NEMANJA: SMIRENOUMLJE

utorak, 15.05.2007.

L'Amitié de la Guerre

JESU LI HRVATSKI ZIDARI SLOBODNI?

1759. U Glini utemeljena prva slobodnozidarska loža u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe Ratno prijateljstvo (L'Amitié de la Guerre, Zur Keigsfreundschaft).

CROATIAN G-SPOT

Image and video hosting by TinyPic

VELIKA KOALICIJA HDZ-a i SPD-a:

Koliko vam u poslovima pomaže činjenica da su dioničari IGH i ministrica Marina Matulović-Dropulić i jedan od čelnih ljudi Zagreba - Slavko Kojić?
Nema ta činjenica nikakvog utjecaja jer dobivamo velike poslove na različitim razinama, uključujući i one gdje ne rade suvlasnici našeg konzorcija.

Image and video hosting by TinyPic

JURE RADIĆ

Institut građevinarstva Hrvatske, kojem je na čelu bivši ministar obnove dr. Jure Radić, pobijedio je na javnom natječaju za izradu idejnog rješenja gradnje željezničke pruge od mađarske granice do Rijeke. Međunarodni natječaj objavile su Hrvatske željeznice, a trajao je četrdeset dana. Bile su, doznajemo, samo dvije valjane ponude.

Dvije ponude

Naša je ponuda najbolja potvrdio nam je dr. Jure Radić, precizirajući da će izrada idejnog rješenja stajati Hrvatske željeznice oko 10 milijuna eura.

Sutra je posljednji dan roka ulaganja žalbe tvrtki koja nije prošla na natječaju. Ne bude li žalbe, do kraja tjedna potpisat će se ugovor Hrvatske željeznice i Institut građevinarstva Hrvatske. Očekuje se da će doći premijer Sanader.

Nakon što se izradi idejno rješenje za cijelu trasu od mađarske granice do Rijeke, počet će gradnja pruge, u etapama. U HŽ-u doznajemo da će se prvo graditi tuneli, koji su najskuplji i tehnički najzahtjevniji, a radovi bi mogli početi najkasnije u jesen ove godine.
Moguće je da radovi počnu i u lipnju optimistični su u HŽ-u.

Najprije bi se trebali početi graditi veliki tuneli, koji su predviđeni na potpuno novom dijelu pruge od Karlovca do Rijeke. Sadašnja je trasa izrazito brdsko-planinska, puna je zavoja, uspona te u konačnici spora. Nova pruga ide potpuno novom trasom, imat će puno tunela, mostova, no zato će biti kraća od sadašnje čak 54 kilometra, dakle gotovo trećinu.

No zato će na njoj biti dosta posla te bi se troškovi mogli popeti na čak sedam milijardi kuna. Na tom će se dijelu bušiti čak 29 kilometara tunela (dva su duga oko 23 kilometra), a čak će 11 kilometara buduće pruge biti na mostovima. Ostali dijelovi pruge nisu toliko zahtjevni, pa će trošak remonta i gradnje drugoga kolosijeka iznositi oko tri milijarde kuna.

Posao od 10 milijardi

Kada projekt bude završen, a prema nekim optimističnim predviđanjima, to bi moglo biti već 2013. godine, pruga će biti dvotračna, vlakovi će u istom trenutku moći voziti u oba smjera. Put od mađarske granice do Rijeke trebao bi trajati nešto više od dva sata jer će se na novoj pruzi razvijati brzine veće od 150 kilometara na sat.

U hrvatskim se poslovnim krugovima već počelo govoriti o poslu stoljeća jer se ukupna vrijednost procjenjuje na više od 10 milijardi kuna. Kada se tome pridoda i rekonstrukcija čvora Zagreb, koji još nije u planu, cijela se investicija penje na vrtoglavih 15 milijardi kuna. O kakvom je pothvatu riječ, možda najbolje govori podatak da je autocesta Zagreb Split od Bosiljeva da Splita stajala oko 17 milijardi kuna.

