Image Hosted by ImageShack.us

20.08.2007., ponedjeljak

Murterom za Velu Gospu

Kako me zbog prošlog posta, i ne objavljivanja fotografija, izgrdio poveći broj mojih vjernih čitatelja, ali i gledatelja, ovog puta sam im se odlučio odužiti. Ali i ne samo njima. Tako sam u ovom postu u prvi plan stavio fotografije, ali filmić jednostavno nisam mogao izbaciti.
Prošle srijede, za blagdana Vele Gospe, neradni dan smo iskoristili za posjet otoku Murteru. Ime otoka najvjerojatnije potječe od antičkog izdubljenog kamenog korita koje se nalazilo u sklopu preše za ulje, a nazivalo se - mortarium. Inače, kroz stoljeća otok se nazivao raznim imenima. Od antičkog Colentum, zatim Srimač, pa Mortar, Mortura, Mortaro, Morter, do današnjeg - Murter.


Tisno

Murter je s kopnom povezan 38 metara dugim pokretnim mostom u mjestu prikladnog imena – Tisno, pa nije ni najmanje za teško pogoditi iz kojeg razloga je dobio to ime. Danas je otok podjeljen na dvije općine: nova Murter i Tisno još od XIX. stoljeća. Tisno je osnovano još 1474. godine kao posljedica ubrzanog naseljavanja stanovništva u bijegu pred Turcima. Kroz stoljeća se mjesto rasprostiralo isključivo s otočne strane, a onda se izgradnjom mosta 1797. godine počinje širiti i na kopneni dio.


Uvala Čigrađa

U Tisnome se nismo zadržavali, već smo produžili prema 15 km udaljenom Murteru. Usput smo stali na nekoliko mjesta diviti se sa ceste lijepim pogledima na Tisno, te nešto kasnije na uvalu Kosirina. Promet je na cesti na trenutke izgleda tako gust da je odavao dojam kao da je upravo pristao trajekt, pa su svi turisti jurnuli ususret svojim ljetovalištima. Na samom ulasku u mjesto Murter se lijevo odvaja cesta prema uvali i plaži Vučigrađe, a onda nakon cca. 100 m novi odvojak. Ovog puta udesno teško prohodnim protupožarnim putem prema Raduču. Tu smo ostavili automobil i na milost i nemilost sunčevim zrakama krenuli polako uzbrdo.


Vidikovac na Raduču

Raduč je sa svojih 125 m najviši vrh otoka i s njega se pruža vjerojatno najcjelovitiji pogled na otok, ali i šire. To posebice vrijedi za Kornate, iako se mi nažalost zbog silne izmaglice nismo mogli uvjeriti u istinitost te tvrdnje otočana. Svaki novi zavoj otkriva još ljepši pogled. Dojam jedino kvari olupina jednog davno napuštenog automila koji sad trune u sjeni borova. Ipak to nije ništa u odnosu na ono što nas je dočekalo na vrhu. Naime, sami vrh je gusto načičkan telekomunikacijskim objektima s brojnim antenama i to značajno narušava vizualni dojam istog. Jedna od njih je postavljena i na sami vidikovac usmjeren na zapadnu stranu otoka.


Pogled s Raduča na uvalu Slanica

Pogled s vidikovca je doista jedan od najljepših koje smo doživjeli na našim lutanjima Hrvatskom. Pred nama prostrana morska površina po kojoj klize brojne jedrilice, a u daljini Kornatsko otočje. Istovremeno se može uživati u pogledu na Murter desno, kao i Čigrađe lijevo. Jedinu nelagodu predstavljaju antene iznad naših glava. Kasnije smo se premjestili i do mjesta s kojeg se puno bolje vide Murter i Betina, ali i brdo Gradina pod kojim se nalaze ostaci antičkog grada Colentuma.


Murter

Mjesto Murter se po prvi puta spominje u pisanom zapisu 1285. godine (Villa Magna), a u početku je bilo smješteno nešto dalje od samog mora, uz rub plodnog polja, kako bi se s tog mjesta lakše osujetio napad s mora. Iako su se u povijesti mještani bavili prvenstveno poljoprivredom, stočarstvom i ribarstvom, današnji stanovnici ipak ponajviše žive od turizma. A za to je osim većeg broja kreveta u privatnom smještaju, ponajviše zaslužan hotel "Colentum", te marina "Hramina".


