Baranja - moje omiljeno odredište

27.09.2017.

Nekako sam s vremenompostao stalni gost Baranje. Prvo zbog svjetski poznatog Kopačkog rita i što je moja tadašnja djevojka bila u Osijeku. No, s vremenom sam sve više odlazio ondje, a čak sam i sudjeovao u snimanju dva filma. I to kao "glavni glumac", odnosno filmovi su pratili moje istraživanje ove lijepe regije. Jedan Podravec, a predstavlja Baranju :)

Kopački rit je najveći adut Baranje, ali tu je i Dunav, vinarije, fina klopa (fiš,perkelt i još mnogo toga), pogotovo tradicionalna panonska sela. Da ne duljim više, evo jedan od tih filmova.



Za Baranju uvijek spreman ;)

Oznake: Baranja, kopački rit, Dunav, surduk, zmajevac, kopačevo, Osijek :), selo, panonija, paprika

Rijeke Hrvatske na vrlo popularnom portalu Bored Panda

23.09.2017.

Pogledajte Rijeke Hrvatske na Bored Panda

stisnite UPVOTE ;) uz članak

Možda nijedna europska zemlja nema tako raznolike, a istovremeno tako očuvane rijeke kao što ih ima Hrvatska. Svima nam je poznata ljepota Jadrana, bistro i čisto more, stjenovite obale s drevnim kamenim gradovima. More međutim nije jedino bogatstvo Hrvatske, a rijeke su svakako jedno od najvažnijih. Od tromih i mutnih panonskih rijeka koje se izlijevaju u svoje poplavne šume, preko kratkih i brzih planinskih koje skakuću preko zapjenjenih brzaka, karlovačkih krških rijeka u bujnom zelenilu sa sedrenim barijerama i ujezerenim dijelovima, mirnih ponornica krških polja, sve do velikih jadranskih rijeka sa slapovima u dubokim golim kanjonima, koje se u more ulijevaju uskim estuarijima poput Zrmanje ili Krke te prostrane delte Neretve.

Oznake: rijeke, Hrvatska, Bored Panda, fotografija, Krka, Cetina, zrmanja, Dunav, sava, Drava

Pomozite snimanje filma Rijeke Hrvatske!

09.04.2017.

Dragi prijatelji,

Snima se dokumentarni film Rijeke Hrvatske u neovisnoj produkciji Gorana Šafareka.



Kako televizija i ostale produkcije za prirodu nisu zainteresiran, radimo to sami. Kako nam je cilj proizvod na razini BBC-a koji će promovirati rijeke i Hrvatsku općenito, to traži i značajna ulaganja u opremu i ostale aspekte snimanja.

https://www.indiegogo.com/projects/rivers-of-croatia-animals-nature/x/16356332#/

pomozite sudjelovanjem ili dijeljenjem naše kampanje, pokažite nekome tko bi mogao biti zainteresiran...


Hvala!

Oznake: rijeke, voda, Hrvatska, dokumentarac, snimanje, dokumentarni film, Drava, Cetina, Krka, zrmanja, Dunav

Veza Plomina C i poplava?

13.09.2014.

Kada danas mnogi ljudi trpe štete od poplava, sve više postaje jasno kako je postojeće gospodarenje vodama skupo i neučinkovito, ali i da su razlozi mnogo dublji. Uzroci poplava sežu od brda gdje nestaju šume koje bi upile kao spužva kišu, umjesto toga stvaraju se bujice; brdske rijeke i riječice su kanaliziranjem pretvorene u kanale kojima voda vrlo brzo dolazi do nizina gdje su pak rijekama oduzeta prirodna poplavna područja u kojima se inače voda pomalo izlijevala i što nije prijetilo ljudima i njihovoj imovini; Naseljavanje u najniže poplavno područje pod lažnom sigurnošću hidrotehničkih objekata dovelo je ljude u veliku opasnost. Nizinskim rijekama su ujedno i skraćeni tokovi, rijeka je ubrzana i voda se samo nakuplja u previše stisnutom koritu. Kada dodamo da u urbanim sredinama prevelikim asfaltiranjem i betoniranjem voda ne može otjecati polagano u tlo, već također nastaju bujice.

