PROJEKT BUDUĆNOSTI U borbi za tunel Ravča-Drvenik Vrgorcu na prvom mjestu treba sloga njegove politike

četvrtak , 23.11.2017.



S obzirom da u Prijedlogu Proračuna Republike Hrvatske za 2018., a kojega je Vlada dala u Sabor na usvajanje, nema spomena novčanih sredstava za spojnu cestu i tunel Ravča-Drvenik, na inicijativu Ante Pranića, saborski zastupnik MOST-a Miro Bulj dao je amandman na proračun vrijedan četiri milijuna kuna. Tim sredstvima bi se nastavilo projektiranje ovog za Vrgorac, primorje i otoke najvažnijeg infrastrukturnog projekta. Istovremeno, lokalni HDZ govori da je najvažniji lobist za tunel potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević. Pa ako je tako, onda ne bi trebalo biti problema za prihvaćanje ovoga amandmana s obzirom da je spomenuti u samom vrhu odlučivanja u ovoj državi. A osim toga, neki se hvale da i sam premijer Andrej Plenković ima rodbinskih poveznica s Vrgorcem. Pa ako je tako, što nam više treba?

Projekt Ravča-Drvenik je bez ikakve sumnje najvažniji infrastrukturni projekt za budućnost Vrgorca. U borbu za njega moraju zajedno krenuti sve vrgorske stranke i od svih njih očekujemo samo rezultate, a ne demagoške priče o tome tko je veliki, a tko još veći lobist i borac za tunel. Od sektašenja nema koristi, samo šteta. Činjenica je da su splitski i dubrovački lobiji u infrastrukturnim pitanjima daleko jači, mi smo tu negdje u sredini i samo nas jedinstvo može dovesti do cilja. Ako se tunel ponovno odgodi na neku maglovitu 2030. godinu, pitamo se za koga će ga onda graditi. Istu stvar je na jednoj od posljednjih sjednica Gradskog vijeća rekao vijećnik HDZ-a Goran Jelavić istovremeno analizirajući pad broja učenika u vrgorskim školama. Gradonačelnik Pranić se s njime tada složio i naglasio da je borba za tunel jedna od najvažnijih stvari kojom se baviti u svome mandatu. Pa kada dakle postoji načelna sloga, onda odradimo nešto po tom pitanju. Neka više čekića ovaj puta sinkronizirano udara u isti nakovanj. Svađajte se u drugim temama, ali neka tunel prođe bez trunke demagogije i jeftinog prikupljanja političkih bodova.

DEMOGRAFSKI MINUSI Podprolog, Kokorići i Umčane ove godine nisu upisali niti jednog prvašića

četvrtak , 14.09.2017.



Škole Vrgorca ove godine upisale su manje učenika nego lani. Osnovna škola u školskoj godini 2017/2018. ima 6% manje, a Srednja škola 5% manje učenika nego lani.

Osnovna škola 'Vrgorac' ove godine je upisala rekordno nizak broj učenika prvih razreda, njih samo 51, dok ih je lani bilo 77. U Vrgorcu je tako krenulo u školu 36 prvašića, a što se tiče područnih škola, Dusina je upisala petero, Orah troje, Ravča, Stilja i Veliki Prolog po dvoje i Zavojane jednoga. Područne škole Kokorići, Podprolog i Umčane nemaju ove godine niti jednog učenika prvog razreda, što je vrlo zabrinjavajuć podatak za te ruralne sredine. Inače, u Osnovnoj školi 'Vrgorac' ove godine je od prvog do četvrtog razreda ukupno upisano 278 učenika, a od petog do osmog razreda njih 307, što ukupno iznosi 585 učenika, dok je prošle godine bilo njih 621. Prije samo četiri godine bila su evidentirana 702 učenika, a prije devet godina njih čak 804! Prema tome, vrgorska osmoljetka je u manje od deset godina izgubila 220 učenika što su brojke koje zvuče za alarm najviše kategorije! Smanjenjem broja učenika u odnosu na prošlu godinu, Osnovna škola je zabilježila i dva odjeljenja manje, zbog čega je došlo do određenih tehnoloških viškova koje se zasad uspjelo zbrinuti u drugim školama. Od prošle godine do danas djecu su došle uglavnom ispisivati iz škole obitelji iz Vrgorske krajine i Hercegovine koje su se zaputile put inozemstva, uglavnom u Njemačku.

