Štetno lice hidroelektrana: slučaj HE Lešće na Dobri

07.11.2017.

Hidroelektrana Molve 1 i 2 već je treći pokušaj HEP-a za izgradnjom brana na Dravi. Dok je sasvim janso zašto su neki načelnici za izgradnju - zbog renta, odnosno da prodaju ono najvrijednije što imaju, ali nisu ni svjesni da si dugoročno pile granuna kojoj sjede. To su uvidjeli njihove kolege na rijeci Dobri koji su čak tužili HEP zbog vodenih valova koji im haraju obale.

Svojom medijskom i terenskom kampanjom, HEP nastoji iznova uvjeriti građane o neophodnosti ovog projekta: o protočnoj brani koja kao neće uopće imati utjecaj na okoliš – u stvari je projektirana HE Molve i 2 de facto akumulacija s visokim nasipima i cestom odmah uz vodu. Izgradnjom hidroelektrane jednostavno nestaju sva vrijedna staništa i vrste; ogroman negativan utjecaj na ribe, pogotovo što nestaju mrijestilišta. Zabluda je i priča o višenamjenskom objektu,pogotovo o navodnjavanju koje je takoreći nepostojeće na tridesetak velikih postojećih brana po cijeloj Hrvatskoj što smo lijepo vidjeli prije tri godine za jake suše. Hidroelektrana se reklamira i kao obrana od poplava, što je samo donekle točno – one sprečavaju manje i srednje poplave koje su u stvarnosti korisne (jer voda se u poplavnoj zoni prirodno pročišćuje i cijedi u podzemlje otkud je crpimo za piće), ali su vrlo upitne kod velikih poplava koje su najopasnije; štoviše, mogu uvelike doprinijeti stvaranju vodenih valova što se i desilo 2012. Godine kada je Drava poplavila Pušćine. To mjesto je osim toga i „debelo“ regulirano što je još jedan dokaz neučinkovitosti tehničkih regulacija kao isključiva obrana od poplava. Upravo je očuvana poplavna nizina prigušila taj vodeni val.



Ovo su konkretni, znanstveno utemeljeni podaci, za razliku od „bajki“ HEP-a (od kojih je najsuludija da neće biti utjecaja na okoliš). Podsjećamo, štete se uopće ne spominju, koristi su napuhane, a hidroelektrane nisu višenamjenski objekti kao što ih nerealno predstavljaju. Na žalost, neki su naši načelnici pomamljeni za rentama i vjeruju u priče HEP-a, pogotovo oni koji bi „skidali glave ekolozima“ te koji računaju obranu od poplava na naivan način zbrajajući protoke.

Slučaj HE Lešće na rijeci Dobri bolno prikazuje pravu istinu o branama. Predivan, možda najljepši kanjon ove rijeke trebao je biti pregrađen i potopljen velikom branom. Tada je HEP prodavao istu priču o „razvoju turizma“, „radnim mjestima“ i „kako neće biti utjecaja na okoliš“. Projekt brane bio je iz socijalizma, kao i studija utjecaja na okoliš kada su propisi bili daleko od današnji standarda. HEP tu studiju nije htio pokazati javnosti sve do samog kraja kada je zapravo bilo gotovo.

Po izgradnji brane, istina nije mogla biti dramatičnija. Najbolja rijeka za rafting je uništena, a novih turista dakako nema. Čak je i Institut za turizam žestoko reagirao još za vrijeme gradnje, da nijedna akumulacija u svijetu nije turistički resurs. Sa HE Lešće se automatski upravlja iz HE Gojak bez ijednog novog radnog mjesta. A utjecaj na okoliš je prestrašan. Ni rijeke niti kanjona više nema, samo mrtva akumulacija. Riblji fond je uništen, a“ kraljica voda“, riba mladica je na pragu nestajanja. I nizvodno se trpi – vodeni valovi prijete kupačima, a direktno i turizmu. Voda je vrlo hladna jer se u turbinu voda pušta iz dubine, a vjerojatno hladi i obližnju Mrežnicu koja je već sad značajan turistički resurs (putovi vode u podzemlju su nepredvidivi pa vjerojatno hladna voda iz Dobre curi u susjednu rijeku). Prvotna cijena gradnje bila je 65 milijun eura da bi se na kraju popela i preko 100 milijun eura! Mediji spominju „zamračenih“ 5 milijuna eura. Postavlja se i pitanje učinkovitosti, jer bi mogla curiti voda iz akumulacije u krško podzemlje te smanjiti proizvodnju,a i povećali bi se troškovi zatvaranja rupa u šupljem kršu, odnosno stvaranja betonskih zavjesa.



