Valpovo - kulturna baština

< srpanj, 2007 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Srpanj 2008 (2)
Ožujak 2008 (4)
Veljača 2008 (2)
Prosinac 2007 (2)
Studeni 2007 (3)
Listopad 2007 (1)
Kolovoz 2007 (3)
Srpanj 2007 (6)
Lipanj 2007 (5)
Svibanj 2007 (2)
Travanj 2007 (2)
Ožujak 2007 (5)
Veljača 2007 (1)
Siječanj 2007 (21)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

INFORMACIJE
MUZEJ VALPOVŠTINE
Dvorac Prandau-Normann
tel. 031/650-639

Linkovi
Grad Valpovo
Matica hrvatska Valpovo
Župa Valpovo
Hotel Villa Valpovo
Turistička zajednica Valpovo
Agroturistička zajednica Valpovštine
Šahovski klub Hrv. čitaonica Valpovo
HKUD "Valpovo 1905."
Dvorac Prandau-Normann
HKUU Šokačko srce Zelčin
Restoran PARK
Privatni smještaj - Čičak
Ladimirevci
Arheološke zanimljivosti - Marijanci
Fabijan Šovagović
Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr

******************************
******************************

party njami wave
U TURIZAM SE UZDAJMO

… Sasvim je realno planirati rafting ture niz Dravu, organiziranje dolaska turističkih grupa iz Harkanja u Belišće i Valpovo na jednodnevne izlete, a biciklistička bi staza trebala biti katalizator promjene u načinu razmišljanja i razvijanju poduzetničkog duha.

Pri tome se treba osloniti na obiteljska gospodarstva koja bi u selima uz Dravu omogućila prijatan boravak izletnicima, jeftin smještaj, mogućnost kupovanja hrane pripremljene u seoskom domaćinstvu, po uzoru na brdska domaćinstva Austrije u kojima su izletnici dobro došli u svako doba dana.

Zaboravimo velike hotele, bazene i druge skupe sadržaje. Valpovština u dijelu koji je vezan uz Dravu ima dosta zanimljivih sadržaja za bogat program boravka izletnika. Bitno bi bilo da to kao svoju mogućnost prepoznaju mladi ljudi koji bi uredili pokoju izvornu slavonsku kuću, kojih još ima po selima, koji bi u predjelima, gdje je to moguće, izgradili lovačke ili ribičke kuće koje bi se prilagodile potrebama izletnika i pružajući im usluge osigurale solidan život obiteljima.

U tom poslu bi svakako trebali podršku gradova i općina koji i im trebali osigurati pomoć u definiranju poduzetničkih planova i ishođenje potrebnih dozvola, ali i nadležnih državnih ministarstava koja bi osigurala kreditne linije koje bi podrazumijevale dovoljno duge rokove otplate, jer naravno da za povijesna preusmjerenja treba i nešto više vremena za prilagodbu.

Stoga bi o potrebi izgradnje biciklističkih staza koje bi povezivalo predjele uz Dravu trebalo razmisliti i bez obzira na to hoće li ih prihvatiti u pretpristupnom fondu Europske zajednice, jer dva milijuna kuna razmjerno su malena ulaganja za stvaranje povijesne šanse za razvoj turizma kao gospodarske grane golemih potencijala.


Vladimir Vazdar
(cjeloviti tekst objavljen na www.portalalfa.com)

********************************
********************************


VALPOVO KAKO GA JE DOŽIVIO POSJETITELJ 1875. GODINE

Osječki muzikolog Franjo Kuhač više je dana 1875. godine boravio u Valpovu i bio gost u valpovačkom dvorcu, istražujući život i djelo glazbenika baruna Karla Prandaua. Ovdje donosimo njegov zanimljiv opis Valpova i Valpovštine toga doba:

"Valpovo je trgovište u podžupaniji osiečkoj, leži tri milje iznad Osieka uz zelenkasti riborodni vijugajući se potočić Karašicu, koj se kod Petrijevaca u Dravu ulieva…

Valpovo ne leži baš u najromantičnijem priedjelu Slavonije, nego u lijepoj plodnoj ravnici. Puk je dobroćudan, čestit, vazda pjevajući, liepa uzrasta te govori krasnom hrvaštinom.

