Ladarice iz Gruntovčana i scene Drave NOVI VIDEO

25.09.2017.

Oduvijek sam htio spojiti Ladarice iz Gruntovčana, ona poznata glazba s završne špice sa svojim snimkama Drave i konačno eto glazbeni video :)



Slobodno šerajte i pretplatite se na naš Youtube kanal!

Oznake: Drava, Gruntovčani, lado, Ladarice, rijeka, šuma, voda, pjesma, glazba, video, film

Rijeke Hrvatske na vrlo popularnom portalu Bored Panda

23.09.2017.

Pogledajte Rijeke Hrvatske na Bored Panda

stisnite UPVOTE ;) uz članak

Možda nijedna europska zemlja nema tako raznolike, a istovremeno tako očuvane rijeke kao što ih ima Hrvatska. Svima nam je poznata ljepota Jadrana, bistro i čisto more, stjenovite obale s drevnim kamenim gradovima. More međutim nije jedino bogatstvo Hrvatske, a rijeke su svakako jedno od najvažnijih. Od tromih i mutnih panonskih rijeka koje se izlijevaju u svoje poplavne šume, preko kratkih i brzih planinskih koje skakuću preko zapjenjenih brzaka, karlovačkih krških rijeka u bujnom zelenilu sa sedrenim barijerama i ujezerenim dijelovima, mirnih ponornica krških polja, sve do velikih jadranskih rijeka sa slapovima u dubokim golim kanjonima, koje se u more ulijevaju uskim estuarijima poput Zrmanje ili Krke te prostrane delte Neretve.

Oznake: rijeke, Hrvatska, Bored Panda, fotografija, Krka, Cetina, zrmanja, Dunav, sava, Drava

Ušće Mure u Dravu - zašto nadimak Hrvatska Amazona

21.09.2017.

Kada sam radio knjigu o ušću Mure u Dravu, nazvao sam je hrvatskom Amazonom. Tko je tamo prolazio, pogotov ljeti kroz gotovo neprobojnu džunglu, znat će o čemu pričam. To je komad divljine na rubu Međimurju, Podravine i Mađarske, između Donje Dubrave, Kotoribe i Legrada. Veći dio zaštićen je kao Posebni ornitološki rezervat Veliki Pažut.

Kako sam osobno bio nekoliko puta u Južnoj Americi, u pravoj Amazoni, nisam mogao ne usporediti ova dva područja. Naravno, razlika je u veličini, broju rsta itd., ali neke od osnovnih procesa i karakteristika su iste. Zato sam ušću Mure i i dao takav nadimak.




Dobar dio ove sjeverozapadne hrvatske regije odavno je preoran ili zazidan, no netaknuta priroda ostaje poput zelenog plašta koji se proteže uz Muru i Dravu. Karaule, stražarske osmatračnice i patrole u doba željezne zavjese onemogućile su intenzivniju poljoprivredu i značajniju urbanizaciju uz te dvije granične rijeke. Na mjestu na kojemu se vode ovih dviju rijeka dodiruju, zelenilo koje ih okružuje kao da se udružilo i postalo jedinstvena i nedjeljiva cjelina. Ovdje, prije samog ušća, rijeke teku gotovo paralelno, ostavljajući uzak, ali dugačak crvuljak kopna. Taj teško prohodni komadić divljine između međimurske Donje Dubrave i podravskog Legrada prepušten je ruci oblikovatelja ovih rijeka koje ga neprestano mijenjaju. Potrebno je istaknuti da najveći dio šireg područja ušća Mure u Dravu uživa zaštitu države kao Posebni zoološki rezervat Veliki Pažut.


Ovakva slika postala je prava rijetkost u Europi, gdje su sve rijeke kanalizirane, ali je sve češća pojava i na hrvatskim rijekama. Ljudsko pamćenje je kratko te ljudi često nisu svjesni kako trenutno, devastirano stanje rijek ne mora nužno biti ono pravo, prvobitno stanje. Zašto bi rijeke morale biti geometrijski ravne, betoniranih ili kamenom utvrđenih obala, bez sprudova, rukavaca i mrtvica. Očuvano i netaknuto ušće Mure u Dravu već sada predstavlja živi muzej. Ono nas podsjeća i uči kako bi trebala izgledati prirodna nizinska rijeka te budi nadu da ćemo shvatiti kakvo su Mura i Drava blago prije nego nestanu. Usporedbu s muzejom opravdava još jedan razlog: prirodnih nizinskih rijeka u Europi je davno nestalo pa ovaj sačuvani komadić zaslužuje da se čuva i ponosno pokazuje baš kao i cijenjeni arheološki nalaz ili izložak.

Oznake: rijeke, Veliki Pažut, Drava, Mura, Legrad, ušće, šuma, priroda, poplave, divljina, Amazona, knjiga

kratak film ŠODERICA - dobitnik nagrade na ZAGREB TOURFILM FESTIVAL 2017

16.09.2017.

Zadovoljstvo nam je obavijestiti Vas da je film ŠODERICA, Gorana Šafareka (Šafarek produkcija) osvojio jednu od festivalskih nagrada na ZAGREB TOURFILM FESTIVAL 2017, koje se održalo pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović, Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice, Grada Zagreba, te u organizaciji Turističke zajednica grada Zagreba i Balduči filma.

Festival se održao u Zagrebu od 13. do 15. rujna 2017., a svečanost dodjele nagrada 15. rujna u hotelu Esplanade pred više od 150 gostiju iz cijelog svijeta.



Kratak film nastao je s ciljem promocije i oživljavanja Šoderice. Šoderice, odnosno šljunčare nastale su iskapanjem šljunka uz rijeku Dravu. Iskopine su se punile vodom i nastala su jezera. S jedne strane to su vrijedna močvarna staništa, a s druge vrijedna kupališta i mjesta za spot i rekreaciju.

Pretplatite se na naš Youtube kanal!

Oznake: Drava, Šoderica, film, festival, turizam, jezero, močvara, kupalište, podvodno, ptice, šljunčare, Koprivnica

VIDEO: projekt LIFE, revitalizacija Rijeke Drave

12.09.2017.

Na rijeci Dravi, jednoj od posljednjoj očuvanoj nizinskoj rijeci u Europi, upravo se provodi projekt revitalizacije, odnosno oživljavanja trenutno reguliranih dijelova rijeke. Radi se o projektu LIFE, kofinanciranom od starne EU fonda LIFE.



Projekt „DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekama“ primjenjuje inovativni pristup upravljanju rijekama i cilj mu je stvoriti primjer najbolje prakse za obnovu rijeka u Hrvatskoj i regiji.

Glavni je cilj projekta poboljšati ekosustav rijeke Drave u Hrvatskoj, što će se postići provedbom aktivnosti za obnovu rijeke u suradnji s nadležnim tijelima iz područja upravljanja vodama i zaštite prirode i nevladinim organizacijama. Aktivnosti obnavljanja bit će od neizmjerne koristi za ugrožena staništa i vrste u Natura 2000 područjima i pridonijet će boljoj zaštiti od poplava u naseljenim područjima uz rijeku Dravu te će povećati rekreacijsku vrijednost područja za lokalno stanovništvo.

Više na službenim stranicama projekta LIFE DRAVA.

Oznake: Drava, hrvatske vode, rijeka, revitalizacija, EU, life, fondovi, zaštita prirode, gospodarenje vodama

video: Regionalni park Mura Drava/Regional Park Mura Drava

11.09.2017.

Kratak promotivni film o prvom regionalnom parku u Hrvatskoj "Mura Drava". Promotional video of new Regional Park "Mura Drava" in Croatia.

Oznake: Drava, Mura, regionalni park, rijeka, veslanje, ptice, priroda, ribolov, ribiči

Konji s hrvatske Amazone!

07.09.2017.


Farma Muškatljin kod Donje Dubrave pruža jahanje uz divlje dravske krajolike.

Oznake: konji, jahanje, Drava, rijeke, Zdravlje

Kratak video o Dravi

24.07.2017.

Oznake: Drava, rijeka, voda

Pomozite snimanje filma Rijeke Hrvatske!

09.04.2017.

Dragi prijatelji,

Snima se dokumentarni film Rijeke Hrvatske u neovisnoj produkciji Gorana Šafareka.



Kako televizija i ostale produkcije za prirodu nisu zainteresiran, radimo to sami. Kako nam je cilj proizvod na razini BBC-a koji će promovirati rijeke i Hrvatsku općenito, to traži i značajna ulaganja u opremu i ostale aspekte snimanja.

https://www.indiegogo.com/projects/rivers-of-croatia-animals-nature/x/16356332#/

pomozite sudjelovanjem ili dijeljenjem naše kampanje, pokažite nekome tko bi mogao biti zainteresiran...


Hvala!

Oznake: rijeke, voda, Hrvatska, dokumentarac, snimanje, dokumentarni film, Drava, Cetina, Krka, zrmanja, Dunav

Kratak video o dravskim pticama zimi...

10.02.2017.

Kratak video o dravskim pticama zimi...na tisuće njih.
snimke: Goran Šafarek
montaža: Damjan Kolarek

Oznake: Drava, rijeka, Zima, ptice, guske

Zbog dalekovoda planirana nova devastacija Stare Drave!

30.08.2016.



Zbog erozije stare Drave, ugrožen je stup dalekovoda u blizini ušća Bednje na Staroj Dravi, iza hidroelektrane Donja Dubrava. Da bi ga zaštitile, planira se utvrđivanje obale u dužini od 250 metara. Apsolutno je potrebno zaštiti imovinu elektroprivrede te omogućiti distribuciju električne energije, ali ovo rješenje regulacije je neprihvatljivo i devastirajuće. Vjerujemo da se uopće nije razmotrila mnogo bezbolnija, možda dugoročno i jeftinija varijanta – premještanje stupa. Ovako će se uništiti krajobrazna vrijednost, pojačati lateralna erozija odmah iza obaloutvrde, uključujući i dubinska što za sobom povlači i ukopavanje rijeke i pad podzemnih voda, ujedno i povećati opasnost od poplava.



Ovo je područje redovno hranilište za crne rode, štekavaca, vodomara i pčelarica, dolazi i dabar te vidra. To je jedno od posljednjih bisera rijeka Drave koje nije utvrđivano a njegova vrijednost raste iz razloga što na tom području se Bednja ulijeva u Dravu. Utoliko više što je prvobitna Drava degradirana izgradnjom hidroelektrane, a ostavljena na biološkom minimumu Stara Drava. Sada se i taj ostatak ostataka nastoji do kraja uništiti. To je srce i sredina rafting staze, a cijelo područje ima i značajnu turističku vrijednost kojeg ružna obaloutvrda uvelike narušava, pogotovo što na cijeloj dionici uopće nema ni sličnog objekta, osim uz sam kraj kod spoja s derivacijskim kanalom. U neposrednoj blizini je i nova osmatračnica iz nedavno završenog projekta IPA. To je još jedan razlog da se projektne napravi.

Ovakva rješenja nisu više ni u skladu s modernom praksom Europske Unije koja se zalaže za obnavljanje rijeke, a ne uništavanje, micanje regulacijskih struktura van korita i obala, a ne unutar. Dokaz toga je veliki projekt europske unije LIFE u kojem se radi upravo suprotno – oživljava se rijeka i odstranjuju regulacijske strukture.

