25. obljetnica operacije "Zelena tabla - Male bare" i sudjelovanje Vrgorčana

srijeda , 14.09.2016.

Na današnji dan prije točno 25 godina započela je Operacija „Zelena tabla – Male bare“ kojom su hrvatski vojnici i policajci oslobodili vojne objekte JNA u Pločama i došli u posjed golemih količina naoružanja i streljiva koje će itekako koristiti Hrvatskoj vojsci u prvom razdoblju rata na dalmatinskim bojištima.

Jugoslavenska narodna armija u proljeće 1990. godine kreće u akciju razoružavanja Teritorijalne obrane u Hrvatskoj. TO je tada posjedovala značajne količine naoružanja u brojnim općinama Hrvatske. Skladišta JNA na Maloj bari (dio pločanske kasarne) kod Ploča prikupila su 4.374 komada naoružanja i to iz TO Makarska (1.300 cijevi), TO Metković (1.250 cijevi), TO Ploče (1.024 cijevi) i TO Vrgorac (8.00 cijevi). Osim toga skladište je bilo puno ručnih bacača, minobacača 60 mm i 82 mm, strojnica Browning, PZO topova, puškomitraljeza i drugog naoružanja koje je pripadalo Teritorijalnoj obrani navedenih općina.

Kako u svojoj knjizi o Domovinskom ratu na naretvanskom području piše Jakša Raguž, već u kolovozu 1991. godine provedena su izviđanja, kojima je utvrđeno da su skladišta slabo branjena, ali da je bilo kakva akcija na neutraliziranju kasarne JNA dolazila samo u obzir ako u isto vrijeme budu uključeni svi njezini objekti i to kako bi se spriječila intervencija snaga JNA u obrani skladišta. Osmišljen je tako plan akcije koji je uključivao zauzimanje skladišta od 16 objekata kao i ostalih vojnih objekata u gradu i luci. U vojarni Stanko Parmać bilo je tada 70 ljudi, u skladištima dvadesetak, a u ratnoj luci 6 minolovaca sa 150 oficira i vojnika. Plan operacije neutraliziranja snaga JNA u Pločama završen je 9. rujna 1991. godine i uključivao je pripadnike ZNG-a, specijalce, diverzante Narodnu zaštitu, lučke gardiste i policajce iz Metkovića, Ploča, Splita i Vrgorca kojima je zapovijedao general Petar Šimac. Dana 14. rujna u 18:30 sati policija je blokirala Jadransku magistralu od Makarske do Rogotina kako bi čuvala bokove napadnih snaga u akciji od intervencije kopnenih snaga JNA iz okolice, ponajviše Splita. Istovremeno su u punu pripravnost stavljeni domovi zdravlja i prekinute telefonske veze u cijelom području. Malo iza 19 sati prekinula je opskrba električnom energijom u cijeloj dolini Neretve, da bi desetak minuta kasnije predstavnici hrvatskih snaga dali ultimatum za predaju posadi JNA u skladištima na Maloj bari. Nakon kraćih pregovora, hrvatske snage su ušle u Male bare i odmah počele tovariti opremu i naoružanje. Nastavak akcije u ostalim objektima JNA u Pločama nije išao tako glatko pa je poziv hrvatske strane za predajom dočekan pucnjavom od strane zapovjedništva i tehničke radionice. Zbog miniranog prilaza, hrvatske snage nisu mogle tako jednostavno pristupiti objektima, a slično je bilo i u luci, gdje se s minolovaca pucalo po hrvatskim snagama i samom gradu. Negdje u isto vrijeme, zapovjedništvo JNA u Pločama usprkos blokadi uspjelo je uspostaviti kontakt sa zapovjedništvom Vojnopomorske oblasti u Splitu koje je zajedno s viškim zapovjedništvom uputilo zračnu pomoć. Do 22:30 sati iz skladišta su hrvatski vojnici i policajci već izvukli tridesetak kamiona oprema i naoružanja, a malo nakon toga Ploče su nadletjela dva zrakoplova JNA i izbacila svjetleće bombe. To je onemogućilo daljnji napad na vojarnu i luku, ali je prebacivanje oružja iz skladišta na Malim barama nastavljeno. Iako je bilo planirano da se minolovci ne uništavaju, kako se nije imalo drugoga izbora, hrvatske snage su ih napale, tri su zapaljena, a četvrti je bio onesposobljen. Uskoro potom ponovno su doletjeli zrakoplovi JNA i krenuli s raketiranjima, a kroz noć njihovi napadi su nastavljeni. Stigle su i pomorske snage JNA u obliku raketne topovnjače te dva raketna i dva torpedna čamca. Cilj im je bilo prekidanje čelične sajle postavljene u luci koja je trebala spriječiti minolovce da isplove prema otvorenom moru, a djelovale su i prema gradu. Torpedni čamci uspjeli su prekinuti sajlu pa je 11 plovila isplovilo u Neretvanski kanal nakon čega su pucale po hrvatskim snagama u luci. Kroz 16. rujna nastavljeni su i napadi zrakoplova na Male bare i okolne ceste. Istoga dana započeti su pregovori dviju strana. JNA je tražila oslobađanje 12 svojih oficira koje su hrvatske snage zarobile dan ranije. Nakon što je zahtjevu udovoljeno, napadi na grad su prestali. Ratni brodovi jugoslavenske mornarice potom su više puta uplovili u grad odvozeći preostale vojnike i oficire JNA, dokumentaciju te oružje i gorivo iz skladišta Tatinje. Hrvatske snage preuzele su 17. rujna preuzele i preostale objekte JNA. Uklanjanje JNA iz Ploča onemogućavalo je bilo kakve kombinacije za presijecanje Hrvatske u dolini Neretve. U spomen na ovu akciju, 14. rujna se slavi dan Grada Ploča.