Murterske kale

Automobil smo ostavili na plaćenom parkiralištu na Rivi, te se uputili prema središnjem gradskom trgu Rudina. Šetnju kroz grad smo iskoristili da se raspitamo za mogućnosti posjete NP "Kornati", ali smo tog dana došli prekasno, jer su organizirani posjeti svakog dana u 9 h i to po cijeni od 250 kn po osobi. U to je uključen i riblji ručak, što je sasvim dovoljno da i mi sljedećeg puta posjet Kornatima ukomponiramo uz posjet Murteru. Ljetne vreve u mjestu nije bilo, ali je vjerujem za to ponajviše bio zaslužan iznimno vrući dan, pa smo se uskoro i mi poput većine turista uputili po osvježenje na jednu od lokalnih plaža – Podvrške.


Podvrške

Podvrške su uvala smještena na najzapadnijem dijelu otoka i do njih se dolazi prolazeći pored jedinog otočnog hotela "Colentum", smještenog u prekrasnoj uvali Slanica s pješčanim dnom. Prolaz za automobil se plaća 20 kn u što je uračunato cjelodnevno parkirno mjesto za automobil. Plativši svoj danak nastavili smo naprijed uskom cestom 600 m između plaže i kampa do uvale Podvrške. Tu je smješten otočić koji je nasipanjem povezan s "kopnom", a desno od nasipa prekrasna pješčana plaža koja je naravno tog dana bila dupkom puna. Nije bilo druge nego sreću okušati na nekoj drugoj plaži, te smo se uputili naprijed stazom poviše plaže.



Opožarena površina u uvali Podvrške

Tražeći pogodno mjesto za smještaj naših ručnika prošli smo preko opožarene površine veličine 20 x 50 m, gdje su većinu populacije sačinjavala stabla alepskog bora s tek pokojom maslinom. Očito se ovdje srećom brzo interveniralo, jer je okolna gusta borova šuma mogla nestati poput brojnih šuma diljem naše obale ovog ljeta. Nakon 10-tak min hoda ugodno sjenovitom stazom stigli smo na mjesto gdje smo proveli ostatak poslijepodneva. U pitanju je bila jedina šljunčana plažica koju smo vidjeli na ovom pretežito kamenitom predjelu. Na plaži smo se zadržali do predvečerja, ali je prije povratka za Split trebalo posjetiti najvrijedniji arheološki lokalitet na otoku – Colentum.



Križ na Gradini

U podnožju brda Gradine, na sjevernoj strani uvale Hramine, nalaze se ostaci jednog od najvećih gradova južne Liburnije - antički grad Colentum koji je doživljavao svoj procvat najvjerojatnije u vrijeme vladavine rimskih careva Nerona (37.-68.) i Vespazijana (9.-79.) čiji je novac pronađen tijekom prvih arheoloških istraživanja provedenih od 1907. do 1909. godine. Veći dio grada je danas pod morem, ali smo nažalost zaboravili ponijeti maske, pa ćemo ovaj lokalitet zasigurno uskoro opet posjetiti. Inače, pretpostavlja se da su Colentum početkom II. stoljeća srušili i opljačkali gusari, iako ima indicija da je stradao u potresu. Hrvati otok naseljavaju najvjerojatnije negdje u IX. stoljeću.



Filmić s Murtera

Sve u svemu, Murter je nezaboravan i zavrijedio je da opet pohodimo ovaj otok iz jednog od naših najgušćih i najljepših arhipelaga - šibenskog. Toliko toga još treba za vidjeti na njemu, ali naravno i na Kornatima, i stoga ćemo mu se vrlo brzo vratiti.

- 15:32 - Komentari (33) - Isprintaj - #

< kolovoz, 2007 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

ASMA
Bloga mi moga
Borut
Kačić
Kosamja
Mali brat Karlo
Mrvica
Pedeset +
Sick of it all
Podgorani u Dubaiu


Dosad ispenjani vrhovi HPO-a

1. područje
SLAVONIJA
1. Papuk - vrh Lapjak (667 m)
2. Papuk - vrh Češljakovački vis (825 m)

2. područje
MOSLAVAČKA GORA I BILOGORA
1. Moslavačka gora - vrh Vis (444 m)

3. područje
HRVATSKO ZAGORJE I MEĐIMURJE
1. Ivanščica - vrh Ivanščica (1060 m)
2. Ivanščica - Oštrcgrad (746 m)
3. Kalnik - vrh Vranilac (642 m)

4. područje
MEDVEDNICA
1. Sljeme - vrh (1033 m)
2. Medvedgrad (579 m)
3. Kameni svati (489 m)

5. područje
SAMOBORSKO GORJE
1. Plešivica - vrh (779 m)
2. Oštrc - vrh (752 m)
3. Japetić - vrh (879 m)
4. Veliki Lovnik - vrh (737 m)
5. Okić - vrh (499 m)

6. područje
ŽUMBERAČKA GORA
1. Pliješ - vrh (977 m)
2. Ječmište - vrh (976 m)
3. Zečak - vrh (795 m)