Image and video hosting by TinyPic

Radić: Hrvatski građevinari u inozemstvu će ostvarivati milijarde eura prometa

Direktor Jure Radić kaže da će Institut građevinarstva Hrvatske na Trgu bana Jelačića u Zagrebu graditi podzemnu garažu s tisuću mjesta

Prof. dr. sc. Jure Radić prije nešto više od mjesec dana preuzeo je vodstvo Instituta građevinarstva Hrvatske (IGH). U razgovoru za Poslovni dnevnik objašnjava zašto je IGH pokrenuo inicijativu za osnivanje građevnog klastera i koje će mu biti članice, koje su skorašnje investicije tvrke, te daje svoja predviđanja o budućim trendovima u građevnom sektoru.

Vaš prvi potez je bio poziv bivšem ministru vanjskih poslova Miomiru Žužulu u Institut građevinrstva Hrvatske. Je li on to prihvatio i koju točno bi funkciju trebao imati?
Žužul je pristao i doći će u tim koji ima zadatak voditi strategiju izlaska hrvatskog graditeljstva na svjetsko tržište. U zadnjih 10 godina uspjeli smo održati hrvatsko tržište, ali ga i kvalitetno razviti.
Sada je došlo vrijeme da s prikupljenim referencama i znanjem, kroz jedan klaster vodećih hrvatskih tvrtki, idemo dobivati utakmice na svjetskim terenima. Žužulova funkcija kao čovjeka s diplomatskim i lobističkim iskustvom bit će otvaranje vrata stranog tržišta i iznošenje pozitivnih informacija o snazi hrvatskih graditelja.
Iako će za osnivanje klastera trebati barem dva mjeseca, Žužul će veoma brzo stupiti na funkciju i početi ostvarivati kontakte.

Koje tvrtke ste pozvali u građevni klaster koji će voditi IGH i koje su pristale na tu ideju?
Pozvali smo sve velike i respektabilne hrvatske tvrtke, ali radi se na još mnogo razgovora. Konstruktor, Dalekovod i Ingra već su pristali. Razgovaramo još s Tehnikom, Hidroelektrom, Viaduktom i mnogim drugim poduzećima. Vrata su otvorena za sve pa čak i one iz drugog reda veličine. Želja nam je pokriti sve profile od niskogradnje i visokogradnje preko stanogradnje do projektiranja... Velike svjetske građevne tvrtke imaju proračune veće nego naša država. Među prvih deset najjačih kompanija pet su iz Europe i već nam stvaraju konkurenciju na hrvatskom tržištu. Kako se s njima nositi na svjetskom tržištu ako se ne ujedinimo? Bili bismo sretni da se naš klaster na toj listi najjačih, koju predvode Vinci, Bouygues, Strabag i Bechtel, nađe makar na 50. mjestu. Razjedinjeni nemamo šanse. Siguran sam da ćemo u klaster okupiti najmanje 10 jakih građevinara.

Kojom strategijom planirate biti konkurentni?
Naše glavne prednosti su jako dobra kadrovska struktura. Imamo izvrsne inženjere koji su ispekli zanat kroz velike i važne poslove poput gradnje Masleničkog, Skradinskog i Dubrovačkog mosta, ljude koji su probijali tunele i sagradili stotine kilometara autocesta. Takvih baš i nema mnogo u svijetu. Iako izvrsno plaćen, takav naš inženjer, međutim, još je jeftiniji od onog iz SAD-a ili Francuske.

Na koja točno tržišta primarno ciljate s klasterom?
Prvo idemo u naše okružje jer smo tu daleko najjači i imamo reference. Zatim na veoma propulzivna tržišta Bliskog, ali i Dalekog istoka. Veći imamo određene pozive iz zemalja poput Saudijske Arabije, Katara, Kuvajta i Omana koje rade velike građevne zahvate. Zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza također su nam zanimljive. Građevnog posla ima veoma mnogo u svijetu i onaj tko je spretan i ima reference, mora profitirati. Uvjeren sam da hrvatsko graditeljstvo veoma brzo može doći na nekoliko milijardi eura poslova u inozemstvu, za razliku od sadašnje situacije kada je godišnji promet samo nekoliko stotina milijuna.

