POLITIKA VLADA RH PREMA PODUZETNIŠTVU

Molimo navedite službenu definiciju, tj. službene definicije, malih i srednjih poduzeća, koje se trenutačno primjenjuju u Hrvatskoj.
Službena definicija za mala i srednja poduzeća koja se primjenjuje u Republici Hrvatskoj propisana je Zakonom o poticanju razvoja malog gospodarstva («Narodne novine» 29/2002).
Subjekti malog gospodarstva su fizičke i pravne osobe koje samostalno i trajno obavljaju dopuštene djelatnosti radi ostvarivanja dobiti odnosno dohotka na tržištu.
Malo gospodarstvo čine subjekti koji:
1) zapošljavaju prosječno godišnje manje od 250 radnika
2) u poslovanju su neovisni
3) ostvaruju ukupni godišnji promet do 60.000.000,00 kuna, ili imaju zbroj bilance ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u vrijednosti do 30.000.000,00 kuna.
2. Koliki je udio mikro (do 10 zaposlenika), malih (do 50) i srednjih poduzeća (do 250 zaposlenika) u nacionalnom gospodarstvu, u smislu udjela u BDP, zaposlenosti i izvozu?
Sektor malih i srednjih poduzeća u Republici Hrvatskoj čini:
a. obrt
b. trgovačka društva
c. zadruge
d. druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost sukladno propisima Republike Hrvatske

MSP: broj udio u broju zaposlenih zaposleni udio u zapošljavanju
Obrt: 100.532 61.8 241.714 23.7
Zadruge: 795 0.5 4.293 0.4
Mikro: 49.534 30,4 116.431 11.4
Mala trg. dr.: 9.561 5.8 140.602 13.8
Srednja trg. dr.: 1.845 1.1 167.336 16.4
Ukupno SME: 162.267 99.6 670.376 65.7
Velika trg. dr.: 720 0.4 350. 617 34.3
Ukupno gosp.: 162.987 100.0 1.020.993 100.0
Podaci se odnose na stanje 30.06.2003. (izvori: DZS, FINA, HGK, HZZO, Obrtni registar i MOMSP)

Malo gospodarstvo ukupno čini 99,6% svih gospodarskih subjekata i zapošljava 61,1% svih zaposlenih u gospodarstvu. Udio u BDP se procjenjuje na oko 55%, a u izvozu na oko 25%.
1
Podaci za mikro subjekte za sad se ne prate odvojeno, te su uključeni u podatke za male subjekte.
2
3. Postoji li okvirni dokument o politički dokument kojim se definira pristup i politika Vlade prema poduzećima/malim i srednjim poduzećima? Navedite pravni status tog dokumenta. Ako ne postoji, koji se dokumenti mogu smatrati referentnima za razumijevanje Vladine politike u sektoru poduzeća?
U Republici Hrvatskoj postoje okvirni dokumenti koji definiraju pristup i politiku hrvatske Vlade prema malim i srednjim
Za sada na razini aproksimacija. Prve točnije podatke ćemo moći dobiti za 2004.
Prema podacima HGK mikro subjekti sudjeluju s oko 80% u ukupnom broju malih tvrtki poduzećima. Temeljni dokument je Zakon o poticanju malog gospodarstva («Narodne novine» br. 29/2002), dok
Zakon o obrtu («Narodne novine» br. 49/2003), Zakon o zadrugama («Narodne novine» br. 36/1995, 67/2001 i 12/2002) i Zakon o trgovačkim društvima («Narodne novine» br. 111/1993, 34/1999 i 52/2000) definiraju posebne oblike poslovanja malih i srednjih poduzeća.
Osim navedenim zakonima, pristup i politika Vlade prema malim i srednjim poduzećima definirani su i Programom razvoja malog gospodarstva 2003-2006, koji je detaljnije opisan u sljedećem pitanju.
4. Je li Vlada izradila posebnu strategiju/plan djelovanja za mala i srednja poduzeća? Molimo opišite njen status, trajanje i glavna područja djelovanja. Je li provedeno vrednovanje strategije – ako jest, molimo navedite glavne nalaze. Planiraju li se vrednovanja? Koje su interesne grupe bile uključene/konzultirane u izradi strategije?
Strategija Vlade u području razvoja malog gospodarstva definirana je Programom razvoja malog gospodarstva 2003-2006.
Programom su utvrđeni strateški ciljevi razvoja malog gospodarstva, potrebni preduvjeti za ostvarenje tih ciljeva, poticajne mjere, nositelji i suradnici za izvedbu svake pojedine mjere, okvirno izvori sredstava i način praćenja. Za operativnu primjenu Programa svake se godine donosi Plan provedbe programa kojim se detaljnije utvrđuju zadaci svakog nositelja u realizaciji pojedine mjere, provedbene aktivnosti, potreban iznos sredstava i način praćenja.
Analizirajući dosadašnja kretanja u malom gospodarstvu, te rezultate provedbe Programa razvoja malog gospodarstva 2001-2004, određeni su slijedeći ciljevi:
povećanje broja subjekata malog gospodarstva,
rast broja zaposlenih u malom gospodarstvu,
povećanje udjela malog gospodarstva u ukupnom gospodarstvu RH (prvenstveno u BDP i izvozu) uz jačanje konkurentnosti, unapređenje tehnološkog razvoja i povezivanje subjekata
jačanje poduzetničkih potpornih institucija i organiziranje izobrazbe za poduzetništvo
snaženje uloge lokalne samouprave u podršci gospodarskom razvoju te uspostavljanje različitih oblika regionalne suradnje.
U kreiranju Programa i obuhvaćenih poticajnih mjera pored Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo i drugih državnih tijela, sudjelovali su još:
Hrvatska gospodarska komora,
Hrvatska obrtnička komora,
Hrvatski savez zadruga,
Hrvatska udruga poslodavaca,
poduzetnički centri, poduzetnički inkubatori i lokalne razvojne agencije te instituti i nevladine udruge
5. Postoji li poseban zakonski okvir za zadruge, organizacije za uzajamnu pomoć i zaklade? Molimo objasnite.
Za zadruge, organizacije za uzajamnu pomoć i zaklade postoji poseban zakonski okvir. Osnivanje, upravljanje, imovina, poslovanje, prestanak zadruge, udruživanje zadruga te zadružna revizija i nadzor utvrđena je Zakonom o U prilogu spisak poticajnih programa i projekata Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo iz različitih područja.
Zakon o zadrugama («Narodne novine», broj 36/95, 67/01 i 12/02). Zakon o zadrugama je opći zakon (lex generalis) i primjenjuje se na sve zadruge, izuzev ako nekim posebnim zakonom nije nešto drugo propisano.
Zakon o štedno-kreditnim zadrugama («Narodne novine», broj 84/02) primjenjuje se kao poseban zakon (lex specialis) koji uređuje osnivanje, svrhu ustroja, djelatnost, nadzor nad poslovanjem i prestanak poslovanja štedno-kreditnih zadruga.
Zakon o zakladama i fundacijama («Narodne novine», broj 36/95 i 16/01) uređuje osnivanje, ustrojstvo, djelatnost i prestanak zaklada i fundacija te nadzor nad njihovim radom. Za razliku od navedenog općeg zakona na snazi je i poseban Zakon o Nacionalnoj zakladi za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske («Narodne novine», broj 117/01). Navedeni zakon utvrđuje njenu svrhu, tijela, osnovnu imovinu, način i izvore financiranja.
6. Postoji li poseban pravni okvir za računovodstvo ? Molimo objasnite.
U Republici Hrvatskoj pravni okvir za računovodstvo je definiran sljedećim propisima:
Zakon o računovodstvu («Narodne novine» 90/1992) u kojem se razrađuju odredbe o obveznicima vođenja računovodstva, knjigovodstvenim ispravama, poslovnim knjigama, popisu imovine i obaveza, sastavu i sadržaju temeljnih financijskih izvješća i dr.
Međunarodni računovodstveni standardi (MRS) («Narodne novine». br. 36/1993) objavljuju se u Narodnim novinama, a primjenjuju se kod računovodstvene obrade podataka, računovodstvenih politika, procjena i obračuna i svih drugih postupaka iz kojih rezultira sastavljanje temeljnih financijskih izvješća za potrebe vanjskih korisnika. MRS polaze od temeljnih računovodstvenih pretpostavki i u njima se razrađuju računovodstvena pravila, metode i kriteriji procjene stavaka. Hrvatski odbor za računovodstvo i računovodstvene standarde ovlašteno je da prati, usklađuje i objašnjava primjenu MRS.
