ispunjavanje obveza vezanih uz zaštitu prirode, a jedna je vezana uz definiranje Natura 2000 područja.

Izložbu je postavila Udruga Baobab, u sklopu zajedničkog projekta “Zajedno za očuvanje prirode – organizacije civilnog društva za učinkovitu europsku Natura 2000 mrežu u Hrvatskoj”.

Oznake: priroda

Zagreb – izložba fotografija: “Natura 2000 – Ponos Hrvatske”

03.11.2013.

Pozivamo vas na izložbu “Natura 2000 – Ponos Hrvatske”. Otvorenje izložbe biti će u ponedjeljak, 4. studenog 2013. u prizemlju City Center One East (Žitnjak), a izložba će biti otvorena do 10. studenog 2013. Autori fotografija su Goran Šafarek , Marko Matešić Riža , Boris Krstinić i Antonio Rossetti .



Zbog pristupanja u EU, Hrvatsku u 2013. godini očekuje ispunjavanje obveza vezanih uz zaštitu prirode, a jedna je vezana uz definiranje Natura 2000 područja.

Izložbu je postavila Udruga BIOM, u sklopu zajedničkog projekta “Zajedno za očuvanje prirode – organizacije civilnog društva za učinkovitu europsku Natura 2000 mrežu u Hrvatskoj”.

Oznake: priroda, fotografija, Drava, Velebit, zrmanja, izložba, rijeke, Životinje

Baobab i nova brošura o vodozemcima i gmazovima Međimurja

22.10.2013.

Iz tiska je izašla nova knjiga u nakladi javne ustanove “Međimurska priroda“. Riječ je o knjizi pod naslovom “ŽABA, KAČA, KUŠČAR: vodozemci i gmazovi u Međimurju”. Autori su vrsni stručnjaci na području herpetologije, a knjiga na 72 stranice opisuje zabilježene vrste vodozemaca i gmazova u Međimurju te akciju provedenu u proljeće ove godine.



U petak 25. listopada 2013. godine održat će se promocija knjige u dvorani MESAP-a u Nedelišću s početkom u 12 sati.

Oznake: Međimurje, priroda, javna ustanova, Baobab, Šafarek, Golub, Jovanović, bjelouška, žaba, zmija

Pozivamo vas na izložbu „Natura 2000 - Ponos Hrvatske“. Otvorenje izložbe biti će u ponedjeljak, 4. studenog 2013. s početkom u 18:00 sati u prizemlju City Center One East (Žitnjak), a izložba će biti otvorena do 10. studenog 2013. Autori fotografija su Goran Šafarek, Marko Matešić Riža, Boris Krstinić i Antonio Rossetti.

Zbog pristupanja EU, Hrvatska je u 2013. godini morala ispuniti obveze vezane uz zaštitu prirode među kojima je i definiranje Natura 2000 područja.



Izložbu je postavljena u sklopu zajedničkog projekta „Zajedno za očuvanje prirode – organizacije civilnog društva za učinkovitu europsku Natura 2000 mrežu u Hrvatskoj“.

Projekt sufinancira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, a odobren je u okviru programskog područja Demokratizacija i razvoj civilnog društva.

Oznake: fotografija, NATURA 2000, priroda, zaštita prirode, ptice, izložba, turizam

Kako su hidroelektrane uništile život u Bosni i Hercegovini...

12.10.2013.

Prenosimo članak o velikim posljedicama hidroelektrana i hidrotehničkih zahvata u istočnoj Hercegovini.

Kada je (iz)građen hidrosistem Trebišnjica sa hidroelektranama u Trebinju, Dubrovniku i Čapljini, autori tog sistema su obećavali sjajnu poljoprivrednu budućnost Popovog Polja za koje se tvrdilo da može hraniti čitavu bivšu Jugoslaviju, a za čije potencijale je zainteresiran čak i Japan. Danas, 50 godina kasnije, stanovništvo Popovog Polja nije zapalo u ekonomsko-socijalnu i demografsku krizu, ono naprosto više ne postoji...



Na slici je betonirano je korito rijeke Trebišnjice u dužini od 60 km, a za potrebe HE Čapljina podignuto je kompenzaciono Svitavsko jezero koje često šire područje koristi kao akumulaciju „u pričuvi“, što je nedozvoljivo. Bilećka akumulacija je potopila stara sela istočne Hercegovine Panika, Most, Dubočani… spašena je stara crkva manastira Dobrićevo sa freskama zoografa Georgija Mitrofanovića koja je prenesena u selo Orah kraj Bileće. Akumulacija je potopila i spomenik kulture Arslanagica most koji je prenesen u Trebinjsko naselje Gradina. Šta je sve živjelo u nekada najvećoj ponornici na svijetu, Trebišnjici, nikada nećemo saznati jer nikakva biološka istraživanja nisu ni vršena?

