Image Hosted by ImageShack.us

27.12.2007., četvrtak

Svetom Iliji za Svetog Stipana

Vremenska prognoza je za ovu srijedu najavljivala sunčan dan, a nakon visokokaloričnih blagdana najbolja terapija je dan u planini. Stoga sam na brzinu složio plan za uspon na Sv. Iliju i poruku putem SMS-a proslijedio svim potencijalnim zainteresiranima. S obzirom na virozu koja očito ovih dana vlada nad Splitom, pozivu se odazvala petorica zdravih i odvažnih. Dogovor je bio da se Plavi i ja s Perom, Dadom i Marijanom nađemo na benzinskoj na istočnom izlasku iz grada, dok će Bruno doći iz Ciste direktno u Bast. On je ovaj uspon iskoristio kao svojevrsni bijeg od žene i njene rodbine na bar jedan dan. Kako u to blagdansko jutro nije bilo gužve na magistrali, u Bast smo stigli relativno brzo, a jedini tračak sumnje u pravilni odabir dana za uspon na Sv. Iliju (1642 m) je proizvela ogromna oblačna masa nad Biokovom, koju smo uočili već negdje oko Piska i to usprkos mraku. Ali ni to me nije obeshrabrilo, a vjerujem ni ostatak društva u drugom automobilu. Bar nitko nije ništa komentirao kad smo se parkirali nešto niže od groblja u Bastu (303 m).



Optimizam je i dalje nesmiljeno buktio, jer nisam mogao ni pomisliti da se toliko može pogriješiti po pitanju vremenske prognoze. Uslijedile su posljednje pripreme pred početak uspona, a zatim hitro kroz mjesto do zadnjih kuća, pa uzbrdo stazom do izvora Korito, koji je već iz daljine hučio snagom svoje vode. Kako nam u tim trenucima nije nedostajalo zaliha vode, a vjerojatno bi nam i caklina na zubima popucala od njene hladnoće, nismo se dugo zadržavali pred njim. U međuvremenu je Plavi odustao od uspona, a vjerojatno je tome kumovao i njegov umor nakon neprospavane noći. Vratio se natrag do automobila i bar se pošteno naspavao. A nas petorica smo nastavili dalje s usponom stazom kroz sipar sve do prvog odvojka lijevo prema Osičinama. Odvojak je dobro označen i teško ga je ne primijetiti.



Inače postoji i drugi odvojak nešto više položen od ovoga. Nakon izlaska iz sipara koračamo kratko vrijeme u smjeru zapada, a zatim strmo uzbrdo kroz stijenu u smjeru sjevera. Odmah naviru sjećanja na moj prvi pokušaj uspona na Sv. Iliju, još tamo negdje pred 15-tak godina, kad su markacije bile znatno rjeđa pojava, a i ono malo što ih je bilo je zbog njihove bljedoće bilo teško za uočiti. Sad sam spoznao da sam tad otišao previše u smjeru zapada, tražeći zaklon od kiše, i zatim se penjući po strmim skliskim stijenama izašao direktno gore na greben. Tad sam si obećao da neću nikad više u planinu, ali je zov divljine usprkos tomu ipak bio jači i više ni ne razmišljam o prestanku planinarenja. Ovog puta su markacije bile besprijekorne, pa nije bilo izgleda da se previdi ova nagla promjena smjera.



Još dolje od sipara smo bili u oblacima, koji su nas prekrili i zasuli sitnim kapljicama kiše. Vidljivost je mjestimice bila cca. 30 m i to je bilo okruženje koje nam je pravilo društvo cijeli ovaj uspon. S jednom malom promjenom što je u šumi na Osičinama kišicu zamijenio snijeg. Isprva tek pokoja pahulja, a zatim je sve preraslo u ozbiljnije padaline. Do kuće na Osičinama (1353 m) smo stigli negdje oko 10.30 h, pa smo pauzu iskoristili za prvi objed, okrjepu organizma i javljanje svojima da se ne brinu. Oni se doduše nisu ni zabrinuli, jer je svo to vrijeme u Splitu bilo sunčano i vedro. Da nema ovih fotografija i snimki, vjerojatno nam ne bi vjerovali u kakvim smo se mi okolnostima pentrali po Biokovu. Pauza pred kućom nije mogla biti duža, jer nas je očekivalo još cca. 1.30 h uspona na Sv. Iliju. Stoga smo se spremili i puni elana krenuli dalje, usprkos vremenskim prilikama, odnosno neprilikama.