Zakonom o reviziji («Narodne novine» br. 90/1992) uređuje se revizija financijskih izvještaja poduzetnika čije je sjedište u Republici Hrvatskoj. Revizija je postupak ispitivanja i ocjene financijskih izvještaja na temelju kojih se daje stručno mišljenje o realnosti i objektivnosti stanja imovine, kapitala, obveza i rezultata poslovanja poduzetnika.
II POSLOVNO OKRUŽENJE
Pitanja u okviru ovog odjeljka velikim se dijelom temelje na upitniku o Europskoj povelji o malim poduzećima koji je nadležnim tijelima RH dostavljen u travnju 2003.
A. Obrazovanje i osposobljavanje za poduzetništvo
1. Podučava li se poduzetništvo kao vještina na bilo koji način u okviru formalnog (osnovnoškolskog, srednjoškolskog, visokoškolskog) sustava obrazovanja ili stručnog osposobljavanja? Ondje gdje je to potrebno, molimo navedite jesu li to obvezni ili izborni predmeti u sklopu obrazovnih sadržaja.
U okviru formalnog obrazovanja postoje razlike između pojedinih razina obrazovanja u odnosu na njihov stav prema poduzetništvu kao vještini i znanju.
U primarnom (osnovnom) obrazovanju poduzetništvo se ni na koji način ne prepoznaje kao vještina, već samo sporadično i neobavezno, zavisno o upravitelju škole i/ili učiteljima.
U sekundarnom (srednjem) se u pojedinim stručnim školama (ekonomskim) poduzetništvo prepoznaje kao vještina (postoji poseban obavezni predmet).
Predmet «Politika i gospodarstvo» je obavezni predmet (70 sati) u svim trogodišnjim i četverogodišnjim strukovnim školama, također i u programima dvojnog sustava obrazovanja. Sadržaji predmeta se odnose i na poduzetništvo u tržišnom gospodarstvu.
U programima vezanim za ekonomiju i trgovinu (ekonomist, komercijalist, prodavač) poduzetništvo se obrađuje kroz obavezni predmet s fondom od 105 do 274 sata tijekom školovanja.
Primjena modela vježbeničkih tvrtki u nekim ekonomskim školama je projekt koji se uvodi u ekonomske škole od 1998. godine. U tu svrhu su Zajednica ekonomskih škola i Zavod za školstvo osnovali, pri privatnoj ekonomskoj školi «Katarina Zrinski», Centar za edukaciju nastavnika za vođenje vježbeničkih tvrtki.
U suradnji s «Junior Achievement» u projektu uvođenja poduzetništva i vježbeničkih tvrtki sudjeluje 15 srednjih škola; svaka s 25-30 učenika. Od 1998. godine do danas je osposobljeno 10 voditelja i 30 multiplikatora, dok je u 2003. godini uključeno 20 novih nastavnika s kojima je započela edukacija. Sličan projekt, u kojeg je uključeno 5 škola, provodi se u suradnji s «Kulturkontakt» - Austrija.
U školskoj 2002/2003. godini, uz potporu Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo i Zavoda za unapređivanje školstva Ministarstva prosvjete i sporta otpočela je eksperimentalna primjena programa «Junior Achievementa»
(Student Bussiness Company) u 10 srednjih škola s 300 učenika. Program je realiziran kao izvan-nastavna aktivnost. Program je u cijelosti podržan od krovne organizacije «Junior Achievement-Young Enterprise of Europe» te je hrvatskim učenicima bilo omogućeno sudjelovanje na «Student Company Competition», London 2003. godine.
Programi «Junior Achievement-Young Enterprise» za dječje poduzetništvo su inače prihvaćeni u Europskoj Uniji kao "the best practice" osposobljavanja mladih za poduzetništvo.
O potpori JA-YE of Europe svjedoči i činjenica da će se u Puli, od 19. do 23.11.2003. godini. održati i godišnji sastanak izvršnih direktora «Junior Achievement - Young Enterprisea» iz 41 europske i pridružene države.
U školskoj 2003/2004. nastavit će se širenje programa «Junior Achievement-Young Enterprise» i to kroz:
realizaciju «Company Programme-a» u 30 srednjih škola,
eksperimentalno uvođenje osnovnoškolskih programa u 10 škola,
eksperimentalno uvođenje visokoškolskog programa za poduzetništvo na 4 visoke škole i
eksperimentalno uvođenje programa «Travelling and Tourism Business» u 10 srednjih škola.
Program «Učeničko poduzetništvo» nastao je i razvija se u okviru suradnje osječkog Centra za poduzetništvo i
norveške nevladine organizacije «Business Innovation Programs», uz financijsku potporu NORAD (Norveška razvojna
agencija). Program je zamišljen kao izvan-nastavna aktivnost, u koju se uključuju učenici prema svojim interesima.
Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo donijelo je poseban program za poticanje učeničkog zadrugrastva.
U tercijarnom obrazovanju postoji samo jedan cjeloviti dodiplomski program u okviru privatne škole VERN i jedan poslijediplomski studij iz poduzetništva na Sveučilištu «Josipa Jurja Strossmayera» u Osijeku.
Prema «Global Entrepreneurship Monitor» projektu iz 2002. godine, korištenjem skale od 1 do 5, pri čemu ocjena 3 označava neutralan stav, pozitivan stav izražen je ocjenama iznad 3.01, a negativan stav ocjenama do 2.99, hrvatski
stručnjaci su ocijenili obrazovanje, uz vladine politike i financijsku potporu kao tri najznačajnije prepreke razvoju poduzetništva u Hrvatskoj. Glavne primjedbe eksperata su rigidnost obrazovnog sustava i neuključenost znanja i vještina potrebnih za poduzetničko djelovanje u nastavne programe. Posebno je identificiran i nedostatak nastavnika osposobljenih za realizaciju takvih programa. U ocjenjivanju fokusiranosti obrazovanja i obuke na potrebe malih i srednjih poduzeća, stručnjaci su ocijenili efektivnost osnovnog i srednjeg obrazovanja ocjenom 1.63, a efektivnost fakultetskih programa i dopunske obuke ocjenom 2.01. Obje ocjene su niže od prosjeka za sve zemlje uključene u projekt 2002. godine (1.97 za efektivnost osnovnog i srednjeg obrazovanja, 2.83 za fakultetske programe i dopunsku obuku).
2. U pogledu visokoškolskog obrazovanja za poduzetništvo u vašoj zemlji: postoje li bilo kakvi posebni akademski naslovi iz poduzetništva, tj. ustanove gdje je moguće steći akademski naslov poduzetnika kao krajnji cilj određenog studija?
Ne postoji naslov koji prepoznaje da su studenti ostvarili odgovarajuću razinu obrazovanja iz poduzetništva, nego iz ekonomskih znanosti. U slučaju poslijediplomskog studija iz poduzetništva na Sveučilištu ''Josipa Jurja Strossmayera'' u Osijeku, u diplomu se upisuje naziv studija iz poduzetništva, dok je naziv titule magistar ekonomskih znanosti.
3. Postoje li neke druge inicijative za poticanje poduzetništva (uz korištenje medija, događaja, lokalnih partnera, značajne inicijative samih poduzeća, itd.) izvan okvira formalnog sustava obrazovanja i osposobljavanja?
Izvan okvira formalnog obrazovanja i treninga postoje brojne inicijative koje potiču poduzetništvo.
Usvajanjem Zakona o malom gospodarstvu s Programom razvoja malog gospodarstva, utvrđeni su institucionalni okviri koji omogućavaju provedbu poticajnih mjera i ostvarenje postavljenih ciljeva. Izobrazba u poduzetništvu sastavni je dio Programa razvoja malog gospodarstva koji se temelji na afirmaciji tržišnog gospodarstva, te poticanju razvoja svih subjekata malog gospodarstva radi povećanja njihovog broja, uspješnijeg poslovanja i povećanja zaposlenosti.