Procjenjuje se da je iz skladišta u Maloj bari izvučeno 4.800 pušaka, 20 protuavionskih topova, 190 puškomitraljeza, 500 pištolja, te velika količina raznih drugih vrsta oružja i streljiva. U ostalim objektima JNA u Pločama zaplijenjeno je 120 kamiona i drugih vrsta vozila, 84 topa 20 i 40 mm, te velike količine streljiva za pješačko naoružanje kao i velike količine granata i mina (oko 350 tona). Kako se procjenjuje da su do tada hrvatske snage u Dalmaciji posjedovale oko 3500 pušaka, osvajanje skladišta i kasarne u Pločama bilo je od gotovo neprocjenjive važnosti za naoružavanje mlade hrvatske vojske na dalmatinskim ratištima u daljnjim borbama protiv JNA i pobunjenih Srba. Oružjem iz kasarne, mahom kalašnjikovima i drugim naoružana je i Vrgoračka satnija koja je 1. studenoga ušla u redove 4. gardijske brigade.

Svi navedeni podaci o tijeku operacije su više-manje poznati zainteresiranoj javnosti, ali ovdje vrijedi istaknuti da je praktički sve do prije nekoliko godina bio gotovo zaboravljen doprinos Vrgorčana operaciji „Zelena tabla – Male bare“. Naime, u njoj su sudjelovali i pripadnici Policijske postaje Vrgorac i nekoliko dragovoljaca koji nisu bili vezani za spomenutu postaju. Da bi se u potpunosti shvatila golema važnost njihova angažmana treba imati na umu da je u vrijeme akcije Hrvatska nominalno još uvijek bila dio Jugoslavije i stvari su se mogle itekako zakomplicirati na milijun raznih načina. Međutim, usprkos tome, Vrgorčani su se zajedno s Neretvanima rame u rame uključili u napad.

Prije nekoliko godina Vrgorčani su prvi put pozvani na obilježavanje obljetnice akcije u Pločama i zajedno su postrojeni pod tablom „Vrgorac“. Tog rujna 1991. godine vrgorski policajci Zdenko Mihaljević, Ante Franić, Ivica Primorac, Mustafa Hrnčić, Marko Erceg, Ivica Tolić, Miodrag Ilić, Veseljko Erceg, Zlatko Vujčić, Ivica Barać i Petar Šalinović upućeni su iz Vrgorca u Ploče. Zapovjednik policijske postaje Milenko Glamuzina opskrbio ih je s određenim količinama naoružanja, a osim njih, u akciji su sudjelovali i drugi vrgorski dragovoljci koji nisu službeno nisu djelovali pod postajom, poput Ante Dujmovića i Željka Borovca. Imena koja objavljujemo dobili smo od samih branitelja, pa se unaprijed ispričavamo ako smo koga izostavili. Ako takvih ima, pozivamo ih da nam to jave. U svakom slučaju, u jednoj od prvih akcija hrvatskih snaga na našem području sudjelovali su i Vrgorčani i za ponadati se da će neki od njih u budućnosti detaljnije opisati svoj angažman kako bi podaci bili sačuvani za povjesničare.

foto: Dubrovački list