Snijega kroz šumu je bilo sve više, ali je i dalje markacija postavljena na stabla bila vidljiva. Tek dolaskom u uvalu na grebenu poviše šume, gdje sam otprije znao da je križanje staza s onom grebenskom iz pravca Lokve, markacije više nije bilo moguće pronaći ni za lijeka. Ni to me ne obeshrabruje, jer znam koliko smo blizu vrhu, a sad dok je staza pokrivena snijegom više i nije presudno da je se držimo kao pijani plota, da se tako izrazim. Najviša kota koju smo dostigli je bila 1570 m, bar sudeći prema Marijanovom i Brunovom GPS-u. Ipak, presporo napredovanje u tako dubokom snijegu, gdje smo samo zbog gamaša na nogama samo Marijan i ja naizmjence mogli prtiti snijeg, učinilo je svoje da na vrh ne stignemo do zacrtanih 12.30 h, te se zbog sve dubljeg snijega i pojačanja padalina odlučujemo na povratak. Iako je nekim od nas to teško palo, razvoj daljnje situacije s vremenom je potvrdio ispravnost te odluke.



Povratak se pokazao i zahtjevnijim, jer se sad trebalo i uspeti strmim padinama iz vrtače pod samim vrhom u koju smo se spustili. Sad je snijeg opet pojačao i jedva smo se čekali dočepati one uvale nad Osičinama. S tog mjesta je sve opet postalo lakše. Točnije sve do izlaska iz šume pod Osičinama. Tu nas je zahvatila ledena kiša, koja je kuglicama leda u potpunosti prekrila sve uokolo nas. Kretanje po tom ledenom tepihu je bio pravi "šećer na kraju". A to nas je pratilo sve do "Korita", gdje smo napokon izašli iz zone oblaka. Biokovo nam je još jednom pokazalo svu svoju ćudljivost. Mislim da je većini u tim trenucima bilo najbitnije što prije se dočepati automobila i na suhome se presvući u novu robu. Tu nas je dočekao i Plavi, koji je svo ovo vrijeme proveo spavajući, jer mu kiša nije ni dopuštala šetanje u okolici.



Još je preostalo samo da se spustimo na magistralu, uz čaj razmijenimo doživljaje s ture i dogovorimo se da drugog puta ovo moramo ponoviti, ali tada s noćenjem na "Osičinama". Nadam se da će to biti vrlo brzo, jer usprkos činjenici što se nismo uspeli na sami vrh, ovo smatram zajedničkim uspjehom. Vremenska prognoza se pokazala potpuno pogrešnom i mislim da je to bilo po prvi puta otkad pratim prognostičke karte na DHMZ-u. Još ranije tog dana, točnije jutra, kad sam došao pod Biokovo, bio sam sretan što se ipak nije odazvalo previše ljudi, jer bi uspon u ovakvim uvjetima za dio njih bio i više nego prenaporan i riskantan.



Sv. Ilija se još jednom pokazao tvrdim zalogajom, ali to je baš ono što Biokovo čini dalmatinskom kraljicom planina. I zato ću uvijek s veseljem natrag "mojoj" planini.

- 14:56 - Komentari (30) - Isprintaj - #

< prosinac, 2007 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

ASMA
Bloga mi moga
Borut
Kačić
Kosamja
Mali brat Karlo
Mrvica
Pedeset +
Sick of it all
Podgorani u Dubaiu


Dosad ispenjani vrhovi HPO-a

1. područje
SLAVONIJA
1. Papuk - vrh Lapjak (667 m)
2. Papuk - vrh Češljakovački vis (825 m)

2. područje
MOSLAVAČKA GORA I BILOGORA
1. Moslavačka gora - vrh Vis (444 m)

3. područje
HRVATSKO ZAGORJE I MEĐIMURJE
1. Ivanščica - vrh Ivanščica (1060 m)
2. Ivanščica - Oštrcgrad (746 m)
3. Kalnik - vrh Vranilac (642 m)

4. područje
MEDVEDNICA
1. Sljeme - vrh (1033 m)
2. Medvedgrad (579 m)
3. Kameni svati (489 m)

5. područje
SAMOBORSKO GORJE
1. Plešivica - vrh (779 m)
2. Oštrc - vrh (752 m)
3. Japetić - vrh (879 m)
4. Veliki Lovnik - vrh (737 m)
5. Okić - vrh (499 m)

6. područje
ŽUMBERAČKA GORA
1. Pliješ - vrh (977 m)
2. Ječmište - vrh (976 m)
3. Zečak - vrh (795 m)

7. područje
KARLOVAČKO POKUPLJE, BANOVINA I KORDUN
1. Vinica - vrh (321 m)
2. Martinščak - vrh (346 m)