Državna uprava u ovom procesu ima ulogu sustavnog poticanja i stvaranja povoljnog okruženja za poticanje razvitka poduzetništva kroz edukaciju, te podupiranja privatnog poduzetništvo u cilju društvenog, gospodarskog i kulturnog razvitka u partnerstvu s javnim i privatnim sektorom, županijama i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Jedan od preduvjeta za razvitak malog gospodarstva i uspješnosti u poslovanju jest svakako obrazovanje i adekvatna stručna pomoć. Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo je preko mreže potpornih institucija za malo gospodarstvo (centri za poduzetništvo i poduzetnički inkubatori – koji su regionalni nosioci izobrazbe) implementiralo sustav edukacije/ treninga za poduzetništvo koji uključuje:
a) izobrazbu za savjetnike poduzetništva - certificirano 849 savjetnika poduzetništva (cilj Programa je razvijanje promidžbene i savjetodavne kadrovske strukture na državnoj i lokalnoj razini radi permanentnog obrazovanja, informiranja i osposobljavanja sudionika u okruženju radi osmišljavanja i provođenja mjera i aktivnosti za razvoj malog gospodarstva, s naglaskom na potporu razvoja subjekata malog gospodarstva)
b) izobrazba poduzetnika početnika i poduzetnika u rastu i razvoju (cilj Programa je poduzetnike upoznati s pojmovima iz područja poduzetništva i problemima s kojima će se susretati pri pokretanju vlastitog posla, kako ih rješavati, te ih informirati u vezi poznavanja poslovnog ciklusa, zakonskih okvira i drugih propisa u vezi poslovanja fizičkih i pravnih osoba i Republici Hrvatskoj. Poduzetnicima u fazi rasta i razvitka namjera je osigurati permanentno stručno usavršavanje prenošenjem najnovijih znanja u funkciji stalnog unapređivanja i razvitka malog gospodarstva).
c) stručna i savjetodavna pomoć u malom gospodarstvu (cilj Programa je unapređenje znanja subjekata malog gospodarstva kroz korištenje individualne stručne pomoći djelovanjem konzultanta, čiji je zadatak pomoć pri izradi, planiranju, vođenju i kontroli poslovanja te postupanju u kriznim situacijama i na drugim područjima sa svrhom poboljšanja učinkovitosti subjekata malog gospodarstva).
Do sada je u Program bilo uključeno 150 učenika iz 5 škola. U sklopu Programa «Učeničko poduzetništvo» održana su i tri međunarodna sajma učeničkih tvrtki na kojima su učenici imali priliku za međusobno upoznavanje, razmjenu ideja te prodaju svojih proizvoda. Na sajmu su sudjelovale učeničke tvrtke iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, Norveške i Mađarske.
Osim toga, postoji natječaj za najbolje poduzetnike (šest kategorija: mikro, mali, srednji, inovator, izvoznik i poduzetnica), koji se provodi svake godine, a pobjednici se proglašavaju za vrijeme Nacionalnog savjetovanja za malo gospodarstvo (lipanj svake godine), natječaj «Nova dimenzija» za najbolje partnere ministarstva (općina, grad, županija, banka, zona, inkubator i centar – travanj svake godine), emisija Hrvatske televizije te redovne konferencije i saopćenja za medije.
Ministarstvo svoje programe redovito promovira na televiziji, radiju i u tisku. Polugodišnje se izrađuje analiza medijske slike (naše pojavljivanje i što pišu o nama).
Velika pažnja se poklanja i stručnoj literaturi, pa je tako ministarstvo već objavilo: Priručnik za obrt, Priručnik za izvoznike, Vodič za inovatore-poduzetnike, Poslovanje obrtnika i slobodnih zanimanja. U pripremi su: Vodič za trgovačka društva, Zbirka propisa za obrtnike, Vodič za izvoznike i Kako nastupati na inozemnim sajmovima. Sve publikacije ministarstva su za poduzetnike besplatne.
U stvaranju mreže centara za poduzetništvo i razvoja usluga za poslovni razvoj (Business Development Services) prepoznatljiva je i inicijativa Instituta Otvoreno društvo-Hrvatska, čijim programima podrške se sufinancira razvoj unutrašnjeg kapaciteta centara za poduzetništvo. (kroz train-the-trainers programe).
Besplatni info telefon (0800 234 505) implementiran je u 19 centara za poduzetništvo na lokalnoj razini.
Obrtni registar je javni registar koji sadrži registarske podatke o obrtima, njihovim vlasnicima, pogonima, djelatnostima, poslovođama, stručnim osobama i statusnim promjenama vezanim uz obrt. U Ministarstvu za obrt,
malo i srednje poduzetništvo formiran je centralni registar koji sadrži registarske podatke o svim obrtima u Republici
Hrvatskoj. Korištenjem Web tehnologije i Intranet/Internet infrastrukture, svi podaci u obrtnom registru se dnevno ažuriraju.. Centralni registar je spreman za objavu na Internetu, gdje će biti dostupan najširoj javnosti. Slična baza podataka se dovršava i za zadruge.
Aktivnosti Hrvatske gospodarske komore na području poticanja poduzetništva realiziraju se putem seminara, treninga,predavanja i radionica, a u cilju stvaranja pozitivne poduzetničke klime koja će pogodovati razvoju malog gospodarstva.
U listopadu 2002. godine je Institut društvenih znanosti «Ivo Pilar» objavio studiju pod naslovom «Analiza utjecaja obrazovnih seminara za poduzetnike-početnike na sudionike seminara i razvoj poduzetništva»

U okviru edukativnih programa Županijske komore Varaždin odvija se jednogodišnji program koji daje uvid u sva znanja i vještine potrebne za efikasno upravljanje poduzećem. Osobitost programa je naglasak na međunarodnom poslovanju te upoznavanje s najnovijim europskim trendovima i saznanjima. Obrazovni program podijeljen je u 14 modula, a predavači su stručnjaci iz Austrije. Po završetku programa polaznici pristupaju završnom ispitu i dobivaju “Certificate for International Business and Management”, priznat od strane Europske Unije.
Tribine ISO 9000 FORUM CROATICUM imaju cilj širenja ideje kvalitete kao poslovne kategorije uspješnog poduzeća.
B. Osnivanje novih poduzeća
1. Molimo vas da date najbolju moguću procjenu o minimalnom vremenu potrebnom za upis novoosnovanog poduzeća i ispunjenje svih formalnih obveza.
Za upis novoosnovanog poduzeća i ispunjenje svih formalnih obaveza potrebno je, uz uvjet da su svi potrebni dokumenti uredno priloženi, od 2 tjedna do 4 mjeseca, ovisno o trenutnoj opterećenosti pojedinog suda. Javni bilježnik će unutar tri tjedna obaviti registraciju na trgovačkom sudu za naknadu od € 330.
Lokalni uredi (ukupno 108 ureda), koje je Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo opremilo i educiralo u mogućnosti su registraciju obrta obaviti u roku od 1 do 3 dana.
Na temelju analize zakonskih propisa, osječki Centar za poduzetništvo je ustanovio da je za registriranje novog poduzeća potrebno:
provesti 10 postupaka
kontaktirati 5 administrativnih mjesta: trgovački sud, javnog bilježnika, Ured za gospodarstvo, Državni zavod za statistiku, te banku
pribaviti 5 formulara i dokumenata: 2 za banku, 2 za javnog bilježnika, te 1 za Državni zavod za statistiku
ishoditi 5 dozvola i potvrda
Međutim, da bi se započela obavljati poslovna djelatnost, potrebno je pribaviti veći broj dozvola, te utrošiti više vremena. Primjerice, poduzeća koja će se baviti proizvodnjom i trgovinom ljekovitog bilja i začinskog bilja trebaju:
a) izvršiti rekonstrukciju i prenamjenu stambene građevine u poslovnu te izgraditi dvorišnu građevinu
b) izgraditi montažnu skladišno-proizvodnu halu
c) urediti pristup na parcelu i postaviti ogradu,
te ishoditi sljedeće dozvole:
a) lokacijsku dozvolu:
- za poslovnu građevinu (ishoditi 8 dozvola/uvjeta)
- za parkiralište i kolni ulaz (ishoditi 9 dozvola/uvjeta)
b) građevinsku dozvolu (uz zahtjev za izdavanje navedene dozvole potrebno je priložiti 4 primjerka glavnog projekta s lokacijskom dozvolom, pisano izvješće
o obavljenoj kontroli glavnog projekta i 20 suglasnosti/rješenja)
c) dobiti rješenje Ministarstva zdravstva (uz zahtjev priložiti 10 dokumenata)
Cijeli postupak ishođenja dozvola i rješenja traje najmanje 6 mjeseci.

2. Opišite različite formalne korake/obrasce koje neko poduzeće treba ispuniti kako bi dobilo potrebne suglasnosti i bilo formalno "spremno za početak poslovanja". Molimo vas da navedete, za svaki od tih koraka, je li određeni korak/obrazac izričito propisan zakonom ili drugim propisom, te koje administrativno tijelo je za njih nadležno.
1. Trgovačka društva (d.o.o)
Postupak za osnivanje trgovačkih društava i uvjeti koji se trebaju ispuniti definirani su Zakonom o trgovačkim društvima («Narodne novine» br. 111/1993, 34/1999 i 52/2000). Nadležna institucija za osnivanje trgovačkih društava je trgovački sud.