Ostatak teksta pročitaje na poveznici.

Oznake: HEP, hidroelektrana, hidrocentrala, rijeke, krš, priroda, Popovo polje, Neretva, hidrotehnika, zahvatiš, električna energija, struja

Održivo ribarstvo - Mali vodič za velike ribe

27.08.2013.

Gdje se nalazi sada i kuda može ići hrvatsko ribarstvo u budućnosti? Saznajte u 5 minuta ovog videa.




Sve pohvale Suncu.

Oznake: ribarstvo, Sunce, priroda, održivost, ekologija, more, jadran, riba

Baobab i Euronatur Vam predstavljaju novu knjigu Gorana Šafareka: Crna Mlaka - skladan suživot čovjeka i prirode

04.07.2013.

Dvojezično izdanje, hrvatsko - englesko izdanje. Dizajnerski oblikovana s puno prekrasnih fotografija, tiskana na najboljem papiru i tvrdoga uveza, formata 24 x 31 cm. Tekst je napisao, također i snimio fotografije Goran Šafarek. Knjiga je nastala u suradnji Udruge Baobab i Euronatura na projektu Adriatic Flways.

Međunarodni angažman - suradnici na knjizi koji su napisali uvodne članke::
Gabriel Schwaderer, izvršni direktor euronatur Fondacije – europskog fonda za očuvanje prirodne baštine i Tobias Salathé, tajništvo ramsarske kovencije o močvarnim staništima.



Iz recenzije

U monografiji ornitološki rezervat Crna Mlaka – skladan život čovjeka i prirode Goran Šafarek otkriva ljepotu ovog kutka prirode, smještenog samo nekoliko desetaka kilometara od zagreba.

Crna Mlaka ima izuzetno bogatu i raznoliku ornitofaunu, a sastav i brojnost
vrsta mijenjaju se tijekom godišnjeg ciklusa. iako na ovom području
nema kolonija čaplji ili žličarki, brojne su druge gnjezdarice među
močvaricama: gnjurci, patke, liske, čigre, kokošice, kao i mnoge pjevice
koje grade gnijezda u trsci ili grmlju. Crne rode, lunje, štekavci, škanjci i
druge grabljivice gnijezde se u okolnim šumama, a hrane na ribnjacima
povezujući tako ova dva ekosustava. Na ribnjacima, tijekom selidbe, borave
veća ili manja jata pataka, gusaka i ćurlina. osobito su značajne
patke njorke, kojih se ovdje krajem ljeta okuplja i do 6000 te su u tom
razdoblju na ribnjacima one najbrojnija vrsta pataka. važnost tog broja
shvatljivija je ako znamo da se u većini europskih zemalja gnijezdi tek
nekoliko desetina ili stotinjak parova te vrste.

Nije potrebno putovati u egzotične krajeve da bismo uživali u divljini.
autor nas poziva da otkrijemo džunglu u viticama pavitine na rubu
šume, zalutamo među stogodišnja hrastova stabla, zađemo u gustu
trsku ili da među listovima plavuna otkrijemo mlade liske. Njegova kamera
otkriva mladunca trstenjaka koji se grčevito drži stabljike trske, obrise
pataka u gustoj jesenskoj magli, nježne cvjetove vrba i drhtaj vrućeg
zraka nad mirnom vodom ribnjaka.

Knjiga obiluje bojama i pokretom, ali iz nje izviru i zvukovi i mirisi močvare
i poplavne šume. Mirišemo proljetnice, slušamo kreket žaba, krik
čigre, teški lepet krila labudova i prodorni kliktaj štekavca. autor ne
pokušava odvojiti svoje emocije od prikaza života na Crnoj Mlaci. štoviše,
u predgovoru iskreno priznaje svoje oduševljenje i opijenost ovim
kutkom divljine, potičući čitatelje da se i oni zapute u otkrivanje njegovih
tajni.

Dr. sc. Jelena Kralj



Facebook stranice knjige: https://www.facebook.com/CrnaMlaka?ref=hl
Trailer za budući film o Crnoj Mlaki :
https://www.youtube.com/watch?v=I1_LB7kwLTY

Oznake: knjiga, priroda, Šafarek, Crna Mlaka, ribnjak, NATURA 2000, ornitologija, birdwatching

Bregunica (Riparia riparia)

23.06.2013.