Pozivamo Hrvatske vode, HEP, Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS), općinu i županiju da se nađe alternativno rješenje – a naročito premještanje stupa. HEP je već uništio Dravu (pretvorivši ju u beživotnu akumulaciju), a sada se zbog HEP-ove infrastrukture planira u devastacija ovog ostatka Stare Drave kojim ionako teče minimum vode (ljeti veslači čamaca moraju pregaziti dijelove rijeke zbog manjka vode). Stoga bi elektroprivreda od ogromnih profita kojim se hvali po medijima trebala financirati ovo premještanje, a pogotovo što se oglašava zelenom energijom (što svakako nije istina, jer hidroelektrane uništavaju rijeke). Konačno, elektroprivreda je premostila mnoge veće kanjone i cijele planine pa ovakvo pomicanje tehnološki ne bi trebao biti nikakav problem.

Goran Šafarek, projekt Rijeke Hrvatske


Oznake: HEP, hops, Drava, regulacija, bednja, rijeka, priroda

Školarci obišli koloniju i učili o bregunici, ptici godine 2016

24.05.2016.



Ferdinanovac – Kao dio kampanje „Bregunica – ptica 2016. godine“, WWF je danas poveo oko 80 učenika škola iz županija duž Drave na stručnu ekskurziju kako bi mogli vidjeti jednu najvećih kolonija bregunica u Hrvatskoj. Nakon što su u travnju uredili više od 200 metara obale na rijeci Dravi za njen povratak iz Afrike, bregunice su prihvatile nova staništa i naselile se na Dravi. WWF je iskoristio njihov povratak i za edukaciju školske djece koju je poveo na ogled kolonije, organizirao kviz te umjetničke radionice kako bi podigao svijest i među najmlađima.

Bregunica je ambasador žive i zdrave rijeke Drave i gnijezdi u staništima poput prirodnih strmih zemljanih obala. Kako bi upozorili na njenu veliku ugroženost WWF je zajedno s nevladinim udrugama proglasio bregunicu za hrvatsku pticu 2016. godine. Kroz ovu iznimno interesantnu pticu udruge žele upozoriti na kontinuirani gubitak prirodnih staništa duž rijeke Drave te pozivaju na zaštitu i obnovu staništa za najmanjeg člana obitelji lastavica. Na Dravi još uvijek živi oko 50% hrvatske populacije bregunica, međutim broj parova se u posljednjih 30 godina smanjio za 90%, pa su zato potrebne nužne mjere za očuvanje ove vrste i njenih staništa.

„Bregunica je pod velikim su pritiskom zbog nestanka staništa zbog obaloutvrda i izgradnje hidroelektrana. Pored očuvanja postojećih kolonija, potrebno je obnoviti i dosad uništena staništa, ali i podići svijest javnosti o ovoj iznimnoj ptici, čija jedna obitelj može pojesti i do 10.000 komaraca na dan, čineći tako veliku uslugu ljudima i drugim životinjama. Djeca su oduševljena ovom ptičicom te su pokazala iznimno poznavanje njenog života i prijetnji s kojima se suočava, tako da smo u WWF-u sigurni da mlađe generacije neće dopustiti njen nestanak iz Hrvatske“, rekla je Branka Španiček, voditeljica projekata u WWF Adria.

Veličine od oko 12 cm i težine samo 14 grama, bregunica (Riparia riparia) je najmanja europska lastavica. To je vrlo društvena vrsta, koja gnijezdi u kolonijama. Gnijezda obično izgrade u prirodnim, okomitim, pjeskovitim obalama rijeka. Kada se bregunice u travnju vraćaju iz Afrike na Dravu, počinju kopati oko 70 cm duboke rupe u strme obale rijeke. Bregunice se hrane malim, letećim kukcima, npr. komarcima. Za njihovo očuvanje potrebno je zaustaviti regulacije, koje onemogućuju stvaranje prirodno strmih obala, glavnih staništa ovih iznimnih ptica, te prekomjerno korištenje pesticida duž riječnog koridora rijeke Drave, koji ubijaju kukce, njihov glavni izvor hrane.

Oznake: Drava, bregunica, WWF, price, priroda

VIDEO IZVJEŠTAJ: Uređenja obala rijeke Drave kao priprema staništa za povratak bregunice

10.04.2016.

VIDEO IZVJEŠTAJ: Uređenja obala rijeke Drave kao pripremastani...

VIDEO IZVJEŠTAJ: Uređenja obala rijeke Drave kao priprema staništa za povratak breguniceBregunica je jedna od najugroženijih ptica u Hrvatskoj, na udaru posebice zbog obaloutvrda i izgradnje hidroelektranaDonja Dubrava – 04.02.2016. su nevladine udruge izvele akciju uređenja obala rijeke Drave, kako bi pripremili staništa za povratak bregunice. Bregunica je ambasador žive i zdrave rijeke Drave i gnijezdi u staništima poput prirodnih strmih zemljanih (pjeskovitih) obala. Na Dravi još uvijek živi oko 50% hrvatske populacije bregunica, međutim broj parova se u posljednjih 30 godina smanjio za 90%, pa su zato potrebne nužne mjere za očuvanje ove vrste i njenih staništa.„Bregunica i druge vrste dravskih ptica pod velikim su pritiskom zbog nestanka staništa. U prvom redu zbog obaloutvrda i izgradnje hidroelektrana koje mijenjaju prirodnu dinamiku rijeke i onemogućuju stvaranje prirodno strmih obala, glavnih staništa ovih iznimnih ptica. Zato je WWF zajedno s brojnim udrugama pokrenuo kampanju za očuvanje bregunice i njenih staništa. Današnjom akcijom uredili smo 200 metara obala Drave, kako bi se za nekoliko tjedana kad se vrati iz Afrike tu mogla naseliti veća kolonija bregunica“, rekla je Branka Španiček, voditeljica projekata u WWF Adria.WWF i udruge zalažu se za očuvanje i zaštitu bregunice i njenih staništa. Pored očuvanja postojećih kolonija, potrebno je obnoviti i dosad uništena staništa, a potrebno je i zaustaviti regulacije i korištenje pesticida duž riječnog koridora rijeke Drave, koji ubijaju kukce, njihov glavni izvor hrane.Veličine od oko 12 cm i težine samo 14 grama, bregunica (Riparia riparia) je najmanja europska lastavica. To je vrlo društvena vrsta, koja gnijezdi u kolonijama. Gnijezda obično izgrade u prirodnim, okomitim, pjeskovitim obalama rijeka. Kada se bregunice u travnju vraćaju iz Afrike na Dravu, počinju kopati oko 70 cm duboke rupe u strme obale rijeke. Bregunice se hrane malim, letećim kukcima, npr. komarcima, i jedna obitelj može ih pojesti i do 10.000 na dan, čime čine veliku uslugu ljudima i drugim životinjama, naročito stoci.Kao dio kampanje „Bregunica – ptica 2016. godine“, WWF će u svibnju povesti učenike škola iz županija duž Drave na stručnu ekskurziju brodom kako bi mogli vidjeti rezultat današnje akcije i vidjeti jednu najvećih kolonija bregunica u Hrvatskoj. Snimke: Goran ŠafarekMontaža: Damjan Kolarek

Posted by Rijeka Drava/The Drava River on Saturday, 9 April 2016


Bregunica je jedna od najugroženijih ptica u Hrvatskoj, na udaru posebice zbog obaloutvrda i izgradnje hidroelektrana

Donja Dubrava – 04.02.2016. su nevladine udruge izvele akciju uređenja obala rijeke Drave, kako bi pripremili staništa za povratak bregunice. Bregunica je ambasador žive i zdrave rijeke Drave i gnijezdi u staništima poput prirodnih strmih zemljanih (pjeskovitih) obala. Na Dravi još uvijek živi oko 50% hrvatske populacije bregunica, međutim broj parova se u posljednjih 30 godina smanjio za 90%, pa su zato potrebne nužne mjere za očuvanje ove vrste i njenih staništa.

„Bregunica i druge vrste dravskih ptica pod velikim su pritiskom zbog nestanka staništa. U prvom redu zbog obaloutvrda i izgradnje hidroelektrana koje mijenjaju prirodnu dinamiku rijeke i onemogućuju stvaranje prirodno strmih obala, glavnih staništa ovih iznimnih ptica. Zato je WWF zajedno s brojnim udrugama pokrenuo kampanju za očuvanje bregunice i njenih staništa. Današnjom akcijom uredili smo 200 metara obala Drave, kako bi se za nekoliko tjedana kad se vrati iz Afrike tu mogla naseliti veća kolonija bregunica“, rekla je Branka Španiček, voditeljica projekata u WWF Adria.

WWF i udruge zalažu se za očuvanje i zaštitu bregunice i njenih staništa. Pored očuvanja postojećih kolonija, potrebno je obnoviti i dosad uništena staništa, a potrebno je i zaustaviti regulacije i korištenje pesticida duž riječnog koridora rijeke Drave, koji ubijaju kukce, njihov glavni izvor hrane.

Veličine od oko 12 cm i težine samo 14 grama, bregunica (Riparia riparia) je najmanja europska lastavica. To je vrlo društvena vrsta, koja gnijezdi u kolonijama. Gnijezda obično izgrade u prirodnim, okomitim, pjeskovitim obalama rijeka. Kada se bregunice u travnju vraćaju iz Afrike na Dravu, počinju kopati oko 70 cm duboke rupe u strme obale rijeke. Bregunice se hrane malim, letećim kukcima, npr. komarcima, i jedna obitelj može ih pojesti i do 10.000 na dan, čime čine veliku uslugu ljudima i drugim životinjama, naročito stoci.

Kao dio kampanje „Bregunica – ptica 2016. godine“, WWF će u svibnju povesti učenike škola iz županija duž Drave na stručnu ekskurziju brodom kako bi mogli vidjeti rezultat današnje akcije i vidjeti jednu najvećih kolonija bregunica u Hrvatskoj.

Snimke: Goran Šafarek
Montaža: Damjan Kolarek

Oznake: Drava, rijeka, priroda, bregunice, ptice, obale, kolonije, WWF

Video o ptici godine za 2016. - Bregunica

05.04.2016.



Bregunica (Riparia riparia) je ambasador žive i zdrave rijeke Drave. Ona živi u rijetkim staništima poput prirodnih strmih zemljanih (pjeskovitih) obala.Tamo gdje vidimo bregunicu možemo očekivati i druge vrste ugroženih ptica koje ovise o prirodnim dinamičnim staništima, kao što su pčelarica i vodomar.

Bregunica je jedna od najugroženijih vrsta ptica duž Drave u Hrvatskoj. Na Dravi još uvijek živi oko 50% hrvatske populacije bregunica, međutim broj parova se u posljednjih 30 godina smanjio za 90%. Dramatičan pad uzrokovan je uništenjem njihovih staništa – prirodnih strmih obala rijeka –uglavnom zbog regulacije rijeka (npr. izgradnja obaloutvrda), kao i zbog isušivanja vlažnih i močvarnih područja, te korištenja pesticida, koji ubijaju kukce, njihov glavni izvor hrane.

No, situacija još nije izgubljena i postoje mogućnosti za očuvanje ove iznimne ptice. Posljednja preostala mjesta za gniježđenje moraju biti očuvana i zaštićena, a potrebno je i zaustaviti regulacije i korištenje pesticida duž riječnog koridora rijeke Drave.

Snimke: Goran Šafarek
Montaža: Damjan Kolarek

Oznake: Drava, rijeke, ptice, priroda, strme obale, zaštita prirode, bregunica, WWF

Novi video o Dravi

19.04.2015.

Rijeka Drava - Hrvatska amazona [The Drava River - Croatian Amazon]



- Video đus posvećen proljetnom buđenju i Danu planeta Zemlje, obogaćen snimcima rijeke Drave kroz Međimurje i Podravinu. Također osvješčuje gledatelja ekološkom porukom, te prikazuje nesebičan "sklad" čovjeka i prirode, slaveći tako Stvoritelja; u vrlo dinamičnoj kombinaciji ritma i živahnom muzičkom podlogom...