Klimatskim promjenama stanje će biti sve gore. Klimatske promjene će se najopipljivije iskazati upravo atmosferskim ekstremima – bujičnim kišama, poplavama, sušama… Iako znanost nije savršena, a klimatologija se bavi ogromnim brojem podataka koji predviđanja čine teškim, danas samo pobornici teorija urota spore čovjekovu ulogu u klimatskim promjenama, odnosno utjecaju izgaranja fosilnih goriva na atmosferu.

Stoga, kada se govori o termoelektrani Plomin C, uz one financijske, zdravstvene probleme, one s uvoznim ugljenom, uništenim turizmom na lokalnom području, zanemaruju se ostali problemi. Na žalost, vrlo malo ljudi shvaća vezu emisije stakleničkih plinova s ogromnim štetama ove godine: od poplava i lošeg turizma zbog kiša, prije dvije godine od suša. To su sve skriveni troškovi ovih objekata koje gotovo nitko ne uvodi u ekonomsku računicu.


Zato će gradnja termoelektrana na ugljen samo pogoršati ionako loše stanje. Sasvim je jasno da je TE Plomin C samo djelić uzročnika globalnih klimatskih promjena, ali to ne umanjuje njegovu (buduću) odgovornost za ovakve štete. Na žalost, ti se troškovi ne vode u ekonomsku računicu ovakvih objekata.

Energetska politika nije samo pitanje energetičara, već i mnogih drugih struka. Uz pametno planiranje, energija sunca i vjetra imaju itekako manji utjecaj i olakšati potrebu od velikih energetskih objekta, no posebice solarna energija je u Hrvatskoj političkim mjerama praktički onemogućena. Pogotovo kada se zna daje ona u Europi otvorila na stotine tisuća radnih mjesta, šteta je još i veća.

Oznake: HEP, poplave, Plomin C, rijeke, bujice, regulacije, poplavna nizina, štete od poplava, sava, Drava, Dunav, Kupa, solarna energija

Bregunica (Riparia riparia)

23.06.2013.



Bregunice se gnijezde na strmim, erodiranim obalama, dubeći gnijezdo na kraju kanala dugačkog i jedan metar. To su kolonijalne ptice, često i u tisućama parova. Skupe i štetne regulacije rijeka uništavaju njihova staništa pa se populacija bregunica na Dravi stalno smanjuje.

Znanstvenu studiju smanjenja brojnosti bregunica i razlozima za to pogledajte u maloj prezentaciji:


Slika je preuzeta s Goran Safarek Photography & Cinematography

Oznake: hrvatske vode, Drava, Mura, Dunav, rijeke, priroda, regulacija rijeka, obaloutvrda, ptice, birdwatching, turizam, korupcija

Hidroelektrane su ubojice rijeka?

19.05.2013.



SLAŽEMO SE!

Oznake: HEP, hidroelektrane, rijeke, priroda, Dunav, zrmanja, Drava, sava, održivi razvoj

Razotkrivene hrvatske eko-studije za velike projekte (ili da li se lošim studijama pogoduju investitori)?)!!!

19.09.2012.

U Europskoj komisiji u toku je procjena nekih od najvećih hrvatskih infrastrukturnih i energetskih projekata. Tportal je došao do jedne od analiza koja studije utjecaja na okoliš nekih od najvažnijih Vladinih investicija proglašava nelogičnima, nepotpunima i u suprotnosti s europskim direktivama
Dokument detaljno analizira kako tvrtke ovlaštene za izradu studija tvrdnje da 'projekt neće imati značajnog utjecaja na okoliš' donose nakon, naprimjer, jednodnevnog izleta i fotografiranja na Dunavu.

'Unatoč vrlo složenim pravilima za tvrtke koje traže ovlaštenje za izradu studija, čini se da nakon što steknu formalne uvjete više nema nikakve kontrole njihova rada. Investitori plaćaju te tvrtke, a ne postoji mehanizam ocjene njihovih proizvoda', ističe analiza napisana 16. srpnja ove godine na računalu jednog službenika (ime poznato tportalu) Opće uprave za okoliš EU.

