Stupica se ne zatvara do jeseni

četvrtak , 31.01.2013.



Iz izvora bliskih vrgorskom SDP-u neslužbeno doznajemo da će se zatvaranje tunela Stupica zbog radova i rekonstrukcije ceste najvjerojatnije odgoditi do jeseni, odnosno do puštanja u promet tunela Sveti Ilija. Proteklih dana su održani određeni razgovori vrha lokalnog SDP-a sa odgovornim ljudima u Hrvatskim cestama, gdje je istaknuta šteta, koju bi ionako krizom osiromašeni građani Vrgorca koji putuju u Makarsku mogli imati zbog dužih zaobilaznih putova, kao i lokalne tvrtke, i to zbog višestruko povećanih putnih troškova. Zbog svega toga će se tunel zatvoriti tek na jesen, do kada se planira otvaranje tunela Sveti Ilija, kao svojevrsnog zamjenskog prolaza.
Kako bilo, službene informacije Hrvatskih cesta se mogu očekivati u narednim danima.

Komunalno Vrgorac i Končar Inženjering potpisali ugovor o rekonstrukciji vodovoda vrijedan 14,5 milijuna kuna

utorak , 29.01.2013.



Komunalno d.o.o. Vrgorac i Končar Inženjering za energetiku i transport d.d. Zagreb potpisali su Ugovor za izvođenje radova na rekonstrukciji vodozahvata, i crpnih stanica vodovodnog sustava Vrgorac, vrijedan 14.536.376,54 kuna. Predmet ugovora je rekonstrukcija crpnih stanica Banja, Kljenak I. i Kljenak II., Prapatnice I. i Prapatnice II. te Vrgorac, a isto tako rekonstrukcijom će biti obuhvaćene i vodospreme Banja, Butina, Prapatnice, Stilja i Vrgorac.
Ugradnjom elektrocrpki nove generacije sa frekvencijskim pretvaračem postići će se manja potrošnja električne energije za čak 20 posto dok će telemetrijski nadzor omogućiti daljinsko upravljanje cijelim sustavom što će pojeftiniti sustav vodoopskrbe i omogućiti blagovremene intervencije kod eventualnih puknuća. Isto tako ugradnjom elektroventila na izlazu iz vodosprema isti će biti programirani tako da kod puknuća, odnosno nagloga otoka vode, se zatvore i ne dozvole pražnjenje vodospreme, odnosno dijela cjevovoda.
Polovica vrijednosti ove investicije i to cca 7 milijuna kuna, utrošit će se do kraja lipnja ove godine, a preostali dio do zaključno 30. studenoga 2013. Godine. Za to je novac, i to u visini od 90 posto ukupne investicije, osiguran učešćem Hrvatskih voda, dok Grad Vrgorac, odnosno Komunalno d.o.o. sudjeluje sa 10 posto. Radovi će, kako je ugovoreno, započeti u narednih desetak dana. Ugovor su potpisali ing. Boris Erceg, direktor Komunalnog i Nenad Juras, dipl.ing., u ime zagrebačkog Končara.
Spomenutih deset posto iznosa, kojima će sudjelovati Grad Vrgorac, biti će namireno od građana, preko nove naknade za razvoj od 1,5 kuna po kubiku vode. (I.M.)

Vrgorčanin Lovre



Sjećate li se Lovre? Jednog od vrgorskih lutalica koji je najduže uspio opstati na ulicama našega grada. Neki su tvrdili da je razlog tome činjenica što je Lovre reinkarnacija nekih pokojnih Vrgorčana. U objektiv Vrgoračkih novina "uletio" je sredinom 2010. godine. A njegovo izležavanje na asfaltu zamrznuto je za vječnost u jednom broju Vrgoračkih novina.

Krnje u ofsajdu

ponedjeljak , 28.01.2013.



Ima li ikakve nade da ove godine, nakon niza neuspješnih, napokon zapalimo Krnju? Nismo odavno, a imali bi mu natovarit tuđih zločina koliko god hoćemo.

Međunarodni dan sjećanja na holokaust

nedjelja , 27.01.2013.



Na današnji dan 1945. godine Crvena armija je oslobodila logor smrti Auschwitz. U spomen na taj događaj danas (27. siječnja) se diljem Europe i svijeta obilježava Dan sjećanja na holokaust u spomen na šest milijuna ubijenih Židova, ali i milijune drugih stradalih naroda od strane nacističke ideologije u Drugom svjetskom ratu.

Jedna od najpoznatijih žrtava holokausta je njemačka Židovka Anne Frank, poznata po svome osobnom dnevniku koji je pisala od 1942. do 1944. godine, tijekom skrivanja njezine obitelji od nacista u Amsterdamu. Dnevnik je postigao svjetsku slavu i druga je najčitanija knjiga iza Biblije u svijetu, preveden na preko 60 jezika. U kolovozu 1944. godine skrovište je otkriveno, dvije židovske obitelji su odvedene u logore smrti. Anne Frank umrla je od tifusa u logoru Bergen-Belsen u ožujku 1945. godine, dva tjedna prije nego što je britanska vojska oslobodila logor. Umrla je nekoliko mjeseci prije svog 16. rođendana.



