Image Hosted by ImageShack.us

12.11.2007., ponedjeljak

Opća planinarska škola - 6. tjedan

Ovog tjedna su održana dva predavanja. Jedno u utorak na teme čvorologije, opasnosti u planinama, te službe GSS-a , a u četvrtak na temu Prve pomoći. Prvom predavanju sam nazočio, a drugo sam zbog zdravstvenih problema morao propustiti. Čvorologiju je objašnjavao naš predsjednik, Goran Gabrić, a na taj prvi dio sam već po običaju zbog posla zakasnio. Zatim je na "pozornicu" stupio pripadnik splitske stanice GSS-a, Hrvoje Dujmić koji je govorio o objektivnim i subjektivnim opasnostima u planinama. Dakle, o onima kojima razloge treba tražiti u uvjetima na planini, kao što su odroni, mrak, lavine, snježne strehe, vremenske nepogode i ultraljubičaste zrake, te o onima kojima je razlog sam planinar, odnosno njegova slaba tjelesna i psihička pripremljenost, nepoznavanje terena i loše ambicije.



Zatim ga je za "pozornicom" zamijenio njegov kolega, instruktor HGSS-a Mladen Mužinić, te nam pojasnio što je sve bitno ukoliko se ikad nađemo u pogibelji, odnosno s nekim tko je unesrećen. Dakle, što je sve potrebno reći operateru službe spašavanja prilikom poziva u pomoć. Šokirao sam se kad nam je rečeno da su imali i lažnih poziva. Nemam ništa protiv dobre šale, ali šaliti se na račun ljudi koji su nerijetko jedini koji bi nekome mogli spasiti život je doista bolesno. Predavanje je na kraju upotpunjeno zanimljivim filmićima iz njihovih dosadašnjih akcija diljem Hrvatske. Ma o ovim ljudima se može govoriti samo u superlativima, jer u kakvim okolnostima se izgrađivao GSS, a i danas djeluje, mogu postići samo čarobnjaci. A oni to i jesu. I to ne samo za nas planinare. Sljedeća predavanja ovog tjedna, ona u četvrtak, kao što već rekoh, sam propustio pa je sad ostalo samo čekati nedjelju i da svo to pusto znanje utvrdimo na terenu.



Okupljanje na Sukoišanskoj je bilo u 08.00 h, a moram priznati da sam ostao nemalo zatečen kad sam ugledao da nas se skupilo samo 10-tak. Već sam pomislio da sam nešto zabrljao po pitanju termina, ali me ipak ohrabrilo što nisam bio sam. Do polaska autobusa je preostalo sasvim dovoljno vremena da "bacimo oko" na nedjeljno izdanje "Slobodne Dalmacije", s našom velikom slikom s proteklog izleta na Sv. Mihovil. Trebalo im je tjedan dana, ali bolje ikad, nego nikad. U međuvremenu je stigla i Tihana, pa se i naša posljednja trunčica sumnje raspršila. Sad smo mogli krenuti, po prvi puta da nikoga ne čekamo, te smo prolazeći splitskim ulicama do izlaska iz grada s polaznicima škole napunili gotovo dupko pun autobus.



Veselo društvo je odmah započelo raspravu o onome što nas očekuje gore. Naravno da nije ni bilo spomena o Vranjači, o GSS-u, o Prvoj pomoći, a ni o čvorovima. Iz svih sjedala je dopirala samo jedna riječ – gradele! Jedna od naših dalmatinskih najsvetijih riječi. Bez sumnje to će biti vrhunac ovog izleta i ovog dana. Kako zbog zdravstvenih problema proteklog tjedna nisam bio siguran kako bi moj želudac podnio nešto s gradela, a nisam bio voljan iskušavanju sudbine, meni danas od tih radosti nažalost neće biti ništa. Taman pred dolazak u zaseok Punde, doživio sam hladan tuš u vidu poziva moje Zizi i obavijesti da sam kameru ostavio na kauču. Sav svoj bijes i gnjev sam sačuvao iznutra, iako mi je došlo da glavom počnem lupati o sjedalo.
Do parkirališta pred Vranjačom smo inače došli vrlo brzo, te nas se na kraju skupilo 40-tak polaznika škole i još 10-tak pridruženih članova škole, a zatim još brže do ulaska u špilju. Tamo su nas dočekali pripadnici GSS-a sa spasilačkim psom. To je onaj isti pas koji je s nama bio i prošlog vikenda na Sv. Mihovilu, a sad sam mu napokon saznao i ime. Točnije njoj, jer se ta ljepotica zove Meg. A ime njenog vodiča je Srećko.



