Predivna Mrežnica

16.01.2018.

Mrežnica je jedna od naših najljepših rijeka. Podsjeća na Plitvička jezera, samo razvučena na stotinjak slapova na 65 kilometara toka.

Zanosni pogled na rijeku Mrežnice koji se poput treptaja oka na trenutak otkriva iz automobila ili vlaka koji prolazi povrh kanjona ne vara. Bijeli zapjenjeni slapovi izviru iz neizmjerno duboke zelene rijeke, stisnute u mjestimice strmi, stjenoviti kanjon. Voda se prelijeva preko nekoliko stepenica, baš kao i šuštanje. Ljepota koja se na kratko ukazuje nisu izuzetak. Čovjek bi bez razmišljanja skočio i osvježio se u vrućim ljetnim danima. To je tek jedan od stotinjak slapova, natiskanih u svega 64 kilometara toka. Iako relativno kratka i u relativnoj blizini Zagreba, Mrežnica je mnogima najljepša hrvatska rijeka, jer spaja fenomene krša s zelenilom panonskih rijeka. Hrvatska je obdarena svojim rijekama koje su u europskim okvirima iznimno očuvane, a dobar dio njih krasi svjetski fenomen – sedra. Jadranska obala postaje sve više betonirana i nakrcana turistima, no rijeke su još uvijek oaza prirode i mira.



Mrežnica izvire kod Slunja, a ulijeva se u Korano kod Karlovca. Prvih trinaest kilometara skriva se u vojnom poligonu kod Slunja, no i po izlasku iz njega, Mrežnica još dugo odolijeva pogledima usred brdovitog i slabo naseljenog Korduna. Samo su najhrabriji i najvještiji imali čast kliziti čamcima kroz njene uzburkane mladenačke vode, u dubokoj sjeni tamnih kamenih zidova kanjona i visokih slapova. Nakon Tržačkog mosta njen se kanjon širi i tek donekle smiruje. Mirne dionice postaju duže, a slapovi pravilniji, prepoznatljivog polukružnog oblika. Rijeka postaje krotkija i manje stidljiva te otvoreno pokazuje svoje draži ljudima.

Ovdje za razliku od mora, još nema navale ljudi nema na obale Mrežnice. Oni rijetki zato mogu uživati i u miru promatrati rijeku. Kud oko seže vlada zelenilo: šuma, njezin odraz u vodi, no posebno zrači sama rijeka čija boja izvire iz dubine. Njena površina glatka je kao staklo, a na njoj kao zamrznuto miruje otpalo lišće, sjemenke i ostali suhi biljni otpad. Tik iznad površine vode tiho fijuču lastavice, akrobacijama u letu loveći kukce. Na sredini rijeke kao da se nasukao otočić, čuperak guste vegetacije gdje traje vječna borba za životnim prostorom. Korijenje vrba i joha strši na sve strane, poput vesala čak i u vodu, savršeno mjesto za sunčanje barske kornjače. S tamnim oklopom istočkanim žutim mrljama se savršeno uklapa u okoliš, no ipak crvenkaste oči joj se sjaje na suncu.

Ni sama obala nije pošteđena zelenih pipaca vegetacije. Štoviše, u čvrstom je stisku trske i plutajućeg polja okruglih listova lokvanja. Usidreni su za meko muljevito dno dugačkom i vrlo čvrstom stabljikom. Početkom ljeta se sve žuti od žutih cvjetova lokvanja. Osim ljepote, ove biljke su idealna platforma za užurbani ples još jednih tipičnih močvarnih kukaca – vretenaca. Po nekoliko parova bi sletjelo na žute lokvanje, ženke u čvrstom zagrljaju mužjaka. Ostatak eskadrile zuji tiho nad površinom vode ili već polaže jaja, koja će se zatim razvijati na dnu. Ličinke će postati stanovnici riječnog dna i opet, iduće godine se vinuti u zrak da bi zatvorili krug. Rijeka je ovdje vrlo plitka i gotovo stajaća pa se pretvara u pravu malu močvaru. Između tih listova polagano se provlači vodena zmija ribarica. Dobro i dugo roni dok hvata plijen, uglavnom sitne ribe, žabe, i ličinke. Podalje na grani nepomično stoji siva čaplja, nepomično vrebajući plijen.