Na pretežno ilovitu tlu raste izvrstna pšenica, ječam, raž, zob, kukuruz, repica, lan, duhan, hmelj, dinje itd. a ima na susjednoj visočini i vinograda, u kojih raste vrlo lagodno vino, te s kojih se prekrasan pogled pruža diljem slavonske Podravine.

Još bujnije uspieva tu voće i dudovi. Tu raste posebna neka vrst trešnje vodenjače, pa kajsija, breskva, mandala, kesten, orah, plemenita jabuka, sočna kruška i izvrstna šljiva, od koje se glasovita šljivovica peče.

U Valpovu i njegovoj okolini pravi se tako izvrstno vino od jabuka i krušaka (jabučnica i turšija), da mu je riedko gdje u svietu ravna naći. Pa ipak se svedj i svedj spominje wirtenberžka jabučnica, dočim o slavonskoj riedko tko i znade…

Valpovo ima 3.300 stanovnika, većim dijelom rimokatolika. Ima tu župna crkva i tri kapele, četverorazredna mužka i ženska obća pučka učiona. Tu je poštarska, brzojavna i parobrodarska postaja, žandarska i carinska štacija, porezni ured i kotarski sud. Ima tu liepih trgovina i svakovrstnih obrtnika, - velika gostiona, liekarna, hladne i tople kupelji. Ima pivovar (od g. 1724.), ciglane, vodenice, paromlin…


Karašica kraj paromlina sva vrvi ribom, jer tu imadu obilne hrane. Na njoj ima majušni „parobrodić“ imenom „Valpovo“; nu ne tjera ga para, nego ga vitlom tjeraju oni, koji se voze. Ugodna je zabavica provezati se na njem…“

Franjo Kuhač, Valpovo i njegovi gospodari, Zagreb 1876., str. 19-21.

********************************
********************************


ŠLJIVA VALPOVKA
Na ovom području već stoljećima uspijeva sorta velike bijele šljive, koju lokalno stanovništvo od starine naziva „Valpovka“. Od nje se spravlja glasovita Valpovačka šljivovica, poznata i daleko izvan granica Valpovštine i Slavonije. Ovaj autohtoni proizvod, koji je već davno mogao postati prepoznatljivi valpovački brend, na žalost još uvijek nije kao takav prepoznat u lokalnoj sredini…


ZMAJ U KULI
Kameni zmaj skriven u unutrašnjosti valpovačke kule trag je srednjovjekovnih vitezova zmajonosaca, a povezan je i s Drakulom; i to ne onim iz romana-fikcije, već pravim povijesnim nositeljem toga imena. Želite li saznati više, svakako posjetite Muzej Valpovštine…

ZANIMLJIV CITAT - SUD STRUČNJAKA
«Umjesto da bogata i vrijedna baština postane odrednica i nosilac razvoja cijeloga grada i tog dijela Slavonije, i to u prvom redu kriterijima svojih visokih vrijednosti, ona je najprije desetljećima marginalizirana, a u najnovije vrijeme (početkom devedesetih) u Valpovu je promoviran i koncept «modernizacije» upućen izravno i otvoreno prema devastaciji pa i potpunom uništenju i poništenju baštine. Taj koncept s dalekosežnim posljedicama za sada je (samo dijelom) realiziran uništenjem zaštićene povijesne cjeline gradskog središta, nestručnom i devastirajućom započetom «obnovom» glavnog krila baroknog dvorca, te probijanjem automobilske prometnice (tzv. obilaznice) kroza srce barokne park-šume i srednjovjekovnog lovišta Zvjerinjak, jednog od najvrednijih spomenika parkovne arhitekture u Hrvatkoj uopće.»
Višnja Zgaga, Ksenija Petrić, Zlatko Uzelac: Idejni prijedlog korištenja dvorca Prandau-Normann u Valpovu (Povijesno-umjetnička analiza i valorizacija dvorca, vlastelinskog kompleksa i urbanog konteksta) iz 1994.

