Dizajn vrta
Javne zelene površine, parkovi i privatni vrtovi su mjesta opuštanja i rekreacije. Mnogi se ljudi bave vrtlarstvom iz hobija, a izgled vrtova se mijenja iz godine u godinu, slično kao i moda. Kada dođu novi kultivari na tržište stari se zaboravljaju. Dizajn vrta je pitanje ukusa ali neke smjernice je potrebno uzeti u obzir. Uspjeh prvenstveno ovisi o odabiru biljka obzirom na klimu i vrsta tla.
Prvo odredite klimatsku zonu. To će suziti izbor trajnica koje mogu preživjeti zimu u vašem području. Biljke koje potječu s vašeg područja, naučene su na tlo i klimu, pa ćete s njima imati manje posla nego s egzotičnim biljkama. Zatim odaberite lokaciju u vrtu. Napravite dijagram područja koje želite obrađivati i zapišite koliko sati dobije sunca. Sjene od zgrada, drveća, zidova i sl. mijenjaju se tokom dana. Odredite prima li željena lokacija puno direktnog sunca, da li je u polusjeni ili u hladu veći dio dana. Time ćete suziti izbor biljaka ovisno o zahtjevima prema svijetlu. To stoji i za travnjak, vodite računa koje vrste trava idu na direktno sunca, a koje su za sjenu. Naposljetku, odredite vrstu tla, možete ga odnijeti na analizu na Agronomski fakultet ili približno odredite pomoću biljka koje već rastu na toj lokaciji. Oni će vam odrediti vrstu tla, da li je potrebna izmjena pH i gnojivo.
Ideje za dizaj potražite u časopisima, knjigama, Internet stranicama ili pratite moj blog. Najveći izbor vrsta ćete pronaći u katalozima sjemena ali ako želite brže rezultate kupite već gotove sadnice. O izboru boja i teksture biljaka pročitajte u mojim prijašnjim postovima.
Napravite u vrtu aranžman raznih boja, oblika i veličine ali pri tome imajte na umu da u svako doba godine nešto cvate. Obično se sadi po šest istih cvjetnica zajedno kako bi se dobio življi prikaz boja. Jednogodišnje biljke se često koriste u kombinaciji s trajnicama, a cvatu od proljeća do jeseni. Za vrt u kojem ćete boraviti i noću preporuča se bijelo cvijeće i grmovi srebrnih listova na kojima se vidi odraz mjesečine. Formalni vrtovi uključuju geometrijske uzorke i ravne linije gredica, pažljivo usklađeno bilje, te umjetnička djela – kipove, spomenike. Mogu se dodati još i fontane ili umjetna jezerca. Mnoga prirodna staništa biljka i životinja su uništena izgradnjom, pa razmislite o vrtu kojem ćete vratiti biljke koje su tu rasle. Takvi vrtovi ne izgledaju nužno „zapušteno“ već uz adekvatan izbor vrsta daju jednu aformalnu opuštajuću sliku.
Prvo odredite klimatsku zonu. To će suziti izbor trajnica koje mogu preživjeti zimu u vašem području. Biljke koje potječu s vašeg područja, naučene su na tlo i klimu, pa ćete s njima imati manje posla nego s egzotičnim biljkama. Zatim odaberite lokaciju u vrtu. Napravite dijagram područja koje želite obrađivati i zapišite koliko sati dobije sunca. Sjene od zgrada, drveća, zidova i sl. mijenjaju se tokom dana. Odredite prima li željena lokacija puno direktnog sunca, da li je u polusjeni ili u hladu veći dio dana. Time ćete suziti izbor biljaka ovisno o zahtjevima prema svijetlu. To stoji i za travnjak, vodite računa koje vrste trava idu na direktno sunca, a koje su za sjenu. Naposljetku, odredite vrstu tla, možete ga odnijeti na analizu na Agronomski fakultet ili približno odredite pomoću biljka koje već rastu na toj lokaciji. Oni će vam odrediti vrstu tla, da li je potrebna izmjena pH i gnojivo.
Ideje za dizaj potražite u časopisima, knjigama, Internet stranicama ili pratite moj blog. Najveći izbor vrsta ćete pronaći u katalozima sjemena ali ako želite brže rezultate kupite već gotove sadnice. O izboru boja i teksture biljaka pročitajte u mojim prijašnjim postovima.
Napravite u vrtu aranžman raznih boja, oblika i veličine ali pri tome imajte na umu da u svako doba godine nešto cvate. Obično se sadi po šest istih cvjetnica zajedno kako bi se dobio življi prikaz boja. Jednogodišnje biljke se često koriste u kombinaciji s trajnicama, a cvatu od proljeća do jeseni. Za vrt u kojem ćete boraviti i noću preporuča se bijelo cvijeće i grmovi srebrnih listova na kojima se vidi odraz mjesečine. Formalni vrtovi uključuju geometrijske uzorke i ravne linije gredica, pažljivo usklađeno bilje, te umjetnička djela – kipove, spomenike. Mogu se dodati još i fontane ili umjetna jezerca. Mnoga prirodna staništa biljka i životinja su uništena izgradnjom, pa razmislite o vrtu kojem ćete vratiti biljke koje su tu rasle. Takvi vrtovi ne izgledaju nužno „zapušteno“ već uz adekvatan izbor vrsta daju jednu aformalnu opuštajuću sliku.
