Srednje Podunavlje - TRAILER

28.09.2012.

Kako se manipulira terminom NIMBY

20.09.2012.

iz serijala "NIMBY, zeleni i ostale podvale"

Česti su veliki i sumnjivi projekti vrlo isplativi nekima, ali nikakva korist ili čak i šteta zajednici. Investitorima i izvođačima je stalo da projekt ostvare kojim god načinom - od političara (Čačić i drugi), lošim i naručenim studijima utjecaja na okoliš, manipulacijama i lažima za medije i lokalno stanovništvo (Lešće, Ombla...), pričama o "radnim mjestima", "gospodarskom razvoju i rastu" itd. Ne mogu na sreću ušutkati nezavisne stručnjake, ali ih pokušavaju diskreditirati. Zato su te priče o "zelenima" , "hobistima", itd.

U energetičara je vrlo popularan NIMBY - Not in my back Yard. U neiskvarenom značenju on znači bojazan lokalnog stanovništva od intervencija u njihovoj blizini. Međutim, kod nas se neselektivno koristi, implicira ne neupućene građane, koji se možda s dobrom namjerom, ali iz ne znanja bore protiv „općekorisnih“ projekata. Time se pažnja usmjerava na nekakav neracionalan strah, a ne na stvarne argumente.




Valja samo spomenuto da u slučaju HE Lešće su se za Dobru borili mahom Zagrepčani i Ogulinci, dakle ne samo stanovnici uz rijeku Dobru. Također, većina pokreta protiv hidroelektrane bila je koncentrirana na PMF-u, dakle visokoj znanstveno-obrazovnoj instituciji!

Oznake: HEP, hrvatske vode, NIMBY, investicije, studija utjecaja na okoliš, priroda, Hrvatska, hidroelektrana

Trikovi i manipulacije: "NEKA STRUKA ODLUČI"

19.09.2012.

Kod mnogih spornih projekata često čujemo „Neka struka to riješi!“. To vrlo često čujemo kod izgradnje hidroelektrana ili regulacija rijeka.

Laici će to često reći u najboljoj namjeri, ali je to često zamka onih koji vrlo dobro profitiraju na spornim projektima.





Primjerice, kod izgradnja hidroelektrana „Povjeriti odluku struci“ ide na mlin energetskom lobiju, jer i javnost i mediji očekuju da je struka dakako energetska. Međutim, hidroelektrane se grade na rijeci, a popis struka je ovdje poduži. HEP odbija mogućnost da u projektu sudjeluju i druge struke, poput prostornih planera, agronoma, biologa, šumara, ekologa, zdravstvenih radnika, turističkih radnika...Izgradnjom HE potpuno se poremećuju podzemne vode što u pretežno poljoprivrednom kraju ima iznimno poguban utjecaj. Nitko međutim ne pita šumarsku struku. Slična je situacija i sa šumarstvom. Tu su i turizam (spremna su značajna sredstva iz EU fondova za razvoj turizma na Dravi), zdravstvo (promjena klime s utjecajem na bolesti dišnih puteva), očuvanje prirodne baštine (prirodna struka), očuvanje kulturne baštine...i mnoge druge.

Sve su to struke koje HEP odbija uvrstiti u odluku o gradnji HE, dajući monopol sam sebi i time dakako pravo na jednostranu odluku.

Oznake: HEP, hrvatske vode, Hrvatska, struka, znanost, hidroelektrane, gospodarenje vodama

Razotkrivene hrvatske eko-studije za velike projekte (ili da li se lošim studijama pogoduju investitori)?)!!!

U Europskoj komisiji u toku je procjena nekih od najvećih hrvatskih infrastrukturnih i energetskih projekata. Tportal je došao do jedne od analiza koja studije utjecaja na okoliš nekih od najvažnijih Vladinih investicija proglašava nelogičnima, nepotpunima i u suprotnosti s europskim direktivama
Dokument detaljno analizira kako tvrtke ovlaštene za izradu studija tvrdnje da 'projekt neće imati značajnog utjecaja na okoliš' donose nakon, naprimjer, jednodnevnog izleta i fotografiranja na Dunavu.