Kojih nekoliko stotina metara dalje Mrežnica potpuno mijenja lice. Troma rijeka se u trenu obrušava preko blago zaobljene barijere koja je potpuno prepriječila tok. Umjesto uspavanog zelenila sada su tu bijeli uspjenušali slapovi, umjesto mira i tišine tu je glasan šum vode. Dijelovi te barijere mogu biti na suhom i na njima raste trska i visoka trava, grmlje pa čak i manje vrbe. Drugdje biljke rastu i iz same vode, na plitkoj i ravnoj međuterasi slapa. Svakih nekoliko stotina metara stotina, negdje više, negdje manje, takve barijere se nižu niz ovu rijeku. Osim što stvaraju slapove, usporavaju tok odsječcima rijeke između njih, zato je rijeka tako spora na tim dijelovima.

Tu čaroliju stvorila je sedra, tvar koja pretvara naše krške rijeke u svjetsku atrakcije. Sedra (engl. travertine) je najpoznatija po Plitvičkim jezerima, ona nisu jedino mjesto u Hrvatskoj gdje se nalazi sedra. Turistima su poznati slapovi Krke, raftingašima Zrmanja, boljim poznavaocima prirode i putovanja rijeke Una, Cetina te brojne manje riječice u u Lici i Dalmaciji. Tu na Mrežnici je sedra još uvelike očuvana, naročito u njenom nepristupačnom kanjonskom dijelu. Mrežnica je s razlogom prirodni fenomen naše Hrvatske, baš kao i mnogo slavnija turistička odredišta. Slapovi na Mrežnici nisu divovi kao na Plitvičkim jezerima, ali ih zato ima skoro sto. Najviši je Šušnjar s visinom od petnaestak metara, a za njim slijedi Milkovića slap od osam i pol metara. I ostali veći slapovi imaju svoja imena: Rončevića slap, Jagodića slap, Klarića slap, Rebića slap, Vitasov slap... Do najljepših slapova se međutim može samo čamcem što je već doživljaj sam za sebe. Zvuci zaveslaja odjekuju u kanjonu, tolika tišina caruje ovdje. Tu je u srednjem toku Mrežnica u svom najboljem, prepoznatljivom izdanju. Mjestimice se iz mutne zelene dubine uzdiže mliječno zelena stijena iz koje usred rijeke raste trska. Ta stijena ostatak je negdašnje sedrene barijere, sada većim dijelom pod vodom. Drugdje trska probada vodu i viri na suhom stvarajući otočiće obrasle drvećem. Sa strane su izdužene luke, male naplavne ravni, obrasle šumom ili male livadice.

Slapovi nekad nisu ljudima služili za divljenje već kao pogonska energija za teške kotače vodenica. Gotovo na svakom slapu dokazi su tome, odnosni njihovi ostaci. Ti mlinovi su bili unosan posao, često bi ih svakom slapu bilo dva - na svakoj obali po jedan. Ispod jednog krova je bilo i tri kotača, svaki sa svojim gazdom. Na taj način bi više obitelji dijelilo jedan mlin. Nisu svi radili stalno, već po potrebi. Mlinar bi vidio nadolazeća kola i onda bi se sjurio niz kanjon i podigao ustavu. Te vodenice su postale suvišne nakon Drugog svjetskog rata, jer nije bilo ljudi, a uskoro su ih počeli zamjenjivati oni na struju. Sama rijeka služila je i za transport manjeg obima. To se radilo pomoću «lađa», drvenih čamaca ravnog dna. Dugačke četiri metra, široke po potrebi, a obično metar. Njih se još i danas dade dosta vidjeti u domaćih ljudi, pored plastičnih i šarenih kanua vikendaša.

Danas su mlinovi na Mrežnici većinom nestali, a preostali su u lošem stanju. Njih tridesetak preživljavaju samo kao zidine i temelji. Desetak ih još u uporabnom stanju, no ni oni više ne služe svojoj prvobitnoj svrsi. Pretvoreni su u restorane, hidrocentrale te privatne vikendice. Postaju turistički objekti za stanovnike smogom i bukom zagušenih gradova. Oni su stoga pohrlili na strme obale donjeg toka rijeke, gradeći udobne vikendice. Naselja Zvečaj, Generalski Stol, Belavići danas su široko poznata ljubiteljima prirode. Upravo su tu i najpoznatija kupališta.