U Hrvatskoj je najviše ljudi stradalo u ustaškom logoru Jasenovac, u kojemu je, prema dosadašnjim podacima Spomen područja Jasenovac, ubijeno 83 tisuće ljudi, od čega polovica Srba, zatim najveći dio hrvatskih Židova, te tisuće Hrvata, Muslimana i drugih protivnika ustaške i nacističke ideologije.
Malo je poznato da je u tome logoru stradalo i šestoro Vrgorčana. Istraživanja SP Jasenovac navode njihova imena: Ante Galić, Ante Hrstić, Ivan Klaričić, Marko Radić, Mijo Rakić, Matija Židić.

Izračun legalizacije bespravno izgrađenog objekta prosječne površine i obujma u Vrgorskoj krajini

utorak , 22.01.2013.



Nakon pisma Vladi Republike Hrvatske, u kojem sam naglasio da će legalizacija bespravno izgrađenih objekata natovariti pretežak financijski teret na leđa osiromašenih građana Vrgorske krajine, odlučio sam točno izračunati kolika će ukupna sredstava biti potrebna prosječnom stanovniku Vrgorske krajine za legalizaciju prosječno velike obiteljske kuće izgrađene nakon 1968. godine. Izračun sam izvršio na primjeru jedne seoske stambene kuće u Draževitićima, u suradnji sa njezinim vlasnikom. Devedeset posto stambenih objekata u Vrgorskoj krajini (ovdje mislim na sela, ali i većim dijelom na Vrgorac) iste je ili manje površine i obujma. Ovdje se ne bavimo gospodarskim objektima, apartmanima i slično, već isključivo obiteljskim kućama.

Na ovome sam radio cijelo jutro i izračun je vršen uz strogo praćenje smjernica i tablica iznesenih u Vodiču za legalizaciju bespravne građevine koji je izradilo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja. Kako se ukupni izračun sastoji od cijelog niza manjih izračuna, a svaki ima svoja pravila, koeficijente i popuste, pokušali smo u naš izračun uvesti i druge različite varijable, ali svi ti popusti se neće značajno primijetiti na konačnom iznosu koji je potrebno platiti (različito se obračunavaju balkoni, lođe i sl.). Stambeni objekt o kojem je ovdje riječ dug je 980, a širok 900 centimetara. Sastoji se od prizemlja, jednog karta i klasičnog krova na dvije vode. Površina cijelog objekta iznosi 266 metara kvadratnih, a obujam objekta iznosi 666 metara kubnih.

Za legalizaciju ovog objekta potrebno je izvršiti (i platiti) pet stavki:

1. ZAHTJEV - KATASTARSKI IZVADCI, odnosno snimke u tri primjerka, tj. kopija katastarskog plana. Prema vodiču, jedan primjerak košta 300 kuna, a svaki drugi 80 kuna. Ovaj objekt ne može stati na jedan list, pa će trebati još jedan.
Ukupno: 560 kuna

2. GEODETSKI SNIMAK, koji prikazuje stvarno stanje na terenu, a izrađuje se na temelju geodetske izmjere. Sadrži položajni i visinski prikaz detalja. Vodič tablično prikazuje trošak za ovu veličinu i namjenu.
Ukupno: oko 2500 kuna

3. SNIMKA IZVEDENOG STANJA. Ovaj se snimak prilaže zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za građevine bruto površine od 100 do 400 metara kvadratnih, te za poljoprivredne površine za bruto građevinske površine od 400 do 1000 metara kvadratnih. Ovu snimku izrađuju inženjeri graditeljstva, statičari i drugi. Razne agencije nude različite cijene ove snimke, najčešće od 3,5 do 4 eura po metru kvadratnom. Tablica okvirnih informativnih cijena, koju je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja izradilo u suradnji s Hrvatskom komorom arhitekata i Hrvatskom komorom inženjera graditeljstva, navodi da se za obiteljsku kuću do 300 metara četvornih plaća svota od 7500 kuna, što je u skladu sa istaknutim iznosom u eurima po metru četvornom. U vodiču se navodi da se radi od cijeni bez PDV-a, ali na terenu se može čuti da će samo morati plaćati svota od tih 7500 kuna. U slučaju da ne bude tako, građani će na spomenutu svotu morati nadoplatiti još 1875 kuna. Ova stavka se plaća po dogovoru sa agencijom koja bude radila na legalizaciji.
Ukupno: 7,500 kuna (ukoliko bude uključen i PDV, onda još 1875 kuna)