Špilja Vranjača je dijelom poznata još od davnina, ali onaj njen najljepši dio je otkriven tek početkom 20. stoljeća kad je tad 12-godišnji Stipe Punda u lovu na golubove otkrio ulaz u njenu drugu dvoranu. Tri godine nakon njegova otkrića tadašnji vlasnik obližnjeg rudnika gosp. Miotto, možda baš onaj iz "Velog mista", je špilju premjerio i napravio njenu skicu. Špilja je inače za posjete otvorena od 1929. god. I to prvenstveno zaslugom tadašnjeg predsjednika HPD "Mosor", Umberta Giromette, koji se kao strastveni speleolog posvetio njenom uređenju. Danas je špilja zaštićeni geološki spomenik prirode, a u međuvremenu su u njoj pronađene i četiri endemske životinjske vrste. Naravno da nisu u pitanju špiljski medvjedi, već pužići, pauci i tome slično.



Današnju teoretsku nastavu je držao Mladen Mužinić, koji nas je prvo upoznao s raznim čvorovima. Što za navezivanje, što za osiguranje. Bilo je tu osmica (bivši vodički čvor), bulinova, lađarskog i prusikovog čvora, te brojnih varijacija na iste. Tu mi je od velike pomoći bio Dalibor, koji je već bio polaznik penjačke škole, pa doista izvrsno barata čvorovima. A u međuvremenu je naš domaćin, osoba koja održava špilju Vranjaču, gosp. Punda, očistio od napadalog suhog lišća stepenište u špilju, te smo se svi spustili u utrobu zemlje. Prva dvorana je znatno hladnija od druge, na ulasku koje nas je dočekao usnuli šišmiš. Teško je i stvoriti sliku kako je tu nekad bilo korito rijeke koja je nakon potresa potonula, a stijene su sve ovo prekrile i ostavile vremenu da stvori tu ljepotu. Gosp. Punda, unuk onog Stipe Punde koji je i otkrio drugu dvoranu ove špilje, nas je proveo kroz sve kutke špilje, dajući naglasak na razne oblike stalaktita, stalagmita, zavjesa čiji oblici podsjećaju na brojne životinje, ali i ljude. Većinu sam doista razaznao, ali dio baš i ne. Mračni prostori su oduvijek budili maštu ljudskom rodu, posebice muškom dijelu. Meni je novi šok uslijedio kad su se baterije na foto-aparatu ispraznile već nakon nekoliko fotografija, a rezervne su ostale u naprtnjači izvan špilje. Došlo mi je da vrisnem, ali sam se zbog dječice suzdržao. Nema potrebe da im u najranijoj dobi nabijam strahove od mračnih objekata, jer će možda netko od njih i poželjeti postati vrsnim speleologom.



Po izlasku iz špilje dočekali su nas Mladen, Žele i Srećko, koji su u međuvremenu gotovo dovršili izradu improviziranih nosila. Još je preostalo samo svezati donju gredu, te kasnije sve to lijepo uplesti da nosila budu stabilna i sigurna, ali naravno da se i "unesrećeni" osjeća sigurno. Nakon uvezivanja naših brojnih zamki, prilikom čega smo mogli vidjeti i izradu ambulantnog čvora za spajanje užeta, nosila su izgledala tako solidno da bi u njima prenijeli i Vinka Cocu. Srećom naš Žele nije bio iz te kategorije, ali i njegovih 90 kg nije bilo lako za nositi onom uskom stazom od livade, gdje smo izveli vježbu potrage s našom Meg, do prostora pred špiljom Vranjačom. Ekipe su se podijelile na jednu za ispomoć u pretrazi terena, drugi su bili u ekipi za medicinsku pomoć, a neki u ekipi za transport. U ovoj potonjoj sam i ja završio. Na kraju smo od Mladena i Žele primili dobronamjerne kritike, za koje vjerujem da će nam pomoći da to ispravimo. Iako se nadam da nikad nećemo doći u situaciju kad ćemo trebati primijeniti to znanje.