Načelnici općina uz Dobru pomamili su se u početku za rentama i objeručke prihvatili i promicali projekt, a i stanovnici okolnih sela se ponadali kakve male koristi. Dobili su maglu i eroziju. Svoje razočaranje po pisanju karlovačkih medija ne krije načelnik Bosiljeva Josip Korenić. Kako kaže, vodostaj se zna dignuti i za tri metra. Zbog tog su onemogućene turističke i gospodarske aktivnosti dok, kaže Korenić, HEP nije ispoštovao dogovor plaćanja naknade za korištenje prostora općine za HE Lešće – prema kojem bi trebala dobivati 200 tisuća kuna godišnje“. Općina Netretić tuži HEP za odrone zemlje i opasne vodene valove. Župan Karlovačke županije koji je nekad ponosno uz Jadransku Kosor otvorio hidroelektranu (i tada najavio nove), sada skrušeno priznaje da to i nije možda bila najbolja opcija. Osnovan je i tim kojem je cilj uklanjanje štetnih posljedica rada hidrocentrale. Što sad? Umanjiti vodene valove znači smanjiti ionako mizernu proizvodnju od 42 MW struje. Kao vrhunac paradoksa, HEP predlaže gradnju nove brane nizvodno.

Ove se činjenice malo čuju, no valja ih znati da bi pravilno odvagnuli dugoročne koristi i šteta, pogotovo u svijetlu novog vrednovanja rijeka kao i budućih klimatskih promjena.

Pratite me na Instagramu: Instagram
Pratite stranice na Facebooku Wild Croatia
Pretplatite se na moj Youtube kanal


Oznake: hidroelektrana, HE Lešće, rijeke, rijeka, Dobra, bračna, kanjon, turizam

Unatoč uvrštavanju u prostorni plan, hidroelektrane na Dravi i dalje su nemoguća misija

30.10.2017.

Po medijima se posljednjih dana ponovo pokrenula tema hidroelektrana na Dravi. No radi se samo o pokušaju ubacivanje HE Molve 1 i 2 u županijski prostorni plan. Ništa više. Neka moguća izgradnja gotovo je nemoguća, kao i prije. Podsjetimo se, pokojne HE Đurđevac i HE Novo Virje dugo su bile u prostornom planu pa od toga nije bilo ništa. A Molve 1 i 2 samo su treći pokušaj da HEP zaradi na rijeci Dravi nauštrb građana.

Župan bi također trebao biti obzirniji u svojim komentarima o ovoj tematici i ne posezati floskulama na razini birtijskih komentara, gdje se protivnike brane, i stručnjake i građane prikazuje kao nerealne „zelene“, koji samo galame, utopijske, čak i protivnike napretka. Naime, sasvim je jasno da svima nama treba struje, ali ne više na takav način. Bolje da se konzultira sa studijom Programa za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP) koja na znanstven način jasno govori o štetama hidroelektrana na Dravi. I informirati se o modernim energetskim rješenjima, i baciti pogled na Gradišće u Austriji gdje se bez velikih energetskih objekata ovaj kraj pretvorio u izvoznika struje. Još se na goru razinu spušta načelnik jedne naše općine koji je na javnom skupu izjavio kako bi tim zelenima „sjekao glave“.

