ZAŠTO NE HIDROELEKTRANI OMBLA?

31.08.2012.

Sandro Jurišić piše nam svoje viđenje ZAŠTO NE HIDROELEKTRANI OMBLA:

Započeti ću priču prije nešto više od stotinjak godina kada je veliki znanstvenik i vizionar Nikola
Tesla posjetio rodnu Hrvatsku i Zagreb.

Gradski su oci, uz svo dužno poštovanje i počasti, željeli i malo iskoristiti njegov veliki um. Pošto je
u tijeku bila elektrifikacija grada Zagreba i Hrvatske željeli su čuti njegove prijedloge za
opskrbu električnom energijom. Razmotrivši sve činjenice i tadašnje potrebe Hrvatske za strujom,
uz činjenicu da mu je rodna Lika bila i najpoznatija, predložio je da se na Plitvičkim jezerima
sagradi velika brana, po uzoru, na Niagarine slapove i izgradi hidrocentrala koja bi bila dostatna za
tadašnje potrebe za električnom energijom. Tada je to rješenje bilo najrazumnije, najisplativije i
najmodernije, pa čak i ekološko prihvatljivo jer drugi izvori poput sunca i vjetra još nisu bili niti u
povojima.

I Bogu hvala tada, kao i danas, Zagreb i Hrvatska nisu imali dovoljno novaca za taj opsežan
projekt pa se odustalo od projekta. Da se tada imalo novaca i izgradila hidroelektrana Plitvice. No,
treba razmisliti što bi od toga imali danas
a što bi izgubili takvom izgradnjom.

Danas bi ta elektrana bila zastarjeli mastodont čije bi održavanje koštalo više od prihoda koja
bi donijela struja koju bi proizvodila. A turističkog prirodnog bisera, Plitvičkih jezera, ne bi bilo.
Turističkog bisera po kojem smo poznati u svijetu. Japanci, Korejanci, Amerikanci, da niti ne
spomenem zemlje u Europi poznaju i prepoznaju našu malu zemlju po Plitvičkom jezerima. Neki
od njih čak niti ne vjeruju da je tu ljepotu stvorila sama priroda već vodičima postavljaju, za
nas koji to imamo, smiješna pitanja poput kada se zatvara voda, kako čiste bazene, dali su ribe
prave....

I baš zbog toga je kažem NE hidroelektrani Ombla.
Činjenica je da i danas nemamo novaca za takav projekt. Koliko bi takva elektrana
proizvodila struje i dali bi bila isplativa za tridesetak godina ne znamo, Jer već sada, u
startu, u nedostatku vode morali bi uvoziti vodu iz Bosne i Hercegovine ali i dijeliti dobit,
odnosno struju.

Ali što sada znamo. Taj bi projekt u cijelosti uništilo jedan prirodni kraški biser koji se
može i mora uz minimalna financijska sredstva iskoristiti u turističke svrhe a koji će
u konačnici financijski i promiđbeno donijeti više koristi od proizvodnje struje. Mi smo
turistička zemlja, stalo se priča o nužnosti produženja turističke sezone.... Pa potrudimo
se da je produžimo Plitvice i Ombla su najljepše i bajkovite baš zimi.

Stoga odustanimo od izgradnje, spasimo, kako neki govore sva tri šišmiša, i
prezentirajmo svijetu da Hrvatska ima i Plitvice i Omblu i....mnogo toga prirodnog što se
može vidjeti pa ćemo se opet smijati turistima iz Japana ili Amerike kada budu pitali tko
je dresirao ona tri šišmiša da tako nepomično vise.

Sandro Jurišić

Umro nam je Martin Schneider-Jacoby

25.08.2012.

Dr. Martin Schneider – Jacoby, njemački prirodoslovac koji je veliki dio svog stručnog vijeka posvetio zaštiti Hrvatske prirode preminuo je 15. kolovoza 2012. godine u 56. godini života nakon kratke i teške bolesti. Dr. Schenider - Jacoby bio je jedan od najugledniji članova njemačke organizacije za zaštitu prirode Euronatur, a njegov rad u Hrvatskoj bio je vezan najvećim dijelom uz bioraznolikost i očuvanje naših velikih nizinskih rijeka Save i Drave te Dolinu Neretve.