" Rasipanje i uništavanje naših prirodnih dobara, ogoljivanje i iscrpljivanje zemlje namjesto povećanja njezine iskoristivosti - to će već našoj djeci znatno umanjiti mogućnosti napretka koje uživamo, a koje smo im dužni predati - veće i razvijenije. "

Snimci: dipl.ing. biologije Goran Šafarek - Drava kroz Podravinu, Veliki Pažut, okolica Koprivnice, kod Osijeka
Damjan Kolarek - snimci Drave okolica Donjeg Međimurja (otoci, Otok-Hrženica, Sveta Marija, D.Dubrava)
- Video edited i obrada by @Damjan Kolarek 2015
Volonterska nezavisna produkcija

Oznake: Drava, rijeka, video, film, Mura, priroda, Šafarek, Kolarek, 4K, kupanje, bioraznolikost.

Europska komisija odbija financirati hidroelektrane na Dravi!

17.03.2015.

Europska komisija odbila je financiranje hidroelektrane HE Molve 1 i 2 u sklopu novog investicijskog ciklusa na razini Europske unije, vrijednog 320 milijardi eura. Podsjetimo, tijekom prošle godine Europska komisija je u svrhu poboljšanja ekonomske i investicijske situacije u Europi uputila poziv državama članica da dostave popis projekata od zajedničkog europskog interesa. Hrvatska je dostavila "listu želja" od 77 projekata koji je uključivao brojne projekte upitne kvalitete, osobito iz područja gospodarenja vodama i energetike. EK nije također uvrstila s hrvatske strane predložene projekte izgradnju hidroelektrana u sklopu projekta Zagreb na Savi, na rijeci Lici, kanal Dunav-Sava te projekt regulacije rijeke Save. To je dokaz da se EU unatoč ekonomskoj krizi zalaže za zaštitu prirodnih vrijednosti i održivi razvoj ovog područja uz rijeke. Drugim riječima, nisu prihvaćeni ekološki štetni i ekonomski neisplativi infrastrukturni projekti na rijeci Dravi i drugim rijekama u Hrvatskoj.

Hidroelektrana Molve 1 i 2 već je treći pokušaj HEP-a za izgradnjom brana na Dravi. Svojom manipulativnom medijskom kampanjom nastoji iznova uvjeriti građane o neophodnosti ovog projekta: o protočnoj brani koja kao neće uopće imati utjecaj na okoliš – u stvari je projektirana HE Molve i 2 de facto akumulacija s visokim nasipima i cestom odmah uz vodu. Izgradnjom hidroelektrane jednostavno nestaju sva vrijedna staništa i vrste; ogroman negativan utjecaj na ribe, pogotovo što nestaju mrijestilišta. Zabluda je i priča o višenamjenskom objektu,pogotovo o navodnjavanju koje je takoreći nepostojeće na tridesetak velikih postojećih brana po cijeloj Hrvatskoj što smo lijepo vidjeli prije tri godine za jake suše. Hidroelektrana se reklamira i kao obrana od poplava, što je samo donekle točno – one sprečavaju manje i srednje poplave koje su u stvarnosti korisne (jer voda se u poplavnoj zoni prirodno pročišćuje i cijedi u podzemlje otkud je crpimo za piće), ali su vrlo upitne kod velikih poplava koje su najopasnije; štoviše, mogu uvelike doprinijeti stvaranju vodenih valova što se i desilo 2012. godine.

Slučaj HE Lešće na rijeci Dobri bolno prikazuje pravu istinu HEP-ovoj propagandi: obećan je razvoj turizma, nova radna mjesta i nikakav utjecaj na okoliš, a na kraju se ništa nije ostvarilo. Štoviše, uništen je najbolji rafting u Hrvatskoj. Prvotna cijena gradnje bila je 65 milijun eura da bi se na kraju popela i preko 100 milijun eura!
Mnogo realniju i znanstvenim podacima potkrijepljenu sliku o Dravi daje znanstvena studija UNDP-a. Poplavna nizina unutar nasipa efektivno upija poplavnu vodu i ublažuje vodene valove. Ista studija nabrojala je još cijeli niz koristi od očuvane rijeke. Poplavna područja Hrvatske pružaju brojne vrijedne usluge ekosustava kao što su zalihe pitke vode, proizvodnja drvne mase, proizvodnja ribe i staništa za divljač, ali i osiguravaju staništa mnogim biljnim i životinjskim vrstama, a potencijalno se područje može koristiti i u svrhu ekoturizma. Studija analizira i konkretne gospodarske štete: pad podzemnih voda što dovodi do sušenja šuma i polja; sprečavaju dotok sedimenta što ukopava rijeku i dodatno snižava podzemne vode; pojačava se erozija što zahtijeva ogromna ulaganja od strane vodoprivrede.



Htjeli ne htjeli – ovo je izrazito riskantan projekt. Na Dravi je cijeli niz zaštite: NATURA 2000, regionalni park Mura Drava, UNESCO-ov rezervat biosfere, s druge strane mađarski Nacionalni park Dunav Drava. Na cijelom području vrlo je razvijen ekološki pokret i rade međunarodne organizacije za zaštitu okoliša. Zbog svega toga slučaj Ombla bit će samo dječja igra u odnosu na Dravu. Studija utjecaja na okoliš će gotovo sigurno morati odbaciti projekt, prije svega zbog ogromne biološke raznolikosti i prirodnog značaja Drave. Oživljavanje rijeka kao što se desilo u nekoliko projekata na Dravi u Austriji s druge strane je primjer za što EU želi davati novce.

Hrvatskoj kojoj zaista treba u energija i radna mjesta, Vlada bi davno bi poput razvijenih država krenuo u razvoj solarne energije i ostalih istinski obnovljivih izvora. Ovako su projekti poput HE Molve 1 i 2 samo blef HEP-a po principu „ako prođe, prođe“, samo što će ovakvi iznimno teško ostvarivi i štetni projekti potrošiti vrijeme, novce i energiju i ono najgore, propustit će se prilika za nove tehnologije poput solarne energije koji su u Europi otvorili na tisuće radnih mjesta. Već smo sada zahvaljujući HEP-u na energetskom začelju ne sam u Europi već i u svijetu. Zastoju Hrvatske nisu krivi nikakvi „zeleni“ već oni koji Hrvatsku vide s zastarjelim hidroelektranama, nafti i ugljenu.

Dipl.ing. Goran Šafarek

Oznake: HEP, hidroelektrana, Molve 1 i 2, Drava, rijeke, energetika, solarna energija

Nova knjiga Gorana Šafareka: Šoderica - podravsko more

24.11.2014.

s ponosom Vam predstavljamo novu knjigu: Šoderica – podravsko more. Izdavač je Stanek iz Varaždina, a knjiga ima 120 strana.

Nakon istoimenog filma, sada je otisnuta i knjiga o podravskim šodericama. Autor teksta i fotografija je Goran Šafarek. Knjiga na popularan način objašnjava postanak Šoderica, njihov značaj za biološku raznolikost i ljude. Ona nisu ostatak drevnog mora, već su ih stvorili ljudi kopanjem šljunka ili šodera kako ga Podravci zovu pa otud i naziv šoderice. Budući da je podzemna voda skoro do same površine zemlje, odmah je punila nastale rupe. Ljudi su iskopali šoderice, ne iz želje za kupanjem, već za šljunkom, mineralnom sirovinom za proizvodnju građevinskog materijala. Podravski šljunak visoke je kvalitete i stoga veoma tražen. Nakon kopanja ostale su brazgotine u okolišu, ali priroda ih je počela zacjeljivati. Vrbe i trska ispunile su obalu, a lopoči vodu. S druge pak strane, čovjek je preuzeo dio tih voda za kupanje, ribolov i ostale aktivnosti. Mnogi su odrasli s gorkastim okusom barske vode, ondje izvukli prvu ribu, podigli šator…. Jezero Šoderica kod Botova, svega 400 m od Drave davno je proživjelo svoje slavne dane kada je vikendom znalo doći i 20 000 ljudi a za ulazak se čekalo u redu iza rampe. Danas cijelo područje propada, kako građevine, tako i samo jezero uslijed njegova starenja, odnosno zamočvarenja ubrzanim ljudskim djelovanjem. Ipak, u posljednje vrijeme općina Legrad i njen mladi načelnik trude se da oživi ovaj biser Podravine.



Knjiga je ilustrirana s mnogo velikih fotografija – zapravo je i naglasak na slikovnom prikazu koji govori više od riječi. Tako se može vidjeti Šoderica iz zraka, njeni skriveni stanovnici – ptice i ostale životinje, kao i njene mutne dubine s ribama.

Ova knjiga širom Hrvatske turistički promovira šoderice i Podravinu općenito, no nastoji i probuditi Šodericu, te podići svijest ljudi o potrebi očuvanja prirodnih vrijednosti i održivog razvoja.

Oznake: šoderice, Drava, šljunak, močvare, Podravina, Legrad

Europa već godinama tvrdi da je upravljanje vodama u Hrvatskoj je zastarjelo, skupo i s ogromnim posljedicama za okoliš i gospodarstvo!

20.09.2014.

Umjesto da krenu putem naprednih zemalja, čelnici Hrvatskih voda sada peru ruke i optužuju zelene. Tvrde da "zeleni" ne daju gradnju nasipa. Upravo suprotno, mnoge udruge i neovisni stručnjaci (a koje Hrvatske vode namjerno nazivaju zelenima, želeći ih diskreditirati, znajući za predrasude o "zelenima" u javnosti) u zaštiti prirode naglašavaju da su nasipi ključ rješenja. Sporne su neučinkovite, zastarjele i skupe regulacije u samom koritu i obalama rijeka koje ubrzavaju rijeku i stvaraju vodene valove. Također, govore kako zeleni sprečavaju čišćenje korita rijeka. Čišćenje je produktivno samo na kratkim odsječcima rijeka i potoka u naseljima, te na odvodne kanale iz polja i naselja, tako da ne dolazi do čepova i da se što prije izvede vodeni val. U svim ostalim slučajevima, a to je najveći dio prirodnih vodotoka, trebalo bi imati što manje intervencija u samom koritu, jer regulacija ubrzava rijeke, stvara bujicu, odsijeca ih od poplavne nizine, odnosno prirodnih primaoca visokih voda.

Neovisni stručnjaci (koje Hrvatske vode nazivaju „zelenima“) samo ukazuju na novi pristup u gospodarenju vodama u Europi. Npr, Nijemci su 2002. na Elbi imali ogromne štete od poplava. Međutim, obnovili su oko 2500 hektara poplavne nizine i samu rijeku, tj, spojili su je s rijekom koja je BILA REGULIRANA I ODVOJENA OD POPLAVNE NIZINE. Sada rijeka plavi to močvarno područje i rasterećuje naselja. I unatoč kišama u prošlom desetljeću baš kao i mi – ali više nisu imali velike štete od poplava. U njemačkoj je u planu još mnogo takvih projekata. Tu je i cijeli niz drugih projekata u Europi.



Pogledajte što europski stručnjaci kažu o hrvatskom vodnom gospodarstvu, nastali u projektu Twinnings, implementacija u Hrvatskoj Okvirne direktive o vodama EU i kakve to ima implikacije za poplave:

U pogledu zaštite od poplava, hrvatska vodna administracija je i dalje usredotočena na tradicionalne, tehnički orijentirane mjere i nije zapravo svjesna pomaka u shvaćanju koji se dogodio u zemljama članicama. Intenzivna tehnički orijentirana zaštita od poplava i održavanje vodotoka već su uzrokovali, osobito u panonskoj regiji, značajne ekološke štete… Povrh toga, navedeni koncepti integriranog upravljanja poplavama u Europi su se pokazali ekonomski prihvatljivijima nego tradicionalna tehnička rješenja.