Regulacija ušća Mure i Drave (Hrvatske vode)

Dokumentacija u ovom slučaju toliko je manjkava da cijeli projekt odmah treba stati dok se ne prikupe podaci, tvrdi službenik EK: 'Glavni problem – u usporedbi sa zahtjevima EU Direktive o staništima – jest u nepostojanju procjene o bilo kojem alternativnom rješenju, iako takvo rješenje postoji. U ovom slučaju, radi poštivanja zakona, Vlada Republike Hrvatske treba odmah zaustaviti IROPI postupak (IROPI, Imperativni razlozi prevladavajućeg javnog interesa) i odbaciti sadašnji projekt sve dok se propisno ne ocijene održive alternative.'


Autor je dokument naslovio 'tAnnex: detailed evaluation of the impact studiest', s nazivom datoteke 'tAnnex. letter Minister-Julyt', mjesec dana nakon smjene bivše ministrice zaštite okoliša i prirode Mirele Holy i imenovanja ministra Mihaela Zmajlovića. Dokument nema oznake europskih institucija, ali ga je nedvojbeno napisao službenik Europske komisije.

Holy je prethodno naručila tri revizije studije utjecaja na okoliš HE Ombla, koje su negativno ocijenile utjecaj tog projekta na okoliš, a potpredsjednik Vlade Radimir Čačić izjavio je: 'Prestanimo se igrati dječjeg vrtića, Ombla i Plomin moraju ići!'

Interna ocjena ovog službenika Europske komisije oštro kritizira ne samo studiju za HE Omblu, nego i druge megaprojekte aktualne i bivše vlade – reguliranje 53 kilometra Dunava uz Park prirode Kopački rit, kanal Dunav - Sava, plovni put Račinovci - Sisak, navodnjavanje doline Donje Neretve i prokopavanje ušća Mure i Drave usred rezervata Veliki Pažut.

Projekti čiji se troškovi mjere u milijunima i milijardama kuna – HE Ombla: 154 milijuna eura, kanal Dunav - Sava procijenjen je na četiri do pet milijardi kuna – opravdavaju se ekološkim studijama, često bez osnovnih argumenata, navodi izvještaj, a autori eko-studija ipak donose zaključke, odnosno nagađaju, u korist investitora.

Primjerice, na 53 kilometra Dunava planiraju se izgraditi 34 obaloutvrde i građevine radi povećanja plovnosti rijeke u skladu s europskim zahtjevima o plovnosti, tvrdi investitor Agencije za plovne putove, a autor ovog vrlo kritičnog izvještaja kontrira da studija ignorira europske propise.

Eko-studija o utjecaju kanala Dunav - Sava ignorira činjenicu da taj golemi prokop prolazi kroz najmanje dva područja ekološke mreže. Zapravo navodi taj podatak, ali nema komentara kako će spajanje dviju velikih rijeka utjecati na osjetljivu prirodu Spačvanskog bazena, velike jedinstvene šume hrasta lužnjaka.

Studija za uređenje savskog plovnog puta Račinovci - Sisak, piše autor izvještaja, neutemeljeno tvrdi da je utjecaj projekta isključen. To nije spriječilo Nikolu Ružinskog, bivšeg državnog tajnika Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, da 3. studenoga 2011. izda rješenje da je projekt 'prihvatljiv za okoliš'.

Prethodno je takvo rješenje Ružinski potpisao 5. srpnja 2011. za projekt navodnjavanja Donje Neretve, na osnovi studije koju također naš autor iz EU smatra neutemeljenom.

Značajan dio posvećuje prigovorima hrvatskih ekoloških udruga, ali onima koje su svoje stavove izrazile utemeljeno i u obliku primjedbi dostavile hrvatskim i EU institucijama. Te primjedbe sažeo je po natuknicama za svaki projekt i ocijenio koliko je poštivano mišljenje javnosti u postupku odobravanja pojedinog projekta.

Izvor: T-portal
Razotkrivene hrvatske eko-studije za velike projekte

Oznake: hrvatske vode, HEP, studija utjecaja na okoliš, Obmla, Dunav, Drava

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se