Koraci za osnivanje trgovačkog društva su:
a) potpis društvenog ugovora, odnosno izjave o osnivanju te ovjera potpisa kod javnog bilježnika,
b) uplata osnivačkog kapitala,
c) objava u «Narodnim novinama»,
d) registracija na trgovačkom sudu (trgovački registar),
e) izrada pečata,
f) dobivanje matičnog broja i šifre djelatnosti u Državnom zavodu za statistiku,
g) registracija u Poreznoj upravi prema sjedištu društva (dobivanje poreznog broja),
h) dobivanje carinskog broja od Carinske uprave (ako se društvo bavi vanjskom trgovinom) i
i) obaveza javljanja početka poslovanja Zavodu za mirovinsko osiguranje i Zavodu za zdravstveno osiguranje (ako ima zaposlenih osoba).
2. Obrt
Postupak za osnivanje obrta i uvjeti koji se trebaju ispuniti definirani su Zakonom o obrtu («Narodne novine» br.
49/2003). Nadležna institucija za osnivanje obrta je mjesno nadležan Ured državne uprave u županiji/Gradu Zagrebu.
Koraci za osnivanje obrta su:
a) prijava za upis obrta u obrtni registar sa odgovarajućim registarskim listovima ovisno o vrsti prijave,
b) stručna osposobljenost ili položen majstorski ispit za vezani obrt,
c) suglasnost nadležnog ministarstva za povlašteni obrt,
d) izdavanje obrtnice (male i velike) sa upisanim matičnim brojem obrta u registarskom tijelu ( Uredi državne uprave u županiji/Gradu Zagrebu),
e) dostava rješenja o otvaranju obrta od strane registarskog tijela nadležnom tijelu za poslove financija, nadležnim inspekcijama, Hrvatskoj obrtničkoj komori, nadležnom fondu zdravstvenog i mirovinskog osiguranja i Državnom zavodu za statistiku i
f) izrada pečata
3. Zadruge
Postupak za osnivanje zadruge i uvjeti koji se trebaju ispuniti definirani su Zakonom o zadrugama («Narodne novine» br. 36/1995, 67/2001 i 12/2002). Nadležna institucija za osnivanje zadruge je trgovački sud.
Koraci za osnivanje zadruge su:
a) osnivači (minimum 3 osobe pravne ili fizičke) sklapaju ugovor o osnivanju koji se ovjerava kod javnog bilježnika,
b) najkasnije tri mjeseca od potpisivanja ugovora, treba se sazvati osnivačka skupština na kojoj svi osnivači biraju radna tijela skupštine. Na skupštini zadruge se donose pravila zadruge, bira upravitelj zadruge, predsjednik skupštine zadruge, te predsjednik i članovi nadzornog odbora,
c) nakon održavanja osnivačke skupštine podnosi se zahtjev za upis u registar trgovačkog suda. Zahtjevu se prilažu:
ugovor o osnivanju, pravila zadruge, zapisnik sa osnivačke skupštine, odluka o imenovanju predsjednika nadzornog odbora, odluka o imenovanju članova nadzornog odbora, odluka o imenovanju upravitelja zadruge, popis članova zadruge, izjava upravitelja zadruge da prihvaća postavljenje, ovjereni potpis upravitelja zadruge, dokaz o uplati članskih uloga i odluku o poslovnoj adresi, d) nakon što trgovački sud riješi zahtjev za upis, dobiva se rješenje o upisu,
e) izrada pečata i
f) dobivanje statističkog broja
Za štedno-kreditne zadruge vrijedi sve navedeno za zadruge izuzev što se štedno-kreditna zadruga osniva se na osnivačkoj skupštini (minimalno 30 osnivača) koja donosi statut štedno-kreditne zadruge. Zapisnik s osnivačke skupštine, odluku o donošenju statuta, kao i druge odluke prilikom osnivanja štedno-kreditne zadruge mora ovjeriti javni bilježnik. Ukupan iznos zadružnih uloga prilikom osnivanja štedno-kreditne zadruge ne može iznositi manje od 100.000,00 kuna. Prilikom podnošenja prijave za upis u registar potrebno je priložiti odobrenje za rad Ministarstva financija.
3. Može li se cjelokupni proces obaviti putem Interneta? Da/ne. Ako ne, koje od koraka je moguće provesti izravno preko Interneta?
Proces otvaranja nije moguće provesti putem Interneta. Niti jedan korak u osnivanju poduzeća nije moguće obaviti preko Interneta.
4. Koliko iznose ukupni troškovi, iskazani u eurima, vezani uz provedbu formalnih postupaka za dobivanje odobrenja za osnivanje poduzeća? Molimo objasnite prema potrebi.
Ukupni troškovi, iskazani u eurima, vezani uz provedbu formalnih postupaka iznose:
a. trgovačka društva: € 2.500 (d.o.o.) ili € 15.000 (d.d.) za osnivački kapital te € 500 za ostale troškove
b. obrt: € 160 općih troškova, € 0–67 za obrtnicu ovisno o kategoriji, €160 za dodatnu pristojbu ovisno o vrsti djelatnosti, te € 10–147 dodatne pristojbe za utvrđivanje minimalnih tehničkih uvjeta, u slučajevima u kojima se to izričito traži
c. zadruge: € 500
5. Postoji li u vašoj zemlji obveza članstva u Gospodarskoj komori? Ako da, koliko iznosi članarina?
U Republici Hrvatskoj postoji obavezno članstvo u obje komore, gospodarskoj i obrtničkoj. Mjesečna članarina u Gospodarskoj komori iznosi € 7 za mala, odnosno €200 za srednja poduzeća te dodatnih 0,01% na godišnji prihod.
Trgovačka društva osnovana u tekućoj i prethodnoj godini plaćaju € 7 mjesečno. Mjesečna članarina u Obrtničkoj komori iznosi € 2 mjesečno te do maksimalno € 15 područnoj komori i udruženju obrtnika, uz dodatnih 0,4% na godišnji dohodak/dobit.
6. Molimo vas da ukratko objasnite koje je mjere (ako takve postoje) uvela vaša zemlja kako bi osigurala uspješan opstanak novoosnovanih poduzeća. Ako su takve mjere polučile mjerljive rezultate, molimo navedite podatke o tomu.
U smislu edukacije za poduzetnike početnike u RH postoje institucije koje provede edukaciju u suradnji sa lokalnim partnerima, područnim uredima Zavoda za zapošljavanje, Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj, centrima za poduzetništvo i slično.
Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo je preko mreže potpornih institucija (centara za poduzetništvo) educiralo 1.304 osobe putem 66 seminara, od čega su u prosjeku u posljednje tri godine posao pokrenule 202 osobe.
Početnici prilikom otvaranja poslovanja ili provjere poduzetničke ideje mogu dobiti besplatnu savjetodavnu pomoć, kroz mrežu potpornih institucija koja je uspostavljena u Republici Hrvatskoj (centri za poduzetništvo i poduzetnički inkubatori, te tehnološko-inovacijsku centri).

Program za početnike poduzetnike upravo se počinje realizirati. Za početnike su propisane slijedeće mjere:
1.poticaji za početak poslovanja do 20.000 kuna,
2.sufinanciranje izrade poslovnog plana i programa razvoja do 20.000 kuna,
3.subvencija troškova kredita u visini 1% ( javnobilježnički troškovi, osiguranje kredita prema uvjetima osiguravajućeg društva, troškovi dozvola, procjene nekretnina) i
4. poticaji za osiguranje stručne pomoći (mentorstvo) u visini 3.000,00 kuna mjesečno po mentoru/konzultantu.
Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo je programom umrežavanja potpornih institucija razvilo sustav pomoći poduzetnicima početnicima, a i ostalim poduzetnicima u cilju informiranja, savjetovanja i ostalih usluga koje pružaju:
1. Razvojem centara za poduzetništvo (ukupno 28 centara) stvaraju se preduvjeti za razvoj poduzetništva u čijem organiziranju osnovnu ulogu imaju jedinice lokalne i područne samouprave i zainteresirani pojedinci. Aktivnosti poduzetničkih centara razvijaju se u cilju pružanja slijedećih usluga za poduzetnike u regiji:
(1) pružanje besplatne savjetodavne i konzultantske pomoći; besplatne informacije o projektima i programima u poduzetništvu; organiziranje putem Info točke; organiziranje informativnih aktivnosti u lokalnim medijima; organizacija seminara za poduzetnike; Internet usluge i povezivanje poduzetnika; organizacija sajmova i sudjelovanje na sajmovima za poduzetnike; koordinacija poduzetničkih aktivnosti u lokalnoj sredini te ostale usluge. U prosjeku oko 7.000 poduzetnika godišnje preko centara dobiva stručnu pomoć 2. Poduzetnički inkubatori su lokacijske zajednice u određenom prostoru, a namijenjene su poduzetnicima u fazi start up-a ili rasta i razvoja. Korisnicima prostora pruža se tehnička i financijska pomoć, omogućava praćenje i razvoj do trenutka kada se osposobe (u prosjeku do 7 godina).