8. područje
GORSKI KOTAR - južni dio
1. Ogulin (323 m) - Zavičajni muzej - alpinistička zbirka
2. Klek - vrh (1181 m)
3. Viševica - vrh (1428 m)
4. Zagradski vrh - vrh (1187 m)
5. Javorova kosa - vrh (1015 m)
6. Bjelolasica - vrh Kula (1534 m)


9. područje
GORSKI KOTAR - sjeverni dio
1. Skradski vrh (1043 m)
2. Špičasti vrh (702 m)
3. Snježnik - vrh (1505 m)
4. Kamenjak - vrh (837 m)

10. područje
ISTRA
1. Ćićarija - vrh Veliki Planik (1272 m)
2. Učka - vrh Vojak (1396 m)
3. Učka - vrh Knezgrad (612 m)
4. Ćićarija - vrh Orljak (1116 m)
5. Ćićarija - Županj vrh (1138 m)

11. područje
SJEVERNI VELEBIT
1. Veliki Zavižan - vrh (1676 m)
2. Balinovac - vrh (1602 m)
3. Zavižanski Pivčevac - vrh (1676 m)
4. Mali Rajinac - vrh (1699 m)
5. Gromovača - vrh (1676 m)
6. Veliki Kozjak - vrh (1629 m)
7. Krajačev kuk - vrh (1659 m)
8. Vratarski kuk - vrh (1676 m)
9. Golubić - vrh (1650 m)

12. područje
SREDNJI VELEBIT
1. Kiza - vrh (1274 m)
2. Ljubičko brdo - vrh (1320 m)
3. Metla - vrh (1288 m)
4. Bačića kuk - vrh (1304 m)
5. Budakovo brdo - vrh (1317 m)
6. Velinac - vrh (965 m)
7. Zečjak - vrh (1622 m)
8. Šatorina - vrh (1624 m)

13. područje
JUŽNI VELEBIT
1. Visočica - vrh (1615 m)
2. Veliki Sadikovac - vrh (1286 m)
3. Bojin kuk - vrh (1110 m)
4. Crnopac - vrh (1402 m)
5. Anića kuk - vrh (712 m)
6. Debeli kuk(Stap) - vrh (1269 m)
7. Vlaški Grad - vrh (1383 m)
8. Sveto brdo - vrh (1751 m)
9. Vaganski vrh (1757 m)


14. područje
LIKA
1. Kremen - vrh (1590 m)
2. Zir - vrh (850 m)
3. Poštak - vrh (1425 m)
4. Oštri Medvjeđak - vrh (884 m)
5. Lička Plješivica - vrh Ozeblin (1657 m)

15. područje
JADRANSKI OTOCI - sjeverni dio
1. Cres - vrh Sis (639 m)
2. Lošinj - vrh Sv. Mikula (557 m)
3. Pag - vrh Sv. Vid (348 m)
4. Rab - vrh Kamenjak (408 m)

16. područje
JADRANSKI OTOCI - južni dio
1. Brač - vrh Vidova gora (780 m)
2. Šolta - vrh Vela Straža (237 m)
3. Ugljan - vrh Šćah (286 m)
4. Pašman - vrh Veliki Bokolj (274 m)
5. Hvar - vrh Sv. Nikola (626 m)
6. Vis - vrh Hum (587 m)
7. Korčula - vrh Kom (508 m)
8. Mljet - vrh Velji grad (514 m)
9. Dugi otok - vrh Orljak (270 m)

17. područje
DALMATINSKA ZAGORA
1. Dinara - vrh Sinjal (1831 m)
2. Svilaja - vrh Svilaja (1508 m)
3. Kozjak (kod Kijeva) - vrh Bat (1206 m)
4. Promina - vrh Čavnovka (1147 m)
5. Kamešnica - vrh Kruge (1606 m)
6. Dinara - vrh Badanj (1281 m)

18. područje
DALMACIJA
1. Trtar - vrh Orlovača (494 m)
2. Kozjak - vrh Biranj (631 m)
3. Kozjak - vrh Sv. Jure (676 m)
4. Mosor - vrh Ljubljan (1262 m)
5. Mosor - vrh Veliki Kabal (1339 m)
6. Mosor - vrh Kozik (1319 m)
7. Omiška Dinara - vrh Kula (863 m)
8. Mosor - vrh Debelo brdo (1044 m)
9. Vilaja - Crni vrh (739 m)

