petak, 30.11.2007.

DA LI SMO MORALNI POBJEDNICI I / ILI IZBORNI GUBITNICI

Image Hosted by ImageShack.us
TAG this image
Iskreno od srca zahvaljujem svima koji su dali svoj glas HSU-u, a bilo ih je nešto više od 100 tisuća, ali i onima koji su svoj glas dali drugoj stranci umirovljenika koja se kao trojanski konj pojavila doslovno ni otkuda dovevši mnoge naše birače u zabunu, ili preciznije, više od 20 tisuća glasača, te time direktno oduzela čak 4 saborska mandata. Ipak, moram priznati da smo i usprkos tome očekivali više glasova umirovljenika pa tako i mandata.

No možemo li se ipak smatrati i moralnim pobjednicima, jer smo velikim zalaganjem za umirovljenike i rezultatima koji se mjere milijardama isplaćenim umirovljenicima mimo redovnih mirovina, dokazali svoju učinkovitost koja je ipak nagrađena sa više od 100 tisuća glasova.

Znači sve to naše zalaganje u odnosu na prije četiri godine rezultiralo je povećanjem potpore odnosno broja glasova umirovljeničkoj političkoj opciji, no usprkos toj činjenici, potpuno iskreno moram ponovno kazati da sam ja kao i svi moji suradnici očekivao još puno veći broj onih koji su prepoznali naš mukotrpan rad, pa čak i imali direktnu materijalnu korist, a ponavljam, radi se o preko 700 tisuća umirovljenika koji su u svom novčaniku konkretno osjetili financijsku korist u prethodnom mandatu kada smo imali tri zastupnika.

Po ovom što sam naveo lako je zaključiti da veliki broj umirovljenika iz nekih razloga, a očito je da ih ima mnogo, još uvijek nije dovoljno prepoznao HSU kao svoju stranku, a kada tome još dodamo i medijsku izoliranost u prethodnom razdoblju, kojoj smo bili stalno izloženi, ispada da u takvim okolnostima nije bilo teško strankom slična imena zbuniti naše glasače.

Dobiti 100 tisuća glasova i to pretvoriti u samo jedan mandat je doista frustrirajuće, jer je u nekim kombinacijama na ovim izborima za tri mandata bilo potrebno „samo“ 30-ak tisuća glasova.

Nitko dakle nije toliko skupo platio jedan jedini mandat, a koliko je to malo lako je usporediti sa najvećima koji su sa „samo“ sedam ili osam puta više glasova od HSU-a dobili čak 50 ili 60 puta više mandata. 13.742 glasa je težio svaki mandat HDZ-a, a 13.864 svaki mandat SDP-a, a za naš jedan jedini, ponavljam, čak 101.000, doista frustrirajuće.

Gledajući pak druge parametre samo su SDP, HDZ i HSU na ovim izborima imali više dobivenih glasova u odnosu na prethodne izbore 2003. Svi ostali su naime imali manje, neki čak i preko 40 %.

No sve je to nebitno kada se uzme u obzir njihova sadašnja pozicija pri eventualnom sudjelovanju u stvaranju vladajuće koalicije.

Predstoji nam dakle jedna doista temeljita analiza koja mora dati mnoge odgovore i temeljem koje ćemo svakako prići korijenitim promjenama u svakom segmentu funkcioniranja Stranke za koji se pokaže da nije bio u kvalitetnoj funkciji tijekom priprema i provedbe ovog izbornog procesa, a rezultati tih aktivnosti se svakako moraju vidjeti već na slijedećim lokalnim izborima koji će se održati za godinu i pol.

Mišljenja sam da ovih 100 tisuća glasova koje imamo danas i uz nastavak još kvalitetnijeg rada na terenu, doista mogu polučiti željeni rezultat i biti dobra priprema za slijedeće parlamentarne izbore.

Sukladno svemu navedenom, kao odgovorna osoba, osjetio sam potrebu iz moralnih razloga ponuditi Stranci svoj mandat na raspolaganje, o čemu će odlučivati naša Izborna skupština.


Objavljeno u 11:59

Komentari (54) • Isprintaj#

četvrtak, 22.11.2007.

NEDJELJA, DAN KAD VI ODLUČUJETE

Poštovani članovi i simpatizeri HRVATSKE STRANKE UMIROVLJENIKA, poštovani građani lijepe naše,
Image Hosted by ImageShack.us


približava se dan odluke, 25.11.2007., dan kada morate preuzeti odgovorenost i odučiti kome dati svoje povjerenje da vas zastupa u Saboru Republike Hrvatske u slijedećem mandatu od četiri godine.
Moje zadovoljstvo je posebno, jer ne vodim stranku koja teži političkoj atraktivnosti, HSU je za razliku od ostalih, ..stranka učinkovitosti.

HSU svoja obećanja izvršava, i ponosno podnosimo račun hrvatskoj javnosti za prethodno četverogodišnje razdoblje za sve učinjeno, a što se u ostvarivanju materijalnih prava umirovljenika mjeri u milijardama, no i pitamo se zajedno sa Vama:

Jesmo li mogli više?
Je li se moglo brže?
Tko ili što nas je kočilo ?
Kako dalje?,

kao i niz drugih pitanja koji zahtijevaju argumentiran odgovor.

A demokracija kakva jest, kaže da se sve odluke u parlamentu donose većinom glasova ili preciznije brojem ruku, kojih je na žalost svih umirovljenika, i ne samo njih, u prošlom sazivu parlamenta bilo samo tri, dakle najčešće nedovoljno za prolaz prijedloga HSU-a koji su uvijek bili puno bolji od onih koji su usvojeni.

Ipak, i sa samo tri zastupnika, uspjeli smo mnoge stvari pokrenuti, a u slijedećem sazivu Sabora ćemo, duboko vjerujem, sa još više naših zastupnika nastaviti još brže ka zacrtanom cilju dosezanja prosječne mirovine u visini 70% prosječne plaće.

U tijeku je i isplata preostalog dijela obeštećenja dijelu korisnika mirovina prema Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske od 12.svibnja 1998., no na našu žalost nije uzela u obzir sve kategorije umirovljenika, i opet napominjemo da je i u ovom zakonskom prijedlogu HSU imao još boljih zakonskih rješenja koje je predlagao za umirovljenike od onih usvojenih u Hrvatskom Saboru, no bez uspjeha, jer nismo imali dovoljno ruku.

Uložili smo velike napore u borbi za izjednačavanje materijalnog statusa «starih» i «novih» umirovljenika uz, napominjem, značaju podršku radničkih sindikata i umirovljeničkih udruga, te na jedan doista sistematičan način ponudili rješenja za izjednačavanje statusa «starih» i «novih» umirovljenika.

No opet moram kazati da su svi prijedlozi naših zakonskih rješenja bili za umirovljenike još bolji od onih usvojenih, a posebno mislim na obuhvat korisnika mirovina, postotke korekcije za odlazak u prijevremenu mirovinu i tretman korekcija kao dodatka, no za naše prijedloge opet nismo imali dovoljno ruku.

Podsjećam kako je svim umirovljenicima u Hrvatskoj 2006. godine prvi puta isplaćena božićnica, što će se ponoviti ove, ali i slijedećih godina, no i u ovom slučaju je prijedlog rješenja koji je ponudio HSU za umirovljenike bio značajno bolji od usvojenog jer je donosio i viši pojedinačni iznosi isplate za sve umirovljenike.

HSU neće odustati sve dok ne postignemo jedno sveobuhvatno rješenje kojim bi se ispravile sve zatečene nepravde, a onima koji ovih dana po raznim medijima objašnjavaju kako je umirovljenicima vraćen dug, poručujemo da malo porade na logici i vjerodostojnosti jer istovremeno kažu i kako prihvaćaju sve naše prijedloge za rješenje problema umirovljenika. ….

Pa ih evo javno pitam:

A koje to naše prijedloge prihvaćaju ako su ih oni tobože sve već riješili? Vi dragi građani sami prosudite tko tu nije iskren.

Neki se također jako trude u javnosti stvoriti percepciju o HSU –u kao sebičnoj stranci, spremnoj samo na prosjačenje i trgovanje, «prirepku» vlasti koji je usmjeren jedino na poboljšanje materijalnog položaja umirovljenika, čak i na teret standarda svih drugih društvenih skupina, što je notorna laž, ali i dokaz da se HSU-a plaše, a mi bismo kazali i sa razlogom jer duboko vjerujemo da nakon ovih izbora i sa više naših ruku u parlamentu neće biti problema u izglasavanju naših prijedloga.

Uz važnu napomenu

Mi nikada nismo bili, niti jesmo, niti ćemo biti «nerentabilni» ili «suvišni», jer smo upravo mi desetljećima stvarali ovu državu i njena dobra, pa ćemo ih znati i čuvati u interesu svih građana.