Kritika je doduše vrlo brzo zaboravljena kad je stiglo vrijeme za gradele. Uskoro su svi orno prionuli pripremi materijala. Bilo je tu svega: raznoga mesa, balancana, krumpira, šampinjona… Sreća se zrcalila u očima svih nazočnih. Ja sam se odvažio gricnuti samo jedan šampinjon i srećom nije bilo nikakvih popratnih pojava po pitanju mog bolesnog želudca. Uskoro su se iz svih dijelova našeg čopora povele rasprave. Bolje smo se mogli upoznati s ostalim polaznicima škole. Otkriti što ih privlači u planinarenju i njihove sklonosti prema određenim smjerovima planinarstva. Ali kao što svemu dođe kraj, tako je stiglo i vrijeme za naš povratak u Split. Već se polako počelo smrkavati, a i hladnoća je sve snažnije počela gristi, te smo krenuli natrag prema našem autobusu. Opet sam glumio metlu i čekao da svi napuste "mjesto zločina".



Bio je to sve u svemu, jedan ispunjavajući izlet. Tijekom njega se moglo naučiti više nego tijekom svih prethodnih izleta. Bar što se tiče mene. Sad samo treba prionuti vježbi čvorova, jer sam shvatio da sam tu poprilično tanak. Ma u biti znao sam to i otprije, ali sam se samo zavaravao. Sljedeći vikend imamo vježbu korištenja tehničke opreme, a dotad čvorologiju treba dovesti do savršenstva. Ah, sanak pusti.



Subotu sam pak umjesto u radnoj akciji na Šibeniku, zbog mojih dezertera, s prijateljem Željkom proveo u šetnji od Makarske do Brela i natrag. Ma može mi svatko reći što hoće, ali nakon što smo po Hrvatskoj planinarskoj obilaznici prošli gotovo cijelu Hrvatsku, sa sigurnošću mogu ustvrditi da je ovo najljepši dio naše domovine. Prekrasne staze u boricima na beskonačnim šljunčanim plažama, koje oplahuje kristalno čisto more, dok nad nama bdije veličanstveno Biokovo. Pa gdje toga ima, osim na Makarskoj Rivijeri.

- 23:14 - Komentari (26) - Isprintaj - #

< studeni, 2007 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30    


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

ASMA
Bloga mi moga
Borut
Kačić
Kosamja
Mali brat Karlo
Mrvica
Pedeset +
Sick of it all
Podgorani u Dubaiu


Dosad ispenjani vrhovi HPO-a

1. područje
SLAVONIJA
1. Papuk - vrh Lapjak (667 m)
2. Papuk - vrh Češljakovački vis (825 m)

2. područje
MOSLAVAČKA GORA I BILOGORA
1. Moslavačka gora - vrh Vis (444 m)

3. područje
HRVATSKO ZAGORJE I MEĐIMURJE
1. Ivanščica - vrh Ivanščica (1060 m)
2. Ivanščica - Oštrcgrad (746 m)
3. Kalnik - vrh Vranilac (642 m)

4. područje
MEDVEDNICA
1. Sljeme - vrh (1033 m)
2. Medvedgrad (579 m)
3. Kameni svati (489 m)

5. područje
SAMOBORSKO GORJE
1. Plešivica - vrh (779 m)
2. Oštrc - vrh (752 m)
3. Japetić - vrh (879 m)
4. Veliki Lovnik - vrh (737 m)
5. Okić - vrh (499 m)

6. područje
ŽUMBERAČKA GORA
1. Pliješ - vrh (977 m)
2. Ječmište - vrh (976 m)
3. Zečak - vrh (795 m)

7. područje
KARLOVAČKO POKUPLJE, BANOVINA I KORDUN
1. Vinica - vrh (321 m)
2. Martinščak - vrh (346 m)


8. područje
GORSKI KOTAR - južni dio
1. Ogulin (323 m) - Zavičajni muzej - alpinistička zbirka
2. Klek - vrh (1181 m)
3. Viševica - vrh (1428 m)
4. Zagradski vrh - vrh (1187 m)
5. Javorova kosa - vrh (1015 m)
6. Bjelolasica - vrh Kula (1534 m)


9. područje
GORSKI KOTAR - sjeverni dio
1. Skradski vrh (1043 m)
2. Špičasti vrh (702 m)
3. Snježnik - vrh (1505 m)
4. Kamenjak - vrh (837 m)