Srednja škola 'Tin Ujević' ove godine je pala na ispod tri stotine učenika, odnosno njih 298. U prvi razred opće gimnazije upisana su 22 učenika, u ekonomsku 22, kuhara je 18 i automehaničara 4., ukupno 66! Ove godine niti jedan završeni osmaš nije pokazao ambiciju za upisivanje smjera mesar i konobar, dok prošle godine nitko nije htio biti mesar. To se događa iako se u gradu nalazi jedna od najvećih mesnih industrija u državi, a blizu je i Makarsko primorje koje u sezoni zapošljava veliki broj konobara iz vrgorskog kraja. Prošle godine Srednja škola škola je imala 315 učenika, a prije samo četiri godine ih je bilo 370, od čega čak 101 prvaš! Dio djece iz Hercegovine upisao je srednju školu u svome kraju jer su otvoreni njima zanimljiviji programi, a dio završenih osmaša je svoje školovanje nastavio u Splitu i Makarskoj.

Dječji vrtić 'Pčelica' u novoj pedagoškoj godini bi trebao brojiti oko 188 učenika, a ovih dana će vjerojatno svi prijavljeni roditelji potpisati ugovore. Matični vrtić u Vrgorcu broji devet pedagoških skupina polaznika, a područni vrtić u Dusini jednu. Prije četiri godine u Dječjem vrtiću bilo je 205 djece, također u deset skupina.

Vrgorac se sa svojim negativnim minusima uklapa u statistike Dalmatinske zagore i sličnih perifernih područja Hrvatske, iako ni razvijenija područja ne stoje dobro. Vrgorac čak i nema toliki problem s natalitetom koliko iseljavanjem i hvatanje u koštac s ovim izazovima mora biti predmet nacionalne strategije i konsenzusa svih društvenih aktera. Ako se nešto ne napravi, neće biti dobro već u bližoj budućnosti.

Antifašisti se prisjetili stradanja Vrgorčana od četnika 29. kolovoza 1942. godine

nedjelja , 27.08.2017.



Povodom predstojeće 75. godišnjice stradanja Vrgorčana od četnika, u Kozici su se u nedjelju okupili predstavnici antifašističkih organizacija čime su htjeli pokazati da nisu zaboravili na žrtvu Vrgorca u antifašističkoj borbi. Organizator okupljanja bila je Udruga antifašista Grada Vrgorca na čelu s Draganom Brljevićem, a među dvadesetak gostiju našli su se predstavnici Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Splitsko-dalmatinske županije koje je predvodio predsjednik Krešimir Sršen, potom makarski antifašisti na čelu s Tončom Pivcem kao i mještani Kozice. Delegacije su položile vijence i održale minutu šutnje za stradale borce i civile vrgorskog kraja, a Krešimir Sršen je održao kraći govor.