U Republici Hrvatskoj imamo 18 poduzetničkih inkubatora odnosno tehnoloških centara (s 46 zaposlenih) s oko 170 poduzetnika koji zapošljavaju 550 osoba.
Ministarstvo turizma realizira kreditnu liniju «Program zapošljavanja, poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva i sprječavanja sive ekonomije u turizmu». Poduzetnici-početnici su, u slučaju otvaranja obrta za pružanje usluga smještaja u turizmu, oslobođeni plaćanja obrtnice u iznosu od € 70.
Hrvatska banka za obnovu i razvoj, od sredine 2001. godine, organizira seminare za poduzetnike-početnike, što je uvjet za podnošenje zahtjeva za kredit. Ukupno je održano 68 seminara s 1367 polaznika. Od zaprimljenih 169 zahtjeva odobreno je 109 kredita.

C. Zakoni i propisi
1. Jesu li vrednovani učinci pravnih propisa vaše zemlje na poslovno okruženje, a naročito na mala poduzeća? Ako nisu, razmišljate li o pokretanju takvog vrednovanja? Ako jesu, molimo vas da date pregled osnovnih nalaza i posljedične radnje koje je poduzela Vlada.
Vrednovanja učinaka pravnih propisa povremeno provode Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska udruga poslodavaca i Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo.
Poslovnik Hrvatskog sabora u članku 132. uređuje elemente koje treba sadržavati prijedlog zakona. Poslovnik Vlade Republike Hrvatske poziva se na taj članak u svojem postupku. Prema tom članku Poslovnika, uz ostale elemente, treba prikazati i procjenu posljedica primjene zakona. Nadalje, i neke druge obveze iz tog članka, kao što su iznošenje ocjene stanja i osnovnih pitanja koja se zakonom trebaju urediti, također su elementi međunarodno prihvaćenog koncepta analize učinaka. Međutim, obzirom da te obveze u Hrvatskoj nisu standardizirane, predlagatelji zakona pristupaju im sukladno vlastitim interpretacijama i potrebama, tako da tekstovi značajno variraju u kvaliteti i obuhvatu, i stoga se ne mogu smatrati analizama učinaka.
Ne postoji redovita procjena utjecaja zakonodavstva na poslovno okruženje, posebno u odnosu na mala i srednja poduzeća. Jedine takve procjene mogu se naći dijelom u FIAS (Foreign Investment Assistance Service) studiji o preprekama za direktna strana ulaganja u Hrvatsku i u «Global Entrepreneurship Monitor» projektu u kojem je Hrvatska sudjelovala prvi puta u 2002. godini. Prema «Global Entrepreneurship Monitor» projektu iz 2002. godine hrvatski stručnjaci su ocijenili Vladine politike potpore za mala i srednja poduzeća i poreznu politiku ocjenama 2.27 i 1.81. Obje ocjene su niže od prosjeka za sve zemlje uključene u projekt 2002. godine (2.68 za Vladine politike potpore, 1.81 za Vladinu poreznu politiku) i značajno su niže od najviših ocjena koju su dali kanadski stručnjaci za kanadsku vladinu politiku potpore (3.62) i stručnjaci Hong-Konga za poreznu politiku u svojoj zemlji (4.33). Prema «Global Entrepreneurship Monitor» projektu iz 2002. godine, hrvatski stručnjaci su ocijenili raspoloživost kredita
ocjenom 3.21. Ova ocjena je viša od prosjeka za sve zemlje uključene u projekt 2002. godine (2.90) i blizu najviše ocjene koju su dali američki stručnjaci za SAD (3.89).
U okviru ovog projekta, hrvatski stručnjaci su ocijenili najvećom slabošću razvoja poduzetništva upravo vladine politike, smatrajući ih ili nepostojećim ili nekonzistentnim, iz kojih proizlazi netransparentan i kompliciran regulatorni okvir u kojem se događaju poduzetnički pothvati. Ministarstvo za europske integracije (MEI) izradilo je prijedlog uvođenja analize učinaka primjene pravnih propisa – RIA (Regulatory Impact Assessment) u zakonodavni postupak tijekom srpnja 2003. Prijedlog koji je predstavljen tijelima državne uprave sadrži aktivnosti, obrasce (preliminarni i prošireni) i postupak primjene. Predloženi obrasci utvrđuju obuhvat analiza (prilagođen model Europske komisije iznesen u COM(2002) 276 final). Također, planirane su i prikladne obrazovne aktivnosti na području korištenja i primjene metodologije analize učinaka u tijelima državne
uprave.
MEI ima potporu resornih ministarstava za ovaj projekt. Predložen je pristup u fazama u kojem će RIA u početku biti obvezna za sve zakone kojima se usklađuje zakonodavstvo s acquis-om i neobvezna za ostale zakone. Kada se stekne dovoljno iskustva i kad se tijela državne uprave doista prihvate ovaj instrument, on će postati obavezan za sve zakonske prijedloge. Završni prijedlog uvođenja RIA-e u zakonodavnu proceduru bit će u suradnji sa svim ministarstvima i Uredom za zakonodavstvo predložen u drugoj polovici 2003. te je predviđeno da se primjenom prve faze otpočne početkom 2004. godine.
2. Koji postupci postoje za ocjenu učinka novih pravnih propisa na poduzeća?
Postupci za ocjenu učinka novih pravnih propisa na poduzeća za sada ne postoje u Republici Hrvatskoj
3. Koje je mjere poduzela vaša Vlada na uvođenju administrativnih dokumenata jednostavnih za primjenu?
Vlada Republike Hrvatske poduzela je mjere za pojednostavljenje postupka za registraciju obrta, zadruga i trgovačkih društava. Također je pojednostavljena procedura za izdavanje dozvola za gradnju objekata.
4. Postoje li neka pravila koja malim i srednjim poduzećima dopuštaju da budu izuzeta od određenih pravno reguliranih obveza? Razmatra li vaša Vlada bilo kakve mjere koje bi omogućile takvo izuzimanje?
Zakonom o državnim potporama («Narodne novine». br. 47/2003) i Uredbom o državnim potporama («Narodne novine» br. 121/2003) dozvoljene su veće potpore za mala i srednja poduzeća.
5. Postoji li mehanizam kojim se potiče redovno sudjelovanje vlasnika poduzeća u postupku donošenja pravnih propisa?
Redovno sudjelovanje vlasnika poduzeća u postupku donošenja pravnih propisa osigurano je putem sudjelovanja Hrvatske gospodarske komore (Skupština, pojedina vijeća/grupacije), Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske udruge poslodavaca u samom postupku. Od navedenih institucija se u postupku traži stručno mišljenje, a svaka od njih ima svoje predstavnike u radnim tijelima Sabora.
D. Raspoloživost potrebnih vještina
1. Jesu li poduzete neke aktivnosti u cilju procjene potreba malih i srednjih poduzeća za specifičnim vještinama?
Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo kontinuirano anketira poduzetnike kako bi se ustanovile njihove potrebe. Rezultati se koriste u cilju prilagođavanja obrazovnih programa potrebama poduzetnika.
Postoje parcijalna istraživanja koja su realizirali Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora i Hrvatska udruga poslodavaca.
Prema istraživanju koje je obavljeno 2001. godine u okviru projekta «Management and Business Improvement through Education and Training in Bosnia and Herzegovina, Croatia and Yugoslavia» (koji je financirala European Training Foundation), postoje samo parcijalna istraživanja o procjeni potreba malih i srednjih poduzeća za znanjima i vještinama koja se ne provode kontinuirano.
Hrvatska gospodarska komora fokusira se uglavnom na već postojeća poduzeća (razvoj upravljačkih vještina: timski rad, upravljanje vremenom, pregovaranje; upravljanje ljudskim resursima, IT, strategijski management, liderstvo, krizni management, projektni management).
Hrvatska udruga poslodavaca fokusira se na postojeća poduzeća (razvoj upravljačkih vještina: timski rad, upravljanje vremenom, pregovaranje; upravljanje ljudskim resursima, management promjena, korporacijski imidž).
Sveučilište "Josipa Jurja Strossmayera" u Osijeku (istraživanje na reprezentativnom uzorku od 200 vlasnika/managera MSP u Hrvatskoj, 1997. i 2000. godine, korištenjem INSEAD upitnika “Entrepreneurship and Strategy” (istraživanja je sufinanciralo Ministarstvo znanosti i tehnologije i Institut Otvoreno društvo – Hrvatska)
fokusira se na: poslovno planiranje, upravljanje ljudskim resursima, financijski management, marketing, IT, razvoj novih proizvoda, strategijski management
2. Molimo vas opišite mjere, akotakve postoje, koje jamče postojanje sustava za obrazovanje/osposobljavanje ili inicijativa za osiguranje onih vještina za kojima mala i srednja poduzeća iskazuju naročitu potražnju?