7. područje
KARLOVAČKO POKUPLJE, BANOVINA I KORDUN
1. Vinica - vrh (321 m)
2. Martinščak - vrh (346 m)


8. područje
GORSKI KOTAR - južni dio
1. Ogulin (323 m) - Zavičajni muzej - alpinistička zbirka
2. Klek - vrh (1181 m)
3. Viševica - vrh (1428 m)
4. Zagradski vrh - vrh (1187 m)
5. Javorova kosa - vrh (1015 m)
6. Bjelolasica - vrh Kula (1534 m)


9. područje
GORSKI KOTAR - sjeverni dio
1. Skradski vrh (1043 m)
2. Špičasti vrh (702 m)
3. Snježnik - vrh (1505 m)
4. Kamenjak - vrh (837 m)

10. područje
ISTRA
1. Ćićarija - vrh Veliki Planik (1272 m)
2. Učka - vrh Vojak (1396 m)
3. Učka - vrh Knezgrad (612 m)
4. Ćićarija - vrh Orljak (1116 m)
5. Ćićarija - Županj vrh (1138 m)

11. područje
SJEVERNI VELEBIT
1. Veliki Zavižan - vrh (1676 m)
2. Balinovac - vrh (1602 m)
3. Zavižanski Pivčevac - vrh (1676 m)
4. Mali Rajinac - vrh (1699 m)
5. Gromovača - vrh (1676 m)
6. Veliki Kozjak - vrh (1629 m)
7. Krajačev kuk - vrh (1659 m)
8. Vratarski kuk - vrh (1676 m)
9. Golubić - vrh (1650 m)

12. područje
SREDNJI VELEBIT
1. Kiza - vrh (1274 m)
2. Ljubičko brdo - vrh (1320 m)
3. Metla - vrh (1288 m)
4. Bačića kuk - vrh (1304 m)
5. Budakovo brdo - vrh (1317 m)
6. Velinac - vrh (965 m)
7. Zečjak - vrh (1622 m)
8. Šatorina - vrh (1624 m)

13. područje
JUŽNI VELEBIT
1. Visočica - vrh (1615 m)
2. Veliki Sadikovac - vrh (1286 m)
3. Bojin kuk - vrh (1110 m)
4. Crnopac - vrh (1402 m)
5. Anića kuk - vrh (712 m)
6. Debeli kuk(Stap) - vrh (1269 m)
7. Vlaški Grad - vrh (1383 m)
8. Sveto brdo - vrh (1751 m)
9. Vaganski vrh (1757 m)


14. područje
LIKA
1. Kremen - vrh (1590 m)
2. Zir - vrh (850 m)
3. Poštak - vrh (1425 m)
4. Oštri Medvjeđak - vrh (884 m)
5. Lička Plješivica - vrh Ozeblin (1657 m)

15. područje
JADRANSKI OTOCI - sjeverni dio
1. Cres - vrh Sis (639 m)
2. Lošinj - vrh Sv. Mikula (557 m)
3. Pag - vrh Sv. Vid (348 m)
4. Rab - vrh Kamenjak (408 m)

16. područje
JADRANSKI OTOCI - južni dio
1. Brač - vrh Vidova gora (780 m)
2. Šolta - vrh Vela Straža (237 m)
3. Ugljan - vrh Šćah (286 m)
4. Pašman - vrh Veliki Bokolj (274 m)
5. Hvar - vrh Sv. Nikola (626 m)
6. Vis - vrh Hum (587 m)
7. Korčula - vrh Kom (508 m)
8. Mljet - vrh Velji grad (514 m)
9. Dugi otok - vrh Orljak (270 m)

17. područje
DALMATINSKA ZAGORA
1. Dinara - vrh Sinjal (1831 m)
2. Svilaja - vrh Svilaja (1508 m)
3. Kozjak (kod Kijeva) - vrh Bat (1206 m)
4. Promina - vrh Čavnovka (1147 m)
5. Kamešnica - vrh Kruge (1606 m)
6. Dinara - vrh Badanj (1281 m)

18. područje
DALMACIJA
1. Trtar - vrh Orlovača (494 m)
2. Kozjak - vrh Biranj (631 m)
3. Kozjak - vrh Sv. Jure (676 m)
4. Mosor - vrh Ljubljan (1262 m)
5. Mosor - vrh Veliki Kabal (1339 m)
6. Mosor - vrh Kozik (1319 m)
7. Omiška Dinara - vrh Kula (863 m)
8. Mosor - vrh Debelo brdo (1044 m)
9. Vilaja - Crni vrh (739 m)