10. područje
ISTRA
1. Ćićarija - vrh Veliki Planik (1272 m)
2. Učka - vrh Vojak (1396 m)
3. Učka - vrh Knezgrad (612 m)
4. Ćićarija - vrh Orljak (1116 m)
5. Ćićarija - Županj vrh (1138 m)

11. područje
SJEVERNI VELEBIT
1. Veliki Zavižan - vrh (1676 m)
2. Balinovac - vrh (1602 m)
3. Zavižanski Pivčevac - vrh (1676 m)
4. Mali Rajinac - vrh (1699 m)
5. Gromovača - vrh (1676 m)
6. Veliki Kozjak - vrh (1629 m)
7. Krajačev kuk - vrh (1659 m)
8. Vratarski kuk - vrh (1676 m)
9. Golubić - vrh (1650 m)

12. područje
SREDNJI VELEBIT
1. Kiza - vrh (1274 m)
2. Ljubičko brdo - vrh (1320 m)
3. Metla - vrh (1288 m)
4. Bačića kuk - vrh (1304 m)
5. Budakovo brdo - vrh (1317 m)
6. Velinac - vrh (965 m)
7. Zečjak - vrh (1622 m)
8. Šatorina - vrh (1624 m)

13. područje
JUŽNI VELEBIT
1. Visočica - vrh (1615 m)
2. Veliki Sadikovac - vrh (1286 m)
3. Bojin kuk - vrh (1110 m)
4. Crnopac - vrh (1402 m)
5. Anića kuk - vrh (712 m)
6. Debeli kuk(Stap) - vrh (1269 m)
7. Vlaški Grad - vrh (1383 m)
8. Sveto brdo - vrh (1751 m)
9. Vaganski vrh (1757 m)


14. područje
LIKA
1. Kremen - vrh (1590 m)
2. Zir - vrh (850 m)
3. Poštak - vrh (1425 m)
4. Oštri Medvjeđak - vrh (884 m)
5. Lička Plješivica - vrh Ozeblin (1657 m)

15. područje
JADRANSKI OTOCI - sjeverni dio
1. Cres - vrh Sis (639 m)
2. Lošinj - vrh Sv. Mikula (557 m)
3. Pag - vrh Sv. Vid (348 m)
4. Rab - vrh Kamenjak (408 m)

16. područje
JADRANSKI OTOCI - južni dio
1. Brač - vrh Vidova gora (780 m)
2. Šolta - vrh Vela Straža (237 m)
3. Ugljan - vrh Šćah (286 m)
4. Pašman - vrh Veliki Bokolj (274 m)
5. Hvar - vrh Sv. Nikola (626 m)
6. Vis - vrh Hum (587 m)
7. Korčula - vrh Kom (508 m)
8. Mljet - vrh Velji grad (514 m)
9. Dugi otok - vrh Orljak (270 m)

17. područje
DALMATINSKA ZAGORA
1. Dinara - vrh Sinjal (1831 m)
2. Svilaja - vrh Svilaja (1508 m)
3. Kozjak (kod Kijeva) - vrh Bat (1206 m)
4. Promina - vrh Čavnovka (1147 m)
5. Kamešnica - vrh Kruge (1606 m)
6. Dinara - vrh Badanj (1281 m)

18. područje
DALMACIJA
1. Trtar - vrh Orlovača (494 m)
2. Kozjak - vrh Biranj (631 m)
3. Kozjak - vrh Sv. Jure (676 m)
4. Mosor - vrh Ljubljan (1262 m)
5. Mosor - vrh Veliki Kabal (1339 m)
6. Mosor - vrh Kozik (1319 m)
7. Omiška Dinara - vrh Kula (863 m)
8. Mosor - vrh Debelo brdo (1044 m)
9. Vilaja - Crni vrh (739 m)

19. područje
BIOKOVO I ZAGORA
1. Sv. Jure - vrh (1762 m)
2. Sutvid - vrh (1155 m)
3. Sv. Ilija (kod Gradca) - vrh (773 m)
4. Vošac - vrh (1421 m)
5. Kimet - vrh (1536 m)
6. Drveničke stine - vrh Sokolić (788 m)
7. Matokit - vrh Sv. Rok (1062 m)
8. Šibenik - vrh (1467 m)
9. Sv. Ilija - vrh (1642 m)
10. Šćirovac - vrh (1619 m)