Rezultati prikupljeni u sklopu Twinning projekta jasno ukazuju da su brojne rijeke značajno degradirane i u visokom riziku nepostizanja ciljeva. Unatoč tome, hrvatska vodna administracija se još uvijek fokusira na tehničku regulaciju rijeka (regulacija, izgradnja nasipa). Stoga, trenutno održavanje rijeka je u suprotnosti s naporima Republike Hrvatske u usklađivanju hrvatskog okolišnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a.

Nadalje, daljnje intervencije na prirodnu morfologiju rijeka, pri čemu se prirodne rijeke transformiraju u jednolične kanale, rezultiraju značajnom degradacijom ekološkog stanja, što se protivi ciljevima ODV-a

HV trebaju promijeniti svoj pristup i početi doživljavati vodu kao prirodni resurs koji je potrebno zaštititi.

„U području zaštite od poplava, potrebno je značajno integrirati ekološke aspekte. U budućem planiranju zaštite od poplava mora se uzeti u obzir pristup "više prostora za rijeke", koji je uveden od strane Direktive za procjenu i upravljanje poplavnim rizicima Direktive o poplavama.

(European Union Twinning Project - Implementing the Water Framework Directive in the Republic of Croatia, Rezultati projekta, http://www.wfd-croatia.eu/userfiles/file/Activity%20reports%20final/Rezultati_projekta_HRV.pdf, 14.04.2010.)

Što je to Okvirna direktiva o vodama?
Nakon stoljeća zloupotrebe svoji rijeka, Europske Unije je 2000. godine uvela novu direktivu u zemljama članicama: Okvirna Direktiva o Vodama (ODV), središnji dio suvremenog i ekološko prihvatljivog upravljanja u Europi. Okvirna direktiva o vodama je smjernica za upravljanje vodotocima nastala novim shvaćanjem rijeka kao vrlo važnim dijelom ljudskog krajolika, kako po kvalitetu života, ali je jasno pokazala i ekonomsku korist od očuvanih rijeka. Direktivu su radili najbolji znanstveni umovi Europe koji su shvatili svu korist od očuvanih rijeka i svu štetu neprimjerenih regulacija. Dakle moderna znanost je ustvrdila, a EU upisalo u zakone.

Plišiću, što ti je o trebalo, takve smiješne optužbe? Sad ćemo početi pričati mnogo više o slivnim vodama, o unosnim poslovima regulacija i putevima novaca u i oko Hrvatskih voda!!!

Oznake: poplave, regulacije, hrvatske vode, rijeke, štete od poplava, Plišić, sava, Drava, Mura, retencije, poplavna nizina, obaloutvrde, Okvirna direktiva o vodama, slivne vode, naknada za vode, EU, revitalizacija rijeka

Europa već godinama tvrdi da je upravljanje vodama u Hrvatskoj je zastarjelo, skupo i s ogromnim posljedicama za okoliš i gospodarstvo!

Umjesto da krenu putem naprednih zemalja, čelnici Hrvatskih voda sada peru ruke i optužuju zelene. Tvrde da "zeleni" ne daju gradnju nasipa. Upravo suprotno, mnoge udruge i neovisni stručnjaci (a koje Hrvatske vode namjerno nazivaju zelenima, želeći ih diskreditirati, znajući za predrasude o "zelenima" u javnosti) u zaštiti prirode naglašavaju da su nasipi ključ rješenja. Sporne su neučinkovite, zastarjele i skupe regulacije u samom koritu i obalama rijeka koje ubrzavaju rijeku i stvaraju vodene valove. Također, govore kako zeleni sprečavaju čišćenje korita rijeka. Čišćenje je produktivno samo na kratkim odsječcima rijeka i potoka u naseljima, te na odvodne kanale iz polja i naselja, tako da ne dolazi do čepova i da se što prije izvede vodeni val. U svim ostalim slučajevima, a to je najveći dio prirodnih vodotoka, trebalo bi imati što manje intervencija u samom koritu, jer regulacija ubrzava rijeke, stvara bujicu, odsijeca ih od poplavne nizine, odnosno prirodnih primaoca visokih voda.

Neovisni stručnjaci (koje Hrvatske vode nazivaju „zelenima“) samo ukazuju na novi pristup u gospodarenju vodama u Europi. Npr, Nijemci su 2002. na Elbi imali ogromne štete od poplava. Međutim, obnovili su oko 2500 hektara poplavne nizine i samu rijeku, tj, spojili su je s rijekom koja je BILA REGULIRANA I ODVOJENA OD POPLAVNE NIZINE. Sada rijeka plavi to močvarno područje i rasterećuje naselja. I unatoč kišama u prošlom desetljeću baš kao i mi – ali više nisu imali velike štete od poplava. U njemačkoj je u planu još mnogo takvih projekata. Tu je i cijeli niz drugih projekata u Europi.



Pogledajte što europski stručnjaci kažu o hrvatskom vodnom gospodarstvu, nastali u projektu Twinnings, implementacija u Hrvatskoj Okvirne direktive o vodama EU i kakve to ima implikacije za poplave:

U pogledu zaštite od poplava, hrvatska vodna administracija je i dalje usredotočena na tradicionalne, tehnički orijentirane mjere i nije zapravo svjesna pomaka u shvaćanju koji se dogodio u zemljama članicama. Intenzivna tehnički orijentirana zaštita od poplava i održavanje vodotoka već su uzrokovali, osobito u panonskoj regiji, značajne ekološke štete… Povrh toga, navedeni koncepti integriranog upravljanja poplavama u Europi su se pokazali ekonomski prihvatljivijima nego tradicionalna tehnička rješenja.

Rezultati prikupljeni u sklopu Twinning projekta jasno ukazuju da su brojne rijeke značajno degradirane i u visokom riziku nepostizanja ciljeva. Unatoč tome, hrvatska vodna administracija se još uvijek fokusira na tehničku regulaciju rijeka (regulacija, izgradnja nasipa). Stoga, trenutno održavanje rijeka je u suprotnosti s naporima Republike Hrvatske u usklađivanju hrvatskog okolišnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a.

Nadalje, daljnje intervencije na prirodnu morfologiju rijeka, pri čemu se prirodne rijeke transformiraju u jednolične kanale, rezultiraju značajnom degradacijom ekološkog stanja, što se protivi ciljevima ODV-a

HV trebaju promijeniti svoj pristup i početi doživljavati vodu kao prirodni resurs koji je potrebno zaštititi.

„U području zaštite od poplava, potrebno je značajno integrirati ekološke aspekte. U budućem planiranju zaštite od poplava mora se uzeti u obzir pristup "više prostora za rijeke", koji je uveden od strane Direktive za procjenu i upravljanje poplavnim rizicima Direktive o poplavama.


(European Union Twinning Project - Implementing the Water Framework Directive in the Republic of Croatia, Rezultati projekta, http://www.wfd-croatia.eu/userfiles/file/Activity%20reports%20final/Rezultati_projekta_HRV.pdf, 14.04.2010.)

Što je to Okvirna direktiva o vodama?
Nakon stoljeća zloupotrebe svoji rijeka, Europske Unije je 2000. godine uvela novu direktivu u zemljama članicama: Okvirna Direktiva o Vodama (ODV), središnji dio suvremenog i ekološko prihvatljivog upravljanja u Europi. Okvirna direktiva o vodama je smjernica za upravljanje vodotocima nastala novim shvaćanjem rijeka kao vrlo važnim dijelom ljudskog krajolika, kako po kvalitetu života, ali je jasno pokazala i ekonomsku korist od očuvanih rijeka. Direktivu su radili najbolji znanstveni umovi Europe koji su shvatili svu korist od očuvanih rijeka i svu štetu neprimjerenih regulacija. Dakle moderna znanost je ustvrdila, a EU upisalo u zakone.

Plišiću, što ti je o trebalo, takve smiješne optužbe? Sad ćemo početi pričati mnogo više i slivnim vodama, o unosnim poslovima regulacija i putevima novaca u i oko Hrvatskih voda!!!

Oznake: poplave, regulacije, hrvatske vode, rijeke, štete od poplava, Plišić, sava, Drava, Mura, retencije, poplavna nizina, obaloutvrde, Okvirna direktiva o vodama, slivne vode, naknada za vode, EU, revitalizacija rijeka

Uzroci, rješenja i zablude u vezi poplava

13.09.2014.

Povodom aktualnih poplava, ali i stalnih medijskih upita, u ime „Projekta Rijeke Hrvatske“ šaljemo priopćenje za medije.


UZROCI:
Iako vlada mišljenje da čovjek može pobijediti prirodu, posljednje poplave govore suprotno. Dok su poplave prirodan fenomen u rijeka baš kao cirkulacija krvi u čovjeka, štete od poplava su djelo čovjeka. Stoljeće tradicionalne obrane od poplava, deseci utrošenih milijardi na tehnički pristup, no poprave i dalje haraju, dokaz su neučinkovitosti, ali i nerazumijevanje složene hidrologije i dinamike rijeka. Nestanak šuma u planinama i brdima stvara bujice na planinama i voda sada putuje mnogo brže prema nizinama (šume upijaju vodu i reguliraju padaline u tlu). Regulacija planinskih i brdskih potoka i rječica također ubrzava ovaj proces. Regulacija rijeka u nizinama, odnosno njihovo pretvaranje u ravne kanale dalje pogoršava problem jer se ubrzava i skraćuje tok rijeke. Prirodna poplavna područja, bazeni koji bi nas inače štitili od poplava, se odvajaju od rijeka, isušuju ili urbaniziraju. Rijeka se ubrzava i postaje tempirana bomba, jer regulirano korito ne može primiti ogromne količine vode i samo je pitanje gdje će se razliti. Iskapanje pijeska i šljunka također uvelike doprinosi budućim katastrofama. Strategija brzog prolaska vodenog vala izuzetno je loša jer se voda samo nakuplja i problem se prenosi nizvodnim susjedima. Danas smo to mi. Konačno, naseljavanje u lažnoj sigurnosti brana i regulacija dovelo je do ogromne opasnosti i ljudi sada ispaštaju. Neodržavanje onih dobrih objekata obrane od poplava također su izvor problema. Održavanje kvalitetnih nasipa je ključno, samo ne direktno uz rijeku već šire, da uključe prirodna poplavna područja. Veliki problem je i intenzifikacija poljoprivrede u najnižim poplavnim područjima - to su trebali ostati pašnjaci koji podnose poplave, a i domaće životinje su tome uvelike prilagođene.



ZABLUDE:
• „Trebalo bi čistiti korita rijeka (uređenje, odnosno regulacija)“
To se odnosi samo na vrlo kratke odsječke rijeka i potoka u naseljima, te na odvodne kanale iz polja i naselja, tako da ne dolazi do čepova i da se što prije izvede vodeni val. U svim ostalim slučajevima, a to je najveći dio prirodnih vodotoka, trebalo bi imati što manje intervencija u samom koritu, jer regulacija ubrzava rijeke, stvara bujicu, odsijeca ih od poplavne nizine, odnosno prirodnih primaoca visokih voda.

• „Jedan je krivac (Hrvatske vode)“
Kao što je u uzroku poplava objašnjeno, mnogo je razloga za poplave i ne postoji jedan krivac. Ostaje međutim činjenica je da naše vodno gospodarstvo vrlo sporo prihvaća modernu obranu od poplava što najbolje govori izvještaj europskih stručnjaka: U pogledu zaštite od poplava, hrvatska vodna administracija je i dalje usredotočena na tradicionalne, tehnički orijentirane mjere i nije zapravo svjesna pomaka u shvaćanju koji se dogodio u zemljama članicama.