Dovoljno je vidjeti zadnjih godine afere s HEP-om i predložene propale projekte po principu što više, to bolje (i mutnije). HE Lešće trebala je stajati 50 milijuna eura da bi na kraju cijena bila gotovo 100 milijuna (to nije izuzetak, već pravilo od kojeg pate sve hidroelektrane u svijetu). To je i glavni razlog izgradnje ovih mega objekata. Ili vidjeti i jednostavne činjenice, kad god je bila suša, HEP je povisivao cijenu struje, a kad je bilo vode, dakako da nije vraćao cijene (a usput je hazarderski skladištio vodu po akumulacijama i puštao vodene valove da maksimizira zaradu i po cijenu poplava, a bile su i 2012. i 2014. iza njih čak 22 hidroelektrane), a vodeni valovi i od metra svakodnevno pustoše obale. Valja napomenuti da je Hrvatska ovo ljeto uvezla 60% energije, jer podbacile su upravo hidroelektrane zbog suše. Klimatski modeli predviđaju sve više ekstrema – suše i poplave.



HEP tu nema što izgubiti, a može dobiti milijarde, što i je njegov jedini interes. Da HEP i uhljebi u njemu žele struju, davno bi počeli raditi na razvoju solarne energije i mnogih drugih načina štednje, smanjivanja gubitaka na mreži itd. Primjerice, energetski lobi blokirao je u potpunosti razvoj solarne energije da bi onda ucjenjivali građane potrebom za strujom (i optuživali „zelene“ kako su protiv svega). HEP je svojim izborom preskupih i iznimno teško ostvarivih projekata (Plomin C, Zagreb na Savi, na Dravi) zbog toga glavni kočničar Hrvatske, a ne ti „zeleni“. Hidroelektrane su imale jako važnu ulogu u energetskom razvoju Hrvatske, ali sada postoje puno naprednija rješenja, a njih treba ostaviti u prošlosti. Umjesto povratka u 60. i 70. godine 20. stoljeća, okrenimo se sunčanoj budućnosti.

Već od samog guranja unaprijed propalog projekta obilato će se okoristiti od cijelog procesa svita projektanata i raznih biroa koji skupocjeno, na račun poreznih obveznik naplaćuju uslugu, a u uskoj su sprezi s HEP-om.

Kao i uvijek, HEP bajkama nastoji pridobiti javnost. Govore kako:
Nema akumulacije, ovo je protočna brana –u projektu jasno piše kako će obale biti betonirane i zemljane, dakle potpuno umjetne. I HE Donja Dubrava je akumualcijsko-protočna brana, dakle vrlo slična stvar. To je dakle gotovo pa ista hidroelektrana kao i odbačena Novo Virje, samo prepolovljena na dva dijela i malo premještena uzvodno, da bude u cijelosti u teritoriju Hrvatske, misleći da im Mađari sada ne mogu ništa. Uzalud.

• Kako je hidroelektrana „Višenamjenski objekt“ koji pruža:
• Obranu od poplava – hidroelektrane smanjuju manje poplave, upravo one koje su korisne (pune podzemne zalihe voda itd). Ali, vrlo su riskantne za vrijeme velikih poplava – stvaraju vodene valove nizvodno. Primjerice u 2012. su stradale Pušćine u Međimurju, te 2014. Bile poplave kod nas u Podravini. Sve to uz čak 22 uzvodne hidroelektrane!
Navodnjavanje – gotovo se nikada na kraju ne izvede, a ako i da, preskupo je i nitko ga ne koristi
Turizam – akumulacije nisu nikakav turistički resurs (što je prilikom gradnje HE na Dobri javno istaknuo Institut za turizam); s druge strane, EU aktivno promiče održivi turizam na očuvanoj Dravi ( brojni IPA projekti)
Zaštita prirode – upravo smiješno. Potreba za daljnjim objašnjenjem? Hidroelektana u potpunosti uništava autohtoni okoliš.