Talijanska operacija Albia imala je za cilj uništenje biokovskih partizana i provedena je kroz drugu polovicu kolovoza 1942. na području biokovsko-rilićkog područja. U prvoj fazi talijanske i ustaške jedinice okružile su partizane na najvišim predjelima Biokova, dok je za potrebe druge faze uništenja partizana talijanska vojska dovela 28. kolovoza 1942. godine svojim vojnim kamionima u Vrgorac nekoliko stotina pripadnika Antikomunističke dobrovoljačke milicije (MVAC) – četnika iz nevesinjskog i stolačkog kraja. Partizanski bataljon 'Josip Jurčević' uspio se izvući iz talijanskog obruča u noći istoga dana preko Zagvozda i Grabovca u smjeru Livna, pa su četnici sutradan udarili u prazno. Zato su se 29. kolovoza krenuli osvećivati nad civilima. Četničke jedinice su izvršile masakr nad stanovništvom Vrgorske krajine duž Napoleonove ceste u selima Majići, Dragljanima s Dubravom, Vlaci, Kozici i Rašćanima i pritom ubili 145 ljudi. Svi su bili civili, a među njima i tri svećenika – kozički župnik fra Ladislav Ivanković, rašćanski župnik don Ivan Čondić i župnik Župe Biokovske don Joze Braenović. Prema recentnim istraživanjima toga dana u Majićima je ubijen jedan mještanin, u Dragljanima s Dubravom 17, u Vlaci 22, Kozici 68 i Rašćanima 37, dakle ukupno 145 uglavnom muškaraca, ali i staraca, žena i dječaka. Zabilježena su brojna i ranjavanja i silovanja, na stotine obiteljskih i gospodarskih objekata su zapaljene, a njihovi preživjeli mještani potpuno osiromašeni.

Godine 2012. u prostorijama Mjesnog odbora Dragljane novinari Vrgoračkih novina Igor Majstrović i Branko Radonić otvorili su izložbu fotografija i dokumenata o operaciji 'Albia' i stradanju Vrgorčana 1942. godine koja je naknadno pretvorena u stalni postav. Trenutno su u tijeku radovi na renovaciji prostorije u kojoj se nalazi izložba pa će biti ponovno dostupna građanima za posjetu. Izložba se sastoji od više stotina fotografija, karata i dokumenata koji rasvjetljuju svaki detalj ovog tragičnog događaja vrgorske povijesti.

Centralno obilježavanje 75. godišnjice stradanja od četnika u organizaciji Grada Vrgorca održat će se u utorak.

Ponovno se formira Mandolinski orkestar Vrgorac

četvrtak , 17.08.2017.



Grad Vrgorac, Gradska glazba 'Ljudevit Bačić' i Osnovna škola 'Vrgorac' zajednički kreću u projekt ponovnog formiranja Mandolinskog orkestra. Radi se o glazbenoj skupini koja je u zadnjih desetak godina svojim nastupima uspješno promicala Vrgorac diljem Dalmacije, ali je na koncu došlo do njezina gašenja uslijed financijskih i kadrovskih problema. To se uskoro planira promijeniti, čemu je dokaz jutrošnji sastanak na kojemu su sudjelovali gradonačelnik Ante Pranić, ravnatelj Osnovne škole Krešimir Kuran, voditelj Gradske glazbe Ivica Markotić i nekadašnji voditelj Mandolinskog orkestra Tomislav Herceg.

Projekt će biti uključen u Kurikulum Osnovne škole 'Vrgorac' za narednu školsku 2017/2018. godinu, financirat će ga Grad Vrgorac kroz Glazbenu školu, a probe će se izvoditi u prostorijama Osnovne škole u popodnevnim satima. Sudionici sastanka se nadaju da će mladi Vrgorčani iskoristiti ovu priliku i uz mentorstvo stručnih učitelja steći osnovne glazbene vještine koje će kroz probe s vremenom nadograđivati u koriste sebe i svoga grada.

Preminuo je Stanko Trlin, najstariji Vrgorčanin

ponedjeljak , 07.08.2017.



Danas je u 102. godini, mirno u krugu svojih najbližih u obiteljskom domu na Ravči preminuo Stanko Trlin, najstariji stanovnik Vrgorske krajine.

Stanko je rođen 1916. godine na Ravči. S roditeljima se u selu od malih nogu bavio poljoprivredom. Veteran je Drugog svjetskog rata, a poslije rata, 1954. godine oženio se svojom Ivom, rođenom 1927. godine. Živjeli su skromno, sirotinjski, od poljoprivrede, kako su navikli od djetinjstva, podižući svoje troje djece. Ta skromnost u svemu, te miran i staložen pristup su zasigurno jedni od razloga Stankove dugovječnosti.