20. područje
DUBROVAČKO PODRUČJE
1. Pelješac - vrh Sv. Ilija (960 m)
2. Sniježnica - Ilijin vrh (1234 m)


DALMATINSKI BISERI
Otok Murter
Skradin
Imotska jezera
Vela Luka


PO PLANINAMA BiH-a
Troglav
Prenj, drugo ime za čeif 2.dio
Prenj, drugo ime za čeif 1.dio
40. Bjelašnički dani
Hranisava (Bjelašnica)
Tušnica

PO PLANINAMA CRNE GORE
O planino, prokleto li si lijepa
Vukovi s Prokletija
Ganga s Prokletija

RAZNI IZLETI
Lokva (Biokovo)
Konj (Kamešnica)
Planina Šibenik
Sv. Ilija (Biokovo)
Sv. Jure (Biokovo)
Motika (Biokovo)
Svilaja nakon požara


OPĆA PLANINARSKA ŠKOLA
1. tjedan - Mosor
2. tjedan - Mosor
3. tjedan - Biokovo
4. tjedan - Omiška Dinara
5. tjedan - Sv. Mihovil
6. tjedan - Vranjača
7. tjedan - Kozjak
8. tjedan - Velebit



Planinarski i sportski blogovi

SAK Extrem - Makarska
HPD Biokovo - Makarska
HPK Dalmacija - Split
PD Sv. Ilija - Orebić
Catvulgaris
Diavola
Ericca35
Gogh
Gogoo
Gojzom po svijetu
Hrvatska cipelcugom
Iris
Ironije
Lastavica
Mali...veliki svijet
Melez
Mijo
Orlalala
Pevci
Planinar
Priroda
Pustolofka
Romanticus
SumarKA
Visokogorci
Welcome2
Zgubidanije

HRVATSKA PLANINARSKA OBILAZNICA



Dnevnik: cijena: 40 kn, posljednje izdanje 2007. g.

U prva dva izdanja dnevnika HPO bilo je 135 kontrolnih točaka. U trećem izdanju, ožujak 2005. naknadno je uvršteno još 13 KT. A u četvrtom izdanju su dodane nove 3 kontrolne točke, te ih je sad ukupno 151.

Za glavninu ostalih KT Hrvatske planinarske obilaznice prilazni putovi su opisani u planinarsko-turističkom vodiču Hrvatske planine dr. Željka Poljaka. Isto tako, za glavninu KT bit će od velike pomoći i Hrvatski planinarski atlas dr. Željka Poljaka (Golden marketing 1996. i 2002.)

Vrsta priznanja:

brončana značka – potrebne KT iz 10 područja s najmanje 25 KT



srebrna značka – potrebne KT iz 15 područja s ukupno 50 KT (obavezna je Sinjal - Dinara)



zlatna značka – potrebne KT svih 20 područja s ukupno 75 KT



posebno priznanje - potrebne KT svih 20 područja s ukupno 100 KT



visoko priznanje – potrebne KT svih 20 područja s ukupno 125 KT



NOVOST:
najviše priznanje - potrebno 150 KT

Ovakav slijed izdavanja priznanja ne može se preskočiti. Vrijeme obilaska nije ograničeno.


Blogovi koje rado pogledamo:

Aquaria
Big Vern
Bivis
Borovci
Brlje
Brod u boci
Bugenvilija
Čiovka
Darkwolf
Demijan
Domena
Emanuele
Feby
Fidel
Fotoblog
Gugo
Gustirna
Jocker
Juliere
Justawomen
Kašeta
Katrida
Koki
Kratke
Lagrima
Lanterna
Lino
Lipa Mare
Lipota zore
Little Miss G
Lolina
Ljelja
Mima
Mosor2
Neron
Oceana
Objektiv
Ovajonaj
Pea
Pegy
Rozza
Rudarka
Santea
Shrimpy
Siscijanka
Stereokemija
Suncokreta2
Svantevid
Teta u pubertetu
Teeja
Teuta
Tija
Trill
Xiola bleu
Why o why
ZiziMars14
Zvrk
Život na sjeveru

Moj e-mail:
denis.vranjes@public.carnet.hr



od 11.06.2007.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se