U stvarnosti, dolazi do:
• potpunog gubitka prirodne rijeke
• pada razine podzemnih voda što dovodi nadalje sušenje šuma i polja (šuma Repaš)
• vodenih valova i erozije
• Nema više riba, jer nema više mrjestilišta, jer ovo je posljednji široki pojas poplavne nizine, rukavaca i mrtvica gdje se mrijesti riba
• Gubitak korisnih funkcija rijeke (samopročišćavanje, prirodna retencija od poplava, prihrana podzemnih voda)

Da zaključim, hidroelektrane nisu nikakvi zeleni ni ekološki izvori energije. One su i jedan od najdestruktivnijih ljudskih aktivnosti po prirodu.

Projekt je nerealan i gotovo neizvediv, iz više razloga:
• Preskup – nemogućnost nalaženja kredita (EU financira revitalizaciju rijeka, ne uništenje). Zbog toga su pali do sada svi veliki mega energetski projekti.
• sigurno će pasti studiju utjecaja na okoliš (isto HE Ombla)
• unatoč jasnom prihvaćanju od strane pojedinih načelnika općina (pomama za rentama), postoji ogroman otpor lokalnih stanovnika, kampanje za zaštitu okoliša, što je ujedno i vrlo odbojno kreditorima i investitorima
• mađarski otpor

Na Dravi je u tijeku veliki projekt ekološke obnove Drave (LIFE),vrijedan 4.5 milijuna eura. Osim njega, EU je preko brojnih projekata Dravi „dala“ još dodatne milijune eura. Jasno je da bi izgradnjom HE to potpuno stalo, a čak i planovima to bilo ugroženo.

Isto tako je HEP na rijeci Dobri prilikom izgradnje HE Lešće obećavao brda i doline, a ostala je maglovita akumulacija, sjena nekad predivnog kanjona s najboljim raftingom u Hrvatskoj. Nestalo je i cijenjene ribe mladice. Kome god nije jasno, neka slobodno pogleda ovaj mali karikaturni video:



Goran Šafarek

Oznake: Drava, rijeke, energetika, hidroelektrana, bračna

Europska komisija odbija financirati hidroelektrane na Dravi!

17.03.2015.

Europska komisija odbila je financiranje hidroelektrane HE Molve 1 i 2 u sklopu novog investicijskog ciklusa na razini Europske unije, vrijednog 320 milijardi eura. Podsjetimo, tijekom prošle godine Europska komisija je u svrhu poboljšanja ekonomske i investicijske situacije u Europi uputila poziv državama članica da dostave popis projekata od zajedničkog europskog interesa. Hrvatska je dostavila "listu želja" od 77 projekata koji je uključivao brojne projekte upitne kvalitete, osobito iz područja gospodarenja vodama i energetike. EK nije također uvrstila s hrvatske strane predložene projekte izgradnju hidroelektrana u sklopu projekta Zagreb na Savi, na rijeci Lici, kanal Dunav-Sava te projekt regulacije rijeke Save. To je dokaz da se EU unatoč ekonomskoj krizi zalaže za zaštitu prirodnih vrijednosti i održivi razvoj ovog područja uz rijeke. Drugim riječima, nisu prihvaćeni ekološki štetni i ekonomski neisplativi infrastrukturni projekti na rijeci Dravi i drugim rijekama u Hrvatskoj.

Hidroelektrana Molve 1 i 2 već je treći pokušaj HEP-a za izgradnjom brana na Dravi. Svojom manipulativnom medijskom kampanjom nastoji iznova uvjeriti građane o neophodnosti ovog projekta: o protočnoj brani koja kao neće uopće imati utjecaj na okoliš – u stvari je projektirana HE Molve i 2 de facto akumulacija s visokim nasipima i cestom odmah uz vodu. Izgradnjom hidroelektrane jednostavno nestaju sva vrijedna staništa i vrste; ogroman negativan utjecaj na ribe, pogotovo što nestaju mrijestilišta. Zabluda je i priča o višenamjenskom objektu,pogotovo o navodnjavanju koje je takoreći nepostojeće na tridesetak velikih postojećih brana po cijeloj Hrvatskoj što smo lijepo vidjeli prije tri godine za jake suše. Hidroelektrana se reklamira i kao obrana od poplava, što je samo donekle točno – one sprečavaju manje i srednje poplave koje su u stvarnosti korisne (jer voda se u poplavnoj zoni prirodno pročišćuje i cijedi u podzemlje otkud je crpimo za piće), ali su vrlo upitne kod velikih poplava koje su najopasnije; štoviše, mogu uvelike doprinijeti stvaranju vodenih valova što se i desilo 2012. godine.