VALPOVŠTINA
Krajolik Valpovštine, smještene u istočnom dijelu slavonske Podravine, izrazito je ravničarski kraj kojim dominiraju prostrana polja i šume, te rijeke Karašica, Vučica i Drava…

KARAŠICA
Rijeka Karašica u svom donjem toku krivuda Valpovštinom i, presijecajući Valpovo, putuje prema svome ušću u Dravu nedaleko Petrijevaca…

DRAVA
U svom toku uz Valpovštinu Drava je široka nizinska rijeka s otocima, šumama na obali te ostacima rukavaca i pritocima u čijim dijelovima priroda i dalje caruje. Pravi je to raj za biologe, ribiče i izletnike…

MALA SAKRALNA ARHITEKTURA
Uz poljske putove, raskrižja, ceste, ali i po ulicama naselja Valpovštine brojni su spomenici male sakralne arhitekture – tzv. krajputaši, koji pridonose slikovitosti i ljepoti krajolika…

DVORAC
Jedinstvena cjelina valpovačkog dvorca nikada zapravo nije prestala biti tvrđavom, niti je posve postala dvorcem, pa svojim pročeljima posjetitelje i danas iznenađuje nizom različitih i neočekivanih vizura…

MUZEJ
Kompleks srednjovjekovno-baroknog dvorca Prandau-Normann najveći je i najvredniji eksponat Muzeja Valpovštine – eksponat kojim se može hodati, u koji se može ući i prošetati poviješću…

KULA
Posjet cilindričnoj kuli u sklopu dvorca posreduje jedinstven doživljaj gotovo netaknutog srednjovjekovnog interijera, a s vidikovca na njenom vrhu pruža se pogled na Valpovo i okolicu…

ORGULJE U DVORCU
Mehaničke povijesne orgulje dvorske kapele Sv. Trojstva, rad orguljara Josefa Angstera iz 1876. godine, skupocjen su instrument, sposoban za koncertno muziciranje i jedan od najvrednijih glazbenih spomenika kulture ove regije…

MUZEJ
Legenda o valpovačkoj bijeloj gospi, bajka o čarobnom prstenu, priča o kamenom zmaju u srednjovjekovnoj kuli samo su neke od tajnovitih priča koje se otkrivaju posjetiteljima Muzeja i dvorca…

PERIVOJ
Perivoj uz valpovački dvorac iznimno je vrijedan parkovni prostor s prostranim vedutama tipičnim za engleske pejsažne perivoje koji su danas u Hrvatskoj prava rijetkost, jer su tijekom 19. st. gotovo svi preoblikovani u romantičarske perivoje…

KAPELA SV. ROKA
Neoromaničkom obnovom u 19. st. kapela Sv. Roka na Zelenom brijegu dobila je zvonik «na preslicu» – karakterističan za mediteranske crkve – i po njemu je jedinstvena u Slavoniji…

MATIJA PETAR KATANČIĆ
Valpovčanin fra Petar Katančić (1750.-1825.), krsnim imenom Matija, podario je hrvatskoj kulturi, među ostalim, i prvi cjeloviti tiskani prijevod Biblije na hrvatski jezik, izdan posthumno 1831. godine. Uz ime ovog slavnog Valpovčanina, franjevca, književnika i znanstvenika vezani su i počeci hrvatske arheologije...

BARUN GUSTAV PRANDAU
Valpovački barun Gustav Hilleprand od Prandaua (1807.-1885.) bio je jedan od utemeljitelja Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu i njegov prvi predsjednik (1827.), a ime mu je, kao prvom donatoru, ugravirano i na središnjoj svirali orgulja Zlatne dvorane bečkog Musikvereina…

FABIJAN ŠOVAGOVIĆ
Hrvatska glumačka legenda – Fabijan Šovagović, rođen je i odrastao u valpovačkom prigradskom naselju Ladimirevcima koji su mu bili trajna inspiracija… Dramom «Sokol ga nije volio», scenarijem za film, kao i maestralnom ulogom seljaka Šime, Fabijan Šovagović ostavio je trajni spomenik ljudima i kraju iz kojeg je potekao – spomenik slavonskom seljaku s Valpovštine…