• „Hidroelektrane su efikasna zaštita od poplava“.

Istina, hidroelektrane akumuliraju veće količine vode, ali za niskih ili srednjih vodostaja. Hidroelektrane tako sprječavaju one najkorisnije poplave u prirodnim područjima, one koje postepeno pune zalihe podzemne vode što ima pozitivan utjecaj na poljoprivredu i šumarstvo, održavaju zdravu poplavnu nizinu i biološku raznolikost, turizam itd. Na žalost, hidroelektrane nas ne brane od vrlo visokih voda, štoviše uzrokuju vodene valove. Dokaz za to je poplava na Dravi u jesen 2012. Čak 22 brane uzvodno nisu spriječile poplavu, štoviše ispust jedne od njih je stvorio vodeni val i ogromne štete.

• „'Zeleni' su protiv nasipa“.

Upravo suprotno, mnoge udruge i neovisni stručnjaci u zaštiti prirode naglašavaju da su nasipi ključ rješenja. Sporne su neučinkovite, zastarjele i skupe regulacije u samom koritu i obalama rijeka.

• „Zabrana šljunčarenja na rijekama stvara poplave, jer dolazi do taloženja sedimenta“.

Ovo je vrlo smiješna, ali i opasna tvrdnja. Ne postoji relevantan znanstveni dokaz ni moderna praksa koja to potvrđuje. Ono što je sigurno, šljunarenje u koritu rijeke stvara ogromne probleme, jer se rijeka ukopava, padaju razine podzemnih voda što dovodi do sušenja polja i šuma. Sedimenta u našim rijekama nedostaje zbog prekida donosa na branama i iskapanja i zato se ukopavaju rijeke. Iskapanje šljunka van korita (u šljunčarama) pak je mnogo bolje regulirano i minimalizirane su štetne posljedice.

RJEŠENJE:
Problem je iznimno složen, kao i rješenje. Dakle valja primijeniti najbolji spoj tehničke obrane od poplava (ponajprije u naseljima, industriji, uz prometnice) i one moderne, ekološke (ponajviše u šumama, livadama i ostaloj ekstenzivnoj poljoprivredi). To je dinamičan sustav inženjeringa baziran na integriranom sustavu mnogih struka i korisnika. Ono zahtijeva promjenu shvaćanja rijeka i njihovih poplavnih područja, optimizaciju korištenja prostora, npr. povratak poplavnih pašnjaka. Jedno od glavnih rješenja obrane od poplava je vraćanje rijeka u prirodno stanje odnosno revitalizacija prirodnih poplavnih i močvarnih područja, sve to unutar kvalitetnih nasipa. Ipak, ključ rješenja je što više odvojiti nasipe od rijeka tako da rijeka ima prostora da plavi unutar njih, a ne da plavi gradove i sela. Jedino bi kroz naselja i industriju trebalo što brže provesti vodeni val i potom malo pomalo dopustiti da se voda izljeva u prirodne retencije - spoj tradicije regulacije rijeka u naseljima i modernog razumijevanja rijeka. Primjeri Kopačkog rita i Lonjskog polja pokazuju valjanost ovog pristupa. Ovakav pristup promovira EU koja obnavlja svoje rijeke radi održive obrane od poplava.

Dipl.ing. Goran Šafarek, projekt Rijeke Hrvatske

Oznake: poplave, Kupa, sava, Drava, regulacije rijeka, nasipi, revitalizacija rijeka, hidroelektrane, Poljoprivreda, šumarstvo, podzemne vode, tlo, močvare, poplavne šu, e stočarstvo, pašnjaci, turizam

Veza Plomina C i poplava?

Kada danas mnogi ljudi trpe štete od poplava, sve više postaje jasno kako je postojeće gospodarenje vodama skupo i neučinkovito, ali i da su razlozi mnogo dublji. Uzroci poplava sežu od brda gdje nestaju šume koje bi upile kao spužva kišu, umjesto toga stvaraju se bujice; brdske rijeke i riječice su kanaliziranjem pretvorene u kanale kojima voda vrlo brzo dolazi do nizina gdje su pak rijekama oduzeta prirodna poplavna područja u kojima se inače voda pomalo izlijevala i što nije prijetilo ljudima i njihovoj imovini; Naseljavanje u najniže poplavno područje pod lažnom sigurnošću hidrotehničkih objekata dovelo je ljude u veliku opasnost. Nizinskim rijekama su ujedno i skraćeni tokovi, rijeka je ubrzana i voda se samo nakuplja u previše stisnutom koritu. Kada dodamo da u urbanim sredinama prevelikim asfaltiranjem i betoniranjem voda ne može otjecati polagano u tlo, već također nastaju bujice.

Klimatskim promjenama stanje će biti sve gore. Klimatske promjene će se najopipljivije iskazati upravo atmosferskim ekstremima – bujičnim kišama, poplavama, sušama… Iako znanost nije savršena, a klimatologija se bavi ogromnim brojem podataka koji predviđanja čine teškim, danas samo pobornici teorija urota spore čovjekovu ulogu u klimatskim promjenama, odnosno utjecaju izgaranja fosilnih goriva na atmosferu.

Stoga, kada se govori o termoelektrani Plomin C, uz one financijske, zdravstvene probleme, one s uvoznim ugljenom, uništenim turizmom na lokalnom području, zanemaruju se ostali problemi. Na žalost, vrlo malo ljudi shvaća vezu emisije stakleničkih plinova s ogromnim štetama ove godine: od poplava i lošeg turizma zbog kiša, prije dvije godine od suša. To su sve skriveni troškovi ovih objekata koje gotovo nitko ne uvodi u ekonomsku računicu.


Zato će gradnja termoelektrana na ugljen samo pogoršati ionako loše stanje. Sasvim je jasno da je TE Plomin C samo djelić uzročnika globalnih klimatskih promjena, ali to ne umanjuje njegovu (buduću) odgovornost za ovakve štete. Na žalost, ti se troškovi ne vode u ekonomsku računicu ovakvih objekata.

Energetska politika nije samo pitanje energetičara, već i mnogih drugih struka. Uz pametno planiranje, energija sunca i vjetra imaju itekako manji utjecaj i olakšati potrebu od velikih energetskih objekta, no posebice solarna energija je u Hrvatskoj političkim mjerama praktički onemogućena. Pogotovo kada se zna daje ona u Europi otvorila na stotine tisuća radnih mjesta, šteta je još i veća.

Oznake: HEP, poplave, Plomin C, rijeke, bujice, regulacije, poplavna nizina, štete od poplava, sava, Drava, Dunav, Kupa, solarna energija

Novi video o Dravi: Strme dravske obale

25.08.2014.



Strme, erodirane i neregulirane obale našh nizinskih rijeka pravo su prirodno blago.

Neke vrste ptica prigrlile su gole strme obale nastale erozijom rijeke. Najčešće su to stvrdnute zemljane ili pješčane obale koje se previše ne osipaju. Zbog strmine i nepristupačnosti položaja na kojem se gnijezde nedostupne su većini grabežljivaca. Ptice u toj zemlji kopaju kanale na čijem kraju se nalazi kuglasto proširenje s gnijezdom. Tako se gnijezde bregunice, vodomari i pčelarice.

U ovom video vidimo bregunice i pčelarice.

Snimio i montirao: Goran Šafarek

www.crorivers.com
www.safarek.com

Oznake: Drava, rijeka, priroda, ptice, pčelarica, bregunice

Znanstvena studija UNDP-a: velike gospodarske koristi od očuvane Drave

11.07.2014.

Državni zavod za zaštitu prirode, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) predstavili su u Koprivnici te u Zagrebu „Studiju o vrednovanju usluga slatkovodnih ekosustava“. Cilj studije bio je provesti vrednovanje usluga ekosustava velikih rijeka dunavskog sliva Save, Drave i Dunava zajedno s njihovim poplavnim područjima. Usluge ekosustava obuhvaćene Studijom su kontrola i zaštita od poplava, osiguravanje samopročišćavanja vode i hranjenje podzemnih vodonosnika iz kojih crpimo vodu za vodoopskrbu, produkcije drvne mase, vezanje stakleničkih plinova i ublažavanja klimatskih promjena, ribolov, lov te spremište bioraznolikosti i genetskih resursa. Riječ je o nizu usluga nužnih za svakodnevno funkcioniranje društva danas i u budućnosti.

Za detaljnu procjenu usluga ekosustava odabrano je uže projektno područje na rijeci Dravi kod Molvi ukupne duljine 38 kilometara na kojem je planirana izgradnja dviju hidroelektrana Molve 1 i Molve 2. Navedeno područje karakterizira relativno dobro očuvana rijeka Drava, mozaici kompleksa poplavnih šuma i šuma hrasta lužnjaka, obradive površine te bogatstvo biljnih i životinjskih vrsta iz čega inspiraciju crpe naivni umjetnici Podravine.

očuvani dio Drave

Poplavna područja Hrvatske pružaju brojne vrijedne usluge ekosustava kao što su zalihe pitke vode, zaštita od poplava, proizvodnja drvne mase, proizvodnja ribe i staništa za divljač, ali i osiguravaju staništa mnogim biljnim i životinjskim vrstama, a potencijalno se područje može koristiti i u svrhu ekoturizma. Zbog svih ovih razloga, poplavna područja Hrvatske se moraju zaštiti u što prirodnijem stanju jer su vrijedno prirodno naslijeđe.

Studija uspoređuje tri različita scenarija upravljanja projektnim područjem, zajedno s ekonomskom procjenom nekih od usluga za svaki scenarij. Prema prvom scenariju situacija ostaje kakva trenutno jest, drugi scenarij uzima u obzir izgradnju hidroelektrana, a treći održivi razvoj.

akumulacija Donja Dubrava

Izgradnja sustava hidroakumulacija na rijeci Dravi imala bi negativan utjecaj na većinu usluga ekosustava te bi se stoga prije izgradnje trebalo uzeti u obzir i ekonomsku vrijednost usluga ekosustava. Naime, pri procjeni koristi hidroakumulacije trebalo bi ih usporediti sa svim gubicima vrijednosti usluga ekosustava, a koji se mogu ekonomski procijeniti.„Budućnost projektnog područja kod Molvi je u održivom korištenju prirodnih resursa pri čemu će najveću korist imati lokalno stanovništvo“ , zaključio je konzultant dr. sc. David Pithart.Na primjer, u smislu zaštite od poplava vrijednost prirodnih poplavnih područja je procijenjena na 5020 USD po hektaru godišnje, odnosno to je besplatna usluga i ušteda od 5020 USD po hektaru za zaštitu od poplava.

Ovo su konkretni, znanstveno utemeljeni podaci, za razliku od „bajki“ HEP-a (od kojih je najsuludija da neće biti utjecaja na okoliš). Podsjećamo, štete se uopće ne spominju, koristi su napuhane, a hidroelektrane nisu višenamjenski objekti kao što ih nerealno predstavljaju. Na žalost, neki su naši načelnici pomamljeni za rentama i vjeruju u priče HEP-a, pogotovo oni koji bi „skidali glave ekolozima“ te koji računaju obranu od poplava na naivan način zbrajajući protoke.

