walking cloud

Posejdon

Otvaram žuto gazirano piće. ,
moji su ideali ipak pokolebljivi.
Ispijam žuto gazirano piće..,
sutra ću se sramiti kada me budu pozdravljali
oni koji misle da vodim zdrav život.
No, neću se sramiti srama.,
neki ga uopće nemaju.

Tijelo mi je umorno.
Moj je otok ovjenčao dvoje najzaslužnijih.
Jelo se voće., dijelili zagrljaji, a njih su dvoje
nasmijano plesali.
Na pjesme naručene na radiju.
Ja sam nastavio vjerovati u ljubav.,
iako podsjećalo me sve na nešto što još nemam.
Na nas.
Konfete je rastopilo sunce, a dekoracije od školjki pokidao je vjetar..,
u zraku ostala je samo prašina livade i šume.
I upravo je stoga.,
nevjerovatan gušt, golo tijelo bosim nogama
prošetati od izlaska do zalaska.,
sunca ili mjeseca., pa i neke zvijezde..,
a da nikome ne remetiš dan.

Danas je opet tvoj dan u mom životu.
Tisuću tvojih misli, a kroz tuđe riječi i
tri boje na nacionalnoj televiziji.,
a nisu bijela, plava i crvena.

Danas je i moj dan., napokon.
Rastem., žuljaju me cipele.
Letim., osjećam to u kosi.
Hodam., strpljivo kao uvijek
kroz svoje snove, u našu bajku.,
a da ne stajem na semaforima.
Prestajem te čekati., možda jer znam da dolaziš.,
nisam više siguran u svoje motive.
I ako ikako možeš..,
nemoj me progutati očima ovaj put...,
uvijek se utopim..
a ja sam Posejdon.....,
.... ne bih trebao.