Glavna razonoda ljeti ovdje je dakako kupanje u fenomenalnom prirodnom okružju. Može se plivati, skakati te masirati pod slapovima. Dakako kada je voda dovoljno topla. Zna nekad biti tako hladna da se cijelo ljeto ne može ostati duže u vodi. S druge strane, za vrijeme suša bude tako vruća i niska, prava bara sa 27ÚC. Uz vikendaška naselja je parkirana mala flota kanua i ostalih čamaca, jer veslanje po rijeci još je jedna od zabave koju Mrežnica pruža. Čak i bez tih aktivnosti, sam pogled na to predivno okruženje čovjeku bude dovoljno, tišina čiji je i sam huk slapova samo sastavni dio.

Mnogi smatraju da su na mjestima ljudi prevršili mjere. Betoniranje, bespravna gradnja vikendica i zagađenje su nagrdili mjestimice rijeku. Zato se sve više upiru pogledi prema državi koja već godinama namjerava zaštititi Mrežnicu. Spominje se park prirode ili regionalni park a ova rijeka to zaslužuje. Njena zelena i čista voda, neokaljani kanjon i sedreni slapovi čini ovu rijeku zasigurno jednom od najljepših na svijetu.



Pratite me na Instagramu: Instagram
Pratite stranice na Facebooku Wild Croatia
Pretplatite se na moj Youtube kanal


Oznake: mrežnica, rijeka, slap, mlin, jezero, močvara, veslanje, plivanje, kanjon, sedra, kupanje, voda, krš, vapnenac, rijeke, slapovi, barijere, Životinje, biljke, ujezerene rijeke

Jesen u Križnici (Drava) VIDEO

02.11.2017.

Jesen je svuda lijepa, kada, rumenilo lišća za tjedan-dva, no ova predstava na Dravi bude malo zeznuta. Često se desi da lišće jednostavno sfuri, pogotovo u vrba gdje one dominiraju. Nedostaje i ona lijepa crvena faza, najviše od javora koji tako lijepo ukrase Plitvička jezera. No, topole popravljaju dojam, sa svojom intenzivnom žutom bojom.

Na poziv Siniše Cmrka koji ovdje priprema nešto veliko, otišao sam na ovaj „dravski otok“, poznate prste, odnosno negdašnje meandre rijeke Drave. Igrom slučaja, hrvatsko-mađarska granica ostala je pratiti stari tok, pa se na lijevoj obali koji inače najvećim dijelom pripada susjednoj državi, dio teritorija je ipak u Hrvatskoj. Negdašnjim meandrima voda više ne teče, ali je zato postala prava polukružna mrtvica, gdje čak i obale reflektiraju negdašnji tok. Jedna je strma, zemljana, stara erozivna strana rijeke, a druga, je plitka, muljevita i pod trskom i vrbom – negdašnja taložna strana, odnosno sprud.

Te su mrtvice postale meka za ribolovce, ali i sve one koji traže mir u izolaciji otoka. Križnica se razvija kao turističko odredište, no o tome malo više uskoro. Do tada uživajte u jesenskim scenama.



Križnicu s jugozapadne strane omeđuje rijeka Drava, a sa sjeveroistočne mađarsko-hrvatska granica koja djelomično prolazi starim tokom Drave. Važno je napomenuti da ova granica datira još od prije nekoliko stoljeća. Prometna komunikacija Pitomače i Križnice odvija se skelom i pješačkim visećim mostom.

Skela ne može prometovati pri niskom i visokom vodostaju Drave, a viseći je most širine manje od 2 metra, tako da preko njega mogu prelaziti pješaci i biciklisti. Vode stajaćice na području Križnice su idealno mrijestilište za mnoge vrste riba. Veliki dio područja Križnice obradive su površine sa vrlo kvalitetnim zemljištem za poljodjelstvo pa se križničani pretežito bave poljoprivredom (ratarstvo i stočarstvo). U novije vrijeme na ovom dijelu počeo se je razvijati lovni i ribolovni turizam što je rezultiralo otvaranjem prvog obiteljskog hotela u Križnici.