Umirovljenici znaju, mogu i hoće sudjelovati i doprinositi gospodarskom rastu, razvoju i napretku države i društva primjerenih očekivanju SVIH građana.

HRVATSKA NAS TREBA.

Naš je moto jasan i jedinstven:

SRETNA MLADOST, ZADOVOLJNA STAROST,

jer Hrvatska, zajedno sa vama, može i mora bolje.

STOGA IZAĐITE NA IZBORE i NASTAVIMO ZAJEDNO

jer

GLAS ZA NAS JE GLAS ZA VAS.


Objavljeno u 13:46

Komentari (17) • Isprintaj#

ponedjeljak, 12.11.2007.

MOJA RAZMIŠLJANJA O ŠPORTU

Image Hosted by ImageShack.us
Šport je veliko odgojno sredstvo. On je škola discipline, samosvladavanja, odricanja, pokornosti, poslušnosti prema sebi i drugima. Šport je škola odgoja volje i karaktera. On traži odlučnost, požrtvovnost, energiju, ustrajnost, prisutnost duha, snažnu koncentraciju, izdržljivost, više puta i željeznu volju.

Ukratko šport traži čitava čovjeka , tijelo i duh. To je borba za što bolji uspjeh, borba za jednu od medalja, to je međusobno natjecanje.

U športu postoji junački duh „ Brojne su i velike vrednote koje se u čovjeku razvijaju športskim natjecanjima. Što se tijela tiče, to je ljepota zdravlja.Što se duše tiče, to je ustrajnost, jakost, vježbanje u odricanju, druženju,društvenosti…(Ivan XXIII. Delegaciji Olimpijade u Rimu 1960. godine.)

Pobjeda i poraz su dio života.

Značenje športa. Šport je važna pojava u našem vremenu. Uključuje bezbrojne osobe u svakoj zemlji svijeta i svakim se danom sve više razvija. Dok se čovjek njime izravno bavi ili ga doživljava kao priredbu, ako je zgodno usmjeren, znači veliku pomoć čovjekovoj osobi i zajednici, jer je prikladan da vrši važne uloge:

- natjecateljsku, jer se pokazuje kao sredstvo da se oslobodi stvaralaštvo, radost, uživanje u slobodnom vremenu osobno i kolektivno;

- kulturnu, jer pridonosi produbljenom upoznavanju osoba, zemlje i prirodne sredine;

- zdravstvene, jer čuva i poboljšava zdravlje svake osobe;

- odgojnu, jer potiče uravnoteženo oblikovanje pojedinca i ljudski razvoj u svakom razdoblja života;

- društvenu, jer želi promicati solidarnije društvo, boriti se protiv netrpeljivosti, rasizma i nasilja, djelovati za uključivanje „izdvojenih“;

- etičko- duhovnu, jer težeći prema moralnim vrijednostima, želi pridonijeti cjelovitom razvoju ljudske osobe;

- vjersku, jer razvijajući potpuno mogućnosti ljudske osobe, pomaže da se sve više cijeni život koji je za vjernika Božji dar.

Govor športa. Šport zna govoriti osobama jednostavnim jezikom da bi rekao važne stvari:
- da se treba temeljito zalagati da se ostvare vlastiti ciljevi težnje, a da se ipak ne padne u kult fizičke savršenosti;

- da čovjek mora biti svjestan svojih granica i mogućnosti

- da se mora oduprijeti kušnji da se preda pred prvim poteškoćama;
- da pobjeda i poraz čine dio života i stoga treba znati pobijediti bez častohleplja, drskosti i ponižavanja protivnika, a treba znati prihvatiti i poraz sa sviješću da se ne radi o nepopravljivoj drami te da se prava pobjeda uvijek dobiva ako se od sebe daje najbolje;

- da se svako natjecanje mora događati u održavanju pravila, poštivanju drugih i bez ograničenosti.

Spasiti šport. Smatramo da uloge i mogućnosti športa danas moraju biti spašene i ojačane pred pojavom novih fenomena koji stavljaju u pitanje etiku i športska načela.

Šport ne smije postati stvar daljnje podjele između bogatih i siromašnih, između jakih i slabih, a trka za zaradom ne smije lišiti šport njegovih moralnih vrijednosti.Traženje novih talenata među maloljetnicima i njihovo uvježbavanje ne smije vrijeđati temeljna prava djece; pravo na igru, na prosvjećivanje, na vedar život u obiteljskom krugu.

Nije dopušteno mijenjati narav športa upotrebljavajući sredstva, vježbe i ponašanje koji su protivni zdravlju, atlete i neiskreno i nepravedno iskrivljuju rezultat.

Niti šport smije biti povlastice samo bogatih koji ne smiju nametnuti svoj športski model narodima koji su privredno manje razvijeni, niti se periferije svijeta smiju upotrebljavati kao obećane rezerve za izrabljivanje mladih.

Želimo šport;

- koji ima kao središte i trajno uporište dostojanstvo ljudske osobe i očuvanje njegove fizičke i moralne vrijednosti;

- koji dopušta da se otkriju ideali i dožive vrijednosti koji poboljšavaju kakvoću osobnog i društveno života;

- koji se razvija tako da uvijek sačuva, pa i samom profesionalnom natjecanju, narav poštenog i radosnog suočenja, prijateljskog susreta, otvorenog za razumijevanje i suradnju;

- koje se izražava u oblicima koji skladno poštuju potrebe i psihofizičke mogućnosti svakoga, i u odnosu prema različitoj starosnoj dobi, ne isključujući ni udaljavajući najslabije i najsiromašnije, stare ili na drugi način vješte;

- koji djelatno surađuje i pridonosi kulturi mira, približavanju među narodima i dijalogu među državama. (29. listopada 2000. )

Uvesti pravilnik za jednak tretman svih športaša koji osvoje zlatnu,srebrnu ili brončanu medalju bez obzira na vrstu – disciplinu. Svi su oni pokazali svijetli primjer- rodoljublje-himna-hrvatska zastava-promocija Hrvatske.

Šport je uistinu jedno od važnijih područja na kojima mladi razvijaju svoje sposobnosti, uče se drugovanju i solidarnosti, uzajamno se pomažu u rastu, svjedoče ljepoti i radosti zdrave razonode. Šport je škola života. To se osobito zamjećuje u ekipnim športovima,postavljaju se zajednički ciljevi,uči se velikodušnosti, poštenju, sudioništvu. Natjecanje nije samo igra u kojoj pobjeđuje bolji, nego i prigoda za dijalog, razumijevanje, uzajamno ljudsko obogaćivanje.


Objavljeno u 14:06

Komentari (9) • Isprintaj#

utorak, 30.10.2007.

USUSRET IZBORIMA

POŠTOVANI GRAĐANI REPUBLIKE HRVATSKE, DRAGI UMIROVLJENICI

Image Hosted by ImageShack.us
Hrvatska stranka umirovljenika izlazi po drugi put na parlamentarne izbore 25. studenoga sa samostalnim listama u deset izbornih jedinica. Na prošlim izborima umirovljenici su prvi put u povijesti Sabora ušli u sabornicu, organizirano kao stranka. To je bio velik uspjeh, ali i izazov da nastavimo dalje našu bitku za materijalna i druga prava obespravljene umirovljeničke populacije i najsiromašnijih slojeva društva.

Naša pojava na političkoj sceni nije dočekana s podrškom i simpatijama. U redovima «klasičnihH političkih stranaka kao i kod pojedinaca iz redova znanstvenih radnika i novinarskih komentatora doživjeli smo grube napade i uvrede te etiketiranje da smo interesna i trgovačka stranka.

Zaista čudno ponašanje prema onima koji su stvorili sva materijalna dobra koja imamo u našoj državi.

Hrvatska stranka umirovljenika, usprkos tome, uspjela je u prošlom mandatu s tri zastupnika vratiti povjerenje i dostojanstvo umirovljenika kroz materijalna obeštećenja za minuli rad. Naši se rezultati mjere novčanim iznosima koji su kao posljedica naših poticaja, nastojanja i zalaganja isplaćeni umirovljenicima tijekom posljednje četiri godine i u iznosu većem od 14 milijardi kuna.

Svi uspjesi Hrvatske stranke umirovljenika na republičkoj i lokalnoj razini proizašli su iz zajedništva i akcija koje su vođene u najtjesnijoj suradnji s umirovljeničkim udrugama i radničkim sindikatima s kojima promišljamo i dogovaramo najbolja moguća rješenja za pojedina pitanja važna za život umirovljeničke populacije.