Sprovod pokojnog Stanka održat će se u srijedu u 18 sati na mjesnom groblju Ravča, a sućut se obitelji može izraziti od 17 sati.

Vrgoračke novine su u više navrata pisale o Stanku i njegovom životu pa koristimo priliku uputiti iskrenu sućut njegovoj obitelji, rođacima, prijateljima i poštovateljima. Počivao u miru Božjem.

ANTE PRANIĆ: Porez na nekretnine će građane koštati više od postojeće komunalne naknade



U Hrvatskoj se ovih dana ponovno razbuktala rasprava o uvođenju poreza na nekretnine. Iako Vlada Republike Hrvatske uvjerava da se gotovo ništa neće promijeniti izvan okvira trenutne komunalne naknade, udruga Lipa prikupila je preko 115 tisuća potpisa nezadovoljnih građana koji se protive uvođenju novoga nameta. Načelnik općine Primošten Stipe Petrina već se usprotivio porezu i najavio da ga mještanima svoje općine neće naplaćivati. U raspravu se uključio i gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić koji u svojemu priopćenju ističe kako ministar financira Zdravko Marić preko leđa općina i gradova želi dobiti unificiranu mapu svih nekretnina u Hrvatskoj koja će biti osnova za uvođenje vrijednosnog poreza na nekretnine (pravog poreze na nekretnine) koji će građane koštati više od postojeće komunalne naknade.

- Ako se zbilja želi komunalna naknada pretvoriti u nenamjenski prihod grada ili općine dovoljno je bilo promijeniti par članaka u Zakonu o komunalnom gospodarstvu. Hoće li vrijednost poreza na nekretnine biti ista kao i komunalna naknada? Neće, jednostavnom usporedbom Zakona o lokalnim porezima i Zakona o komunalnom gospodarstvu. Posebno će na udaru biti neizgrađeno građevinsko zemljište. Sadašnjim Zakonom o komunalnom gospodarstvu koji definira vrijednost komunalne naknade koeficijent namjene (Kn) za neizgrađeno građevinsko zemljište iznosi 0.05, a novim Zakonom taj koeficijent se definira na vrijednost 0.5. Nadalje uvode se dodatna dva koeficijenta. Koeficijent stanja (Ks) koji može ići na vrijednost 1.2 i koeficijent dobi (Kd) koji, između ostalog, iznosi 1.1 za objekte sagrađene od 1988. do 2005. godine koeficijent, odnosno 1,2 za objekte sagrađene od 2006. godine do danas. Dodatna dva koeficijenta koja su veća od 1, jednostavnom matematičkom operacijom dolazimo do zaključka da će za istu kvadraturu veći biti porez na nekretnine nego komunalna naknada. Smisao ovog poreza je unificiranje rješenja svih gradova i općina u Hrvatskoj koji će „sutra“ poslužiti za pravi porez na vrijednost nekretnine. Baš zato se uvode dodatna dva koeficijenta koja mogu usmjeriti okvirnu buduću vrijednost nekretnine. Pametno osmišljena strategija u kojoj gradovi i općine moraju provesti novi Zakon inače gubimo kompletan prihod 2018 godine, a da ne govorim o prekršajnim odredbama. Sigurno starije osobe u nekom našem selu ne psuju ovih dana Marića nego Pranića kada na kućnu adresu dostavimo formulare, kazao je Pranić.

Splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić premjestio don Marina Marčića u Muć Donji - u Stilja i Orah dolazi don Ivan Đonlić

utorak , 11.07.2017.



Splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić objavio je dekrete o razrješenjima i imenovanjima svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije, koji stupaju na snagu 21. kolovoza 2017. godine.