4. NAKNADA ZA ZADRŽAVANJE NEZAKONITO IZGRAĐENE ZGRADE. Naknada je novčani iznos koju prije donošenja rješenja o izvedenom stanju plaća podnositelj zahtjeva. Podnositelj zahtjeva prilikom podnošenja zahtjeva za ozakonjenje zgrade treba pisano navesti koji način plaćanja naknade odabire, odnosno izjasniti se da li naknadu namjerava platiti jednokratno ili obročno, s naznakom roka otplate. Ako se podnositelj pisano ne izjasni o načinu plaćanja naknade, odnosno ako je utvrđeni iznos naknade 1.500,00 kuna ili manje, upravno tijelo izdaje rješenje s jednokratnim plaćanjem. Kod jednokratnog plaćanja naknade izvršene u roku 30 dana obvezniku se odobrava popust od 25%. Iznos naknade s obračunatim popustom ne može biti manji od 500,00 kuna po zgradi. Naknada veća od 1.500,00 kuna može se platiti obročno. Obročno plaćanje odobrava se na rok otplate do 5 godina ili najduže 60 mjeseci, u mjesečnim obrocima, uz plaćanje prvog obroka koji ne može biti niži od 5% ukupnog iznosa naknade, odnosno ne manji od 1.000,00 kuna. Visina mjesečnih obroka utvrđuje se na način da se ukupan iznos naknade umanjen za prvi obrok raspodjeljuje po mjesecima otplate (na rok do 59 mjeseci) na jednake iznose, koji ne mogu biti manji od 300,00 kuna mjesečno. Mjesečni obroci dospijevaju na naplatu odnosno plaćaju se do 20tog u mjesecu za tekući mjesec, u skladu s planom otplate. Obveza plaćanja mjesečnih obroka počinje prvi kalendarski mjesec nakon mjeseca u kojem je rok dospijeća plaćanja prvog obroka.
Na internetskim stranicama MGIPU-a moguće je izračunati visinu ove naknade. Za spomenuti objekt od 666 metara kubnih ona iznosi 4860 kuna. Ako se plati odmah, dobije se popust od 25%. Ako se plaća u obrocima, može se platiti u 60 rata, ali prva uplata mora biti 1000 kuna, a sve ostale ne mogu biti niže od 300 kuna. Za naš objekt najbolje je rješenje 12 rata po 320 kuna. Kako pola ovog novca ide državi, a pola lokalnoj samoupravi, ovdje bi bilo prostora za aktivnosti Grada Vrgorca u cilju vraćanja ovih novaca građanima.
UKUPNO: 4860 kuna (uz gotovinsko plaćanje iznosi 3645 kuna)

5. VODNI DOPRINOS ZA HRVATSKE VODE. Po pitanju doprinos Hrvatska je podijeljena u tri zona. Zona A obuhvaća Zagreb i zaštićeno obalno područje mora i tarifa za obiteljske kuće površine do 400 metara kvadratnih iznosi 11,25 kuna po metru kubnom. Zona B obuhvaća sva područja koja nisu u zonama A i C, dakle i Vrgorac i tu cijena po metru kubnom iznosi 7,50 kuna. Zona C obuhvaća područja posebne državne skrbi i to doprinos iznosi 2,80 kuna po metru kubnom za obiteljske kuće površine do 400 metara četvornih.
Iako nema nikakve logike da se za kuću npr. u podsljemenskoj zoni u Zagrebu plati 11,25 kuna/m3, a u Kozici 7,5 kuna/m3, brojke su takve kakve jesu. Bilo bi logičnije da su područja sa brdsko-planinskim statusom u iznosu doprinosa sličnija područjima od posebne državne skrbi, nego onima u Zagrebu ili u primorju. I to bi se trebalo tražiti. Moguća odgoda plaćanja ovoga doprinosa iznosi 12 mjeseci.
UKUPNO: 4995 kuna

6. KOMUNALNI DOPRINOS se plaća jedinici lokalne samouprave, a Grad Vrgorac je donio odluku o podjeli svoga područja na dvije zone. U prvoj zoni (Vrgorac) doprinos iznosi 15 kuna po metru kubnom, a u drugoj zoni (vrgorska sela) doprinos iznosi 8 kuna. Općina Pojezerje je izašla u susret građanima i taj iznos smanjila na četiri kune po metru kubnom. Mjesni odbori Grada Vrgorca isto traže od gradonačelnika i Gradskog vijeća Vrgorca, ali ovi to odbijaju učiniti. Po trenutnoj odluci, doprinos se može platiti u 12 rata, a za gotovinsko plaćanje odjednom dobiva se 20% popusta. Ako se plaća po ratama, rata za ovaj objekt iznosi 400 kuna.
UKUPNO: 5328 kuna (uz jednokratno plaćanje ta svota iznosi 4262 kune)

UKUPAN ZBIR:
1. Katastarski izvadci – 560 kn
2. Geodetski snimak – 2500 kn
3. Snimka izvedenog stanja – 7500 kn
4. Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade – 4860 kn (sa popustom 3645 kn)
5. Vodni doprinos – 4995 kn
6. Komunalni doprinos – 5328 kn (sa popustom 4262 kn)
UKUPNO: 25 743 kn (sa popustom 23 462 kn)
+ 1875 kuna ako se bude morao plaćati PDV na snimku izvedenog stanja

ZAKLJUČAK
Uštede su moguće, ali ako se ispune određeni uvjeti. Dakle, potrebno je da Grad Vrgorac (isto traže i mjesni odbori) traži da se po pitanju plaćanja vodnog doprinosa Grad prebaci iz zone B u zonu C u skladu sa brdsko-planinskim statusom. Grad Vrgorac bi morao smanjiti komunalni doprinos za pola, odnosno sa 8 na 4 kune, ako ne i više. Posebno stoga što otprilike trećina ukupnog novca ide Gradu Vrgorcu, pa bi Grad svoje tarife mogao smanjiti. Isto tako, u našem kraju ima dosta socijalnih slučajeva, pa bi takvima Grad Vrgorac trebao pomoći u plaćanju npr. prve rate naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade jednokratnom pomoći od 1000 kuna. Postoje i dodatna rješenja za pojeftinjenje legalizacije, ali za njihovo isticanje sa druge strane mora biti uho spremno za slušanje. Vlada će novce koje zaradi od legalizacije vraćati namjenski na teren, međutim Grad Vrgorac se na prvu loptu polakomio da će na brzinu zaraditi veća sredstva s kojima će moći pokrpati rupe u gradskom proračunu, pa zbog toga nije htio uvesti svotu komunalnog doprinosa poput one u Pojezerju. Ali Grad Vrgorac bi trebao znati da i na njemu leži legalizacija većeg broja objekata na području Grada Vrgorca, počevši od zgrada, sportske dvorane, cesta i slično, i da će se preveliki iznos komunalnog doprinosa prvo njima obiti o glavu.