Ministarstvo je osmislilo i realizira obrazovne programe za:
a) poduzetnike – seminari za početnike i tvrtke u rastu
b) savjetnike – osobe u lokalnoj (samo)upravi i potpornim institucijama za poduzetništvo
c) konzultanti – osobe koje pružaju usluge na profesionalnoj osnovi
Seminari se održavaju u poslovnim centrima diljem Hrvatske.
Potporne institucije organiziraju trening seminare za poduzetnike u rastu i razvoju sa slijedećim temama:
(1) Tržište i marketing
(2) Trgovina i moderne tehnike prodaje
(3) Financije računovodstvo i porezi
(4) Uvoz i izvoz robe(proizvoda)
(5) Osiguranje kvalitete
(6) Radni odnosi i motivacije
(7) Planiranje, razvitak i kreditiranje
(8) Sajmovi i prezentacije
(9) Razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva
(10) Zadrugarstvo
(11) Informatika
(12) Organizacija poslovanja
(13) Organizacija i planiranje proizvodnje
Ministarstvo konzultira udruge poduzetnika i druga udruženja u cilju usklađivanja programa i izbjegavanja preklapanja.
Ministarstvo sufinancira obrazovanje, posebice obrazovanje početnika.
U ovoj godini je pokrenut E-learning program u suradnji s Bavarskom, te program osnivanja klastera.
Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska udruga poslodavaca su u navedenom istraživanju navele da svoje procjene potreba koriste za edukacijske programe koje nude.
Istraživanja koje provodi Sveučilište «Josipa Jurja Strossmayera» u Osijeku poslužila su za dizajniranje poslijediplomskog programa iz poduzetništva u 2000. godini, te se koriste za razvoj dodiplomskog studija iz poduzetništva koje se pokreće 2004. godine.
Hrvatska udruga poslodavaca od 1996. godine realizira program usavršavanja managera (PUMA).

E. Internet pristup za mala i srednja poduzeća
1. Pružaju li javna tijela u vašoj zemlji informacije putem Interneta koje su posebno namijenjene malim i srednjim poduzećima? Koja vrsta informacija je dostupna na Internetu, a od posebnog je interesa za mala i srednja poduzeća? Postoje li inicijative za unapređenje ove usluge?
Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo na vlastitim WEB stranicama nudi slijedeće informacije: vijesti, publikacije, pitanja i odgovori, zakonodavstvo, programi i projekti, krediti, poticajne mjere, poduzetničke zone, zadruge, glasilo, suradnja s «Gesselschaft für Technische Zusammenarbeit», info-telefon, kao i linkove na druge institucije i njihove programe. Obrasci formulara se također mogu naći na WEB stranicama.
Informacije iz svog područja rada na vlastitim WEB stranicama poduzetnicima nude Hrvatska banka za obnovu i razvoj, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora i Hrvatska udruga poslodavaca.
Osim općih informacija na WEB stranicama Hrvatske gospodarske komore, Sektor za malo gospodarstvo ima posebne WEB stranice na kojima se mogu dobiti sve relevantne informacije o malom gospodarstvu (novosti,aktivnosti, projekti, propisi itd.) Javna uprava je 2000. pokrenula e-government inicijativu pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, odnosno Ureda za internetizaciju. Cilj ove inicijative je olakšavanje i pojednostavljivanje komunikacije između javne uprave i građana te tvrtki. Također je istovremeno pokrenuto više nezavisnih projekata unutar pojedinih ministarstava i
institucija.
Upravo su u tijeku projekti on-line pristupa poreznom knjigovodstvu (u planu je i elektronička prijava poreza – projekt u suradnji Hrvatske gospodarske komore i Porezne uprave), elektroničke prijave carinskih deklaracija za špeditere (Carinska uprava), elektroničku predaju statističkih financijskih izvješća (FINA), elektroničku predaju mirovinskih obrazaca (FINA i REGOS), publiciranja odluka i presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske te brojni drugi projekti.
Hrvatska gospodarska komora izradila je projekt Biznet kao integrirani informacijski sustav na Internetu s osnovnim ciljem objedinjavanja podataka iz svih područja gospodarstva.
Hrvatska obrtnička komora, u sklopu projekta «Promicanje obrta putem Interneta» omogućava svim obrtnicima
prezentaciju njihovih djelatnosti putem Internet stranica.
2. Mogu li mala i srednja poduzeća putem Interneta učinkovito komunicirati s tijelima državne uprave
(interaktivno korištenje Interneta), te mogu li dobiti savjete, podnositi zahtjeve, porezne prijave itd. putem Interneta? Ako takve usluge postoje, u kojoj ih mjeri koriste mala i srednja poduzeća?
Mala poduzeća su tipično pioniri korištenja ovakvih on-line usluga i ogromna većina malih poduzeća koja su Internet osposobljene su i korisnici on-line usluga. Ovakve on-line usluge trenutno pokrivaju manji dio poslovanja malih i srednjih poduzeća s javnom upravom, ali veliki broj planiranih novih usluga ima za cilj omogućiti 90% poslovanja između malih i srednjih poduzetnika i države do kraja 2004.
Kao važan preduvjet za ostvarenje e-poslovanja i pravne valjanosti elektroničkih dokumenta je Zakon o elektroničkom potpisu (siječanj 2002) te uspostava nacionalnog PKI sustava (prosinac 2002) koji korištenjem smart kartica i elektroničkog potpisa omogućava pravnu valjanost elektroničkih dokumenta (npr. porezne prijave i slično).

F. Pristup tržištu malih i srednjih poduzeća 1. Molimo vas da opišete koje mjere postoje (ako postoje) ili se planiraju uvesti u cilju poboljšanja pristupa i mogućnosti malih i srednjih poduzeća na stranim tržištima, naročito na unutrašnjem tržištu EU-a.
Mjeru podrške izvozno orijentiranim malim i srednjim poduzećima kroz Program kreditiranja izvoza osiguranjem kreditnih sredstava za obrtna sredstva u poslovnim bankama Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo uspješno provodi već četvrtu godinu. Ministarstvo sufinancira sudjelovanje poduzetnika na sajmovima i prezentacijama, putem obje komore i direktno. Provodi se i mjera sufinanciranja certificiranja sustava u funkciji osvajanja novih tržišta (ISO,HACCP,HRN EN ISO i sl.).
Prilikom posjeta drugim zemljama Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo u delegaciju uključuje i poduzetnike te sufinancira njihove troškove puta i boravka.
U Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj postoje posebni programi potpore izvozu (krediti, osig. izvoznih poslova itd).
Obje komore sufinanciraju organizirani odlazak poduzetnika na međunarodne sajmove.
U cilju upoznavanja sa stranim partnerima Hrvatska gospodarska komora organizira predavanja “Kako poslovati sa zemljama partnerima hrvatskog gospodarstva “.
Odnosi između Republike Hrvatske i Europske Unije tema su predavanja koja pružaju gospodarstvenicima kvalitetne informacije vezane uz gospodarsku legislativu Europske unije, informacije o usklađivanju hrvatskog zakonodavstva s europskim propisima i brže uključivanje našega gospodarstva u europske integracije sukladno potpisanom Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i Europske Unije.
U okviru Hrvatske gospodarske komore prošle je godine osnovan Euro Info Komunikacijski Centar.
Postoji inicijativa u okviru Centra za kvalitetu Hrvatske gospodarske komore, a u cilju unapređivanja kvalitete putem pomoći malim i srednjim tvrtkama u uvođenju sustava upravljanja kvalitetom, u okviru Projekta LŰK, praćenjem područja, te uspostavom baze podataka o pravnim i fizičkim i subjektima djelatnih na području kvalitete.
G. Porezi i financijska pitanja
1. Postoji li bilo kakvo porezno izuzeće ili smanjenje porezne stope za mala poduzeća? Da/ne. Molimo navedite sve dobre primjere na ovom području.
Porezni sistem je podijeljen na središnji, gdje nema izuzetaka, i lokalni, gdje postoje određene olakšice – posebno za početnike. I u programima koje Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo realizira s jedinicama lokalne samouprave također se radi o smanjivanju lokalnih poreza i doprinosa.
Postoje brojne olakšice i mogućnosti umanjenja porezne osnovice, čime se umanjuje i porezna obaveza, a to su:
mogućnost ubrzane ili jednokratne amortizacije
umanjenje osnovice za plaće novih radnika
smanjene stope poreza do 0% na PPDS.
Zakonom o područjima posebne državne skrbi («Narodne novine» br. 26/03) utvrđuju se područja o kojima Republika
Hrvatska posebno skrbi i i poticajne mjere za njihovu obnovu i razvitak. Područja posebne državne skrbi se utvrđuju radi
otklanjanja posljedica rata, bržeg povratka stanovništva koje je prebivalo na tim područjima prije Domovinskog rata, poticanja

2. Što je poduzeto u cilju pojednostavljenja postupka usklađivanja poreza za mala i srednja poduzeća?