Osobito se bavio Posavinom i Parkom prirode Lonjsko polje čiji prostor je bio i tema njegove doktorske disertacije, a bio je i jedan od začetnika ideje rezervata biosfere na području rijeka Mure, Drave i Dunava. Dr. Schneider Jacoby objavio je brojne stručna i znanstvene radove u inozemnim i hrvatskim časopisima posebice vezano uz Lonjsko polje te je bio autor prirodoslovnog vodiča Murom i Dravom u jugoistočnoj Europi i koautor ornitološkog vodiča istočnom obalom Jadranskog mora.

Osim velikog stručnjaka u zaštiti prirode Hrvatska je izgubila i velikog prijatelja, čovjeka koji je tečno govorio hrvatski jezik i sa velikim žarom i entuzijazmom pristupao svakom problemu zaštite prirode u našoj zemlji. Njegovim brojnim prijateljima i kolegama koje je upoznao tijekom čestih i dugih boravaka u Hrvatskoj ostati će u sjećanju kao srdačan i otvoren sugovornik ogromnog radnog elana te živog i kreativnog uma.

Primjer skrivenih i štetnih posljedica hidroelektrana: HE Čakovec

22.08.2012.

Rad Ladislava Grđana iz Hrvatskih voda Varaždin koji pokazuje svu štetnost hidroelektrana, ali i kako Hrvatske vode koriste svaku priliku za brutalnu regulaciju rijeka!

Ladislav Grđan je u svojem radu vrlo konkretno pokazao sve štetne posljedice hidroelektrana na Dravi u Hrvatskoj (http://www.gradri.hr/adminmax/files/class/stara%20korita%20he.pdf). Pozabavio se s zaprijećenim prijenosom sedimenta, ukopavanjem rijeke, poremeaćajima podzemnih voda i ostalim poremećajima u starom toku rijeke. I predlaže revitalizaciju rijeka. Pohvalno!

Ali kad se malo bolje pročita rad, primjećuje se da na „muci rijeke“ Grđan i Hrvatske vode žele još zaraditi! Dok u civiliziranom svijetu revitalizacija rijeka znači vraćanje rijeke u što je više moguće prvobitno stanje, Grđan tom odsječku Drave koji jedva preživljava u prirodnom stanju planira cjelokupnu regulaciju, prekrajanje rijeke na statičke bazene, betoniranje i kamenovanje!

Ladislav Grđan piše:

Poštujući koridor koji je formiran djelovanjem minimalnog protoka, starim koritom je postavljena regulacijska linija kojom je u horizontalnom smislu definirano željeno tečenje na tom prostoru. Regulacijska širina preuzeta je iz prethodnih studija i projekata u kojima je usvojeno korito širine 110 metara za čitavu dionicu uzvodno od ušća Mure do granice sa Slovenijom.



Isječak iz članka Ladislava Grđana

Vađenje šljunka je naravno uključeno, a možda je upravo šljunak povod za "revitalizacijom" ??? Da li je slučajno što je opet u igri Vodogradnja Varaždin poznata s Belih kipa?!?


Posao je gotov - rijeka je pretvorena u niz jezera. Drava je ovdje okamenjena, crna, smrdljiva.

Ovaj je rad samo jedan od brojnih dokaza da Hrvatske vode samo traže bilo kakvi izliku da nastave s zastarjelom, iznimno skupom i brutalnom regulacijom rijeka, što je u potpunoj suprotnosti od modernog znanstvenog pristupa gospodarenju rijeka koje je u EU zapisano pod Okvirnom direktivom o vodama! Da li je i Cerovčeva Hidrotehnika regulirala Grđanove zamisli? Ili ipak dokazana Vodogradnja Varaždin gospodina Marijana Vitkovića, krvnika Belih kipa? Tko je platio te radove? Pogađate: mi, građani Hrvatske!!!