Legalizacija objekata: nesposobna lokalna i maćehinski nastrojena državna vlast

subota , 19.01.2013.



Na službeni Facebook profil Vlade Republike Hrvatske danas sam objavio TEKST slijedećeg sadržaja:

Poštovana Vlado,

javljam vam se iz Vrgorca. Znate, onog Vrgorca u kojem je još uvijek svaki treći birač fiktivan i u kojemu su na vlasti još uvijek nekadašnji Sanaderovi udarnici koji su u 13 godina svoje vlasti (vladaju ukupno 20 godina Vrgorcem) spiskali 400 milijuna proračunskih kuna koje su dobili ili putem poreza ili državne pomoći, i to uglavnom na uhljebljivanje stranačkih kadrova i sumnjiva infrastrukturna ulaganja koja nisu dala nikakve rezultate. Onog nesretnog Vrgorca s kojim se medijska javnost svako malo sprda (snijeg, nedostatak kondoma, 7000 kuna za svaki brak i sl.). Ali ne draga Vlado, ne javljam vam se zbog toga. Javljam vam se zbog famozne priče o legalizaciji objekata koja je u zadnje vrijeme aktualna u mojemu gradu. Međutim ne mislim ovdje na legalizaciju objekata na moru ili onih viletina i vikendica koje će se sada rušiti jer su izgrađene bez dozvole u posljednjih nekoliko godina.

Ovdje mislim na legalizaciju obiteljskih domova i pripadajućih gospodarskih objekata u naselju Vrgorac i pripadajućim mu selima (28 mjesnih odbora). Dobro je poznato da je Vrgorac jedno od najsiromašnijih područja Dalmacije sa neriješenim imovinsko-pravnim odnosima, ima brdsko-planinski status, stanovništvo je mahom depopuliralo u šezdesetima i sedamdesetima uslijed litoralizacije Makarskog primorja i industrijalizacije Splita. Međutim u njemu još uvijek ima mladih ljudi koji su voljni, usprkos svim preprekama koje im stvara nesposobna lokalna i maćehinski nastrojena državna vlast, graditi život u naseljima svojih predaka, usprkos općoj besparici, nezaposlenosti i besperspektivnosti provincijskog, rubnog područja kao što je Vrgorac (autocesta nije puno pomogla). Ali ne može to tako, zašto bi netko pomogao mladom čovjeku da na ovom području gradi obitelj i život, kada mu se može odnemoći i to različitim zakonima i pravilnicima koji nisu doneseni u duhu zdrave logike s obzirom na područja na koja se odnose, već u duhu trulog metropolskog birokratizma na koji je zadnjih godina zajašio europski birokratizam, koji je još gori. Naime, da bi donijeli odluku koja će se na kraju odnositi i na Vrgorac, onda morate voditi računa o potrebama Vrgorca (ili bilo kojeg drugog grada) i okolnostima njegova razvoja. Ne ide na silu poštovana Vlado.

Tu se vraćam na famoznu legalizaciju. Većina stanovništva Vrgorske krajine živi u kućama svojih očeva ili kućama koje su uspjeli izgraditi u posljednjih nekoliko desetljeća, siromaštvu usprkos (znate na što mislim. Većina stanovnika Splita i Zagreba je podrijetlom iz takvih područja ove države i tu danas imaju svoje rođake). Gradnja kuće u Vrgorskoj krajini je nešto potpuno drugačije od gradnje kuće u Zagrebu, ovdje su prepreke nevjerojatne, i umjesto da se ljudima čestita što su uspjeli izgraditi dom ili održati dom svojih predaka i što nisu iselili, na njih se u posljednje vrijeme udara pričom o legalizaciji tih objekata. Ponavljam, ovdje se ne radi o primorskim apartmanima ili bespravnoj gradnji usred neke stare gradske jezgre u Dubrovniku ili u parku prirode, ovdje se radi o legalizaciji objekata u kojima žive sami stanovnici ovog kraja koji drugoga doma nemaju. Bez spomenutog doma su puki proleteri, a i tako su na rubu toga „statusa“. Kada su se ti objekti gradili prije 20, 30 ili 50 godina nije postojala mogućnost legalizacije. Sustav nije bio uređen onda, a posebno nije sada, nakon 20 godina sustavnog nerada i korupcije u režiji lokalne HDZ-ove vlasti koja je svoje pipke ugurala u svaki vid društvenog i javnog života s ciljem bogaćenja pojedinaca.

I umjesto da se građanima izađe u susret, tijekom najnovije legalizacije objekata izgrađenih nakon 1968. godine građani će morati platiti: komunalni doprinos gradu, vodni doprinos državi, geometra, izvadak zračnog snimka i raznorazne takse (valjda nisam ništa zaboravio) kako bi legalizirali objekte u kojima žive. Prema jednostavnoj računici, građanin koji živi u kući od 600 metara kubnih (zapamtite, radi se o seoskim kućama, a ne apartmanima), morati će izdvojiti minimalnu svotu od 25 tisuća kuna. Ukoliko je kuća izgrađena na zemljištu koje nije uknjiženo, jer je na primjer izgrađena na raznim nacionaliziranim, državnim i gradskim zemljištima, spomenuti iznos će narasti za najmanje 50-70 tisuća kuna. Već se stanovništvu okolo prijeti da mora krenuti u legalizaciju ili će osjetiti udar hrvatske države u vidu kazni ili čak rušenja (!!!). Ma da mi je vidjeti toga zagrebačkog birokrata koji će narediti da se sruši ijedna vrgorska kuća zato što njezin dugogodišnji vlasnik nema novca za legalizaciju!