Slučaj HE Lešće na rijeci Dobri bolno prikazuje pravu istinu HEP-ovoj propagandi: obećan je razvoj turizma, nova radna mjesta i nikakav utjecaj na okoliš, a na kraju se ništa nije ostvarilo. Štoviše, uništen je najbolji rafting u Hrvatskoj. Prvotna cijena gradnje bila je 65 milijun eura da bi se na kraju popela i preko 100 milijun eura!
Mnogo realniju i znanstvenim podacima potkrijepljenu sliku o Dravi daje znanstvena studija UNDP-a. Poplavna nizina unutar nasipa efektivno upija poplavnu vodu i ublažuje vodene valove. Ista studija nabrojala je još cijeli niz koristi od očuvane rijeke. Poplavna područja Hrvatske pružaju brojne vrijedne usluge ekosustava kao što su zalihe pitke vode, proizvodnja drvne mase, proizvodnja ribe i staništa za divljač, ali i osiguravaju staništa mnogim biljnim i životinjskim vrstama, a potencijalno se područje može koristiti i u svrhu ekoturizma. Studija analizira i konkretne gospodarske štete: pad podzemnih voda što dovodi do sušenja šuma i polja; sprečavaju dotok sedimenta što ukopava rijeku i dodatno snižava podzemne vode; pojačava se erozija što zahtijeva ogromna ulaganja od strane vodoprivrede.



Htjeli ne htjeli – ovo je izrazito riskantan projekt. Na Dravi je cijeli niz zaštite: NATURA 2000, regionalni park Mura Drava, UNESCO-ov rezervat biosfere, s druge strane mađarski Nacionalni park Dunav Drava. Na cijelom području vrlo je razvijen ekološki pokret i rade međunarodne organizacije za zaštitu okoliša. Zbog svega toga slučaj Ombla bit će samo dječja igra u odnosu na Dravu. Studija utjecaja na okoliš će gotovo sigurno morati odbaciti projekt, prije svega zbog ogromne biološke raznolikosti i prirodnog značaja Drave. Oživljavanje rijeka kao što se desilo u nekoliko projekata na Dravi u Austriji s druge strane je primjer za što EU želi davati novce.

Hrvatskoj kojoj zaista treba u energija i radna mjesta, Vlada bi davno bi poput razvijenih država krenuo u razvoj solarne energije i ostalih istinski obnovljivih izvora. Ovako su projekti poput HE Molve 1 i 2 samo blef HEP-a po principu „ako prođe, prođe“, samo što će ovakvi iznimno teško ostvarivi i štetni projekti potrošiti vrijeme, novce i energiju i ono najgore, propustit će se prilika za nove tehnologije poput solarne energije koji su u Europi otvorili na tisuće radnih mjesta. Već smo sada zahvaljujući HEP-u na energetskom začelju ne sam u Europi već i u svijetu. Zastoju Hrvatske nisu krivi nikakvi „zeleni“ već oni koji Hrvatsku vide s zastarjelim hidroelektranama, nafti i ugljenu.

Dipl.ing. Goran Šafarek

Oznake: HEP, hidroelektrana, Molve 1 i 2, Drava, rijeke, energetika, solarna energija

Zbogom hidroelektranama na Patagoniji!

16.06.2014.

Patagonija je spašena od groznog projekta HidroAysén - hidroakumulacija na djevičanskim rijekama Baker i Pascua!



Poruka je jasna, ne računajući naivne zemlje poput onih u Africi (ili Kine gdje je ipak još uvijek barem u pitanju energetike državna kontrola) gdje se gradi najviše brana, investitori će očekivati ogromne probleme s hidroelektranam iz kojeg god razloga i bolje da se okrenu energiji sunca i vjetra!