Ako jesu, molimo navedite.
Pravilnikom o samostalnim djelatnostima koje se mogu paušalno (eng. lump-sum) oporezivati te načinu utvrđivanja i oporezivanja paušalnog dohotka omogućeno je mikro-subjektima (obrtnicima i osobama koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja) da prema određenim uvjetima umjesto vođenja poslovnih knjiga, plaćaju paušalni iznos poreza na dohodak i prireza. Na taj način su za određene nisko-dohodovne obrtničke djelatnosti umanjeni obvezni doprinosi poreza na dohodak i pojednostavljeni uvjeti vođenja poslovnih knjiga.
3. Je li uvedena neka vrsta poreznog kredita za nove poduzetnike? Da/ne. Ako jest, molimo navedite.
U hrvatskom poreznom sustavu postoje slijedeće mjere, koje vrijede i za poduzetnike-početnike:
olakšice obveznicima s područja od posebne državne skrbi,
olakšice i oslobođenja za porezne obveznike na području Grada Vukovara,
olakšice i oslobođenja za porezne obveznike koji posluju u slobodnim zonama,
poticaji ulaganja,
poticaji zapošljavanja i
poticaj poreznim obveznicima osnovanim u svrhu profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s
invaliditetom.
4. Kako biste ocijenili stanje u svojoj zemlji s obzirom na pristup malih i srednjih poduzeća izvorima financiranja putem banaka i financijskih institucija?
Pristup financijskim sredstvima je puno bolji nego prije 5 -10 godina. Kamatne stope, u programima Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo i Hrvatske banke za obnovu i razvoj kreću se između 2 i 7 % godišnje s maksimalnim otplatnim rokom do 12 godina.
Prema «Global Entrepreneurship Monitor» projektu iz 2002. godine, hrvatski stručnjaci su ocijenili raspoloživost kredita ocjenom 3.21. Ova ocjena je viša od prosjeka za sve zemlje uključene u projekt 2002. godine (2.90), i blizu najviše ocjene koju su dali američki stručnjaci za SAD (3.89).
5. Je li financijski sektor otvoren i odgovara li na potrebe malih i srednjih poduzeća u vašoj zemlji? Jesu li banke spremne zadovoljiti potrebe malih poslodavaca?
Banke su sve otvorenije prema poduzetnicima. Međutim, još uvijek inzistiraju na jamstvu (nekretnine). U okviru «Global Entrepreneurship Monitor» projekta iz 2002. godine, hrvatski stručnjaci su identificirali financijsku potporu kao ograničenje razvoja poduzetništva, što nije uzrokovano nedostatkom kreditnih programa, nego nepripremljenošću banaka da postupak prilagode specifičnostima poduzetnika početnika, te problemima osiguranja kredita (jamstva). Osim toga, stručnjaci su upozorili na problem ishođenja dokumentacije o vlasništvu kao jamstvu za demografskog i gospodarskog napretka te postizanja što ravnomjernijeg razvitka svih područja Republike Hrvatske. Povrat kredita u pojedinim dijelovima Hrvatske, kao i na lošu kvalitetu poslovnih planova kojima poduzetnici traže kredite.
6. Postoje li javni jamstveni fondovi? Da/ne. Ako da, molimo navedite najvažnije ostvarene rezultate.
U Republici Hrvatskoj postoje javni jamstveni fondovi (Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, koja je od prošle godine pravna slijednica Hrvatske garancijske agencije). Jedan od njenih zadataka je izdavanje jamstava prema programu Vlade Republike Hrvatske. Od 1995. godine izdano je oko 3.400 jamstava u vrijednosti od €87 milijuna. U istom razdoblju je odobreno 3.100 bespovratnih potpora za smanjivanje troškova kredita u visini od € 2,73 milijuna.
7. Promiču/uvode/koriste li se u vašoj zemlji "netradicionalni" instrumenti financiranja (poduzetnički kapital, "poslovni anđeli" itd.)? Molimo navedite sve dobre primjere na ovom području, uključujući najvažnije ostvarene rezultate.
Ovi financijski instrumenti postoje, ali nisu u širokoj upotrebi u Hrvatskoj. Postoje 4 fonda rizičnog kapitala: Capital Croatia Partnership Ltd, SEAF, Horizonte Venture Management i Copernicus Adriatic.
Prema «Global Entrepreneurship Monitor» projektu iz 2002. godine, hrvatski stručnjaci su ocijenili nedostatnom prisutnost rizičnog kapitala za potrebe malih i srednjih poduzeća (ocjena 2.17). Ova ocjena je niža od prosjeka za sve zemlje uključene u projekt 2002. godine (2.83), a značajnije niža od najbolje ocjene koju su dali američki stručnjaci za SAD (4.30).
H. Tehnološki kapacitet malih i srednjih poduzeća
1. Postoje li programi kojima je cilj promocija širenja tehnologije namijenjene malim poduzećima? Kako biste ocijenili učinak tih programa?
U Hrvatskoj postoji nekoliko programa. Točnije, cilj Ministarstva znanosti i tehnologije je kreirati uvjete za brzu i efikasnu transformaciju rezultata istraživanja i tehnoloških inovacija u proizvode konkurentne na svjetskom tržištu, te omogućiti transfer tehnologije, kao i razvoj tehnološki baziranih malih i srednjih poduzeća.
Aktivnosti odjela za tehnologiju fokusirane su na implementaciju dva glavna programa: osnivanje nacionalne mreže institucija uključenih u razvoj, transfer, primjenu i financiranje novih tehnologija i razvoj sistema državne pomoći tehnološkom razvoju i inovativnom poduzetništvu kroz razne financijske, fiskalne, administrativne i ostale pogodnosti i potpore – HITRA (Program hrvatskog inovacijsko tehnološkog razvitka).
Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo je pokrenulo dva programa:
Program nove tehnologije kojim se kroz kredite za razvoj i uvođenje novih tehnologija u malo i srednje poduzetništvo (kupnja opreme, automatizacija, uvođenje novih tehnologija) osigurava tehnološki razvoj poduzetnika;
Program razvoja inovacija kojim se, u cilju promocije novih proizvoda i inovacija, daju potpore namijenjene zaštiti patenata, izradi prototipova i promociji inovacija.
Prema «Global Entrepreneurship Monitor» projektu iz 2002. godine, hrvatski stručnjaci su ocijenili negativno efektivnost transfera istraživanja i razvoja prema malim i srednjim poduzećima (ocjena 2.05). Ova ocjena je niža od prosjeka za sve zemlje uključene u projekt 2002. godine (2.47), i značajnije niža od najviše ocjene koju su dali kanadski stručnjaci za Kanadu (3.49).
2. Koje su inicijative poduzete u cilju promicanja transfera tehnologije iz instituta za istraživanja na mala i srednja poduzeća?
Inicijativa Ministarstva za znanost i tehnologiju putem programa HITRA integracijski je oblik politike prema znanosti i tehnologiji usmjeren prema povezivanju javnog istraživačkog sektora i gospodarstva koje provodi Ministarstvo znanosti i tehnologije s ciljem promicanja gospodarstva utemeljenog na znanju. Cilj programa HITRA je stvoriti tehnološki sistem koji će:
mobilizirati znanstvene potencijale i ljudske resurse u Hrvatskoj na stvaranju i uvođenju progresivnih tehnologija i proizvoda s većom dodanom vrijednosti, što će rezultirati s poslovnim uspjehom i povećanim rastom gospodarstva,
aktualizirati različite metode i instrumente financijske i institucionalne pomoći bržem tehnološkom razvoju koji u ovom trenutku nije dio standardnog bankarskog i znanstvenog sistema.
Također, tu je stalna suradnja s institucijama (tehnološkim centrima) čije aktivnosti uključuju znanje i transfer tehnologije (npr. CTT). Preko dogovorenih projekata direktnim sudjelovanjem ili transferom tehnologije, CTT omogućuje uvođenje razvojnih i istraživačkih aktivnosti u projekte kao dio interdisciplinarnog područja, aktivno povezujući akademsku zajednicu i industriju. Razvoj centara za tehnologijski razvoj vezanih za sveučilišta (Zagreb, Osijek, Split, Rijeka) trebaju olakšati transfer tehnologije prema malim i srednjim poduzećima, ali bi njihovo profiliranje trebalo biti oštrije fokusirano na potrebe malih i srednjih poduzeća kako bi se osigurali očekivani efekti.
3. Kako biste procijenili napredak na unapređenju suradnje među samostalnim poduzećima i udruživanju u klastere/grozdove? Koje su značajne inicijative poduzete ili će biti poduzete na ovom području?