Slučaj HE Lešće na rijeci Dobri bolno prikazuje pravu istinu o branama– obećan je razvoj turizma, nova radna mjesta i nikakav utjecaj na okoliš, o na kraju je sve bilo suprotno. Štoviše, uništen je najbolji rafting u Hrvatskoj. Hidroelektrane nisu spriječile posljednje poplave na Dravi u jesen 2012., štoviše stvorile su vodeni val, a kako je prikazano u znanstvenoj studiji UNDP-a, upravo je očuvana poplavna nizina prigušila taj vodeni val. Potom, kao što je nedavna studija znanstvenika s Oxforda, upitna je i sama financijska korist od ovih objekata, uslijed čak 50% veće završne cijene, prekoračenja troškova itd. Hidroelektrane stvaraju značajne štete, a jedna od njih je ukapanje korita uslijed nedostatka sedimenta koji ostaje u akumulacijama, a to rezultira snižavanjem razine podzemne vode podzemne vode što pad dovodi do sušenje polja i šuma.

Zato skupi europski LIFE projekt revitalizacije rijeke Drave to ispravlja, a to je i dokaz u što EU želi ulagati – u očuvanu rijeku, a ne mrtvu akumulaciju. Konačno, sasvim je očito da će utjecaj predlaganih hidroelektrana na Dravi na okoliš biti izrazito negativan i zbog toga neizvediv uz ionako nerealan, preskup i previše štetan projekt, a svako inzistiranje na tom projektu samo je gubljenje vremena i novaca.

Oznake: HEP, Drava, rijeka, poplave, obrana od poplava, sediment, korito, revitalizacija, usluge ekosustava, suša, hrast lužnjak

Sve je spremno za restauraciju Drave u Hrvatskoj

15.04.2014.

26. i 27. ožujka u Varaždinu održan je četvrti sastanak radne skupine za razvoj i pripremu projektnog prijedloga restauracije dijela rijeke Drave u sklopu LIFE + programa (fondovi europske Unije koji dosežu i do 10 milijuna eura).

Radnu skupinu čine predstavnici Hrvatskih voda, Državnog zavoda za zaštitu prirode, WWF-a iz Austrije, Mađarske i Hrvatske, tvrtke REVITAL iz Austrije, Javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima i Zavoda za prostorno planiranje Koprivničko-križevačke i Virovitičko-podravske županije, Turističke zajednice Virovitičko-podravske županije, te predstavnici nevladinih udruga: Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, Prirodoslovnog društva Drava i udruge BAOBAB. Svrha projekta restauracije dijela rijeke Drave jest povečanje riječne dinamike s ciljem zaštite riječnog korita od daljnje degradacije, poboljšanje uvjeta staništa, te održiva obrana od poplava.



Naime, iako Drava u Hrvatskoj spada među najsačuvanijie rijeka Europe, ipak brojni dijelovi toka rijeke Drave nisu izbjegli ljudskim aktivnostima čije se posljedice u prošlosti nisu smatrale važnim, problematičnim niti od većeg utjecaja za normalno funkcioniranje rijeke, odnosno bogatog riječnog ekosustava kojeg Drava tvori zajedno sa svojim obalama, poplavnom nizinom i šumama. Tako je rijeka s vremenom ostajala bez svojih rukavaca, meandara i poplavne nizine, a njezin prirodno razgranati tok sve više bivao stiješnjen u glavno korito rijeke. Postepenim gubitkom prirodne dinamike rijeke kojim je Drava zatrpavala i napuštala stara i probijala nova korita, ostavljala iza sebe mrtvice, plavila poplavne nizine, erodirala obale i taložila sprudove dolazi do gubitka vrijednih riječnih staništa i do potenciranja vodene energije koncentrirane u glavnom koritu rijeke, odnosno do degradacije riječnog korita.

Gospodin Zdenko Kereša iz Hrvatskih voda otvorio je sastanak naglasivši do dobru dosadašnju suradnju svih sudionika radne skupine. U nastavku je g. Kereša naveo nekoliko novih prijedloga za lokacije na kojima bi se provelo restauriranje pojedinih dijelova toka rijeke Drave u Varaždinskoj županiji, te zaključio kako je prilika za restauraciju korita rijeke Drave puno, no treba se fokusirati na one dijelove koji su bitni zbog zaštite od poplava.

Na sastanku su izneseni i prijedlozi za izgradnju Centara za posjetitelje kod Legrada (gđa. Željka Kolar) i u Virovitičko podravskoj županiji (gđa. Tatjana Arnold Sabo), a koji bi se također gradili u sklopu planiranja prostora i aktivnosti na kojima se provodi restauracija.

Nekoliko novih lokacija za restauraciju korita rijeke Drave predložio je i g. Arno Mohl i to kod Legrada (otvaranje uzvodnog rukavca i uklanjanje obaloutvrde nizvodno), te kod Novog Virja.

Potom je 28.03.2014. u Zagrebu održan sastanak sa generalnim direktorom i ostalim predstavnicima Hrvatskioh, predstavnicima WWF-a, Međunarodne organizacije za zaštitu okoliša na temu već započete suradnje na projektu očuvanja i revitalizacije prirodnog okoliša uz rijeku Dravu. Zaključak sastanka je da će već oformljene radne skupine, zajedno sa predstavnicima WWF-a i VGO Varaždin izraditi projektnu dokumentacija i aplicirati ju na natječaj koji će biti otvoren u svibnju ove godine, a trajati će do listopada, a pri LIFE project EU. Pročitajte više na službenim stranicama Hrvatskih voda.

KOMENTAR UDRUGE BAOBAB:
Ova inicijativa dokaz je da nakon godina borbe za očuvanje, krećemo u pravom smjeru. Ovo je i potvrda da je sve što smo pričali i radili do sada bilo ispravno. Ovo je konkretna stvar, a ne HEP-ove bajke o hidroelektranama Molve 1 i 2, ali i dokaz u što EU želi ulagati.

Oznake: rijeke, priroda, Drava, revitalizacija, EU, hrvatske vode, zaštita prirode

Velike hidroelektrane su ekonomski neisplative, tvrdi znanost

01.04.2014.


''Osim toga velike brane grade se izuzetno dugo, šta ih čini neefikasnima za rješavanje akutnih energetskih kriza.'' Jednostavno, hidroelektrane ne samo da uništavaju prirodu i osiromašuju lokalno stanovništvo.
One i s ekonomskog stajališta nemaju smisla. Novo izvješće su pripremili istraživači iz Oxforda i baziraju na najnovijim ekonomskim analizama svih dosad izgrađenih velikih hidroelektrana. Znanstvena studija daje poražavajuću presudu isplativosti velikih hidroelektrana i važne implikacije za budući razvoj energetike
U četiri godine rada, autori studije – Atif Ansar, Bent Flyvbjerg, Alexander Budzier i Daniel Lunn – analizirali su sve velike hidroelektrane izgrađene između 1934. i 2007., za koje postoje vjerodostojne informacije o troškovima i trajanju izgradnje. Baza podataka, kojom su baratali, obuhvaća 245 projekta iz 65 zemalja s ukupnim troškom 353 milijarde dolara (cijene preračunate na godinu 2010.)

Nalasci objavljeni 9.3.2014 su šokantni:
Prosječno prekoračenje troškova bilo je čak 96%. Što je veći bio projekt, to je veće bilo prekoračenje troškova. I bez da se uzmi u obzir društveni i ekološki troškovi, velike hidroelektrane u prosjeku nemaju ekonomskog smisla. Rokovi izgradnje kasnili su u prosjeku 44%. U taj broj nije uračunato vrijeme dugotrajne pripreme projektne dokumentacije.

Građevinci i investitori priznaju, da je bilo problema, ali tvrde, da su učili na greškama. Izvješće dokazuje, da njihove tvrdnje ne stoje. Ni prekoračenja troškova niti kašnjenja s vremenom se nisu smanjivala. “Vrlo malo se naučilo na greškama iz prošlosti'', kažu autori. “S pravom se može očekivati, da su procjene troškova za hidroelektrane, koje se trenutačno grade, pogrešne baš kao što su bile one između 1934. i 2007.“ Svjetska banka i ostale razvojne banke tvrde, da njihovo uključenje u projekt smanjuje rizik. Međutim, analize to ne potvrđuju. Atif Ansar – jedan od autora – rekao je, da projekti s učešćem međunarodnih razvojnih banaka „nisu ništa bolji šta se prekoračenja troškova tiče“. Prekoračenja troškova i rokova dešavaju se svugdje. Projekti u siromašnim zemljama kasne više od prosjeka, možda zbog toga jer složeni projekti gradnje hidroelektrane iziskuju učinkovitu državnu upravu i razvijenije gospodarstvo. S druge strane, i projekti u demokratskim zemljama kasne više, možda zbog toga jer političari daju nerealna obećanja prije izbora.

Istraživači iz Oxforda završavaju svoje izvješće sa nizom preporuka. Zalažu se za realističnije planiranje, tako da se uzmu u obzir iskustva iz sličnih projekata. Predlažu, da planeri povećaju ocjenu troškova za 99% i ocjenu roka izgradnje za 66%, ako žele 80% vjerojatnoću, da će se njihov projekt završiti u okviru planiranih troškova i u predviđenom roku.


Izvješće za primjer daje hidroelektranu Diamer-Bhasha u Pakistanu. Sa 80% vjerojatnoće, gigantski projekt na rijeci Ind koštati će 25,4 milijardi dolara umjesto planiranih 12,7 milijardi, a završen neće biti u godini 2021., već u 2027. Ako to zaista bude tako, projekt će biti neisplativ. “Hidroelektrana Diamer-Bhasha u Pakistanu ne bi se trebala graditi,” kažu autori. Isto se može reći i za projekte Inga na rijeci Kongo, Belo Monte na Amazoni, preloženi projekt na glavnome toku rijeke Mekong i mnoge druge mega projekte. I u Hrvatskoj imamo svježi primjer: izgradnja HE Lešće na rijeci Dobre umjesto 60-ak milijuna € koštala je preko 100 milijuna €. Također, propala HE Ombla bila bi po investitoru EBRDU-u neisplativa.

Nova istraživanja pokazuju, da je pametnije od velikih hidroelektrana graditi manje energetske objekte, koji u manjoj mjeri zavise od složenih faktora poput geologije i režima protoka i koji se mogu brzo izgraditi. “Mnogo manjih, fleksibilnijih projekata, koji se mogu brže izgraditi i priključiti na mrežu, i koji imaju manji utjecaj na ljudsko društvo i prirodu, je bolje rješenje more od visoko rizičnih mega projekata poput ogromnih brana,“ zaključuje vođa istraživača Bent Flyvbjerg. “Ako je vodećim ljudima zaista stalo do blagostanje njihovih građana, trebali bi se okaniti megalomanskih vizija,“ dodaje suautor Atif Ansar.

Oni, koji u gradnji velikih hidroelektrana vide mogućnost za dobru zaradu, vjerojatno će ignorirati nalaske iz ovog izvješće. Neutralni državni službenici i investitori pak bi trebali ozbiljno razmotriti činjenice i brojke iz Oxfordskog izvješća. Naime, čak iz ekonomskog gledišta velike hidroelektrane nisu najbolje rješenje.