Legalizirali bi sve ovo naši marljivi ljudi, draga Vlado, ali oni za to naprosto nemaju novca, niti će ga imati. Da prosječnog Vrgorčanina preokrenete naopako, iz džepova bi mu ispalo eventualno 100 kuna, tako da je vaše priče o legalizaciji moguće provesti samo ako građane oslobodite barem 70-80% svih mogućih davanja, bez obzira kome su ti novci namijenjeni (gradu, državi…). Ako budete pritiskali Vrgorčane, dogoditi će nam se egzodus i preostalog stanovništva (nešto više od 6000 stanovnika) koje usprkos svima preprekama (nesposobna lokalna vlast, nebriga državnih vlasti, nezaposlenost), ovdje i dalje živi (zaboravio sam spomenuti i brojna staračka domaćinstva koja graniče sa siromaštvom). Ukoliko vam padne na pamet rušiti bilo koji objekt ili kažnjavati siromašno građanstvo Vrgorske krajine, možete očekivati opći građanski neposluh i bune. Ovo područje i tako malo dobiva od države. Ovo je brdsko-planinsko područje u kojemu se stanovništvo bavi poljoprivredom, a svako od tri polja na istočnom dijelu Vrgorske krajine svake godine poplavljuje, zbog čega stanovništvu propadaju ulaganju u poljoprivredu, koja se i tako financiraju na dug raznim poljoprivrednim ljekarnama i slično.

Ako bi se netko i odlučio za legalizaciju, što on za to dobiva? Hoćete li za te novce urediti odvodnju vrgorskih polja, hoćete li pokrenuti projekte navodnjavanja u ljetnim mjesecima? Hoćete li za te novce omogućiti stanovništvu Vrgorske krajine da samo bira svoju lokalnu vlast (bez fiktivnih birača)? Hoćete li za te novce u naš grad dovesti nova radna mjesta? Što će građani dobiti za te silne novce koje moraju uložiti u legalizaciju osim hrpe papira na kojima će pisati da sada legalno žive u objektima u kojima već faktično žive desetljećima?

Nadam se vašem dužem i argumentiranom odgovoru koji neće počivati na pukom birokratskom nabrajanju zakona i pravilnika, već na zdravoj logici, s obzirom na područje na koje se odnosi.

Hvala.


Više je građana komentiralo tekst, a nakon određenog vremena javio se i činovnik Vlade sa bezveznim birokratskim odgovorom, koji me nikako nije zadovoljio:

Kad su se radile izmjene Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim nekretninama Vlada je uvažila socijalni aspekt građana, te je radi toga i povećan broj zahtjeva građana za legalizacijom bespravno izgrađenih objekata. Novim zakonom ubrzan je postupak legalizacije, pojednostavljena procedura i samim time pojeftinjen postupak. Otklonjeni su nedostaci koji značajno otežavaju provedbu "starog" Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, a da pri tome neće biti dovedena u pitanje zaštita i vrijednost prostora te gospodarenje istim.

Osoba koja je bespravno gradila “mali objekt”, za pretpostaviti je da je na neki način gradila “iz nužde” i najčešće samo za vlastite potrebe, pa je za takav mali objekt i naknada relativno mala. Naknadom koju građani plaćaju puni se državni proračun, ali i proračuni jedinica lokalne samouprave (a to znači više škola, cesta, vrtića...).

Borislav Matković gradonačelnički kandidat HDZ-a na lokalnim izborima

petak , 18.01.2013.



Na stranici grada Vrgorca objavljeno je priopćenje Gradskog odbora HDZ-a Vrgorac, koje prenosimo u cijelosti. Korištena fotografija također je prenesena sa stranice Grada.

Gradski odbor Hdz-a Vrgorac je jednoglasno odlučio da gosp. Borislava Matkovića kandidira za gradonačelnika Grada Vrgorca, jer smatra da je dosadašnjim vodstvom, a zahvaljujući njegovom dugogodišnjem iskustvu u obnašanju dužnosti gradonačelnika te saborskog zastupnika, svojim utjecajem i autoritetom doprinosio realizaciji programa koje smo našim izbornim programom 2009. godine odredili, a poglavito suradnjom sa državnim i županijskim institucijama neovisno od toga koja politička opcija drži vladajuće pozicije u tim institucijama. Budući ds držimo kako su to građani prepoznali, bez obzira kojoj političkoj opciji pripadaju, držimo da će gospodin Matković svojim daljnjim požrtvovnim radom najbolje prezentirati politiku naše stranke i svojim radom doprinijeti boljitku Grada Vrgorca kao jedinice lokalne samouprave.

Borislav Matković prihvatio je prijedlog Gradskog odbora Hdz-a te se zahvalio na podršci i povjerenju stranke u njega kao kandidata. Rekao je da će i dalje nastaviti raditi na prosperitetu Grada Vrgorca i izrazio je nadu da će HDZ na području Grada Vrgorca ostati vjerodostojan u vođenju politike na zadovoljstvo, ne samo svojih članova, nego svih građana.

Zbog obnove vodovoda Komunalno će tražiti uvođenje naknade za razvoj od 1,5 kuna po kubiku vode

srijeda , 16.01.2013.