Vaš dolazak na čelo IGH i osnivanje klastera neki su protumačili kao i stvaranje građevnog lobija na unutrašnjem tržištu s kojim će određeni krug ljudi još više dobivati sve poslove, a manje tvrtke se s takvim monopolom neće moći nositi.
Postoje poslovi za velike i za male tvrtke. Kada gradite kuću, sigurno je neće graditi Konstruktor nego jedan manji obrt. Formiranje velikog klastera koji će se usmjeriti na inozemstvo otvorit će mnogo više prostora za manje tvrtke u Hrvatskoj. Naša usmjerenost je i da s klasterom zaposlimo što više domaćih ljudi, tako da ne stoje navedene tvrdnje.

Kako ostvariti smanjenje nezaposlenosti kroz građevinu kada se hrvatski građevinci žale da nema dovoljno kvalificirane radne snage? Možemo li očekivati povećanje trenda uvoza stranih radnika?
Prvo, mislim da je mnogo više ljudi nezaposleno po raznim evidencijama nego što je stvarna situacija. Drugo, treba što je moguće više pojačati prekvalifikacija za ona područja koja imaju bolju perspektivu. I sveučilišta i oni koji odlučuju o upisnoj politici vjerojatno će shvatiti da je realnije poticati ljude da se školuju za one struke koje jamče zaposlenost. Inače, IGH će uskoro raspisati natječaj da prima sve studente četvrte godine Građevnog fakulteta s prosjekom ocjena iznad tri i pol. Nudimo stipendiju na četvrtoj godini i onda ih zapošljavamo kada završe fakultet.

Koliko ćete na taj način godišnje zapošljavati ljudi?
Sve s navedenim prosjekom. Mjesta ima i mladim i obrazovanim mora se pružiti prilika. Snaga ove tvrtke su ljudi i sve nam je u čovjeku i znanju. Bez toga je besmisleno kupovati najmodernije strojeve i ulagati u opremu.

U što i gdje planirate reinvestirati lanjsku dobit IGH od 40-ak milijuna kuna?
Sve ide u razvoj. Prvo, plaćamo ljudima obrazovanje i nagrađujemo napredak. Svatki zaposleni u IGH koji magistrira do 35 godine dobiva 250 tisuća kuna, a svaki koji doktorira do 45 dobiva pola milijuna kuna. Nećete naći tvrtku u širem okruženju koja ima takve nagrade za znanje. Drugo, Institut građevinrstva ulaže u opremu. Zadnjih godina uložili smo više od 100 milijuna kuna u 20 laboratorija. Imamo najviše akreditiranih laboratorija u cijeloj Hrvatskoj i sve što se kod nas napravi je po europskim normama i jednako vrijedno. Treća djelatnost je ulaganje u profitabilne projekte u Hrvatskoj.

Primjećuje se da ste se okrenuli financiranju stambenih i poslovnih objekata. Kako se dogodilo i što znači to okretanje od vaše osnovne djelatnosti - projektiranja i nadzora?
Nismo se previše udaljili od osnovne djelatnosti jer ipak investiramo u građevinarstvo. Dio naše pameti oplemenjujemo i ulažemo u poslovne centre, stambene i poslovne objekte, te ostvarujemo profit koji ponovno ulažemo u znanje.