'Unatoč vrlo složenim pravilima za tvrtke koje traže ovlaštenje za izradu studija, čini se da nakon što steknu formalne uvjete više nema nikakve kontrole njihova rada. Investitori plaćaju te tvrtke, a ne postoji mehanizam ocjene njihovih proizvoda', ističe analiza napisana 16. srpnja ove godine na računalu jednog službenika (ime poznato tportalu) Opće uprave za okoliš EU.

Regulacija ušća Mure i Drave (Hrvatske vode)

Dokumentacija u ovom slučaju toliko je manjkava da cijeli projekt odmah treba stati dok se ne prikupe podaci, tvrdi službenik EK: 'Glavni problem – u usporedbi sa zahtjevima EU Direktive o staništima – jest u nepostojanju procjene o bilo kojem alternativnom rješenju, iako takvo rješenje postoji. U ovom slučaju, radi poštivanja zakona, Vlada Republike Hrvatske treba odmah zaustaviti IROPI postupak (IROPI, Imperativni razlozi prevladavajućeg javnog interesa) i odbaciti sadašnji projekt sve dok se propisno ne ocijene održive alternative.'


Autor je dokument naslovio 'tAnnex: detailed evaluation of the impact studiest', s nazivom datoteke 'tAnnex. letter Minister-Julyt', mjesec dana nakon smjene bivše ministrice zaštite okoliša i prirode Mirele Holy i imenovanja ministra Mihaela Zmajlovića. Dokument nema oznake europskih institucija, ali ga je nedvojbeno napisao službenik Europske komisije.

Holy je prethodno naručila tri revizije studije utjecaja na okoliš HE Ombla, koje su negativno ocijenile utjecaj tog projekta na okoliš, a potpredsjednik Vlade Radimir Čačić izjavio je: 'Prestanimo se igrati dječjeg vrtića, Ombla i Plomin moraju ići!'

Interna ocjena ovog službenika Europske komisije oštro kritizira ne samo studiju za HE Omblu, nego i druge megaprojekte aktualne i bivše vlade – reguliranje 53 kilometra Dunava uz Park prirode Kopački rit, kanal Dunav - Sava, plovni put Račinovci - Sisak, navodnjavanje doline Donje Neretve i prokopavanje ušća Mure i Drave usred rezervata Veliki Pažut.

Projekti čiji se troškovi mjere u milijunima i milijardama kuna – HE Ombla: 154 milijuna eura, kanal Dunav - Sava procijenjen je na četiri do pet milijardi kuna – opravdavaju se ekološkim studijama, često bez osnovnih argumenata, navodi izvještaj, a autori eko-studija ipak donose zaključke, odnosno nagađaju, u korist investitora.

Primjerice, na 53 kilometra Dunava planiraju se izgraditi 34 obaloutvrde i građevine radi povećanja plovnosti rijeke u skladu s europskim zahtjevima o plovnosti, tvrdi investitor Agencije za plovne putove, a autor ovog vrlo kritičnog izvještaja kontrira da studija ignorira europske propise.

Eko-studija o utjecaju kanala Dunav - Sava ignorira činjenicu da taj golemi prokop prolazi kroz najmanje dva područja ekološke mreže. Zapravo navodi taj podatak, ali nema komentara kako će spajanje dviju velikih rijeka utjecati na osjetljivu prirodu Spačvanskog bazena, velike jedinstvene šume hrasta lužnjaka.

Studija za uređenje savskog plovnog puta Račinovci - Sisak, piše autor izvještaja, neutemeljeno tvrdi da je utjecaj projekta isključen. To nije spriječilo Nikolu Ružinskog, bivšeg državnog tajnika Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, da 3. studenoga 2011. izda rješenje da je projekt 'prihvatljiv za okoliš'.

Prethodno je takvo rješenje Ružinski potpisao 5. srpnja 2011. za projekt navodnjavanja Donje Neretve, na osnovi studije koju također naš autor iz EU smatra neutemeljenom.

Značajan dio posvećuje prigovorima hrvatskih ekoloških udruga, ali onima koje su svoje stavove izrazile utemeljeno i u obliku primjedbi dostavile hrvatskim i EU institucijama. Te primjedbe sažeo je po natuknicama za svaki projekt i ocijenio koliko je poštivano mišljenje javnosti u postupku odobravanja pojedinog projekta.