D R A G I U M I R O V L J E N I C I,

Na izbore koji su pred nama idemo sada brojniji, jači i pripremljeniji. Hrvatska stranka umirovljenika ide na nove parlamentarne izbore s velikom podrškom umirovljenika i ostalih građana, jer je sazrijelo uvjerenje da kod nas nema lažnih obećanja i da dijelimo sudbinu s ljudima koji trpe i pate jer nisu u mogućnosti živjeti život dostojan čovjeka.

U ovoj prigodi teško je pobrojiti sve što smo kao stranka uspjeli, ali ću samo spomenuti obeštećenje umirovljenika prema odluci Ustavnog suda, poboljšanje materijalnog položaja tzv. novih umirovljenika, isplata božićnice i dr. Mnogi projekti i prijedlozi zakona, na kojima smo radili, ostaju i dalje naše vodilje u saborskim bitkama za prava umirovljenika.

Za ove izbore, do detalja, razradili smo naše političke ciljeve u kojima se traži razvoj Hrvatske na moralnim načelima istine i pravednosti.
Okosnicu našeg programa predstavljaju gospodarski ciljevi, jer smo svjesni da bez gospodarskog razvoja Hrvatske nema niti boljitka za umirovljenike.

Tek na kraju programskih načela Hrvatske stranke umirovljenika nalaze se naši interesni ciljevi, sažeti u osiguranju jednakosti i ravnopravnosti svih građana u raspodjeli novostvorene vrijednosti.

Zato Vam poručujem, na predstojeće izbore trebate svakako izaći, ali i pokazati svu zrelost i odgovornost prema samima sebi i prema pokoljenjima koja će također jednoga dana biti umirovljenici. Naša je snaga u našemu broju i jedinstvu. Umirovljenici predstavljaju jednu trećinu biračkog tijela. Ne smijemo to zaboraviti, jer nema tog izgovora da nismo znali. Na ovim se izborima odlučuje i o našoj materijalnoj sigurnosti.

Dakle, ovi izbori daju nam novu šansu i zato ju ne smijemo propustiti. Izbori su pred nama - odlučimo sada.

Sijede glave znaju bolje od drugih što treba napra¬viti za napredak Hrvatske i bolji život umirovlje¬nika već sada. Naši glasovi su za naše dobro.

Ne prepustite ništa slučaju. Izađimo na izbore .






Objavljeno u 15:01

Komentari (29) • Isprintaj#

četvrtak, 25.10.2007.

MOJE PRVO JAVNO CHAT-anje

U redakciju Jutarnjeg lista obavio sam svoj prvi javni chat. Očito je da, kako moje, tako i stavove HSU-a žele znati sve generacije. Uvjerite se.


Vladimir Jordan: Dobar dan svima! Ja sam Vladimir Jordan.

Penzić: Da li je točno da je suradnja s Koordinacijom udruga umirovljenika uspješna i nikada bolja?

Vladimir Jordan: Točno je, jer članovi Koordinacije umirovljenika u svim pregovorima i radnim grupama na nivou države po pitanju materijalnog položaja umirovljenika rade zajedno.

mario123: Koje uvjete će morati ispuniti oni koji će trebati podršku HSU-a u Saboru da bi sastavili vladu?

Vladimir Jordan: Naši uvjeti su sadržani u programskim načelima HSU-a, koji su zajednički učinjeni s udrugama umirovljenika i na javnom pozivu pojedinaca za programska načela. Najbitniji je materijalni položaj umirovljenika, a to znači vraćanje formule usklađenja.

tanja: Zbog starenja stanovništva u EU se planira produženje radnog vijeka. Hrvatska se po starenju stanovništva uklapa u europske trendove. Kako ćete se kao stranka odrediti prema tome pitanju?

Vladimir Jordan: Kada vidimo kakva je struktura u Hrvatskoj, sagledavši i koliko treba mladih uključiti u proces rada, onda ćemo zauzeti stav.

intrusa: Recite vi meni što ćemo mi mladi imati od toga ako glasamo za vašu stranku i ako vi npr. dođete na vlast?

Vladimir Jordan: Moto Hrvatske stranke umirovljenika jest sretna mladost, zadovoljna starost. U narednom periodu, ako dođemo u vlast, zauzimat ćemo se za razvoj gospodarstva, a to znači za boljitak naše mladeži.

Penzić: Zašto vas ima tako malo na državnim medijima, i nacionalne novinske kuće vas zaobilaze?

Vladimir Jordan: Vaša konstatacija je djelomično točna, no vjerujem da i svojim današnjim prisustvom polako to oslobađamo. Činjenica je da nas se u prošlom razdoblju samo pitalo oko materijalnog položaja umirovljenika, a nije nas se uzimalo po ostalim pitanjima koja su od životnog problema, kao npr. gospodarstvo, obrazovanje i sl.

Diname: Gledao sam prije nekoliko tjedana emisiju Otvoreno, gdje je Mislav Bago imao izuzetno podcjenivački stav prema vama i vašoj stranci. Mislite li da mediji favoriziraju HDZ i SDP, te tako utječu na biračko tjelo manjih stranaka?

Vladimir Jordan: Točna je vaša konstatacija, a to je odraz civilizacijskog odnosa.

dužnikdjece: Što mislite o zaduživanju svojih unuka da biste vi danas imali za mirovinu? Ne želim biti nekulturan niti provocirati, stvarno me zanima vaš definitivan stav kao osobe, ne kao političara!

Vladimir Jordan: Kao osoba mislim da cijeli ovaj period između mladih i starih postoji solidarnost. To potkrepljujem činjenicom da smo sav svoj radni vijek mi doprinjeli stvaranju bogatstva ove zemlje koju danas koriste naši mladi.

Penzić: Koliko mladih imate u HSU-u?

Vladimir Jordan: Oko 12.000 mladih do 40 godina.

istinaboli: Koji je vaš predizborni program glede povećavanja zaposlenosti, tj. kako biste vi postigli da brojčano slabija radna snaga može uzdržavati penzionere koji dobivaju penziju u iznosu prosječne plaće u Hrvatskoj?

Vladimir Jordan: Naš izborni program u narednom periodu će biti prvenstveno posvećen reindustrijalizaciji, jer time osiguravamo veću zaposlenost s jedne strane, a s druge u pitanju je rješavanje hrvatskog identiteta. To nisu puste fraze, nego imamo točno razrađena područja gdje se može odmah pristupiti povećanju zaposlenosti. Tu mislim na energetiku, projekte komunalne infrastrukture, projekti šuma-drvo-papir-celuloza, projekti razvoja poljoprivredno-prehrambenog kompleksa u svezi smanjenja uvoza...

Diname: Koja je bila vaša uloga u Drugom svjetskom ratu?

Vladimir Jordan: Za vrijeme Drugog svjetskog rata bio sam maloljetnik, jer sam rođen 1940. godine.

poeta: Je li tvoj dida bio patizančina?

Vladimir Jordan: Ja sam imao dva dide. Oba su bili prestari da budu partizančine.

istinaboli: Tito je zločinac!

Vladimir Jordan: Za mene Tito nije zločinac jer niti jedan proces protiv njega nije pokrenut. Tito je u vremenu u kojem je živio bio neprikosnovena svjetska ličnost.

Diname: Danas je i Bush svjetska ličnost, gospodine Jordan.

Vladimir Jordan: Pa ne možemo pobiti to da je Bush svjetska ličnost, ali će nakon 40 godina, kao i Tito, dobiti svoje mjesto u povijesti.

istinaboli: Koliko ste dugo već penzioner?

Vladimir Jordan: Penzioner sam od 1. 1. 1995. godine.

istinaboli: Znači, u penziju ste otišli s 55 godina... Koliko je iznosio vaš radni staž do onda?

Vladimir Jordan: Imao sam 40 godina staža. Otišao sam u mirovinu s punim radnim stažom, kao tehnološki višak u Ini, s tim da su mi otkupili četiri godine staža.

andy: Bi li cijelu Upravu HEP-a trebalo smijeniti zbog urušavanja Kupske ulice?

Vladimir Jordan: Ne. HEP je samo investitor, a greške su kod izvođača radova i oni su odgovorni jer nisu učinili potrebne predradnje za izgradnju objekta.

poeta: Je li mirovinski sustav za vrijeme Jugoslavije bio bolji od sadašnejga?

Vladimir Jordan: Glede odnosa umirovljenika u odnosu na zaposlene, jer nam je prosječna mirovina bila 70 posto prosječne plaće, bio je povoljniji. No on je bio povoljniji iz razloga što je odnos umirovljenika i zaposlenih bio jedan na tri. Naš cilj glede gospodarskog razvoja ide za tim da se postigne barem odnos jedan naprema dva. Drugim riječima, trebamo povećati zaposlenost.