19. područje
BIOKOVO I ZAGORA
1. Sv. Jure - vrh (1762 m)
2. Sutvid - vrh (1155 m)
3. Sv. Ilija (kod Gradca) - vrh (773 m)
4. Vošac - vrh (1421 m)
5. Kimet - vrh (1536 m)
6. Drveničke stine - vrh Sokolić (788 m)
7. Matokit - vrh Sv. Rok (1062 m)
8. Šibenik - vrh (1467 m)
9. Sv. Ilija - vrh (1642 m)
10. Šćirovac - vrh (1619 m)

20. područje
DUBROVAČKO PODRUČJE
1. Pelješac - vrh Sv. Ilija (960 m)
2. Sniježnica - Ilijin vrh (1234 m)


DALMATINSKI BISERI
Otok Murter
Skradin
Imotska jezera
Vela Luka


PO PLANINAMA BiH-a
Troglav
Prenj, drugo ime za čeif 2.dio
Prenj, drugo ime za čeif 1.dio
40. Bjelašnički dani
Hranisava (Bjelašnica)
Tušnica

PO PLANINAMA CRNE GORE
O planino, prokleto li si lijepa
Vukovi s Prokletija
Ganga s Prokletija

RAZNI IZLETI
Lokva (Biokovo)
Konj (Kamešnica)
Planina Šibenik
Sv. Ilija (Biokovo)
Sv. Jure (Biokovo)
Motika (Biokovo)
Svilaja nakon požara


OPĆA PLANINARSKA ŠKOLA
1. tjedan - Mosor
2. tjedan - Mosor
3. tjedan - Biokovo
4. tjedan - Omiška Dinara
5. tjedan - Sv. Mihovil
6. tjedan - Vranjača
7. tjedan - Kozjak
8. tjedan - Velebit



Planinarski i sportski blogovi

SAK Extrem - Makarska
HPD Biokovo - Makarska
HPK Dalmacija - Split
PD Sv. Ilija - Orebić
Catvulgaris
Diavola
Ericca35
Gogh
Gogoo
Gojzom po svijetu
Hrvatska cipelcugom
Iris
Ironije
Lastavica
Mali...veliki svijet
Melez
Mijo
Orlalala
Pevci
Planinar
Priroda
Pustolofka
Romanticus
SumarKA
Visokogorci
Welcome2
Zgubidanije

HRVATSKA PLANINARSKA OBILAZNICA



Dnevnik: cijena: 40 kn, posljednje izdanje 2007. g.

U prva dva izdanja dnevnika HPO bilo je 135 kontrolnih točaka. U trećem izdanju, ožujak 2005. naknadno je uvršteno još 13 KT. A u četvrtom izdanju su dodane nove 3 kontrolne točke, te ih je sad ukupno 151.

Za glavninu ostalih KT Hrvatske planinarske obilaznice prilazni putovi su opisani u planinarsko-turističkom vodiču Hrvatske planine dr. Željka Poljaka. Isto tako, za glavninu KT bit će od velike pomoći i Hrvatski planinarski atlas dr. Željka Poljaka (Golden marketing 1996. i 2002.)

Vrsta priznanja:

brončana značka – potrebne KT iz 10 područja s najmanje 25 KT



srebrna značka – potrebne KT iz 15 područja s ukupno 50 KT (obavezna je Sinjal - Dinara)



zlatna značka – potrebne KT svih 20 područja s ukupno 75 KT



posebno priznanje - potrebne KT svih 20 područja s ukupno 100 KT



visoko priznanje – potrebne KT svih 20 područja s ukupno 125 KT



NOVOST:
najviše priznanje - potrebno 150 KT

Ovakav slijed izdavanja priznanja ne može se preskočiti. Vrijeme obilaska nije ograničeno.


Blogovi koje rado pogledamo:

Aquaria
Big Vern
Bivis
Borovci
Brlje
Brod u boci
Bugenvilija
Čiovka
Darkwolf
Demijan
Domena
Emanuele
Feby
Fidel
Fotoblog
Gugo
Gustirna
Jocker
Juliere
Justawomen
Kašeta
Katrida
Koki
Kratke
Lagrima
Lanterna
Lino
Lipa Mare
Lipota zore
Little Miss G
Lolina
Ljelja
Mima
Mosor2
Neron
Oceana
Objektiv
Ovajonaj
Pea
Pegy
Rozza
Rudarka
Santea
Shrimpy
Siscijanka
Stereokemija
Suncokreta2
Svantevid
Teta u pubertetu
Teeja
Teuta
Tija
Trill
Xiola bleu
Why o why
ZiziMars14
Zvrk
Život na sjeveru

Moj e-mail:
denis.vranjes@public.carnet.hr



od 11.06.2007.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se