Svemu tome treba dodatno ubrojiti ogromne štete koje proizlaze iz velikih hidroelektrana. Hidroelektrane potpuno devastiraju rijeku na kojima se grade. Nestaje biološka raznolikost i priroda općenito. Uz to, nastaju ogromne gospodarske štete: pad podzemnih voda što dovodi do sušenja šuma i polja; sprečavaju dotok sedimenta što ukopava rijeku i dodatno snižava podzemne vode; pojačava se erozija što zahtijeva ogromna ulaganja od strane vodoprivrede; hidroelektrane uništavaju turizam na rijekama, nestaje riblji fond; poremećena je klima i javljaju se bolesti dišnih puteva, a to je samo dio problema. Također, hidroelektrane nisu višenamjenski objekti koji omogućuju obranu od poplava i navodnjavanje, to smo vidjeli za vrijeme zadnjih suša i poplava - preko 20 velikih hidroelektrana nisu ništa pomogle za vrijeme suše pretprošle godine, kao ni 20-ak hidroelektrana na Dravi za virjeme poplava oko Varaždina i u Međimurju. Štoviše, one smanjuju korisne poplave koje donose plodni mulj, polako pune podzemne zalihe iz kojih crpimo pitku vodu dok stvaraju ogromne vodene valove koji uzrokuju katastrofalne štete od poplava. Hidroelektrane onemogućuju i potpuno jeftinu, a iznimno učinkovito samopročišćavanje vode.

Oznake: HEP, hidroelektrane, energetika, rijeke, priroda, zaštita okoliša, znanost, Oxford, Drava, Molve 1, Molve 2

Zagreb – izložba fotografija: “Natura 2000 – Ponos Hrvatske”

03.11.2013.

Pozivamo vas na izložbu “Natura 2000 – Ponos Hrvatske”. Otvorenje izložbe biti će u ponedjeljak, 4. studenog 2013. u prizemlju City Center One East (Žitnjak), a izložba će biti otvorena do 10. studenog 2013. Autori fotografija su Goran Šafarek , Marko Matešić Riža , Boris Krstinić i Antonio Rossetti .



Zbog pristupanja u EU, Hrvatsku u 2013. godini očekuje ispunjavanje obveza vezanih uz zaštitu prirode, a jedna je vezana uz definiranje Natura 2000 područja.

Izložbu je postavila Udruga BIOM, u sklopu zajedničkog projekta “Zajedno za očuvanje prirode – organizacije civilnog društva za učinkovitu europsku Natura 2000 mrežu u Hrvatskoj”.

Oznake: priroda, fotografija, Drava, Velebit, zrmanja, izložba, rijeke, Životinje

Brošura s Dana Drave

15.10.2013.

poster za promatranje ptica



Oznake: Drava, Mura

Spektakularne snimke novog rukavca ušća Mure u Dravu

30.09.2013.

Iako se kaže da se Mura ulijeva u Dravu, Drava je probila novo ušće prema Muri. Pomalo je godinama otvarala svoj put da bi ga do kraja probila ove godine. Ušće Mure u Dravu nalazi se na samoj granici Međimurja i Podravine, kod mjesta Legrad. To je srce Posebnog rezervata Veliki Pažut te Regionalnog parka Mura Drava. Prošle godine je proglašen i Rezervat biosfere pon UNESCO-om.


Drava je jedna od posljednjih očuvanih europskih rijeka, a posebno dio toka u koprivničkoj Podravini. Dok su druge rijeke zagađene, obale im pretvorene u kamen, posjećene obalne šume, Drava u Podravini još uvijek slobodno teče. Drava je živa rijeka i mijenja korito, stalno miješajući karte i stvarajući sprudove od kojih nastaje cijeli niz drugih staništa. Samo je čovjek odredio da sve mora biti po njemu, da je sve statično i fiksno, ali priroda ima svoje putove i takvu je moramo prihvatiti. Drava je u stotinjak godina već nekoliko puta pomicala ušće. Poplavna šuma topola i vrba brzo raste i prilagođena je i na poplave i eroziju. Očuvana poplavna šuma je stoga najbolja obrana i od poplave (jer upija vodu koja bi inače plavila naselja) i od erozije (erozivnu snagu usmjeruje na šumu, a ne na ljudske objekte).


Mura i Drava dio su ogromnog prirodnog blaga Hrvatske, a naše rijeke su najočuvanije i najraznolikije u Europi.

Oznake: Drava, Mura, Veliki Pažut, Regionalni park Mura Drava

U Hrvatskoj je proglašena NATURA 2000, gotovo cijela Drava je zaštićena.

29.09.2013.

Vlada RH je donijela Uredbu o ekološkoj mreži kojom se proglašava ekološka mreža Republike Hrvatske, ujedno i ekološka mreža Natura 2000. Uredbom se za svako pojedino područje ekološke mreže utvrđuju ciljne vrste i stanišni tipovi radi kojih se uspostavlja to područje ekološke mreže te se utvrđuje kartografski prikaz područja ekološke mreže. Ekološka mreža Natura 2000 koja se predlaže Uredbom obuhvaća 37% kopnenog teritorija RH i 16% obalnog mora, odnosno 29% ukupnog teritorija RH Relativno veliki postotak potječe od nenaseljenih krajeva Velebita, Like, Gorskog kotara, dalmatinske Zagore itd. Postotak panonske Hrvatske u europskom je prosjeku ili tek nešto viši, a razlog tome je veliko prirodno bogatstvo i tog dijela Hrvatske. Hrvatska je predložila tako veliko područje svog teritorija jer obiluje bioraznolikošću i prirodnim resursima. Da bi se područja proglasila dijelom NATURE trebaju ispuniti niz kriterija, dakle tolika površina predviđena za NATURU predstavlja velik uspjeh. Valja napomenuti i da Slovenija ima vrlo visok postotak površine pod NATURA 2000.

Posebno smo zadovoljni što je cijela Drava uključena u ovu jedinstvenu mrežu, a to je samo dokaz izuzetnog značaja ove rijeke.




NATURA 2000 je prilika, a ne prepreka razvoju. Ona podrazumijeva uključivanje svih interesnih skupina u upravljanje tim područjima i uzimanje u obzir njihovih interesa, istovremeno štiteći prirodne procese i bioraznolikost. NATURA 2000 znači čovjek u prirodi, a ne priroda bez čovjeka, jer ne isključuje ni investicije ni poljoprivredu ni ribarstvo. Takve ljudske aktivnosti (poljoprivreda, ribarstvo, turizam) koje se provode unutar NATURA područja mogu profitirati jer ona stvaraju dodanu vrijednost njihovim proizvodima (NATURA je u EU prepoznatljiv brand), te kroz privlačenje investicija (EU fondovi, privatne investicije) mogu osigurati povećanje i diversifikaciju prihoda. Za upravljanje NATURA područjima izrađuju se planovi koji definiraju mehanizme očuvanja prirode kao i načine unapređenja života ljudi u tim područjima. Učinkovito upravljana NATURA mreža spriječit će uništavanje temeljnih prirodnih vrijednosti i resursa naše zemlje, štititi javni prostor te omogućiti gospodarski rast kroz investicije koje doprinose održivom razvoju Hrvatske.

NATURA područja omogućit će široj javnosti više prostora i mogućnosti za uživanje i otkrivanje prirodnih ljepota Hrvatske kroz rekreaciju, sport i turizam,te ujedno građanima približiti značenje NATURA mreže i ukazati na prilike koje ona donosi za razvoj Hrvatskog gospodarstva (kroz turizam, ekološku poljoprivredu, održivo ribarstvo i sl.).

Oznake: Drava, Mura, zaštita prirode, NATURA 2000, EU

Bregunica (Riparia riparia)

23.06.2013.



Bregunice se gnijezde na strmim, erodiranim obalama, dubeći gnijezdo na kraju kanala dugačkog i jedan metar. To su kolonijalne ptice, često i u tisućama parova. Skupe i štetne regulacije rijeka uništavaju njihova staništa pa se populacija bregunica na Dravi stalno smanjuje.

Znanstvenu studiju smanjenja brojnosti bregunica i razlozima za to pogledajte u maloj prezentaciji:


Slika je preuzeta s Goran Safarek Photography & Cinematography

Oznake: hrvatske vode, Drava, Mura, Dunav, rijeke, priroda, regulacija rijeka, obaloutvrda, ptice, birdwatching, turizam, korupcija

Hidroelektrane su ubojice rijeka?

19.05.2013.



SLAŽEMO SE!

Oznake: HEP, hidroelektrane, rijeke, priroda, Dunav, zrmanja, Drava, sava, održivi razvoj

„Čuvari rijeka“ otkrili niz nepotrebnih i destruktivnih zahvata na hrvatskim rijekama

02.02.2013.

Uoči Svjetskog dana močvarnih staništa WWF i „Čuvari rijeka“ predstavili rezultate svog rada i dostignuća u zaštiti „Europske Amazone“

Zagreb - Prije točno godinu dana u sklopu međunarodnog projekta “Zaštita europske linije života“ svjetska nevladina organizacija za zaštitu prirode WWF pokrenula je kampanju „Čuvari rijeka“. Posljednjih godinu dana čuvari rijeka, predstavnici nevladinih organizacija Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, Zeleni Osijek, ZEUS, Franjo Koščec, Baobab, Prirodoslovno društvo Drava i Dravska liga, redovito su obilazili područja Mure, Drave i Dunava kako bi uočili moguće negativne ili nelegalne djelatnosti na rijekama i na te djelatnosti upozorili nadležne državne institucije, a sve u svrhu očuvanja vrijednih riječnih ekosustava „Europske Amazone“.

Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode i koordinator kampanje „Čuvari rijeka“ upozorava na važnu ulogu koju čuvari rijeka igraju u zaštiti Mure, Drave i Dunava: „Čuvari rijeka su jedini koji dnevno dokumentiraju stanje naših rijeka. Svojim volonterskim radom dopunjuju, a u većini slučajeva i u potpunosti zamjenjuju nadležna državna tijela u obavljanju poslova za koje su plaćeni sredstvima poreznih obveznika.“

Svoje aktivnosti čuvari rijeka su započeli Međunarodnim zimskim prebrojavanjem ptica močvarica, koje je pokazalo da na tom prostoru zimuje više od 160.000 ptica, što je dokaz izuzetne biološke vrijednosti ovog područja. U proteklih godinu dana svjedočili su ponekim pozitivnim zbivanjima na rijekama među kojima ističu projekt restauracije rijeka – uklanjanja vodnih građevina na mađarskoj strani – kako bi se rukavci ponovno povezali s maticom rijeke u svrhu poboljšanja hidrološke situacije poplavnog područja.



Nažalost, znatno više bilo je negativnih događaja zbog kojih se i pokazalo potrebnim pokrenuti ovu hvale vrijednu kampanju. „Čuvari rijeka“ bili su svjedoci uništavanja riječnih staništa putem regulacija i utvrđivanja obala poput izgradnje potpuno nepotrebnog i izuzetno skupog nasipa duž starog korita rijeke Drave uzvodno od Varaždina, a koji nije spriječio nedavne poplave. Također pomno prate izgradnju obaloutvrde kod Petrijevaca duge puna tri kilometra, koja je iznimno skupa i štetna po prirodu jer uništava centralnu zonu Regionalnog parka i Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Čuvari rijeka zabilježili su i ilegalno vađenje značajnih količina šljunka i pijeska kod Petrijevaca, na što su bezuspješno upozorili i nadležne inspekcije.

„Kao čuvar rijeke obilazim donji tok rijeke Drave i Hrvatski dio Dunava“, objašnjava Jasmin Sadiković iz Zelenog Osijeka. „Obilazak mi služi kako bih imao konstantan uvid u stanje prirode i bioraznolikosti tog područja te da na vrijeme otkrijem ako se na terenu provode djelatnosti koje ih potencijalno ugrožavaju. Ovaj dio aktivnosti ne gledam kao obavezu nego zadovoljstvo obilaska vrijednog područja koji je neophodno očuvati“.

Dokazi koje čuvari rijeka prikupe dalje će se koristiti u kaznenim i prekršajnim procesima, koje će pokrenuti protiv odgovornih, ali i kao argument za bolju i konkretniju zaštitu naših prirodnih bogatstava, u ovom slučaju vodnih resursa. Više o samoj kampanji možete doznati na www.amazon-of-europe.com

Oznake: Drava, Mura, rezervat biosfere, UNESCO

Štete od poplava posljedica su regulacije rijeka i lažne sigurnosti od uzvodnih brana

07.11.2012.