Bojko77: MMF upozorava da smo pred slomom gospodarstva i da su nam ekonomski pokazatelji gori od pojedinih azijskih država koje su takav slom doživjele. Vlada tvrdi da krize nema, a ja se bojim da se uslijed tog sloma neću moći nositi niti s obvezama za svoju obitelj, a di tek za roditelje... Koje je vaše stajalište oko inozemnog duga?

Vladimir Jordan: Konstatacije su vam točne glede inozemnog duga i to je suštinsko pitanje koje ćemo mi, ako budemo u mogućnosti da sudjelujemo u vladi, tražiti da se izradi dugoročna strategija gospodarskog razvoja Hrvatske, osobito s aspekta smanjenja zaduženja prema inozemstvu.

Mario: Je li moguća koalicija s SDP-om?

Vladimir Jordan: Ako predsjednik SDP-a dobije mandat i ako budu htjeli koalirati s nama, zašto ne?

Vjeko: Je li vam Michael Jordan iz Chicago Bullsa rođak?

Vladimir Jordan: Nije, ali me s njim poistovjećuju glede žongliranja u pregovorima sa Sanaderom.

Mario: Što mislite o osobama s invaliditetom, čuo sam da u mladeži imate takvu osobu?

Vladimir Jordan: Suosjećam s njima glede invaliditeta. Zato smo u stranci pokrenuli poseban odbor, koji bi sagledao njihove probleme i kao takve ih u narednom periodu prezentirao u Hrvatskom saboru kako bi se njihov materijalni položaj riješio.

zoran: Kad će biti isplata razlike za "nove umirovljenike". Nisu mi jasni postoci od-do.

Vladimir Jordan: Prva isplata za tzv. nove umirovljenike bit će početkom studenog na mirovinu od listopada. Visina dodatka kreće se od 4 do 27 posto, ovisno o godini umirovljenja.

poeta: Što s mirovinama ljudi koji su je zaradili u Srbiji ili u BiH? Oni imaju sramotno male mirovine.

Vladimir Jordan: Ako mislite na ljude koji sada žive u Hrvatskoj, točno je da imaju sramotne mirovine, a točno je i to da je HSU u saborsku proceduru podnio zakonski prijedlog da se taj problem riješi.


Rikikiki: Kakvo je vaše mišljenje o tome da će Vlada novcem poreznih obveznika, dakle svih građana, financirati gradnju megalomanskih sportskih dvorana samo zato da se može održati SP u rukometu? Bi li možda bilo pametnije taj novac iskoristiti za neke potrebnije stvari, recimo pomoć umirovljenicima, socijalu, zdravstvo, školstvo...?

Vladimir Jordan: Problem sportskih dvorana, što se tiče financiranja, nije u korelaciji s isplatom mirovina i sigurno je da Hrvatska svoj imidž u svijetu mora graditi da dobije SP, a te dvorane će ostati budućim generacijama na raspolaganju.

mario123: Smatrate li da zastupnici u Saboru imaju prevelike plaće i prevelike mirovine?

Vladimir Jordan: Plaće nemaju prevelike. Druga je stvar kako se u javnosti prezentira njihov dosadašnji rad. A što se tiče saborskih mirovina, naš je stav da ih treba ukinuti. Međutim, pitajte zastupnike zašto to nisu prihvatili u Saboru. Rad saborskih zastupnika je cijenjen i odgovoran posao, imaju razmjerno visoke plaće, ali one trebaju biti dio njihovog radnog vijeka.

siromasan: Koliko je zdravo za državu u tranziciji da više novca ulaže u umirovljenike, nego u mlade ljude, studente i djecu?

Vladimir Jordan: Prvo, nije točno da država ulaže u umirovljenike, jer umirovljenici dobivaju mirovinu kao svoje pravo za minuli rad, a sigurno da to ne koči razvoj zemlje, nego su druga pitanja što se tiče problema mladih, prije svega gospodarski razvoj za koji ćemo se u narednom periodu zauzimati.

siromasan: Prije je novac išao u Beograd i JNA. Sad ide umirovljenicima.

Vladimir Jordan: Ovo je zločesto pitanje i na njega najradije ne bih odgovorio. Ali da se razumijemo, hrvatski umirovljenici su dio društva, oni su stvarali dobra koja vjerojatno i vi uživate, ali isto tako svoje znanje i iskustvo, koje imamo kao politički organizirani, želimo zajedno sa sinovima i unucima doprinjeti boljitku Lijepe naše.

poeta: Slažete li se s tezom da trebamo uvoziti jeftinu radnu snagu?

Vladimir Jordan: Ne treba uvoziti jeftinu radnu snagu nego treba kompletan obrazovni sustav prilagoditi razvoju Hrvatske, a to znači da nadležna ministarstva trebaju sačiniti dugoročni plan razvoja i na njemu graditi obrazovni sistem, tako da nam se ne dogodi da školujemo ljude koji ne mogu naći zaposlenje u Hrvatskoj.

poeta: Nije li pronatalitetna politika usko povezna s budućim mirovinama?

Vladimir Jordan: Nije. Usko je povezana sa standardom svih građana. Osobito u ovoj zemlji treba dati prioritet obitelji u materijalnom, socijalnom i duhovnom pogledu.

siromasan: Kolika će biti vaša mirovina?

Vladimir Jordan: Moja mirovina je već sada 5.100 kuna.

Vjeko: Je li, po vama, cijena od 2.200 eura po metru kvadratnom u Zagrebu pretjerana i zašto država dopušta zaradu od 60% od ukupne cijene stana? Zar ne bi bilo dovoljno i 30%?
Vladimir Jordan: Teško mi je to komentirati, ali to je pitanje regionalnog razvoja Hrvatske. To znači, ne sve koncentrirati u Zagrebu, a to je opet pitanje razvoja.

siromasan: Hoćemo stranku mladih!

Vladimir Jordan: Pozdravljam ideju, jer mi već u HSU-u imamo stranku mladih, pa nam se možete priključiti.

Diname: Koja vam je najljepša Hrvatica i zašto baš Žuži Jelinek? :)

Vladimir Jordan: Otkud vam to saznanje? Moja najljepša Hrvatica je moja žena.

Mearko: Da li zaista vi pišete svoj blog (vladimirjordan.blog.hr)?

Vladimir Jordan: Da, sam ga pišem i zato molim, ako nije ažuriran, da mi oprostite jer sam ovih dana jako zauzet.

liquidsky: Što mislite o besplatnoj podjeli viagre umjesto božičnica?

Vladimir Jordan: Nama viagra nije potrebna. Zato sam za božićnice.

Vladimir Jordan: Hvala vam na vašim pitanjima, iz mojih odgovora vidite da se borimo, i kao stranka i ja kao pojedinac, da politika služi narodu, a ne narod politici, jer jedino tako Hrvatska može i mora bolje. Pozdrav svima!


Ukoliko želite nastavite sa svojim pitanjima na mom blogu.


Objavljeno u 10:09

Komentari (10) • Isprintaj#

srijeda, 24.10.2007.

UTVRDILI SMO LISTE KANDIDATA ZA PREDSTOJEĆE PARLAMENTARNE IZBORE

Na zajedničkoj sjednici Središnjeg odbora HSU-a i Koordinacije Udruga umirovljenika, koja je održana u Samoboru 22.10.2007 godine, utvrdili smo liste kandidata za predstojeće parlamentarne izbore 25.11.2007.

Na zajedničkom sastanku je još jednom potvrđen visok stupanj suradnje Stranke i Koordinacije Udruga umirovljenika što će, a to je zajednička konstatacija, rezultirati vjerojatnim prolazom po jednog kandidata sa liste HSU-a u svim izbornim jedinicama, a u nekima će se čak voditi mrtva trka i za drugim.

Uz gotovo svečarsku, ali radnu atmosferu, također smo donijeli odluku da ja, kao predsjednik Stranke, budem nositelj lista HSU-a za sve Izborne jedinice, izuzev u VIII-oj, gdje će to biti dosadašnji saborski zastupnik i predsjednik Kluba zastupnika HSU-a, gospodin Silvano Hrelja, te da budem prvi na listi u II izbornoj jedinici.