PRENESENO S WEB STRANICA http://www.uscemure.org/

Investicijski ciklus ide u krivom pravcu: ulažemo stotine milijune eura u presušene akumulacije!

21.08.2012.

Zemlje u regiji i ove se godine suočavaju s energetskom krizom. Slovenija je smanjila proizvodnju električne energije iz hidroelektrana pa su zbog uvoza struje moguća i poskupljenja. Slično se dešava u Srbiji, BiH, Albaniji, Bugarskoj, Rumunjskoj…HEP je zbog suše u prvom tromjesečju ove godine izgubio već oko 60 milijuna eura! Situacija trenutno nije nimalo bolja. Ovisnost o hidroenergiji sada skupo plaćamo.




Istovremeno, Vlada i HEP svim silama koče diverzifikaciju proizvodnje električne energije (najviše solarnu energiju) pod krinkom kvaziinvesticija. Kvaziinvesticije su dakako samo za one koji hoće zadržati monopol nad proizvodnjom električne energije, ali i onima koji će se našim novcima zaduživati da bi hidrograđevinske kompanije dobro zarađivale izgradnjom štetnih objekata.

Osim što je proizvodnja struje iz hidroelektrana nepouzdana i prenapuhana, hidroelektrane stvaraju okolišne, ali i značajne gospodarske štete. HEP jednostavno odbija prikazati ogromne poremećaje u okolišu kao dio gospodarske računice. Štete od hidroelektrana uključuju ukopavanje korita rijeka te pad podzemnih voda što dovodi do sušenja polja i šuma, nedostatak sedimenta uzrokuje eroziju i potrebu za sanacijom korita te mnoge druge poremećaje...HEP te štete banalizira, kao što u slučaju Ombla posljedice prikazuje na „nekoliko šišmiša“.

Nitko do sada nije u Hrvatskoj izračunao pravu cijenu ovih objekata, međutim u svijetu mnogi znanstvenici dokazuju skrivene štete. Svjetska komisija o branama objavila je svoj izvještaj u kojemu se objelodanjuje prava slika. Indijski ekonomist dr. Bharat Jhunjhunwala godinama istražuje pravu ekonomsku računicu od brana u Indiji, zemlji s velikim brojem brana. Rezultati su porazni, šteta od ovih objekata veća je od koristi. Slično se dešava i kod brana Tri klanca u Kini. Ovaj megaprojekt trpi od velikih posljedica koja često zasjenjuju i cijenom i posljedicama proizvodnju struje. Rijeke su složeni vodeni sustavi, dio vrlo osjetljive ravnoteže. Svugdje u svijetu je megalomansko petljanje u vodne resurse dovelo do gorkih i skupih posljedica.

Katastrofalne posljedice u Hrvatskoj spremaju se projektom Gornji Horizonti i HE Dubrovnik 2. Plodnoj dolini Neretve prijeti smanjeni dotok slatke vode i zasoljavanje tla što bi dovelo do velikih šteta u poljoprivredi. Energija nam svima treba, no danas imamo alternative. Uz postojeće energetske objekte, energija sunca, vjetra, biomase (i bioplina) uz energetsku učinkovitost i štednju može značajno doprinijeti gospodarstvu. To dokazuje Njemačka koja je od solarne energije tijekom prošlog ljetnog vikenda uspela pomoću solarnih kolektora proizvesti 22 GW električne energije po satu, količinu koju stvara 20 nuklearki. Ti izvori energije otvorili su na tisuće radnih mjesta širom Europe.

Hrvatska ima ogroman potencijal energije vjetra i sunca te biomase i bioplina koji je gotovo neiskorišten. Unatoč tome, HEP i Vlada baziraju energetsku budućnost na štetnim zastarjelim projektima.

Pozivamo Vladu i HEP da odustane od gradnju štetnih hidroelektrana HE Ombla, HE Dubrovnik 2 i prestane planirati brane na drugim našim rijekama. Okrenimo se izvorima energije budućnosti! Sačuvajmo vodu kao strateški resurs Hrvatske!

Goran Šafarek, dipl.ing.

Ušće Mure - Hrvatska Amazona

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se