Iz tvrtke Komunalno dobili smo priopćenje slijedećeg sadržaja, koje prenosimo u cijelosti:

Puknuća glavnog cjevovoda u naselju Rašćane, koja su učestala u zadnje vrijeme, sprječavaju redovitu opskrbu stanovništva vodom iz cjevovoda. U zadnjih mjesec dana, na području Rašćana u predjelu od Lendića do igrališta imali smo 4 puknuća koja su prouzrokovala troškove sanacije u iznosu od 15.000,00 pa do 20.000,00 kuna po puknuću, računajući utrošeni rad, materijal i izgubljenu vodu.
Analizirajući nastalo stanje, stručna služba Komunalnog d.o.o. Vrgorac, konstatirala je da su nastala puknuća uzrokovana loše izrađenim cjevovodom, koja se kod sanacije mogu prepoznati kroz cijev neodgovarajuće kvalitete (PVC 10PN – 600 cm) kao i neadekvatno postavljene posteljice i lošeg finalnog zatrpavanja cijevi. Nastala puknuća nastaju u zoni gdje su nazivni tlakovi 9-10 bara.
Ovakvo stanje koje je već odavno prepoznato i na drugim dijelovima vodoopskrbnog sustava Vrgorac zahtjeva hitnu sanaciju određenih dijelova vodovoda.
Na tu temu razgovarano je u Hrvatskim vodama, Vodnogospodarskim odjelom za slivove južnoga Jadrana Split, gdje su upoznati sa svim problemima te je zaključeno da se postepenom sanacijom otklone nedostaci. U tu svrhu će se izraditi projekt sanacije spornih mjesta i ući u daljnju proceduru sanacije.
Novčana sredstva se mogu osigurati iz raspoloživih sredstava Hrvatskih voda, koje koriste sredstva međunarodnih fondova i iz vlastitih učešća i to u omjeru 90% sredstva Hrvatskih voda i 10% vlastita sredstva.
U tom smislu Komunalno d.o.o. Vrgorac će poduzeti određene radnje kako bi u cijenu vode ugradilo naknadu za razvoj koja bi trebala iznositi oko 1,5 kn po potrošenom m3 vode, što preračunato po potrošnji vode iznosi oko milijun kuna, te bi na sebe mogli vezati oko 9 milijuna kuna sredstava Hrvatskih voda, što bi u svakoj godini omogućilo da se izvrši sanacija određenog – prioritetnog dijela cjevovoda.

Direktor:
Boris Erceg, ing.

'Policajac me, trudnu, kao psa izbacio na ulicu'

ponedjeljak , 14.01.2013.



Tekst je preuzet sa portala Slobodne Dalmacije

Bračno putovanje Zagrepčanke Sare Gotal-Jakin i njezina supruga Marka početkom ove godine pretvorilo se u noćnu moru kada su se 4. siječnja kod naplatnih kućica u Vrgorcu susreli s ophodnjom Prometne policije. Sara, koja je u sedmome mjesecu trudnoće, iznijela je niz optužbi na račun policajaca i tvrdi da joj nije jasno zašto je njezin suprug uhićen i cijelu noć držan u vrgoračkoj postaji “kao najgori kriminalac”.
- Zaustavili su nas na rutinskoj kontroli 10 metara ispred naplatnih kućica kod mjesta Vrgorca. Mi smo na putovanju odsjeli u Vodicama, a taj smo dan bili u Dubrovniku na izletu te smo se vraćali u Vodice. Provjerom dokumenata moga supruga otkrili su da mu je 2. 1. 2013. nastupila zabrana upravljanja vozilima B-kategorije za koju ni suprug ni ja nismo znali da je stupila na snagu.

Suprug se očitovao krivim jer vozačku dozvolu nije imao uza sebe, zato što mu je ostala u apartmanu u Vodicama, te je prihvatio kaznu za to u iznosu od 300 kuna - govori buduća majka dodajući da su policajci i njoj kao suvozačici oduzeli dokumente bez ikakva razloga i opravdanja.

- Još su mi zaprijetili kaznom za nekorištenje sigurnosnog pojasa, što sam kao trudnica po zakonu oslobođena te stavke. Kako sam u 7. mjesecu trudnoće, s velikim trbuhom, tu nije moglo biti nikakve zabune. Odveli su nas u PP Vrgorac gdje su pisali kaznu mojem suprugu za nenošenje vozačke, te su ga zbog zabrane upravljanja vozilima B-kategorije pritvorili na cijelu noć - kaže naša sugovornica i dodaje da joj, kada je zatražila, policajac nije htio vratiti njezine dokumente.

Pomogao majčin poziv

- U postaji su me također obavijestili da meni “opraštaju” kaznu za sigurnosni pojas, što je nebuloza. Na izrazitu bahatost policajca i njegovu povišenu intonaciju, upitala sam ga za broj značke i da mi se predstavi, na što je postao još bahatiji. Dao mi je broj značke 05492, ali mi se nije htio predstaviti rekavši: ‘’Moje ime je tajna i to se Vas ne tiče.’’ Nakon toga me izbacio iz postaje s riječima: “Upoznati ste s pravima svoga supruga, ovdje više nemate što tražiti i izvolite napustiti policijsku postaju.’’

Našla sam se tako usred noći na ulici grada u kojem sam se našla prvi put i u kojem nikog ne znam. Tek kad sam nazvala majku koja je policajka u mirovini i koja je nazvala i zamolila bivše kolege da joj objasne što se događa, izišao je jedan stariji policajac, ispričao se za ponašanje svojega mlađeg kolege i uputio me u obližnji hotel - pojašnjava Sara Gotal-Jakin.