Isto tako smo utvrdili i redoslijed na listama za svaku izbornu jedinicu, od kojih navodim prvu dvojicu na svakoj listi:

I izborna jedinica 1. Fortuna Višnja, 2. Štiglić Dragutin

II izborna jedinica 1. Jordan Vladimir , 2. Barila Zlatko

III izborna jedinica 1. Posavec Božidar, 2. Kočila Valentin

IV izborna jedinica 1. Jakobljević Ivan, 2. Kozina Ivica

V izborna jedinica 1.Tomašković Mihajlo, 2. Rubil Marko

VI izborna jedinica 1. Mladenović Rajko, 2. Lacković Dragutin

VII izborna jedinica 1. Grujić Lazar, 2. Lokmer Vladimir

VIII izborna jedinica 1. Hrelja Silvano, 2. Cvjetović Ljiljana

IX izborna jedinica 1. Brucker Leopold, 2. Radak Mirko

X izborna jedinica 1. Čapalija Božo, 2. Mateljak Mirko


Objavljeno u 09:34

Komentari (5) • Isprintaj#

srijeda, 17.10.2007.

PRIVATIZACIJA

Podržavam reviziju privatizacije

Temeljni izvor svih nejednakosti u našoj državi je način pretvorbe i privatizacije i zato treba izvršiti njenu reviziju, do poništenja gdje je to moguće. Rezultat razdiobe naslijeđenog bogatstva ima negativne posljedice na području rada, zarada, poreza, pa do neplaćanja velikog broja radnika od devedesetih do danas, prijevremeno slanje u mirovinu, tako da imamo visoki stupanj socijalnog raslojavanja našeg pučanstva.

Nema sumnje da je pretvorba i privatizacija na hrvatski način s pravom označena «pljačkom stoljeća« i da su posljedice baš toga procesa, kako gledano gospodarski tako i psihološki do te mjere strašne da sve one rane koje su ti procesi prouzročili nikada neće posve zacijeliti. Stoga je nisu neki bez razloga nazvali besprizornom pljačkom koja se nastoji legalizirati i ideološki opravdati. Naziv odgovara jer su ne samo nepravedno i nehumano otuđene godinama stečene zajedničke materijalne vrijednosti koje su stvarali prethodni naraštaji, već su vrijednosti devastirane ili obezvrijeđene.

- Rasprodajom bez ikakvog rezona se gubi državna samostalnost i suverenost.

- Ne sudjeluju stručni ljudi jer im nije omogućeno da sudjeluju u upravljanju i odlučivanju.

- Malo je ozbiljnih gospodarskih programa, a ono što se radi radi se prema projektima svjetske financijske oligarhije, što nije u našem interesu nego o isključivo njihovom.

- Da se privatizacija u turizmu otela kontroli i propustila stihiji – jer nema koncepcije i zakona po kojima se ona mora provoditi – privatizacijska anarhija zato nema ni jednog svjetskog hotelskog lanca.

- Moramo imati investicijski program u turizmu i to ne na bazi rada od 3 mjeseca.To mora napraviti HFP ili neka druga državna agencija, a država sve to treba regulirati vodeći računa prvenstveno o nacionalnim interesima, jer ako će se sve prodati nema šanse da se napravi kvalitetna turistička grupacija.

Pretvorba je pridonijela osiromašenju kao da je bio cilj da ono što su stvarale generacije izgubimo na vrlo neprimjeran i negativan način,jer Hrvatska je nekima kao ljetina koju svi raznose, a nitko je ne želi sačuvati. Od sedam ljudi u Hrvatskoj šest ih drži da je privatizacija u zemlji imala loš smjer, da većina nije donijela ništa osim nepravde i gubitka. Tijesno je povezana i sa potonućem zemlje u ekonomsku krizu, stagnaciju i nazadovanje.

Od l0 ljudi u Hrvatskoj osam ih drži, da ne treba ili nije trebalo, pogotovo ne na brzinu privatizirati INU, HEP, PLIVU, T-HT, no pouke dosadašnje višegodišnje rasprodaje i uništavanja očito ne djeluju na one koji o tome odlučuju, jer i dalje je zemlja puna mladosti bez prave perspektive, puna nezaposlenih, puna umirovljenih davno prije vremena, puna umirovljeničke i ine, više ili manje prikrivene sirotinje. Višegodišnji recept pribavljanja kapitala kobnim zaduživanje stigao je gotovo do dna, jer dugujemo već više od 30 milijardi dolara a samo za kamate godišnje treba dati gotovo sav prirast BDP-a.

Šutnjom i zaboravom nastoji se ozakoniti stanje nastalo nemoralnim trgovanjem narodnim dobrima. Do sada je svaka vlast svojim predizbornim krilaticama obećavala narodu poštenje i revidiranje pretvorbe i privatizacije, vračanje opljačkanog i izvođenje krivaca pred lice pravde te zapošljavanje i provođenje prijeko potrebne socijalne reforme. Rezultat toga obećanja najbolje se ogleda u prešutnom prihvaćanju nepravde i produbljivanju podjele među ljudima jer se konstantno produbljuje jaz između bogatih i siromašnih.

Osjećaj nepravde kod siromašnih toliko je velik da dominira u svijesti ljudi koji padaju u duboku depresiju jer ne vide skori ili pak jasan oporavak odnosno promjenu stanja na bolje. Kriza u našem društvu je velika i predugo traje pa joj građani ne vide kraj jer se gospodarstvo ne oporavlja, a bez gospodarskog napretka nijednu krizu nije moguće prebroditi.

Nakon što je društvena imovina političkim aktom postala državnom ( što je u onom povijesnom trenutku zacijelo bilo potrebno ) Hrvatski je sabor donio Zakon o privatizaciji na tragu poznate teze da je država loš gospodar a pritom je odredio takva pravila igre da baš političari na vlasti tom imovinom upravljaju i to tako da de facto za svoje procjene, postupke i odluke nikome ne odgovaraju.
Privatizacija je tako već za prošle hadezeovske vlasti, a to se nesmiljeno nastavilo i za koalicijske ( suprotno očekivanjima ), p opet sadašnje hadezeovske, te je na taj način postala ne samo najveći kamen smutnje u hrvatskom društvu nego i prava rak – rana hrvatskog gospodarstva koje se razvija tako mučno, sporo i u našim konkretnim okolnostima neprimjereno. Iz toga se može zaključiti, da postaje sve jasnije da je vladajuća (sve do sada) politika u Hrvatskoj sve više lišena etike, primjene etičkih zasada i načela u postupanjima i odlukama , a to budi zabrinutost za budućnost čitave nacije, njezina gospodarstva, ali i međunarodnog ugleda. Nije se vodila briga da se ispune zahtjevi hrvatskog nacionalnog interesa i ni jedna vlada nema pravo- mandat koji bi joj dopuštao gaženje hrvatskih nacionalnih interesa.

Poštena privatizacija bi bila da je provedena s novcima, da su novi vlasnici svojim novcem platili tvrtke.
Međutim, nakon komunističkog razdoblja kod nas nije bilo ljudi koji su imali novaca da mogu kupiti poduzeća. I tada su pod općim pritiskom i zahtjevima za « brzom privatizacijom koja će riješiti sve probleme « stvoreni zakoni koji su omogućavali da se poduzeća na sve moguće nemoralne i misteriozne načine mogu kupiti bez novaca.U igru su uletjeli oni koji su bili spretniji, podobniji, bezobzirniji, bezobrazniji, agresivniji i brži, a kad netko bez novaca dobije vlasništvo, logično je da se onda stvori « izvitopereni sustav «i to jednostavno nemoralan. Sada nakon desetljeća i pol iskustva očito je da je trebalo pričekati, bez obzira na negativne posljedice koje bi mogle nastati, je ponavljam: Cijeli taj proces je bio nemoralan, a posljedice tih nemoralnih temelja snosimo i snosit ćemo kroz duže slijedeće razdoblje.

Jedna od važnih poluga bogataške otimačine jest floskula neumitnosti privatizacije.To podsjeća na nekadašnje komunističku kolektivizaciju. Posrijedi i jesu dva totalitarizma: jedna, da je samo mogao, posve bi ukinuo privatno vlasništvo, znajući također da je posjed i vlast; ovaj sada, po potrebi i u svilenim rukavicama „ demokracije“, kad bi mogao, uništio bi svaki drugi oblik posjeda i upravljanja osim svojega, ne bez iste svijesti da je posjed, osim toga što je predmet pohlepe, također određena moć i vlast.
Odgovorni ljudi u svim civiliziranim zemljama nastoje održati važne sektore pod javnom kontrolom, preko javnog vlasništva i upravljanja. Razlog je relativno jednostavan: ono što je javno, to je za sve, a država mora, htjela ili ne, voditi računa o cijelome društvu, dočim privatni posjednik vodi računa samo o sebi. Dobit može potrošiti za rasipništvo ili je iznijeti iz svoje siromašne zemlje u neku bogatu, da više zaradi.
Ni razvoj ni socijalna pitanja nisu njegova stvar, no za nepravdu ne mora odgovarati. Sa druge pak strane, dobit javnog poduzeća pripada svima i ona se može reinvestirati za dobro svih i na to zajednica može utjecati. Više je nego dovoljno neoborivih iskustvenih dokaza da ekonomska učinkovitost ne ovisi ponajprije o vlasništvu, nego neusporedivo više o dobrom i odgovornom upravljanju.