Priopćenje za medije:



Poplave su 'Božje djelo', ali su štete od poplava uvelike djelo čovjeka.
LEGENDARNI AMERIČKI HIDROGEOLOG GILBERT F. WHITE NAKON KATASTROFALNOG STRADANJA NEW ORLEANSA

Poplave u svijetu često su direktna posljedica ljudske aktivnosti. Koliko god to nelogično zvuči, upravo je zastarjela obrana od poplava glavni uzrok velikih ekonomskih šteta od poplava danas u Europi. Zastarjelo reguliranje rijeka svelo je rijeke na uzak kanal s malim kapacitetom vode. Rijeka je još više ubrzana skraćivanjem meandara i pretvorena u bujicu za svake visoke (sasvim prirodne) povećane razine voda u proljeće i manje u jesen. Ponajviše, uništavana su prirodna poplavna područja – primaoci suvišnih voda, odnosno prirodna obrana od poplava. Takvo kanaliziranje rijeka stvorilo je bujicu odnosno vremensku bombu koje će negdje, prije ili kasnije eksplodirati – odnosno izliti se bez obzira i na najjači nasip ili zaštitu.

U SAD su prošle godine nastale ogromne gospodarske štete od poplava na rijeci Mississippi uslijed regulacije i isušivanja okolnih močvara. Tamo gdje je sačuvana poplavna nizina, odnosno prirodna retencija visokih voda, štete od poplava bile su minimalne ili ih uopće nije bilo. Na Filipinima je bilo slično: klimatske promjene uzrokovale su pojačane tajfune i obilne kiše, sjeća šuma u planinama omogućila je nenormalne bujice koje su rušila sve pred sobom. Bujice su potom napunile rijeke čije stisnuto, regulirano korito nije moglo prihvatiti toliki nalet vode. Kako je poplavna nizina isušena, a ljudi se naselili odmah uz obale, katastrofa je bila neminovna. Štete od poplava i gubitak života u potpunosti su djelo čovjeka.


Učvršćivanje obala je potrebno u naseljima ili uz industriju, ali ne i u prirodnim područjima. Tradicionalna zaštita od poplava, štetnog djelovanja voda i sličnih djelatnosti iznimno je skupa, ali neučinkovita (daje lažnu sigurnost) i u konačnici stvara još više šteta, koje i sami osjećamo na svojoj koži. Nemoguće je spriječiti padanje kiše i topljenje snijega što su prirodne pojave. Na žalost, klimatski modeli predviđaju sve ekstremnije meteorološke pojave što će još pogoršati situaciju. U kombinaciji s reguliranim rijekama, to je recept za nove štete od poplava!

Ovdje treba primijetiti ulogu u hidroelektrana u stvaranju vodenog vala. Austrijanci su naglo otvorili brane i tako je nastao veliki vodeni val koji napravio štetu. Tako je bilo i prije dvije godine kada je poplavljena dolina Neretve zbog otvaranja uzvodnih brana. U javnosti vlada krivi dojam da hidroelektrane smanjuju poplave. To je istina u slučaju malih sezonskih, ali korisnih poplava koje donose plodni mulj, pročišćuju vodu, održavaju na životu okolne rukavce i mrtvice koji su mrijetilišta riba itd. Hidroelektrane međutim naglim ispuštanjem ogromnih količina vode zapravo stvaraju štete!


EU je uvidjela ovaj problem i Okvirnom direktivom o vodama nastoji promijeniti praksu. Obnavljaju se meandri koji usporavaju bujicu, rukavci, poplavne livade i šume koje primaju suvišnu vodu. Mnogo jeftinijim metodama dobiva se bolja i efikasnija zaštita od poplava. Strategija što bržeg prolaska vodenog valova i slanje bujice nizvodnim susjedima je sramotna i mi smo sada ti nizvodni susjedi koji trpimo štete.

Godine 2010. moćni, ali u hrvatskom dijelu toka mahom neregulirani Dunav bez opasnosti se prelio u Kopački rit, dok je podrume poplavila mala, ali vrlo regulirana Karašica. Postojeća prirodna područja Lonjsko polje i Kopački rit dobar su pokazatelj kako prirodna močvarna područja bezopasno primaju visoke vode, a ne ugrožava se ljudska imovina. Pri tome je sačuvana izuzetna prirodna baština (dapače poplavna područja služe kao najvažnije mrjestilište čitave regije), razvijen turizam te zdrava poljoprivredna proizvodnja bez mnogo umjetnih gnojiva i pesticida kao u konvencionalnoj poljoprivredi (npr. ekstenzivno stočarstvo u Lonjskom polju).

U Hrvatskoj nažalost vlada zastarjeli način gospodarenja voda – kanaliziranjem rijeka. To je jasno pokazao izvještaj Twinning – misije EU koja je neuspješno pokušavala pomoći implementaciju modernog gospodarenja vodama u RH.

„U pogledu zaštite od poplava, hrvatska vodna administracija je i dalje usredotočena na tradicionalne, tehnički orijentirane mjere i nije zapravo svjesna pomaka u shvaćanju koji se dogodio u zemljama članicama.“




Kopački rit je 2010. "upio" ogromne količine vode i smanjio opasnost od poplava nizvodno

Indikativno je da se opet nije imalo novaca za popravak obrambenih nasipa prema naseljima, ali se ima za regulacije rijeka i potoka usred šuma i livada širom Hrvatske!

U Hrvatskoj je kanalizirano na tisuće kilometara potoka i rijeka kilometara vodotokova, a planira se i daljnje kanaliziranje. Nažalost, ove će poplave biti izgovor (i to loš) za daljnju regulaciju rijeka i daljnje rasipanje novaca na zastarjele tehničke objekte koji će u konačnici prouzrokovati još više problema. Pozivamo ovim putem Vladu RH da krene u efikasno i jeftino gospodarenje vodama, vođeni načelima napredne Europe te da ne podlegne zahtjevima Hrvatskih voda za novim regulacijama i financijskim opterećenjima građana koji se potenciraju na nesreći pogođenih u poplavama.

http://www.slideshare.net/BaobabUdruga/tete-od-poplava-posljedica-su-regulacije-rijeka-i-lane-sigurnosti-od-uzvodnih-brana

Dipl.ing Goran Šafarek

Oznake: hrvatske vode, poplava, regulacija, štete od poplava, sava, Drava

Razotkrivene hrvatske eko-studije za velike projekte (ili da li se lošim studijama pogoduju investitori)?)!!!

19.09.2012.

U Europskoj komisiji u toku je procjena nekih od najvećih hrvatskih infrastrukturnih i energetskih projekata. Tportal je došao do jedne od analiza koja studije utjecaja na okoliš nekih od najvažnijih Vladinih investicija proglašava nelogičnima, nepotpunima i u suprotnosti s europskim direktivama
Dokument detaljno analizira kako tvrtke ovlaštene za izradu studija tvrdnje da 'projekt neće imati značajnog utjecaja na okoliš' donose nakon, naprimjer, jednodnevnog izleta i fotografiranja na Dunavu.

'Unatoč vrlo složenim pravilima za tvrtke koje traže ovlaštenje za izradu studija, čini se da nakon što steknu formalne uvjete više nema nikakve kontrole njihova rada. Investitori plaćaju te tvrtke, a ne postoji mehanizam ocjene njihovih proizvoda', ističe analiza napisana 16. srpnja ove godine na računalu jednog službenika (ime poznato tportalu) Opće uprave za okoliš EU.

Regulacija ušća Mure i Drave (Hrvatske vode)

Dokumentacija u ovom slučaju toliko je manjkava da cijeli projekt odmah treba stati dok se ne prikupe podaci, tvrdi službenik EK: 'Glavni problem – u usporedbi sa zahtjevima EU Direktive o staništima – jest u nepostojanju procjene o bilo kojem alternativnom rješenju, iako takvo rješenje postoji. U ovom slučaju, radi poštivanja zakona, Vlada Republike Hrvatske treba odmah zaustaviti IROPI postupak (IROPI, Imperativni razlozi prevladavajućeg javnog interesa) i odbaciti sadašnji projekt sve dok se propisno ne ocijene održive alternative.'


Autor je dokument naslovio 'tAnnex: detailed evaluation of the impact studiest', s nazivom datoteke 'tAnnex. letter Minister-Julyt', mjesec dana nakon smjene bivše ministrice zaštite okoliša i prirode Mirele Holy i imenovanja ministra Mihaela Zmajlovića. Dokument nema oznake europskih institucija, ali ga je nedvojbeno napisao službenik Europske komisije.

Holy je prethodno naručila tri revizije studije utjecaja na okoliš HE Ombla, koje su negativno ocijenile utjecaj tog projekta na okoliš, a potpredsjednik Vlade Radimir Čačić izjavio je: 'Prestanimo se igrati dječjeg vrtića, Ombla i Plomin moraju ići!'

Interna ocjena ovog službenika Europske komisije oštro kritizira ne samo studiju za HE Omblu, nego i druge megaprojekte aktualne i bivše vlade – reguliranje 53 kilometra Dunava uz Park prirode Kopački rit, kanal Dunav - Sava, plovni put Račinovci - Sisak, navodnjavanje doline Donje Neretve i prokopavanje ušća Mure i Drave usred rezervata Veliki Pažut.

Projekti čiji se troškovi mjere u milijunima i milijardama kuna – HE Ombla: 154 milijuna eura, kanal Dunav - Sava procijenjen je na četiri do pet milijardi kuna – opravdavaju se ekološkim studijama, često bez osnovnih argumenata, navodi izvještaj, a autori eko-studija ipak donose zaključke, odnosno nagađaju, u korist investitora.

Primjerice, na 53 kilometra Dunava planiraju se izgraditi 34 obaloutvrde i građevine radi povećanja plovnosti rijeke u skladu s europskim zahtjevima o plovnosti, tvrdi investitor Agencije za plovne putove, a autor ovog vrlo kritičnog izvještaja kontrira da studija ignorira europske propise.

Eko-studija o utjecaju kanala Dunav - Sava ignorira činjenicu da taj golemi prokop prolazi kroz najmanje dva područja ekološke mreže. Zapravo navodi taj podatak, ali nema komentara kako će spajanje dviju velikih rijeka utjecati na osjetljivu prirodu Spačvanskog bazena, velike jedinstvene šume hrasta lužnjaka.

Studija za uređenje savskog plovnog puta Račinovci - Sisak, piše autor izvještaja, neutemeljeno tvrdi da je utjecaj projekta isključen. To nije spriječilo Nikolu Ružinskog, bivšeg državnog tajnika Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, da 3. studenoga 2011. izda rješenje da je projekt 'prihvatljiv za okoliš'.

Prethodno je takvo rješenje Ružinski potpisao 5. srpnja 2011. za projekt navodnjavanja Donje Neretve, na osnovi studije koju također naš autor iz EU smatra neutemeljenom.

Značajan dio posvećuje prigovorima hrvatskih ekoloških udruga, ali onima koje su svoje stavove izrazile utemeljeno i u obliku primjedbi dostavile hrvatskim i EU institucijama. Te primjedbe sažeo je po natuknicama za svaki projekt i ocijenio koliko je poštivano mišljenje javnosti u postupku odobravanja pojedinog projekta.

Izvor: T-portal
Razotkrivene hrvatske eko-studije za velike projekte

Oznake: hrvatske vode, HEP, studija utjecaja na okoliš, Obmla, Dunav, Drava

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se