VALPOVO
Iako se od davnina pretpostavlja kako je na mjestu današnjeg Valpova stajalo rimsko naselje Iovalium, najstariji poznati pisani spomen Valpova potječe iz 1332. godine i odnosi se na Staro Valpovo, smješteno sjeveroistočnije od današnjeg, bliže Dravi. Prvi poznati pisani spomen srednjovjekovne valpovačke utvrde, oko koje je nastalo današnje Valpovo, potječe pak iz 1438. godine…

TURISTIČKI POTENCIJALI
Turistički su potencijali bogata kluturno-povijesna, tradicijska, sakralna te napose prirodna baština Valpova i okolnih naselja. Smještaj Valpova nedaleko mađarske granice, blizina toplica i termalnog lječilišta u Bizovcu, blizina grada Osijeka, parka prirode Kopačkog rita, povezanost mostom preko Drave kod Belišća s Baranjom, sve su to čimbenici koji pogoduju razvoju kontinentalne ugostiteljsko-turističke djelatnosti…

VUČICA
Dok Karašica protječe kroz nekoliko naselja, rijeka Vučica koja u svom donjem toku protječe Valpovštinom zaobilazi sva naselja, teče kroz šume i polja te se između Valpova i Ladimirevaca ulijeva u Karašicu. Zbog toka izvan naselja, obale Vučice staništa su brojnih ptica i drugih životinja. Uz rijeku se nalazi nekoliko izletišta, a pogodna je i za ribolov…

„LJETO VALPOVAČKO“
Smotra amaterskog kulturnog stvaralaštva Valpovštine – „Ljeto valpovačko“ redovito se održava od 1969. godine. Najveća je i najstarija takva manifestacija na Valpovštini. Vrijeme održavanja već je tradicionalno zadnji tjedan u mjesecu lipnju. Glavni dio programa odvija se na ljetnoj pozornici u dvorištu valpovačkog dvorca…


„LADIMIREVAČKI DIVANI“

U prigradskom naselju Ladimirevcima, rodnom selu hrvatskog glumca Fabijana Šovagovića, već se dugi niz godina prve subote u prosincu održavaju „Ladimirevački divani“, manifestacija kojom se želi otrgnuti zaboravu tradicijske običaje vezane uz život stanovnika toga drevnog slavonskog sela…

„VATRE NA KONJARI“
„Vatre na konjari“ naziv je kulturno-etnografske priredbe koja se već nekoliko godina sredinom lipnja održava u valpovačkom prigradskom naselju Zelčinu, a osnovni joj je cilj njegovati tradicijske običaje vezane uz konje, tj. oživjeti drevni običaj po kojem i nosi ime. Seljaci su, naime, još negdje početkom 20. stoljeća imali običaj noću tjerati radne konje na konjaru, pašnjak u blizini sela, na noćnu ispašu, a pritom su pjevali, svirali tradicijska glazbala i prepričavajući razne događaje dočeli jutro…

„ČAROBNI PRSTEN“
Šahovski klub „Hrvatska čitaonica“ iz Valpova djeluje od 1951. godine, a od 1998. godine pokrenuo je i od tada svake godine uspješno organizira šahovski turnir „Čarobni prsten“. Riječ je o najstarijem i najbrojnijem ženskom šahovskom turniru u Hrvatskoj koji se održava krajem godine, a vezan je uz proslavu Dana grada Valpova 8. prosinca…

VALPOVAČKI GODIŠNJAK
Vrijedna zavičajna publikacija pokrenuta 1996. godine postaje svojevrsna mala enciklopedija Valpovštine. Već više od deset godina „Valpovački godišnjak“ redovito izdaje Ogranak Matice hrvatske. Od prvog broja 1996. do sadašnjeg jedanaestog objavljeno je i javnosti predstavljeno mnoštvo zanimljivih tema iz bogate baštine, ali i suvremenog života Valpova i Valpovštine…

PERIVOJ
Uz južni rub današnjeg perivoja sačuvani su ostaci barokne park-šume i lovišta Zvjerinjak sa zvjezdastim raskrižjem. Valpovačka «zvijezda» baroknog perivoja, čiji se tragovi i danas naziru, starija je čak i od one oblikovane 1787. godine u zagrebačkom perivoju Maksimir i jedinstven je spomenik barokne parkovne arhitekture u Hrvatskoj...