Bilo je nekoliko pokušaja da se raščisti privatizacijska mutež ali na žalost ostalo je tek na razini saborskih predstava za frustrirane mase koje su završile ispraznim zaključcima u kojima parlament na nešto obvezuje Vladu. Osobno vjerujem da će nova vlada imati hrabrosti uhvatiti se u koštac sa ovim problemom i napokon ga u interesu hrvatskog gospodarstva razriješiti.

U tom cilju će i HSU tražiti da se hitno pristupi izmjenama Ustava koji bi uz ostalo stvorio okvir za efikasnije funkcioniranje pravne države što je temeljni preduvjet za bilo koje pozitivne pomake.


Objavljeno u 11:54

Komentari (10) • Isprintaj#

ponedjeljak, 15.10.2007.

ČOVJEK KAO POLITIČKI SUBJEKT


Svaki je čovjek originalna, ,jedinstvena i neponovljiva vrijednost, ima svoje dostojanstvo i slobodu. Pa, iako je svaka osoba individua za sebe, ona je dio zajednice jer čovjek nije i ne može biti zatvoreno biće, on je biće otvoreno komunikaciji i u svome se životu susreće s drugim osobama, i s njima živi.

Čovjek je kao osoba izvor i temelj svih društvenih ustanova, i nezaobilazno, član je zajednice, a primarna je obitelj u kojoj osoba nastaje i razvija se. Najautentičniji izraz djelovanja osobe u društvu je uključivanje u političko djelovanje koje mora, smatraju personalisti, biti prožeto ljudskim vrijednostima. Čovjek je jako zanimljivo biće, a najčešće je nezadovoljan onim što ima i uvijek mu treba baš ono što nema. Voljeti i biti voljen, biti koristan ali i priznat, kategorije su koje su duboko ukorijenjene u svakom čovjeku bez obzira na dob. Na pitanje kako bi željeli provesti svoj ostatak života? – odgovor bi glasio: Dostojanstveno .

Ljudsko dostojanstvo je dakle neotuđivo, te ga svaki čovjek posjeduje po svojoj pripadnosti ljudskoj vrsti. To se dostojanstvo ne smije i ne može izgubiti, niti ga tko može oduzeti ili na bilo koji način umanjiti.

U svome pravome smislu ljudsko dostojanstvo ne može se „ ostvariti“ ili „ unaprijediti“, već samo poštovati i priznati kao ono koje je stvarno.

Do sada su nas smatrali kao izbornu masu – a mi smo si vratili ljudsko dostojanstvo tako da sada mi odlučujemo o svojoj sudbini. Vratili smo dostojanstvo i umirovljenicima jer se nikada kao do sada nije vodilo računa i govorilo o njihovim problemima.

HSU je osnovana 29.ožujka l996.. godine a nastala je kao oblik samoorganiziranja i samopomoći teško pogođene i obespravljene umirovljeničke populacije nakon pobjedonosnog okončanja Domovinskog rata. HSU djeluje kao politička stranka koju je osnovala interesna skupina istomišljenika koja ima određeni cilj i nije opterećena nikakvim ideološkim predznacima, a naši članovi okupljeni su oko zajedničkog programa. Tragom toga je i naš cilj – nastojati okupiti i pokrenuti u politički život – proces sve slojeve društva, a osobito stariju dob. Danas postoje oblici dragovoljstva i oblici međusobnog služenja koje naše društvo nasušno treba, a mi to upravo činimo tako da umirovljenici nisu više samo biračko tijelo, i zato nitko nema pravo vrijeđati nas i uskraćivati pravo što se bavimo politikom.

CILJ STRANKE je demokratsko djelovanje na hrvatskoj političkoj sceni, kako bi se vratilo dostojanstvo, osigurala pravna i politička zaštita a time i materijalna sigurnost u skladu sa načelima socijalne, pravne i demokratske države. Naša Stranka je i sredstvo za moguću provedbu našeg opredjeljenja tj. putem Stranke možemo sudjelovati u obnašanju vlasti na svim razinama političkog organiziranja od općine, grada i županije gdje već imamo zavidne rezultate i iskustvo, a od 2003. godine i u Saboru. Na taj način mi umirovljenici postajemo sastavni dio društva na način da se aktivno uključujemo u provedbi politike koja izravno utječe na naše blagostanje, jer do sada se politika bavila sa nama ali bez nas. Mi zato imamo i znanje i iskustvo, ali i moralne kvalitete koje možemo podijeliti i suodlučivati sa mlađima odnosno našom djecom i unucima. HSU-a kao politička stranka teži da bude zastupnik interesa sadašnjih i budućih umirovljenika a to znači da mi građani treće dobi postajemo aktivni dio društva sudjelujući u tvorbi i provedbi politike koja izravno utječe na blagostanje svih građana. Dakle naš položaj ovisi o nama samima, o našem jedinstvu.

Ako gledamo u prošlost onda si trebamo postaviti pitanje, zar ne snosimo i mi dio krivice za ovo naše stanje u kojem se nalazimo jer smo bili samo biračko tijelo za druge, a oni su nam vračali time što smo danas u izuzetno teškom materijalnom i socijalnom položaju, no naš duh i snaga žele izgrađivati bolje sutra u općini , gradu ili županiji, ili državi u kojoj živimo.

Nas zanima kako izaći iz ove opće krize i nezadovoljavajućega položaja, i to što prije i što efikasnije. Hrvatska država mora biti država razvijene demokracije u kojoj svi njezini građani imaju ista prava i obveze, da budu jednaki pred zakonom, bez privilegiranih, bez korupcije, uz osjećaj i sigurnost da vlastite vrijednosti trebaju i mogu promovirati iz radinosti, poštenja i unutrašnjeg bogatstva. Cilj Hrvatske stranke umirovljenika je demokratskim djelovanjem na hrvatskoj političkoj sceni vratiti dostojanstvo umirovljeničkoj populaciji, osigurati pravnu i političku zaštitu a time i materijalnu sigurnost u skladu sa načelima socijalne pravne i demokratske države.

Osnovu za to imamo «Rezolucija br.46/ 91 Glavne Skupštine UN od l6. prosinca l991. koja sadrži načela Ujedinjenih naroda za starije osobe, a cilj im je poboljšati život u starijoj dobi. Potaknute su i vlade svih zemalja da uključe ova načela u svoje nacionalne programe. Nitko nema pravo omalovažavati naš volonterski rad, a osobito našu privrženost vlastitim ciljevima. Trebate znati kako je mnogo ljepše kad znamo da nas netko treba i da smo tu za druge. Nema pravednosti bez solidarnosti i nema solidarnosti bez pravednosti, stoga ne prihvaćamo pojavu laži i li neistina onih koji zbog vlastite nesposobnosti i straha priželjkuju da nas nema na političkoj sceni.

Poštovani čitatelji ovog bloga:
Postoje uspomene koje treba pamtiti zbog ljepote trenutka ljubavi, kao što postoje uspomene i patnje koje se ne smiju zaboraviti zbog istine i ne ponavljanja povijesti.

Sveti Otac Ivan Pavao II.
Starost „ Ona ovjenčava život – ona je vrijeme žetve svega što smo postigli ali i onog što smo pretrpjeli i izdržali……

mr.sc. Vladimir Jordan


Objavljeno u 10:18

Komentari (33) • Isprintaj#

petak, 12.10.2007.

SUSRET HSU - DeSUS

U Umagu je održan susret delegacija Hrvatske stranke umirovljenika (DESUS) i Demokratične stranke upokojencov Slovenije (DeSUS).

Delegaciju DeSUS-a je predvodio predsjednik stranke, inače ministar obrane Republike Slovenije, Karl Viktor Erjavec, a članovi delegacije su bili: generalni tajnik DeSUS-a, Pavel Brglez te predsjedniici DeSUS-ovih organizacija, mr.sc. Damijan Kreslin iz Kopra, Branko Simonovič iz Izole i Stanislava Premru-Lovšin iz Pirana .

Delegaciju HSU-a predvodio je predsjednik stranke, mr.sc. Vladimir Jordan, a članovi delegacije su bili: zastupnik i predsjednik Kluba zastupnika HSU, Silvano Hrelja, predsjednici HSU-ovih organizacija, Atilio Gamboc iz Umaga, Damjan Ribarić iz Novigrada, Marin Diminić, zamjenik predsjednika Gradske organizacije HSU Umag, te Željko Štimac, član Odbora za međunarodnu suradnju HSU.