Usprkos željama Vrgorčana, a posebno mještana Stilja, Prapatnica i Oraha, na popisu premještenih svećenika nalazi se i dugogodišnji župnik župa sv. Marka evanđelista – Orah i sv. Ivana Krstitelja – Stilja don Marin Marčić. On je razriješen dosadašnjih službi i imenovan župnikom župe Male Gospe – Muć Donji. Župnikom u župama Orah i Stilja imenovan je don Ivan Đonlić, dosadašnji župni vikar u župi Presvetoga Srca Isusova na Visokoj u Splitu.

Ova vijest došla je dan prije najavljenog sastanka župljana Stilja i Oraha s nadbiskupom Barišićem na koji će biti ponesena peticija s tisuću potpisana mještana kojom se traži da don Marčić ostane u Vrgorskoj krajini. Može li se nakon objave nadbiskupova dekreta biti ikakvih promjena, to ćemo uskoro saznati.

Potres od 3,3 po Richteru zatresao Vrgorac

nedjelja , 09.07.2017.



Mještane Vrgorske krajine u nedjelju (9. srpnja) ujutro u 7:51 sati iz sna je probudio manji potres jačine 3,3 po Richterovoj ljestvici. Euro-mediteranski seizmološki centar (EMSC) izvijestio je da je potres imao epicentar sedam kilometara južno od Vrgorca (južni obronci Rilića), te da se dogodio (hipocentar) na dubini od dva kilometra. Iako na terenu srećom nisu zabilježene nikakve materijalne štete, sama činjenica da je potres imao epicentar nedaleko Vrgorca i na relativno maloj dubini bila je dovoljna da društvene mreže zažare od komentara zabrinutih građana. Dan ranije i kroz nedjelju zabilježeni su i brojni potresi na Balkanu i Apeninima, što je očito posljedica stalnog pomicanja Euroazijske litosferne ploče uslijed sudaranja s Afričkom pločom.


320 zastarjelih rasvjetnih tijela u Vrgorcu mijenja se LED-rasvjetom

petak , 07.07.2017.



Uskoro u realizaciju kreće projekt zamjene 320 rasvjetnih tijela u centru Vrgorca. Riječ je o zamjeni postojećih rasvjetnih tijela sa energetski učinkovitijom i ekološki prihvatljivijom LED rasvjetom. Trošak izvođenja radova te nabavka i postavljanje LED rasvjetnih tijela je na izvođaču/supotpisniku ugovora koji će se izabrati putem javne nabave. Izvođač po potpisu Ugovora o energetskoj usluzi treba u roku 30 dana izraditi Projekt energetske učinkovitosti, o svom trošku te zatim u roku od tri mjeseca izvesti sve radove rekonstrukcije na Javnoj rasvjeti, dok Grad Vrgorac nema nikakvih troškova.

Tokom trajanja Ugovora s Gradom izvođač je dužan zamijeniti neispravna LED rasvjetna tijela, a ako navedeno ne ispuni plaćat će ugovornu kaznu. Grad Vrgorac ne plaća troškove za održavanje javne rasvjete, a izvođač se naplaćuje iz nastalih ušteda u vidu naknade.

Grad Vrgorac tokom prve dvije godine plaća samo 50% naknade, a visina naknade ovisi o rezultatima javne nabave i najpovoljnijoj ponudi. Ovaj model je najpovoljniji za Grad Vrgorac te ne traži nikakva financijska opterećenja po Grad Vrgorac štoviše dolazi do dijeljenja ušteda, a lokalna samouprava nema troškove održavanja, ali zato će dolaziti manji računi za trošak električne energije.

Prema tehničkom izračunu s obzirom na procijenjeni ekonomski vijek trajanja rasvjetnih tijela, po isteku ugovora, Grad Vrgorac će koristiti energetski učinkovitu javnu rasvjetu naredne četiri godine bez većih izdataka. Procijenjena vrijednost projekta je oko 1.500.000 kuna. Ovakav oblik projekta su već provele lokalne samouprave poput Ludbrega, Vrbovca, Dubrovnika i drugih. Voditelj projekta je gradski službenik Alen Katavić.

<< Arhiva >>

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se