Izvor: T-portal
Razotkrivene hrvatske eko-studije za velike projekte

Oznake: hrvatske vode, HEP, studija utjecaja na okoliš, Obmla, Dunav, Drava

Novo shvaćanje resursa i prirode

11.09.2012.


Svi u Hrvatskoj znamo za naš plavi Jadran i to s pravom. Bistro i čisto more, divne šljunčane plaže, stjenovite obale sa starim kamenim gradovima rijetko koga ostavljaju ravnodušnim. More međutim nije naš jedini ponos. To je i priroda surovog krša, mračnog i stjenovitog podzemlja te rijeke koje ih povezuju. Plitvička jezera, Kopački rit i Kornati samo su dio ledenog brijega naše prirode, blagoslov kakav nemaju mnoge druge zemlje. Rijeke Hrvatske naše su ogromno, ali još uvijek neprepoznato blago, s obzirom na očuvanost i raznolikost. Močvare poput Crne mlake, doline Neretve, Lonjskog polja pozornice su tisuća ptica, jelena i ostalih živih bića. Svi se oduševljavamo dokumentarcima o Africi, Amazoni i sličnim egzotičnim mjestima s endemima, ali koliko ljudi zna da čak 14 vrsta riba živi u Hrvatskoj i nigdje drugdje? Koliko ljudi zna da smo svjetski hotspot, odnosno središte biološke raznolikosti podzemne faune na cijelom svijetu?

„Sve je to lijepo, ali nama je ipak važniji gospodarski razvoj“, često se čuje i od visokih dužnosnika. Štoviše, javnost, a još češće poduzetništvo percipira očuvanu prirodu kao zapreku gospodarskom razvoju. To je zato jer ne znaju o uslugama ekosustava (engl. ecosystem services). Usluge ekosustava su dijelovi očuvane prirode koji se ne smatraju konvencionalnim resursom, ali svejedno su od velikog ekonomskog značaja za ljudsku zajednicu. Njihova je ekonomska korist često „nevidljiva“ te je zbog toga zapostavljena. Primjerice, poplavne šume, livade, rukavci i mrtvi rukavci nizinskih rijeka su prirodne , jeftine i efikasne retencije visokih voda te smanjuju opasnost i štete od poplava te „štede“ novac za izgradnju skupih i po okoliš grubih tehničkih mjera zaštite od poplava. I dok je ljetos Slavonija plivala uz regulirane rijeke, Kopački rit i Lonjsko polje su primili suvišnu vodu i spasili poplave u tom području. Legendarni američki hidrogeolog Gilbert F. White je nakon katastrofalnog stradanja New Orleansa izjavio: Poplave su 'Božje djelo', ali su štete od poplava uvelike djelo čovjeka. Valja znati da su poplave prirodna pojava, baš kao i kiša i snijeg koje ih uzrokuju. Odijeliti rijeke od variranja vodostaja je kao odijeliti prirodu od proljeća ili jeseni. Topljenje snijega u rano proljeće ili jesenske kiše pokreću velike količine vode prema nizinama. Jedna metropola poput New Yorka je shvatila pojam usluga ekosustava te uštedila nekoliko milijardi dolara tako što je umjesto skupe gradnje pročistača otkupio i zaštitio zemlju oko vodocrpilišta - očuvana šuma i potoci pročišćuju vodu besplatno!

Gubitkom ili degradacijom prirodnih područjima gubimo ekonomsku korist od tih nevidljivih usluga ekosustava. Ukopavanje rijeke uslijed grubih regulacija dovodi do snižavanje razine podzemnih voda što ima jasne posljedice za poljoprivredu, šumarstvo i ostale djelatnosti ovisne o „zdravim“ podzemnim vodama. Možda je najveća korist očuvane prirode njena ravnoteža. Svako pomicanje ravnoteže može imati neslućene i nepredviđene posljedice koji domino efektom prevaljuju i vrlo velike udaljenosti. Također, regulacija, preusmjeravanje vode i izgradnja hidroelektrana na gornjem toku Neretve smanjuje dotok vode kod ušća i pojačani ulazak mora u deltu. Time se zaslanjuju izvori pitke vode i plodno, mukom meliorirano tlo. Neki se od njih putem pojačavaju ili smanjuju (pozitivna i/ili negativna povratna sprega) tako da i male početne promjene mogu imati ogromne posljedice. Dobra ilustracija je tzv. leptirov učinak - kada zamah krila u Pekingu uzrokuje oluju nad Londonom. Znanstvenici tako vjeruju da je ispuštanje vode u branu Zipingpu u Sichuanu (Kina) uzrokovala potres 2008. godine i smrt 80 000 ljudi te neprocjenjivu materijalnu štetu! Još su opasniji dugotrajni poremećaji manjeg intenziteta čije posljedice trpimo godinama prije nego ih otkrijemo i onda saznamo za ogromnu cijenu toga. Polagano i neprimjetno zagađivanje tla i vode tijekom desetljeća imat će ogromne posljedice za zdravlje i preko toga na cijenu zdravstva. Neke od tih posljedica bez dugotrajnog i temeljitog istraživanja nije moguće ni otkriti sve dok se poremećaj jasno ne ispolje u nekom od troškova.