Kaže da je, kad se našla na ulici, kontaktirala s dežurnom službom MUP-a gdje su joj rekli da je vjerojatno pretjerala i da je njihov kolega nije izbacio na ulicu, te neka im dostavi pismeni prigovor.
- Trudnicu u 7. mjesecu trudnoće izbacili su na ulicu kada nema doslovno psa na ulici, bez igdje ikoga i mjesta za prenoćiti. Smjestila sam se u hotel i oko 3.30 ujutro jako mi je pozlilo, a nisam mogla dobiti nikakvu potrebnu medicinsku pomoć jer se ni na recepciji hotela nije nitko nalazio, iako je pisalo da rade - kaže.

Tvrdi i da nije točno da joj u postaji ponuđena liječnička pomoć.
- Suprug je u 9 ujutro odveden u Metković pred prekršajnog suca koji ga je oslobodio svih optužbi i novčane kazne uz riječi da nema nikakvih zakonskih činjenica kojima bi se mog supruga moglo držati u pritvoru tijekom te noći, niti da ga se nastavi držati u pritvoru. Rekao je i da mu nije jasno zašto je uopće moj suprug zbog tako nečeg priveden i pritvoren kao najveći kriminalac te je nakon toga pušten na slobodu.

Zbog nemogućnosti upravljanja vozilom nismo se mogli vratiti kući, a ni ja nisam bila u stanju voziti jer mi je te noći zbog nerviranja i nepružanja potrebne medicinske pomoći trudnoća bila ugrožena, morali smo u dodatnom trošku organizirati da netko iz Zagreba dođe po nas. Ako je moj suprug tretiran na ovakav način, zanima me kako se tretiraju pravi kriminalci, ubojice i razbojnici, te ako naša policija puni pritvore zbog ovakvih slučajeva, gdje onda smještaju ozbiljnije prijestupnike, ubojice ili se na njih uopće ne obraća pozornost? - pita se mlada Zagrepčanka.

Sve je bilo po zakonu

Iz PU splitsko-dalmatinske na ove prozivke odgovaraju da “gospodin i gospođa Jakin nisu imali primjedbi na rad policijskih službenika”.
- Dana 4. siječnja 2013. godine policijski službenici, vršeću kontrolu prometa na ulazu na autocestu, čvor Vrgorac, zaustavili su osobno vozilo marke renaul kangoo kojim vozilom je upravljao gospodin Marko Jakin, a s imenovanim u vozilu nalazila se i gospođa Sara Gotal-Jakin. Policijski službenici, tijekom kontrole, utvrdili su kako gospodin Marko Jakin upravlja osobnim vozilom za vrijeme dok mu je izrečena mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B-kategorije.

Radi navedenog su, sukladno čl. 134. i 135. Prekršajnog zakona, gospodina Jakina uhitili, upoznali su ga s razlozima uhićenja, te ga doveli u službene prostorije. Nakon što je upoznat s razlozima uhićenja, te da će biti zadržan do privođenja na Prekršajni sud u Metkoviću, njegovoj trudnoj supruzi ponuđena je liječnička pomoć koju je ista odbila, te ju je policijski službenik prevezao do hotela u gradu Vrgorcu - stoji u odgovoru splitske policije.
VLADIMIR URUKALO
FOTO: RANKO ŠUVAR / CROPIX

Izvori za povijest Vrgorske krajine

petak , 11.01.2013.



Malo smo zanovili ovaj oglas. Hvala svima koji su se dosad javljali. U više navrata sam napisao da sakupljam sve što ima ikakve veze sa Vrgorcem i Vrgorskom krajinom, pa Vas i dalje pozivam da zavirite u svoje arhive i tavane. Možda se tamo skriva nešto vrijedno za emocionalno pamćenje našega naroda.
Unaprijed hvala!

Stanovnici Škulja u stalnoj opasnosti od automobila

srijeda , 09.01.2013.



Na prilazima naselju Škulja pješaci su konstantno ugroženi od automobila budući da prostor oko ceste nije adekvatno uređen za šetnju pješaka.
Nedostaju pločnici, rubnici, valjani prometni znakovi i još puno toga što bi uklonilo barem dio opasnosti za pješake. Stanje je posebno problematično ako imamo umu da u Škuljima živi dvanaestoro djece vrtićke i osnovnoškolske dobi i veći broj umirovljenika koji tom cestom komuniciraju svaki dan više puta za potrebe odlaska u školu, kupnju ili odlazak liječniku.
Kako su Škulja svega nekoliko stotina metara udaljena od centra Vrgorca, građani Škulja često ne koriste automobile, već pješače, zbog čega su stalnoj u opasnosti od automobila i na to već godinama upozoravaju odgovorne institucije, posebno otkada je promet povećan zbog otvaranja autoceste i radova na čvoru i zoni na Novim selima.
Treba li se dogodit najgore da se netko konačno sjeti urediti ovaj prostor?

Provjerite jeste li upisani u Registar birača

nedjelja , 06.01.2013.