Koje su to investicije? Dosad je procurilo da ćete s Konstruktorom graditi Centar Bundek, projekt Gradski podrum uz Trg bana Jelačića i financirati uređenje sportsko-rekracijski park u Sesvetama.
U Zagrebu su nam Gradski podrum i Bundek dva najvažnija projekta, dok postoji još nešto manjih stambenih zahvata. Uz Bundek će se graditi poslovno-hotelski kompleks koji će imati i dio stanova i podzemne garaže, a Gradski podrum sada prolaz kroz jednu dugotrajnu i kompliciranu proceduru u kojoj se ne smije pogriješiti niti zarez. Na parkiralištu u Cesarčevoj istražujemo mogućnost gradnje poslovno-stambenog kompleksa s podzemnom garažom i velikim brojem parkirališnih mjesta. Bit će tu i nekoliko poslovnih etaža s elitnim buticima kakvi su primjereni centru jedne metropole, a iznad toga stanovi koliko dozvole urbanistički planovi. U Dubrovniku, pak, s partnerima razvijamo kompleks Radeljević u Gružu na kojem planiramo sagraditi 50-ak tisuća četvornih metara stambeno-poslovne namjene. U Splitu i Zadru također uskoro krećemo s razvojem poslovno-stambenih kompleksa. O vrijednosti investicija prerano je govoriti.

Očekujete li prosvjede zbog garaža na Jelačićevu trgu jer sada se oni događaju zbog investicije Tome Horvatinčića na Cvjetnom trgu?
Ne, sigurno. Zašto bi se netko bunio što će se napraviti garaže i maknuti automobile s ulica? Pa Beč ima uza svoj glavni trg komfornu garažu s tisuću mjesta. Ne znam detalje Horvatinčićeva projekta, ali sam uvjeren da negodovanja neće biti kada se javnosti pruži prava informacija i kada se u projekt uključe svi koji bi to trebali po proceduri. Ne vidim u čemu je problem da mi, ništa ne rušeći, na mjestu gdje se sada može parikrati 100 automobila napravimo garažu sa tisuću mjesta. Podzemne garaže u centru su normalna stvar i u gradovima koji imaju mnogo razvijeniji javni prijevoz.

Koliko vam u poslovima pomaže činjenica da su dioničari IGH i ministrica Marina Matulović-Dropulić i jedan od čelnih ljudi Zagreba - Slavko Kojić?
Nema ta činjenica nikakvog utjecaja jer dobivamo velike poslove na različitim razinama, uključujući i one gdje ne rade suvlasnici našeg konzorcija.

Uključili ste se i u projekt gradnje dvorana. Kojih i u kojem svojstvu - projektanta ili investitora i privatnog partnera?
S partnerima na jednoj stručno-poslovnoj razini raspravljamo o pripremi ponude za dvorane i u Splitu i Zagreb kada se raspišu natječaji. Mislim da bi projekt, koncept i ideju za te dvorane trebala odraditi domaća struka. Već se kasni, ali bilo bi poniženje za Zagreb da pored domaćih arhitekata kupi gotove projekte i napravi dvoranu kakva već postoji. IGH radi na pripremama da se u projekte eventualno uključi s članovim budućeg klastera. Za sada još ništa nije konkretno, ali što god se bude radilo, pa i rekonstruirao Dom sportova, u nečemu ćemo sudjelovati. Toliko smo stručno jaki da nas se ne može zaobići u smislu nadzora, projektiranja, ispitivanja i tako dalje.

Zaokret prema industriji i lukama

Nakon eksplozije stambeno-poslovne gradnje prvenstveno u Zagrebu, a zatim na Jadranu, kako će se dalje razvijati građevna djelatnost i u kojim dijelovima Hrvatske?
Brzo će doći do zaokreta u investiranju u smislu mnogo veće gradnje industrijskih postrojenja i objekata za turističku djelatnost. Očekujem i jače investicije u razne vrste luka. U Hrvatskoj tek osam posto nacionalnog dohotka ide u građevne investicije. Većina razvijenih zemalja ulaže između 12 i 15 posto. Povećanje gradnje i realizacija velikih projekta može se očekivati u svim djelovima Hrvatske što budemo bliži ulasku u Europsku uniju. Razvijat će se veoma mnogo ekoloških projekta poput gradnji pročistača za vodu, sanacija deponija, kanalizacijskih sustava i slično.

Image and video hosting by TinyPic


- 08:26 - Komentari (7) - Isprintaj - #


View My Stats

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se