VladKrvoglad

utorak, 31.05.2016.

TRKA








Autorska fotografija: V. Krvoglad, 2016
- 10:32 - Komentari (26) - Isprintaj - #

utorak, 24.05.2016.

BIKOVI SU PALI NA KOLENA

Da je zemlje više od neba
pesak bi sa plaže pomislio
kako je on taj
koji more i travu melje i tanji
miriadama
nežnih staklenih ugriza.
Da ima smrti više od života
napravio bih ti jorgan
od maslačkovog paperja
Zagrnuo bih te njime
nek te sačuva
i miluje kada sam odsutan
a ako se uspem vratiti
pregrnula bi ga i ti preko mene
i tkali bismo beskraj
opipljivom prisutnošću
jednog u drugom
po celom telu.
Da je vetra više od vazduha
Povetarac koji zaigra kroz otvoren prozor
lakoću bi našu poneo sa sobom
nek lebdimo nad toplim strujama vazduha
dotičemo vrhove travki i listova
i pratimo svilene bube u letu.
Da je okrutnosti više od nežnosti
i radosti
vetar bi prozore i pesak i bube
uzvitlao
kroz šumu staklenog drveća
gde svako drvo fantastičnih oblika
raste iz naših osećaja:
zazvečao bi huk kristalnih zvižduka
pucali listovi i drobili se
u srču opalog lišća i izlomljenih grana
koja krcka pod našim koracima.
Svaki bi nam preostali dodir
bezbolne rane otvarao
i sukrvicom rubove lomova
ružičasto obojio
A da ne tražimo uvek mesto
za ostati skupa
čak i kad nam se čini da ne postojimo
ne bi opstali
ni u kraju ove pesme
koji plavom okrutnoscu
staklene maslačke
u živi pesak
pretvara.

.
- 16:14 - Komentari (39) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 09.05.2016.

SKICA ZA PUT OKO SVETA

(22 lV 2009)
Pesma je inspirisana imenom planine u Makedoniji: Korab.
Korab je stara slovenska rec za brod. PLanina je svoje ime dobila jer lici na prevrnuti brod, kobilicom na gore...
'Moja' planina nije Korab, ali jeste plovilica po oblacima, prevrnuta na ledja



Ležimo na ledjima

i započinjemo naše putovanje

ti i ja

čim toraks brda Korab zaškripi

i ne boj se, mila devojčice

takav brod ne tone

on ti plovi naglavačke po vazduhu

pa se i ovaj naš ljuljuška friško umiven

u oseci večernje izmaglice

iščekujući plimu vetra da isplovi

po pučini kliske stratosfere

da se rubom stope o dolinu odgurne

što pre kobilicom po oblacima zanjišti

i u tu plavu brazdu zasadi ptice i avione

mamce kojima će noćas napecati

neoprezne zvezde sa horizonta

čim izrone iz dubina

još sinjega neba oko nas.

Ležimo i milujemo se

sasvim lagano

jer se korab zaljulja i od disanja

a samo nas nemi meteoriti

udaljenim delfinskim skokovima prate

po platnu ove večeri.

U tebi sam

kao u jatu snažnih riba

što vriju u plićaku

i lebdim dugo

lebdim glatkim pokretima

lebdim čekajući

dok se jato tvoga grča

ne razidje



(za prosle ljubavi)
.
- 15:49 - Komentari (43) - Isprintaj - #

nedjelja, 01.05.2016.

Setnja na Crni vrh

Tokom vikenda imam posetu: brat je sa delom porodice iskoristio vikend da se nadise svezeg vazduha.
Sledeceg dana predvece krecemo u setnju, vreme je tmurno, bremenito, ali vetar zna odneti oblake i propustiti nesto svetla...





Krenuli smo stazom kaja se odmah naglo propinje kroz ostatak zaseoka





Prolazimo kroz obliznja polja: vocke pod cvatom zavode tmurevinu





Dokopali smo se i bukove sume. Bez lista je i ima prilicno svetlosti.





Put nas izbacuje na izuvijanu visoravan. Oblaci bi je prekrili, ali vetar ih rasplice.





Uzivamo u prizorima...






vetar razliva boje po prostoru





Na prevoju je kontrasvetlo





Svetlost sivi i gasne. Snimam sa sve vecom ISO vrednoscu...






Oblaci se navlace i preko samog Crnog vrha. Mi smo pak u oku tog nemira...






Tama pada sve brze...





Zastajem da se kreativno poigram duzininom ekspozicije





Iznova podignuta osetljivost aparata 'osvetljava' sledece prizore





Golotinja grana belasa se pod nama






Zumiram: selo nam je opet na domaku - ni 300 metara vazdusnom linijom, a presli smo vec 2 kilometra






Sad je pad kolicine svetla sve brzi i drasticniji...duga ekspozicija razvlaci pokrete





Reflektori kraj jedne vikendice nakratko vracaju ostrinu snimcima...





Da bi pet minuta kasnije pala noc...





Na srecu, vec kod one kuce smo bili na asfaltu, a nedugo zatim nailazimo i na ulicno osvetljenje






Igram se bojama i odblescima





Narandzasto svetlo pokusava zaustaviti debele slojeve mraka





Snimci pocinju liciti na Novogodisnje cestitke...





Nekoliko minuta je skoro potpuna tama (zivine lampe se automatski gase kad se pocnu pregrejavati)






Ali, mi smo vrlo blizu kraju setnje. Kisica krece, lagano...





Bas u pravi tren: vratili smo se da uzivamo u vatrici u dnevnoj sobi...





.
- 23:17 - Komentari (30) - Isprintaj - #

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.