Do danas nema značajnijeg pomaka u povezivanju tvrtki. No, prepoznata je potreba ovakve vrste povezivanja. Diskusija o rezultatima «Global Entrepreneurship Monitor» projekta iz 2002. godine potaknula je u 2003. godini inicijative oko unapređenja suradnje među poduzećima kroz clustere i umrežavanje. Za sada su prepoznatljive inicijative Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo (raspisan je natječaj za projekte fokusiranih na razvoj clustera, srpanj 2003), inicijative Centra za politiku razvoja malih poduzeća (CEPOR) za formiranje dva eksperimentalna klastera: metalski klaster u Osijeku u suradnji sa Centrom za poduzetništvo i firmom MIO d.d. i tekstilni klaster u Puli u suradnji s Pulskim centrom za poduzetništvo i firmom Arena. Također je prisutna inicijativa stvaranja drvnog klastera koju podržava USAID.

I. Elektronsko poslovanje i podrška malim poduzećima
1. Koje su inicijative za donošenje politika pokrenute kako bi se olakšala digitalizacija malih i srednjih poduzeća?
«ICT – Hrvatska u 21. stoljeću» («Narodne novine» br. 10/2002), bavarsko-hrvatski projekt «E-learning» i financijska potpora poduzetničkim centrima za seminare itd. Na WEB stranici Ministarstva postoji baza projekata u koju se poduzetnici mogu upisivati on-line.
2. Kakav je pravni okvir za elektroničku trgovinu? Molimo razlikujte propise o elektroničkom potpisu i druge mjere.
Područje vezano uz elektronički potpis u Republici Hrvatskoj je uređeno kroz slijedeće zakonske propise:Zakon o elektroničkom potpisu («Narodne novine» br. 10/2002), Pravilnik o evidenciji davatelja usluga certificiranja elektroničkih potpisa koji izdaju kvalificirane certifikate («Narodne novine» br. 54/2002),
Pravilnik o registru davatelja usluga certificiranja elektroničkih potpisa koji izdaju kvalificirane certifikate,Pravilnik o mjerama i postupcima uporabe i zaštite elektroničkog potpisa i naprednog elektroničkog potpisa,sredstava za izradu elektroničkog potpisa, naprednog elektroničkog potpisa i sustava certificiranja i obveznog osiguranja davatelja usluga izdavanja kvalificiranih certifikata («Narodne novine» br. 89/2002 54/2002) i Pravilnik o tehničkim pravilima i uvjetima povezivanja sustava certificiranja elektroničkih potpisa («Narodne novine» br. 89/2002). Za sada u Republici Hrvatskoj ne postoji pravni okvir za elektroničku trgovinu, međutim, slobodni smo izvijestiti da je u tijeku izrada Nacrta prijedloga Zakona o elektroničkoj trgovini, a čije usvajanje se očekuje u zadnjem tromjesečju 2003. godine.
Usvajanjem Zakona o elektroničkoj trgovini prihvatit će se europski standardi i suvremena pravna rješenja za elektroničko trgovanje, te će se na taj način ujedno omogućiti dobra podloga za intenziviranje elektroničkog trgovanja Republike Hrvatske s europskim i svjetskim gospodarskim subjektima, a ujedno predstavlja i početak procesa stvaranje elektroničkog poslovanja na području Republike Hrvatske, čime se približavamo svjetskim informacijskim trendovima na svim područjima.
3. U kojoj su mjeri mala poduzeća prihvatila ICT modele i modele elektronskog poslovanja (primjena ICT-a,
pristup Internetu, vlastita Internet stranica, elektronska prodaja i kupnja)? Koje su glavne prepreke s kojima
se suočavaju mala i srednja poduzeća pri prihvaćanju modela ICT-a i elektronskog poslovanja?
Prema procjenama tvrtke IDC u Hrvatskoj je 2002. godine bilo oko 1 milijun korisnika Interneta, što je 28,5% više nego godinu dana ranije. Usprkos boljoj ponudi širokovalnih veza oko 99% svih posjeta je još uvijek zasnovano na dial-up tehnologiji. Penetracija ICT-a u poduzetništvo se također procjenjuje na oko 30%. Transakcije E-trgovine su godine 2002. iznosile oko € 50 milijuna (od čega 10 milijuna u B2B segmentu), što je za 130% više nego godinu dana ranije. Procjenjuje se da se danas oko 20-25% hrvatskih poduzetnika služi Internetom.
4. Kako biste ocijenili raspoloživost usluga/centara za podršku poduzećima? Kako ocjenjujete prihvaćanje
ovih usluga od strane malih i srednjih poduzeća?
Prema «Global Entrepreneurship Monitor» projektu iz 2002. godine, hrvatski stručnjaci su ocijenili nedostatnom raspoloživost profesionalne infrastrukture koja osigurava ponudu poslovnih usluga namijenjenih potrebama malih i srednjih poduzeća (ocjena 2.43). Ova ocjena je niža od prosjeka za sve zemlje uključene u projekt 2002. godine (3.17), te je također značajnije niža od najviše ocjene koju su dali kanadski stručnjaci za Kanadu (4.21).
Potreba za znanjima i vještinama poduzetničkog djelovanja identificirana je kroz «Global Entrepreneurship Monitor» projekt u 2002. godini, jer je utvrđena značajna razlika između osposobljenosti poduzetnika za poduzetničko djelovanje, ovisno o posjedovanju ili neposjedovanju potrebnih vještina. Korištenjem Total Entrepreneurial Activity indeksa (TEA indeks) koji govori o broju poduzetnika (start-up i poduzetnika čija poduzeća nisu starija od 30 mjeseci) na 100 odraslih stanovnika starosti od 18 do 64 godine vidljivo je da je TEA indeks poduzetnika s odgovarajućim znanjima i vještinama 7.83, prema TEA indeksu od 0.61 za poduzetnike bez odgovarajućih znanja i vještina.
Prema mišljenju anketiranih malih i srednjih poduzeća (projekt je financiran od strane «European TrainingFoundation» 2001 godine) nedovoljno korištenje poslovnih usluga uglavnom je rezultat nedovoljne usklađenosti ponude i potreba malih i srednjih poduzeća.
J. Zastupljenost malih i srednjih poduzeća
1. Koliko organizacija koje zastupaju mala i srednja poduzeća postoji na nacionalnoj razini? Nabrojite glavne organizacije i navedite podatke o njihovom obuhvatu (specifični sektori gospodarstva ili vrste poduzeća, specifična svrha organizacije), te navedite u kolikoj su mjeri one zastupljene (udio njihovih članova u ukupnom broju poduzeća).
Na nacionalnom nivou postoje slijedeće organizacije; Gospodarska komora (oko 63.500 članova – mala, srednja i velika društva), Obrtnička komora (oko 100.000 članova), Hrvatski savez zadruga (oko 795 članova) i Hrvatska udruga poslodavaca (oko 5.000 članova).
Osim toga postoji i nekoliko nevladinih udruga koje zastupaju interese poduzetnika: Udruga malih i srednjih poduzetnika, Udruga hrvatskih katoličkih gospodarstvenika, Krug itd.
2. Osnivaju li se takve organizacije na području cijele zemlje?
Hrvatska gospodarska komora je ustanovljena na cijelom teritoriju Republike Hrvatske (područne komore u svimžupanijama – 20 županija i Gradu Zagrebu). Hrvatska obrtnička komora je ustanovljena na cijelom teritoriju Republike Hrvatske (područne komore u svim županijama i Gradu Zagrebu) te gradovima i općinama (u 114 gradova i općina),Hrvatski savez zadruga koji je u fazi osnivanja područnih ureda u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Varaždinu i Osijeku, dokHrvatska udruga poslodavaca ima regionalne urede u Osijeku, Splitu i Rijeci.
3. Sudjeluju li navedene organizacije u procesu donošenja strategije? Je li to sudjelovanje izričito utvrđeno
pravnim propisom ili na neki drugi način? Molimo navedite praksu na ovom području (npr. navedite
savjetodavno tijelo/savjetodavno vijeće itd.).
Učešće obiju komora je formalizirano zakonima o gospodarskoj i obrtničkoj komori (Zakon o Hrvatskoj gospodarskoj komori «Narodne novine» 66/1991 i 79/1991). Hrvatski savez zadruga također zastupa interese svojih članova pred državnim i drugim tijelima.
4. Jesu li mala i srednja poduzeća uključena u socijalni dijalog?
Hrvatska udruga poslodavaca sudjeluje u tripartitnim pregovorima (Vlada Republike Hrvatske, sindikati, poslodavci),dok su, uz Hrvatsku udrugu poslodavaca, obje komore potpisale sporazum ''Partnerstvo za razvoj''.