Zajednička sjednica dvaju delegacija održana je u Gradskoj vijećnici, a prije početka sjednice, dobrodošlicu delegacijama zaželio je gradonačelnik Umaga, gospodin Vlado Kraljević.

Vođe delegacija, to jest, predsjednici stranaka su u svojim uvodnim izlaganjima razmijenili informacije o stranačkim strukturama, karakteru političkog djelovanja, programima i njihovoj realizaciji, koalicijskim partnerima, participaciji u vlasti i drugom.

Poslije oba izlaganja ocijenjeno je da, sudeći prema stranačkim stremljenjima i problemima, obje države, Slovenija i Hrvatska, imaju visok stupanj podudarnosti socijalnih problema, pogotovo onih koji se odnose na ljude treće životne dobi.

U daljnjem tijeku razmjena iskustava uspoređivali su se i numerički podaci o broju umirovljenika i o visini penzija. Slovenija ima oko 530 000 umirovljenika, prosječna mirovina im je 500 €, najniža je oko 300 € , koju prima oko 80 000 umirovljenika. Hrvatska ima oko 1 100 000 umirovljenika, prosječna penzija je oko 250 €, a najniža je 70 €. Oko 314 000 hrvatskih umirovljenika prima manju penziju od prosječne.

Veoma aktualni dio daljnje rasprave potakli su hrvatski članovi delegacije iz Umaga i Novigrada. Obje delegacije su se složile da je potrebno pokrenuti inicijativu kod nadležnih tijela u obim državama, da se dijelu građana Hrvatske (područje Bujštine), omogući korištenje zdravstvenih usluga u bolnici u Izoli, ne samo zbog blizine bolnice, već i zato što su i hrvatski građani učestvovali u izgradnji te bolnice svojim samodoprinosom.

Delegacije su se dogovorile da slijedeće međustranačko savjetovanje o umirovljeničkoj i socijalnoj politici Slovenije i Hrvatske, bude u Zagrebu između 15. i 21. studenog ove godine.

Na kraju, obje delegacije su se dogovorile da se odmah krene u akciju animiranja političkih stranaka umirovljenika u EU, sa ciljem osnivanja međunarodne unije političkih stranaka umirovljenika, te da se prvi zajednički summit održi početkom iduće godine.

Poslije sastanka priređena je konferencija za tisak na kojoj su predsjednici Erjavec i Jordan, novinarima: Glasa Istre, Jutarnjeg Lista, HINA, HRT-Pula, HR-Pula i La Voce del Popolo, prenijeli najinteresantnije dijelove diskusija na netom održanom međustranačkom susretu u Umagu.


Objavljeno u 09:37

Komentari (3) • Isprintaj#

četvrtak, 11.10.2007.

Intervju za Slobodnu Dalmaciju

Hrvatsku stranku umirovljenika analitičari vide, a na ruku im idu i posljednje ankete, kao onu čiji će glas vjerojatno odrediti izbornog pobjednika. Dok se na političkoj sceni iz dana u dan preslaguju moguće koalicije, HSU se o potencijalnom (post)izbornom partneru ne izjašnjava, što im mnogi zamjeraju. Predsjednik umirovljeničke stranke Vladimir Jordan, međutim, više energije ovih dana troši na obilaske podružnica po terenu, a na naš je razgovor stigao iz Vinkovaca, i to - vlakom.

*Nije valjda da HSU nema vlastiti automobil ili barem vozača, kao vaši kolege u drugim strankama?
- Ne, nemamo ni automobil ni vozača. Putujem ovako kao što ste vidjeli, uglavnom javnim prijevozom. Za izbore mi je prijatelj posudio automobil, jer svoj nemam, pa sam vozim ako idem negdje gdje nije dobra prometna povezanost. Ali, na primjer, u Slavoniju, bilo u pravcu Vinkovaca ili Osijeka, kao i u Koprivnicu, obavezno putujem vlakom jer je ugodnije. S obzirom na to da mi je ovih dana raspored pretrpan, a i zbog izborne kampanje, zamolio sam neke mlađe članove stranke da mi katkad "uskoče" kao vozači.

*Posljednja ispitivanja javnosti HSU-u daju 6,4 posto glasova na izborima, a biračko vam je tijelo uglavnom stabilno. Kakve su vaše prognoze, očekujete li više mandata nakon ovih izbora, možda i mjesto u izvršnoj vlasti?
- O prognozama ne razmišljamo. Prije svega, htjeli bismo ostvariti uspjeh na ovim izborima. Sve smo podredili tome da se biračima Hrvatske prezentiramo kao stranka koja želi imati utjecaj u vlasti jer smatramo da svojim moralnim kvalitetama, znanjem i iskustvom možemo promijeniti opće stanje u zemlji. Hrvatskoj je potrebno veliko pospremanje. Ne obaziremo se na ankete ni procjene hoćemo li na ovu ili onu stranu. Imamo svoj pravac.

*Na izbore idete sami?
- Više puta smo rekli da na izbore izlazimo sami. Želimo pridobiti povjerenje birača jer iza nas stoje rezultati, koji su jedino mjerilo. Ne opterećujem se postizbornom suradnjom. Prije svega, pitanje je koliko ćemo mi dobiti, a osobno se nadam više nego dosad, kao i to kako će proći stranke koje sebe smatraju bogomdanima, a njih je pet-šest koje se stalno vrte. Može se dogoditi da nas čak neće ni trebati. Ako će nas trebati, spremni smo i bit ćemo za razgovore. Imamo svoj izborni program, ciljeve i tražit ćemo da se oni ostvare. HSU stalno prikazuju kao stranku koja se bori za umirovljenike, a ignoriraju naše programe u obrazovanju, zdravstvu, gospodarstvu. Ono na čemu ćemo inzistirati jest razvoj Hrvatske. Osnovni je cilj spasiti identitet Hrvatske, a to je moguće ako se vratimo proizvodnji. HSU ima o tome gotove projekte. Aktualna vlast nije nas u tome ozbiljno shvaćala, pri čemu ne mislim na premijera Ivu Sanadera, nego više na pojedine ministre.

*Mnogi vam zamjeraju politički oportunizam, odnosno smatraju vas više interesnom, a ne političkom skupinom koja će se prikloniti svakoj vlasti ne bi li ostvarila svoje ciljeve.
- Da, to mi je poznato, čak i neki sveučilišni profesori posprdno o nama govore u tom kontekstu. Poručujem im, jesmo, interesna smo skupina, a interes nam je jedino Hrvatska. Naš cilj je biti u vlasti, da umirovljenici budu na zakonodavnim funkcijama: znači u Saboru, županijskim skupštinama, vijećima općina i gradova. Na izvršne funkcije, dakle i u Vladu, moraju doći mladi. Otvoreno ću vam reći, jedan od resora koji ćemo tražiti bit će Ministarstvo gospodarstva. Ne zato da bih ja ondje došao, nego zato što HSU ima i mlađe, stručne kadrove, politički neopterećene, koji taj posao mogu dobro obavljati.

*Ovih ste dana viđeni na ručku sa Zoranom Milanovićem. Izjavili ste da je on "veliki borac", a iz SDP-a poručuju da će, ako pobijede, HSU biti njihov partner. Je li to praktički potvrda vaše koalicije?
- To su rekli iz SDP-a? Ne znam je li to njihova želja, jer nikakvog dogovora nema. Ako je želja, onda mi je lakše, tako otpada moja predispozicija da je pitanje hoće li nas trebati. Znači, predviđaju da će nas trebati. Imam svoje predsjedništvo, svoj središnji odbor, ne mogu samostalno donositi nikakve odluke. Mogu samo razgovarati. Tako sam razgovarao i s Milanovićem. To je bio naš prvi susret, nismo se poznavali odranije. Poziv je došao s njegove strane. Što se tiče razgovora, bilo je to više upoznavanje, obojica smo iz Zagreba, pa je bilo malo riječi i o prošlosti, ali smo razjasnili i neka druga pitanja. Naravno da je bilo riječi o suradnji, ali rekao sam mu isto ono što sam rekao i vama: HSU ima za cilj razvoj Hrvatske i to je ono što nas može približiti ili udaljiti od neke stranke.

*Čemu se može nadati vaš aktualni partner HDZ? Isticali ste zadovoljstvo suradnjom u proteklom razdoblju, znači li da mu okrećete leđa?
- Odnos prema HDZ-u na istim je pozicijama kao prema bilo kojoj stranci. Ovisi o izbornim rezultatima. Prije svega želim vidjeti njihov program, jer ga ne poznajem, kao što ne poznajem ni SDP-ov. Uspjesi koje smo postigli u suradnji s HDZ-om ne daju toj stranci nikakvu prednost pred ostalima. Ne mogu oprostiti HDZ-u što su nakon 18 mjeseci, bez naše suglasnosti, povukli formulu usklađivanja mirovina s rastom plaća i vratili nepovoljniji, takozvani švicarski model. Za to im je zaleđe bio HSP i Anto Đapić. Znamo i da su to morali promijeniti pod pritiskom MMF-a i Svjetske banke.