19. područje
BIOKOVO I ZAGORA
1. Sv. Jure - vrh (1762 m)
2. Sutvid - vrh (1155 m)
3. Sv. Ilija (kod Gradca) - vrh (773 m)
4. Vošac - vrh (1421 m)
5. Kimet - vrh (1536 m)
6. Drveničke stine - vrh Sokolić (788 m)
7. Matokit - vrh Sv. Rok (1062 m)
8. Šibenik - vrh (1467 m)
9. Sv. Ilija - vrh (1642 m)
10. Šćirovac - vrh (1619 m)

20. područje
DUBROVAČKO PODRUČJE
1. Pelješac - vrh Sv. Ilija (960 m)
2. Sniježnica - Ilijin vrh (1234 m)


DALMATINSKI BISERI
Otok Murter
Skradin
Imotska jezera
Vela Luka


PO PLANINAMA BiH-a
Troglav
Prenj, drugo ime za čeif 2.dio
Prenj, drugo ime za čeif 1.dio
40. Bjelašnički dani
Hranisava (Bjelašnica)
Tušnica

PO PLANINAMA CRNE GORE
O planino, prokleto li si lijepa
Vukovi s Prokletija
Ganga s Prokletija

RAZNI IZLETI
Lokva (Biokovo)
Konj (Kamešnica)
Planina Šibenik
Sv. Ilija (Biokovo)
Sv. Jure (Biokovo)
Motika (Biokovo)
Svilaja nakon požara


OPĆA PLANINARSKA ŠKOLA
1. tjedan - Mosor
2. tjedan - Mosor
3. tjedan - Biokovo
4. tjedan - Omiška Dinara
5. tjedan - Sv. Mihovil
6. tjedan - Vranjača
7. tjedan - Kozjak
8. tjedan - Velebit



Planinarski i sportski blogovi

SAK Extrem - Makarska
HPD Biokovo - Makarska
HPK Dalmacija - Split
PD Sv. Ilija - Orebić
Catvulgaris
Diavola
Ericca35
Gogh
Gogoo
Gojzom po svijetu
Hrvatska cipelcugom
Iris
Ironije
Lastavica
Mali...veliki svijet
Melez
Mijo
Orlalala
Pevci
Planinar
Priroda
Pustolofka
Romanticus
SumarKA
Visokogorci
Welcome2
Zgubidanije

HRVATSKA PLANINARSKA OBILAZNICA



Dnevnik: cijena: 40 kn, posljednje izdanje 2007. g.

U prva dva izdanja dnevnika HPO bilo je 135 kontrolnih točaka. U trećem izdanju, ožujak 2005. naknadno je uvršteno još 13 KT. A u četvrtom izdanju su dodane nove 3 kontrolne točke, te ih je sad ukupno 151.

Za glavninu ostalih KT Hrvatske planinarske obilaznice prilazni putovi su opisani u planinarsko-turističkom vodiču Hrvatske planine dr. Željka Poljaka. Isto tako, za glavninu KT bit će od velike pomoći i Hrvatski planinarski atlas dr. Željka Poljaka (Golden marketing 1996. i 2002.)

Vrsta priznanja:

brončana značka – potrebne KT iz 10 područja s najmanje 25 KT



srebrna značka – potrebne KT iz 15 područja s ukupno 50 KT (obavezna je Sinjal - Dinara)



zlatna značka – potrebne KT svih 20 područja s ukupno 75 KT



posebno priznanje - potrebne KT svih 20 područja s ukupno 100 KT



visoko priznanje – potrebne KT svih 20 područja s ukupno 125 KT



NOVOST:
najviše priznanje - potrebno 150 KT

Ovakav slijed izdavanja priznanja ne može se preskočiti. Vrijeme obilaska nije ograničeno.


Blogovi koje rado pogledamo:

Aquaria
Big Vern
Bivis
Borovci
Brlje
Brod u boci
Bugenvilija
Čiovka
Darkwolf
Demijan
Domena
Emanuele
Feby
Fidel
Fotoblog
Gugo
Gustirna
Jocker
Juliere
Justawomen
Kašeta
Katrida
Koki
Kratke
Lagrima
Lanterna
Lino
Lipa Mare
Lipota zore
Little Miss G
Lolina
Ljelja
Mima
Mosor2
Neron
Oceana
Objektiv
Ovajonaj
Pea
Pegy
Rozza
Rudarka
Santea
Shrimpy
Siscijanka
Stereokemija
Suncokreta2
Svantevid
Teta u pubertetu
Teeja
Teuta
Tija
Trill
Xiola bleu
Why o why
ZiziMars14
Zvrk
Život na sjeveru

Moj e-mail:
denis.vranjes@public.carnet.hr



od 11.06.2007.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se