Tako su znanstvenici sa Sveučilišta u Texasu (Texas University) predvidjeli da će do 2050 godine 2.3 milijuna ljudi u SAD dobit će bubrežne kamence do 2050. Zbog klimatskih promjena. Naime, klima će u SAD postati sve suša, a to će statistički povećati vjerojatnost nastajanja kamenaca zbog povećane dehidracije ljudi. Ne smeta toliko Amerikancima kamenje u bubrezima koliko povećani troškovi zdravstva za čak 1.3 milijarde $. To je skriveni trošak cijele industrije, politike, stanja intelekta ili nazovite kako god hoćete – povećane emisije CO2. A to je samo jedan mali i istražen dio cijele priče, koliko tih kamenčića ima još u igri?

Na sreću, EU već dobrano shvaća priču, jer preko svoje Okvirne direktive o vodama zalaže se za očuvanje i obnovu rijeka. Nizozemska i Danska već su u 400 projekata obnovili svoje tekućice i to ne za malu cijenu. Zato nas znanstvenici upozoravaju što imamo i što gubimo, ne samo s akademskog stajališta koji čovjeku pritisnutim ekonomskom krizom više djeluje kao rubrika Jeste li znali? Stoga očuvanje vrsta živih bića i staništa na kojem žive i nije samo estetsko i etičko pitanje, već pitanje i opstanka svih nas na ovom komadiću okruglog kamena obloženom tankom i krhkom koricom plavo-zelenog života.

Goran Šafarek

Rika jelena u punom jeku!

09.09.2012.




Sa stranice Goran Safarek Photography & Cinematography

Ucjena ekonomskim rastom (i BDP-om, radnim mjestima...)

02.09.2012.

Prenposimo tekst s Occupy Croatia:

Ovo je, naravno, floskula, NEODRŽIV ekonomski "rast", za koji se zalaže kapitalistička pohlepa - koja teži neprestanom rastu profita, tzv. "razvoju" (čitaj ekstremnoj zaradi male grupe ljudi ) te stvarne njegove posljedice. Uništeni prirodni resursi, zagađena planeta, hiperprodukcija, hrpe otpada koje nas truju, glad i siromaštvo koje je u stalnom porastu.

Tu spadaju i Plomin na ugljen, Ombla koja može uništiti cijeli Dubrovnik a o okolišu da i ne govorim, te HE koja ušće Neretve pretvoriti u slanu pustinju, da bi na tim projektima zaradila samo mala, mala grupica ljudi - mi vraćali kredite - a struja nam bila još skuplja.




To je njihov "RAST" - beskorisne megalomanske investicije - na kojima zarađuje samo krupni kapital, a porezni obveznici ih otplaćuju .

Naša privreda je žrtvovana na globalnoj ploči podmukle neoliberalističke Monopolly igre - na čelu kojeg su razne korporacije i njihovi superbogati vlasnici - da bi se mogli riješiti nekvalitetnih proizvoda koje su hiperproducirali, zauzeli su nam naše tržište, a mi sve više osiromašujemo, dok naši političari rasprodaju naše resurse i pune svoje džepove onim što pripada svima nama.

Želimo li uistinu ovakav put ili nam je napokon - dosta?

Napominjemo: ako nastavimo prihvaćati ovu igru - možemo samo izgubiti.

http://www.facebook.com/OccupyCroatia

Dravantura 2012

01.09.2012.

Prenosimo priču s ovogodišnje Dravanture!

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se