*Ipak, kada rezimirate rezultate proteklog mandata, nemate razloga za nezadovoljstvo. Opći je stav da su umirovljenici puno toga dobili.
- Istina je, što se tiče materijalnog položaja umirovljenika jako sam zadovoljan, iako ne potpuno. Činjenica je da je jedino ova vlada imala sluha uhvatiti se u koštac s problemima koji su se gomilali posljednjih 15-ak godina. Za vrijeme ove HDZ-ove vlade i zahvaljujući nastojanjima i zalaganju HSU-a visina ukupnog novčanog iznosa isplaćenog umirovljenicima u protekle četiri godine iznosi 14 milijardi kuna. Ostvarena su tri velika cilja: provedena je odluka Ustavnog suda, zatim ove godine završava isplata duga umirovljenicima koji su prihvatili takozvanu kraću varijantu, a istodobno kreće isplata prve rate onima koji su se opredijelili za isplatu na dulje vrijeme. Također, na red je došla i skupina novih umirovljenika, koji će od 1. listopada, a uz mirovinu u studenom, početi dobivati dodatak za usklađivanje njihovih mirovina s onima "starih" umirovljenika. Kada nam zamjeraju da stalno nešto tražimo, ponavljam da samo tražimo svoje i ničije drugo.

*No, ima i nezadovoljnih, pogotovo među novim umirovljenicima kojima je neprihvatljiv predloženi model usklađivanja.
- Nastojimo smanjiti jaz između starih i novih umirovljenika. Ovom "harmonikom" povećanja mirovina novih umirovljenika od 4 do 27 posto zapravo smo izjednačili nove umirovljenike između sebe. Time je otklonjena ona nelogičnost da - što dulje radiš, to ti je manja mirovina.

*Premijer je u Saboru na pitanje zastupnika Hrelje - kako će se rješavati status sedam posto umirovljenika koji nisu ušli u sustav odštete -odgovorio Preradovićevim stihovima o nezadovoljnom ljudskom srcu. Kako vam se svidjela ta premijerova retorika?
- Kad se pojavimo, premijeru se diže kosa na glavi, zato što uvijek dođemo sa zahtjevima koji su konkretni! Činjenica je da ti zahtjevi nose materijalne troškove, ali nećemo odustati. Ponavljam, samo tražimo svoje, pri čemu mislim, uz ostalo, i na imovinu, poput one iz portfelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koju je koalicijska vlada prenijela u upravljanje Hrvatskom fondu za privatizaciju. U protekle četiri godine tražili smo da se taj sporazum ukine, da se imovina dvaju fondova objedini, a jedan dio sredstava iz profita tih organizacija, odnosno fondova, iskoristi za "pokrivanja" naših mirovina. Politički dogovor o tome postoji već dvije godine, ali ništa se nije dogodilo. Očito ćemo o tome morati pregovarati s budućom vladom: dakle, o formiranju fondova mirovinskog osiguranja iz portfelja imovine HZMO-a.

*Sindikalni izračuni pokazuju da domaćinstvo sa dvoje umirovljenika s prosječnom mirovinom danas može pokriti manje od 60 posto minimalnih mjesečnih troškova. Mnogi umirovljenici socijalni su slučajevi. Kako ćete riješiti njihove probleme?
- Tu ste spomenuli cijeli splet pitanja. Ima teških situacija, ali ne toliko koliko se prikazuje. Pogledajte redove za dionice T-HT-a…

*Redovi su i u pučkim kuhinjama? - Jesu, ali nisu to sve umirovljenici. Moramo raditi na tome da se pomogne najugroženijima, onima s najnižim mirovinama, ali i da se uvede reda u sustav. Tražimo izradu stvarne socijalne karte građana, ali i ujednačavanje standarda među onima koji primaju najniže mirovine. Potrebno je na razini cijele zemlje uvesti dodatak kakav danas osiguravaju Zagreb, Varaždin ili Rijeka. Također, već tri godine muku mučimo ne bismo li izlistali stvarne podatke o primateljima inozemnih mirovina. Neki od njih se prikazuju kao socijalni slučajevi koji imaju hrvatsku mirovinu nižu od 500 kuna, a s druge strane dobivaju i po tisuću eura mirovine izvana. Govore kako imaju malu mirovinu, a mercedesom dolaze po socijalnu pomoć! Na žalost, o tome nemamo sređenu evidenciju. Postoje nepravilnosti na koje se treba usredotočiti da ovo bude zemlja pravde i pravičnosti.

Pjevat će nam zborovi i KUD-ovi

*Koliko ćete novca uložiti u izbornu kampanju i kako ćete je provoditi?
- Sponzori smo sami sebi. Prihodi HSU-a od tri zastupnika u Saboru godišnje iznose od 900 tisuća kuna do milijun, a tu je i naš 251 vijećnik po gradovima i općinama, i s tog naslova dobivamo sredstva. Prema završnom računu prošle godine, prihod HSU-a je bio oko tri milijuna kuna, ali imamo i puno rashoda. Računamo da će nam u kampanji trebati oko 200 tisuća kuna po izbornoj jedinici, ili ukupno oko dva milijuna kuna. Neće biti jumbo plakata, ni estradnih zvijezda a pjevat će nam naši zborovi i KUD-ovi.

Članovi HSU-a od 18 do 19 godina

*HSU ima jak utjecaj u vlasti u Hrvatskoj. Ima li sličnih primjera u ostalim europskim zemljama?
- Kako da ne, prije svega u susjednoj Sloveniji. Oni nemaju takvih stresova što se tiče mirovina zato jer su se po osamostaljenju države umirovljenici odmah politički organizirali. Hrvatska i Slovenija su naslijedile mirovinski sustav iz bivše Jugoslavije, u kojemu je prosječna mirovina iznosila 75 posto prosječne plaće. Slovenci su taj sustav preuzeli i tamo se nije puno mijenjao jer su umirovljenici odmah bili u vlasti. Mi u početku nismo bili politički organizirani, a danas je u nas prosječna mirovina 40 posto plaće. No to nije sve: aktualni slovenski ministar obrane dolazi iz stranke umirovljenika, naravno, riječ je o mlađem čovjeku. Također, u izraelskom KNESET-u među 120 zastupnika njih sedam je iz umirovljeničke stranke.

*Je li točno da HSU ima 12 tisuća članova u mladeži stranke?
- Da, to je otprilike taj broj. Naš najmlađi član ima 18 godina, završio je brijački zanat, a mi smo se izborili da dobije i svoj prostor za brijačnicu. Najstariji član HSU-a ima blizu 90 godina.


Objavljeno u 11:00

Komentari (7) • Isprintaj#

<< Arhiva >>

< studeni, 2007  
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30    

Studeni 2007 (3)
Listopad 2007 (7)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv


Prikaži/Sakrij komentare

O meni



Rođen 03.11.1940. u Zagrebu. Diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Magistar pravnih znanosti, u mirovini od 1994. godine. Od 1959. – 1978. radio u gospodarstvu. Od 1978. – 1989. radio u državnim organima na području ekonomskih odnosa sa inozemstvom. Od 1989. do umirovljenja radio u gospodarstvu. Predsjednik HSU od 2001. godine. Ponovno izabran za slijedeći četverogodišnji mandat na Skupštini održanoj 17.06.2005. godine.

HSU.hr

Web | Vodstvo | Sjedište | Povijest

Izbori 2007
Politički ciljevi
Gospodarski ciljevi
Interesni ciljevi
Izborni program

Program
Osnovna načela
Programski ciljevi
Politički ciljevi
Djelovanje političkom sistema
Razvoj demokratskih odnosa
Socijalna politika
Gospodarska politika
Položaj umirovljenika
Zdravstvena politika
Ostala pitanja

Korisni linkovi

GO HSU OSIJEK - Gradska organizacija HSU Osijek

Život s mirovinom - Digitalno izdanje besplatnog mjesečnika umirovljenika

HZMO - HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE

Sabor - HRVATSKI SABOR

Vlada- VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

HZZO - HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRASTVENO OSIGURANJE

Statistika - DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

NN - NARODNE NOVINE

MUH - MATICA UMIROVLJENIKA HRVATSKE

HPB Invest - Društvo za upravljanje Umirovljeničkim fondom

Ostali linkovi
Dnevnik.hr - Video news portal Nove TV
Blog.hr - Vodeći blog servis
Forum.hr | Monitor.hr

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se