21.07.2007., subota

Devastacija kulturne baštine uz pomoć Ministarstva kulture

Upravo se vratih iz parka.
Ovi i ovakvi kamioni, kao i bilo kakva motorna vozila, ne bi smjeli parkirati u parku ni 5 minuta, a kamoli cijela tri dana. No evo događa se veliki „hepening“ - FUZijA, uz blagoslov naših poglavara, kako onih iz grada, tako i iz Ministarstva kulture.

FUZijA – tzv. Festival umjetnika, znanstvenika i aktivista – tako jak i prenaglašen naslov nečega što je više nalik loše organiziranom derneku nego nekakvoj iole ozbiljnijoj manifestaciji. Ma, doduše, nemam ništa protiv FUZijA i FUZijonerA – svaki bedak ima svoje veselje – ali ZAR JE TAKVIM SADRŽAJIMA MJESTO U DVORCU I PARKU – zaštićenim spomenicima kulture?! I to bez nadzora i bez zaštitara!?

Hrpa pijane i napušene balavurdije baulja parkom, dvorcem, riga, urinira i, da se kulturno izrazim, „ispušta fekalije“ okolo, pretvarajući dvorac i park u javni zahod! A sve to još novčano potpomaže – ni više ni manje nego – MINISTARSTVO KULTURE. K a t a s t r o f a !!! Pod urbanu kulturu prodaje nam se obilje nesnosne buke – pa ne možete ni ocijeniti vrijedi li što ta glazba ili ne, kad ionako ništa ne čujete od buke – i obilje smeća u parku i dvorcu.

Svaka čast onome tko je to organizirao, svaka čast Gradu Valpovu koji je i ove godine velikodušno ustupio dvorac, svaka čast Ministarstvu kulture koje plaća izravnu devastaciju zaštićenih kulturnih spomenika!!! Ipak, ljudi iz FUZijA-e ne znaju ništa o dvorcu, pa nije ni čudo što ih uništavaju, no Grad Valpovo i Ministarstvo kulture bi trebali znati – i raditi svoj posao: u dvorac i park mogu samo oni sadržaji koji im priliče i koji ih ne devastiraju!

Bila je ovo još jedna priča iz Hrvatske...

- 18:11 - Komentari (12) - Isprintaj - #

19.07.2007., četvrtak

Raslinje u Karašici

Iako je ova godina još sušnija nego prošla, pa je i raslinje u Karašici ranije izraslo, prošle je godine već 17. srpnja čamac-kosilica došao do mostića kod Vatrogasnog doma u Valpovu. A gdje je ta kosilica ove godine? Taj 17. srpanj ove je godine već za nama, a čamca nema. Ružno je za vidjeti tako zaraslo korito Karašice u kojemu gusta trava zadržava i gomila otpad koji nesavjesni stanovnici bacaju u rijeku. Umjesto rijeke imamo žabokrečinu i kaljužu, samo zato što i za ovaj, kao i za tolike druge probleme, nema dugoročnog plana po kojemu bi se radilo i koji bi doveo do poboljšanja situacije.

A Valpovo bi od Karašice - kojom teče voda, a ne raste trava i otpad - moglo imati itekakve koristi.

- 06:18 - Komentari (4) - Isprintaj - #

13.07.2007., petak

Petrijevačke žetvene svečanosti

Ovaj vikend, od 14. do 16. srpnja u Petrijevcima se održava manifestacija "Petrijevačke žetvene svečanosti". Za razliku od tematski prešarolikog (disperznog) programa "Ljeta valpovačkog", na ovoj je manifestaciji veći naglasak na tradiciji, tradicijskoj baštini i vrijednostima. Uz nezaobilaznu demonstraciju žetve na način kako su je obavljali naši stari, tu su još promocija "Petrijevačkog ljetopisa", izložba starih uporabnih predmeta i tkanina na otvorenom (pred kućama u ulicama kojima prolazi svečana povorka sudionika u narodnim nošnjama), spravljanje tradicijskih jela... Navratite ovaj vkend barem nakratko u Petrijevce!
- 08:27 - Komentari (6) - Isprintaj - #