Prema Zakonu o registru birača koji je stupio na snagu 29. prosinca 2012. godine, broj birača u Hrvatskoj i inozemstvu iznosi oko 3.750.000, što je za oko 750 tisuća manje nego što je bio slučaj na zadnjim parlamentarnim izborima kada je bilo registrirano 4,5 milijuna birača. To su prvi neslužbeni podaci, a službeni će biti uskoro poznati. Prema novoj metodi postojat će dvije evidencije – registar birača i popis birača.
Registar je elektronička baza o biračima koji imaju biračko pravo, a popis birača ustrojava se za svake izbore i uključivat će samo one birače iz registra koji zadovolje zakonom propisane uvjete, da imaju važeću osobnu iskaznicu ili su se privremeno upisali ili prethodno registrirali za izbore.
Registar birača je zbirka osobnih podataka o svim biračima hrvatskim državljanima s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i hrvatskim državljanima koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. Registar se sastoji od evidencije birača hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i evidencije birača hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.
Registar birača vodi se po službenoj dužnosti za svaki grad odnosno općinu. Uredi državne uprave u županijama odnosno Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba, vode dio registra birača za područje za koje su ustrojeni.
U evidenciju birača hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj upisuju se birači prema mjestu prebivališta u Republici Hrvatskoj. U evidenciju birača hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj birači se u pravilu upisuju po državama i adresnom podatku koji se za njih vodi u službenim evidencijama u Republici Hrvatskoj.
Upisivanje u registar birača obavlja se na temelju podataka iz evidencije o državljanstvu, zbirke podataka o prebivalištu i boravištu i evidencije putnih isprava.

Provjerite jeste li upisani u REGISTAR BIRAČA.

Vrgorska Gradska knjižnica

subota , 05.01.2013.



Vrgorska Gradska knjižnica broji gotovo 20 tisuća naslova, i jedna je od jačih u okolici. Članstvo knjižnice je vrlo raznoliko, ali saznali smo da je među članovima najmanje - studenata! Svega desetak. Ako je poznato da u Vrgorcu preko 200 studenata prima stipendije Grada Vrgorca i Mesne industrije "Braća Pivac", čudi podatak o malom broju studenata sa iskaznicom knjižnice, iako u mjestima njihova studiranja postoje veće knjižnice.
Gradska knjižnica raspolaže vrlo raznolikom građom. I ne radi se o nekakvim zastarjelim knjigama i lektirama naših baka, već i izuzetno kvalitetnim publicističkim i stručnim naslovima, od kojih su neki tek postali hit u Hrvatskoj i svijetu, a već su dostupni u Vrgorcu.
Godišnja članarina u knjižnici iznosi 50 kuna, a svaki drugi član iz vaše obitelji može se upisati samo za deset kuna. Radi se o akciji koja potiče čitanje, posebno djece i mladih.
Stoga ujutro trk u Gradsku knjižnicu, i ako ste roditelji, svakako povedite svoju djecu!

Milislav Mišo Đogović (1946.-2013.)

petak , 04.01.2013.



Jučer je u 67. godini, nakon kratke i teške bolesti, preminuo Milislav Mišo Đogović, dugogodišnji nastavnik u Osnovnoj školi Vrgorac.
Đogović je podrijetlom iz mjesta Bijelo Polje u Crnoj Gori, a u Vrgorsku krajinu je došao 1973. godine. Ispočetka je radio u Mijacima gdje je učenike spremao za polaganje razredbenog ispita gdje im je predavao gotovo sve predmete. Škola u Mijacima tada nije imala redovitu nastavu jer učenike nije imao tko prevoziti u neke udaljenije škole ni nastavnike u Mijaca, pa su se tijekom godine uz pomoć mentora pripremali za ispite koje su im na kraju nastavne godine držale komisije dragljanske škole „Vladimir Nazor“. Kasnije je Mišo prešao u matičnu školu u Dragljanima gdje je predavao biologiju i kemiju, a neko vrijeme i tjelesnu i zdravstvenu kulturu. Radio je neko vrijeme i u matičnoj školi u Vrgorcu.
U godinama pred mirovinu uspio je preboliti tešku bolest. U mirovinu je otišao u rujnu 2010. godine, kada se na sjednici Učiteljskog vijeća službeno oprostio od kolega u školskom kolektivu. U svojim umirovljeničkim danima u Dragljanima je kratko uživao. Napala ga je druga teška bolest, od koje ovaj put nije bilo lijeka. Pokopan je na mjesnom groblju u Podprologu.
Počivao u miru Božjem.

Obnova Elezovih kuća

četvrtak , 03.01.2013.



Već duže vrijeme u tijeku je rekonstruktivna obnova Elezovih kuća, koja se izvršava uz financijsku pomoć Ministarstva kulture i nadzor Konzervatorskog odjela Split.
Koja će biti namjena ovog objekta nakon obnove nije poznato, budući da Vrgorac nema nikakvu strategiju brige i gospodarenja našom kulturnom baštinom, niti pokazuje ikakvu namjeru da takvu strategiju donese.

Zapreke na Šetalištu Mate Raosa

srijeda , 02.01.2013.



Roditelji sa malom djecom često običavaju šetati duž Šetališta Mate Raosa, od Vrgorca do Škulja. Međutim, na dijelu pločnika kod kafića Strada, pred dječjim kolicima, a i invalidskim kolicima, stalno se pojavljuju prepreke u vidu parkiranih automobila, čiji vlasnici, umjesto da parkiraju limene ljubimce odmah uz plato kafića, radije ih ostavljaju na šetalištu kako bi mogli lakše izići, zbog čega stvaraju probleme šetačima. Zbog toga su nas građani zamolili da upozorimo nadležne policijske i komunalne službe da počnu voditi računa o ovoj pojavi.

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se