Više o branama u Patagoniji.

Oznake: rijeke, hidrocentrala, hidroelektrana, hidroenergija

Kako su hidroelektrane uništile život u Bosni i Hercegovini...

12.10.2013.

Prenosimo članak o velikim posljedicama hidroelektrana i hidrotehničkih zahvata u istočnoj Hercegovini.

Kada je (iz)građen hidrosistem Trebišnjica sa hidroelektranama u Trebinju, Dubrovniku i Čapljini, autori tog sistema su obećavali sjajnu poljoprivrednu budućnost Popovog Polja za koje se tvrdilo da može hraniti čitavu bivšu Jugoslaviju, a za čije potencijale je zainteresiran čak i Japan. Danas, 50 godina kasnije, stanovništvo Popovog Polja nije zapalo u ekonomsko-socijalnu i demografsku krizu, ono naprosto više ne postoji...



Na slici je betonirano je korito rijeke Trebišnjice u dužini od 60 km, a za potrebe HE Čapljina podignuto je kompenzaciono Svitavsko jezero koje često šire područje koristi kao akumulaciju „u pričuvi“, što je nedozvoljivo. Bilećka akumulacija je potopila stara sela istočne Hercegovine Panika, Most, Dubočani… spašena je stara crkva manastira Dobrićevo sa freskama zoografa Georgija Mitrofanovića koja je prenesena u selo Orah kraj Bileće. Akumulacija je potopila i spomenik kulture Arslanagica most koji je prenesen u Trebinjsko naselje Gradina. Šta je sve živjelo u nekada najvećoj ponornici na svijetu, Trebišnjici, nikada nećemo saznati jer nikakva biološka istraživanja nisu ni vršena?

Ostatak teksta pročitaje na poveznici.

Oznake: HEP, hidroelektrana, hidrocentrala, rijeke, krš, priroda, Popovo polje, Neretva, hidrotehnika, zahvatiš, električna energija, struja

Za vrijeme izgradnje štetne HE Lešće “zamračeno” 5 milijuna eura

17.03.2013.

Novi poster



Ovaj i ostale plaakte pogledajte ovdje: http://www.facebook.com/usce.mure

Oznake: HE Ombla, HEP, kriminal, investicija, hidroelektrana, električna energija

Kako se manipulira terminom NIMBY

20.09.2012.

iz serijala "NIMBY, zeleni i ostale podvale"

Česti su veliki i sumnjivi projekti vrlo isplativi nekima, ali nikakva korist ili čak i šteta zajednici. Investitorima i izvođačima je stalo da projekt ostvare kojim god načinom - od političara (Čačić i drugi), lošim i naručenim studijima utjecaja na okoliš, manipulacijama i lažima za medije i lokalno stanovništvo (Lešće, Ombla...), pričama o "radnim mjestima", "gospodarskom razvoju i rastu" itd. Ne mogu na sreću ušutkati nezavisne stručnjake, ali ih pokušavaju diskreditirati. Zato su te priče o "zelenima" , "hobistima", itd.

U energetičara je vrlo popularan NIMBY - Not in my back Yard. U neiskvarenom značenju on znači bojazan lokalnog stanovništva od intervencija u njihovoj blizini. Međutim, kod nas se neselektivno koristi, implicira ne neupućene građane, koji se možda s dobrom namjerom, ali iz ne znanja bore protiv „općekorisnih“ projekata. Time se pažnja usmjerava na nekakav neracionalan strah, a ne na stvarne argumente.




Valja samo spomenuto da u slučaju HE Lešće su se za Dobru borili mahom Zagrepčani i Ogulinci, dakle ne samo stanovnici uz rijeku Dobru. Također, većina pokreta protiv hidroelektrane bila je koncentrirana na PMF-u, dakle visokoj znanstveno-obrazovnoj instituciji!

Oznake: HEP, hrvatske vode, NIMBY, investicije, studija utjecaja na okoliš, priroda, Hrvatska, hidroelektrana

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se