Prema popisu iz 2011. godine u Križnici živi 128 stanovnika.

Pratite me na Instagramu: Instagram
Pratite stranice na Facebooku Wild Croatia
Pretplatite se na moj Youtube kanal

Oznake: Drava, jesen, Križnica, rijeka, dron, zračno, močvara, stara drava, turizam, ribolov

VIDEO: Lude zelene žabe!

21.10.2017.

Kao svaki prirodnjak i fotograf amater - počeo sam s zelenim žabama. Nakon mačaka i pasa, to su mnogim fotografima prirode prvi uistinu divlji organizmi, posvuda rašireni i relativno lako dostupni. nisu šarene kao mukači, ne poplave kao močvarne smeđe žabei nisu slatke kao gataline.

No, s vremenom, kako su rasli kako apetiti, tako i objektivi, zelene žabe su ostale po strani. To je za "amatere". No, s vremenom, kako sam snimao druge organizme, počeo sam sasvim slučajno uočavati da su zelene žabe zapravo vrlo zanimljivi. Dok čekate crnu rodu, malo se zabavaljate i gledate ih. Za vrijeme parenja, mužjaci se ne natječu samo glasanjem. Zelene žabe zapravo se stalno bore za bolju lokaciju i tjeraju druge. međusobno se guraju, potapaju. Kao pravi MMA borci, hrvaju se, udaraju nogama. Čak i "pišaju" jedni na druge :D .Zatim, one su vrlo vješti lovci. Iako na meniju mnogih grabežljivaca poput ptica i zmija, one su i sami predatori na kukce. i to vrlo proždrljivi. Pomalo se šuljaju za plijenom. Onda skaču, širom otvorenih usta i isplaženog jezika prem aplijenu. kada ga ulove, slasno ga proždru. I tako, lista zanimljivosti u žaba raste



Pratite me na Instagramu: Instagram
Pratite stranice na Facebooku Wild Croatia
Pretplatite se na moj Youtube kanal

Oznake: priroda, Žabe, Životinje, dokumentarac, kolač, močvara

kratak film ŠODERICA - dobitnik nagrade na ZAGREB TOURFILM FESTIVAL 2017

16.09.2017.

Zadovoljstvo nam je obavijestiti Vas da je film ŠODERICA, Gorana Šafareka (Šafarek produkcija) osvojio jednu od festivalskih nagrada na ZAGREB TOURFILM FESTIVAL 2017, koje se održalo pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović, Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice, Grada Zagreba, te u organizaciji Turističke zajednica grada Zagreba i Balduči filma.

Festival se održao u Zagrebu od 13. do 15. rujna 2017., a svečanost dodjele nagrada 15. rujna u hotelu Esplanade pred više od 150 gostiju iz cijelog svijeta.



Kratak film nastao je s ciljem promocije i oživljavanja Šoderice. Šoderice, odnosno šljunčare nastale su iskapanjem šljunka uz rijeku Dravu. Iskopine su se punile vodom i nastala su jezera. S jedne strane to su vrijedna močvarna staništa, a s druge vrijedna kupališta i mjesta za spot i rekreaciju.

Pretplatite se na naš Youtube kanal!

Oznake: Drava, Šoderica, film, festival, turizam, jezero, močvara, kupalište, podvodno, ptice, šljunčare, Koprivnica

Školski sat: Vransko jezero s Goranom Šafarekom i Matom Zecom (Baobab i BIOM)

08.11.2014.

JEZERA I NJIHOVA STANIŠTA
Što se sve krije u jezerima? Ovaj zanimljiv ekološki sustav predstavit ćemo na primjeru Vranskog jezera kraj Pakoštana. Biolog Goran Šafarek istražio je: koje biljke i životinje u jezeru pronalaze sve najpotrebnije za život? I što se ovdje toliko svidjelo pticama? Upoznat ćemo posebni ornitološki rezervat koji je zbog močvarnog sustava i velike bioraznolikosti uvršten u važna ornitološka područja Europe.

Oznake: Vransko jezero, HTV, obrazovni program, močvara, ptice

Poplave su božje djelo, ali štete od poplava su djelo čovjeka!

11.02.2014.

Oznake: rijeke, hrvatske vode, poplave, voda, priroda, močvara, regulacije, brane

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se