12.07.2007., četvrtak

Promotivni letak o valpovačkom dvorcu

Tijekom ovogodišnjeg "Ljeta valpovačkog" na štandu našeg valpovačkog Caritasa posjetitelji su mogli vidjeti i uzeti novi promotivni letak koji riječju i slikom predstavlja naš dvorac. Nakladnik letka je Društvo prijatelja starina iz Valpova koje je prošle godine (oko Dana grada) dalo tiskati i nešto skromniji promotivni letak o valpovačkoj crkvi. Inicijativa je za svaku pohvalu, no bilo bi dobro kad bi se ti materijali i sada, nakon "Ljeta valpovačkog", našli izloženi negdje gdje bi se mogli uzeti ili kupiti. Za nadati se da je ovo tek početak takve izdavačke djelatnosti, te da će sličnih - i boljih, kvalitetnijih - promotivnih materijala biti još više.
- 10:20 - Komentari (8) - Isprintaj - #

07.07.2007., subota

Zgrada najstarijeg slavonskog kazališta - u Valpovu!

Danas zapuštena zgrada u sklopu nekadašnjih grofovih "paradnih štala", u Reljkovićevoj ulici nije tek jedna od mnogobrojnih vlastelinskih zgrada kakvih u Valpovu i okolici ima napretek. To je - vjerovali ili ne - zgrada Prandauovog kazališta iz 1809. godine!!!

Ne samo da je to najstarija kazališna zgrada u Slavoniji, nego je starija i od današnje zgrade zagrebačkog HNK. Ukoliko u kontinentalnom dijelu Hrvatske nema kazališne zgrade starije od nje (?), bit će to najstarije sačuvano kazalište ovog dijela Hrvatske.

Drugi bi na to bili ponosni, od toga napravili priču, pokrenuli projekte - a Valpovčani? Vidjet ćemo hoće li tu vijet, to otkriće priopćeno na promociji Valpovačkog godišnjaka, itko uopće shvatiti. Ili će se sve opet svesti na birtijske tračeve i ismijavanja lokalnih svepametnih podrugljivaca.

- 09:47 - Komentari (20) - Isprintaj - #

05.07.2007., četvrtak

"Valpovački kulen najbolji u Slavoniji"

Tako piše Jutarnji list (portal www.jutarnji.hr) od 20. lipnja 2007.
"Kulen Katice Gazdić iz Valpova dobio je najviše bodova (98) na ovogodišnjem, sedmom po redu ocjenjivanju kvalitete slavonskog kulena u organizaciji HGK Županijske komore Osijek, što je gospođi Gazdić donijelo i zlatnu medalju.

- Moram priznati da sam iznimno ponosna i sretna zbog pobjede, a što se tiče same proizvodnje, tu nema nikakvih tajni. Bitna je stručnost i iskustvo koje se stječe godinama, a ja ih imam već 20 kada je u pitanju svinjogojstvo i proizvodnja prehrambenih proizvoda.
Trenutno na obiteljskom gospodarstvu imamo oko 500 svinja, a naš kulen se prodaje u cijeloj Hrvatskoj te u Njemačkoj i Švicarskoj - rekla je Gazdić, čiji je suprug Josip s dobivenih 92 boda također osvojio zlatnu medalju.
Osim njih, istim odličjem, koje se dodjeljuje svim proizvođačima kulena koji dobiju ocjenu iznad 90, okitili su se tvrtka Ravlić UTD, zatim Ivica Barić iz Narda te Željko Švajhofer iz Belišća. Srebrne medalje dobilo je 19 proizvođača, brončane njih 13, dok je preostalih 18 dobilo diplome."

Nikola Patković, Jutanji list

Eto, lijepe vijesti. Ljudi koji u Valpovu žive i rade prave stvari, obično su priznati uglavnom izvan Valpova.

- 12:09 - Komentari (3) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se