Bregunice se gnijezde na strmim, erodiranim obalama, dubeći gnijezdo na kraju kanala dugačkog i jedan metar. To su kolonijalne ptice, često i u tisućama parova. Skupe i štetne regulacije rijeka uništavaju njihova staništa pa se populacija bregunica na Dravi stalno smanjuje.

Znanstvenu studiju smanjenja brojnosti bregunica i razlozima za to pogledajte u maloj prezentaciji:


Slika je preuzeta s Goran Safarek Photography & Cinematography

Oznake: hrvatske vode, Drava, Mura, Dunav, rijeke, priroda, regulacija rijeka, obaloutvrda, ptice, birdwatching, turizam, korupcija

Film Gorana Šafareka na HTV - PODRAVSKE ŠODERICE

27.05.2013.

Poštovani,

Čast nam je predstaviti najnoviji film: Šoderice - podravsko more.

Film prikazuje šoderice – jezera koja su nastala iskapanjem šljunka i potom postala središta biološke raznolikosti, ali i poznata kupališta i mjesta za rekreaciju.

Režiju i scenarij potpisuje Goran Šafarek, kameru Goran Šafarek te koprivnički foto/video dvojac Andrej Bunić i Hrvoje Petrić, dok tekst čita Miljenko Kokot.

http://www.hrt.hr/index.php?id=hrt-prikazuje-clanak&tx_ttnews[tt_news]=211360&cHash=a057e2be5e

Film će biti premijerno emitiran u srijedu, 29. svibnja, 18.30. HTV 2

Podravske šoderice - trailer from goran safarek on Vimeo.


Oznake: Podravina, priroda, voda, život

Izložba fotografija u Splitu na temu NATURA 2000

25.05.2013.

Povodom 22. svibnja Međunarodnog dana bioraznolikosti i Dana zaštite prirode u Hrvatskoj pozivamo Vas na izložbu „Natura 2000 - Ponos Hrvatske“.

Otvorenje izložbe predviđeno je za 22.05.2013. (srijeda) s početkom u 18:00 sati
u prizemlju City Center One; Vukovarska 207, a izložbu će te moći pogledati do 29.05.2013.


Zbog pristupanja u EU, Hrvatsku u 2013. godini očekuje ispunjavanje obveza vezanih uz zaštitu prirode, a jedna je vezana uz definiranje Natura 2000 područja.

Izložbu je postavila Udruga Baobab s Udrugom Sunce, u sklopu zajedničkog projekta „Zajedno za očuvanje prirode – organizacije civilnog društva za učinkovitu europsku Natura 2000 mrežu u Hrvatskoj“.

Očekujemo Vas !

Oznake: NATURA 2000, zaštita prirode, rijeke, planina, priroda, održivi razvoj

Hidroelektrane su ubojice rijeka?

19.05.2013.



SLAŽEMO SE!

Oznake: HEP, hidroelektrane, rijeke, priroda, Dunav, zrmanja, Drava, sava, održivi razvoj

Kako se manipulira terminom NIMBY

20.09.2012.

iz serijala "NIMBY, zeleni i ostale podvale"

Česti su veliki i sumnjivi projekti vrlo isplativi nekima, ali nikakva korist ili čak i šteta zajednici. Investitorima i izvođačima je stalo da projekt ostvare kojim god načinom - od političara (Čačić i drugi), lošim i naručenim studijima utjecaja na okoliš, manipulacijama i lažima za medije i lokalno stanovništvo (Lešće, Ombla...), pričama o "radnim mjestima", "gospodarskom razvoju i rastu" itd. Ne mogu na sreću ušutkati nezavisne stručnjake, ali ih pokušavaju diskreditirati. Zato su te priče o "zelenima" , "hobistima", itd.

U energetičara je vrlo popularan NIMBY - Not in my back Yard. U neiskvarenom značenju on znači bojazan lokalnog stanovništva od intervencija u njihovoj blizini. Međutim, kod nas se neselektivno koristi, implicira ne neupućene građane, koji se možda s dobrom namjerom, ali iz ne znanja bore protiv „općekorisnih“ projekata. Time se pažnja usmjerava na nekakav neracionalan strah, a ne na stvarne argumente.




Valja samo spomenuto da u slučaju HE Lešće su se za Dobru borili mahom Zagrepčani i Ogulinci, dakle ne samo stanovnici uz rijeku Dobru. Također, većina pokreta protiv hidroelektrane bila je koncentrirana na PMF-u, dakle visokoj znanstveno-obrazovnoj instituciji!

Oznake: HEP, hrvatske vode, NIMBY, investicije, studija utjecaja na okoliš, priroda, Hrvatska, hidroelektrana

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se