Valpovo - kulturna baština

< lipanj, 2007 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30  

Srpanj 2008 (2)
Ožujak 2008 (4)
Veljača 2008 (2)
Prosinac 2007 (2)
Studeni 2007 (3)
Listopad 2007 (1)
Kolovoz 2007 (3)
Srpanj 2007 (6)
Lipanj 2007 (5)
Svibanj 2007 (2)
Travanj 2007 (2)
Ožujak 2007 (5)
Veljača 2007 (1)
Siječanj 2007 (21)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

INFORMACIJE
MUZEJ VALPOVŠTINE
Dvorac Prandau-Normann
tel. 031/650-639

Linkovi
Grad Valpovo
Matica hrvatska Valpovo
Župa Valpovo
Hotel Villa Valpovo
Turistička zajednica Valpovo
Agroturistička zajednica Valpovštine
Šahovski klub Hrv. čitaonica Valpovo
HKUD "Valpovo 1905."
Dvorac Prandau-Normann
HKUU Šokačko srce Zelčin
Restoran PARK
Privatni smještaj - Čičak
Ladimirevci
Arheološke zanimljivosti - Marijanci
Fabijan Šovagović
Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr

******************************
******************************

party njami wave
U TURIZAM SE UZDAJMO

… Sasvim je realno planirati rafting ture niz Dravu, organiziranje dolaska turističkih grupa iz Harkanja u Belišće i Valpovo na jednodnevne izlete, a biciklistička bi staza trebala biti katalizator promjene u načinu razmišljanja i razvijanju poduzetničkog duha.

Pri tome se treba osloniti na obiteljska gospodarstva koja bi u selima uz Dravu omogućila prijatan boravak izletnicima, jeftin smještaj, mogućnost kupovanja hrane pripremljene u seoskom domaćinstvu, po uzoru na brdska domaćinstva Austrije u kojima su izletnici dobro došli u svako doba dana.

Zaboravimo velike hotele, bazene i druge skupe sadržaje. Valpovština u dijelu koji je vezan uz Dravu ima dosta zanimljivih sadržaja za bogat program boravka izletnika. Bitno bi bilo da to kao svoju mogućnost prepoznaju mladi ljudi koji bi uredili pokoju izvornu slavonsku kuću, kojih još ima po selima, koji bi u predjelima, gdje je to moguće, izgradili lovačke ili ribičke kuće koje bi se prilagodile potrebama izletnika i pružajući im usluge osigurale solidan život obiteljima.

U tom poslu bi svakako trebali podršku gradova i općina koji i im trebali osigurati pomoć u definiranju poduzetničkih planova i ishođenje potrebnih dozvola, ali i nadležnih državnih ministarstava koja bi osigurala kreditne linije koje bi podrazumijevale dovoljno duge rokove otplate, jer naravno da za povijesna preusmjerenja treba i nešto više vremena za prilagodbu.

Stoga bi o potrebi izgradnje biciklističkih staza koje bi povezivalo predjele uz Dravu trebalo razmisliti i bez obzira na to hoće li ih prihvatiti u pretpristupnom fondu Europske zajednice, jer dva milijuna kuna razmjerno su malena ulaganja za stvaranje povijesne šanse za razvoj turizma kao gospodarske grane golemih potencijala.


Vladimir Vazdar
(cjeloviti tekst objavljen na www.portalalfa.com)

********************************
********************************


VALPOVO KAKO GA JE DOŽIVIO POSJETITELJ 1875. GODINE

Osječki muzikolog Franjo Kuhač više je dana 1875. godine boravio u Valpovu i bio gost u valpovačkom dvorcu, istražujući život i djelo glazbenika baruna Karla Prandaua. Ovdje donosimo njegov zanimljiv opis Valpova i Valpovštine toga doba:

"Valpovo je trgovište u podžupaniji osiečkoj, leži tri milje iznad Osieka uz zelenkasti riborodni vijugajući se potočić Karašicu, koj se kod Petrijevaca u Dravu ulieva…

Valpovo ne leži baš u najromantičnijem priedjelu Slavonije, nego u lijepoj plodnoj ravnici. Puk je dobroćudan, čestit, vazda pjevajući, liepa uzrasta te govori krasnom hrvaštinom.

Na pretežno ilovitu tlu raste izvrstna pšenica, ječam, raž, zob, kukuruz, repica, lan, duhan, hmelj, dinje itd. a ima na susjednoj visočini i vinograda, u kojih raste vrlo lagodno vino, te s kojih se prekrasan pogled pruža diljem slavonske Podravine.

Još bujnije uspieva tu voće i dudovi. Tu raste posebna neka vrst trešnje vodenjače, pa kajsija, breskva, mandala, kesten, orah, plemenita jabuka, sočna kruška i izvrstna šljiva, od koje se glasovita šljivovica peče.

U Valpovu i njegovoj okolini pravi se tako izvrstno vino od jabuka i krušaka (jabučnica i turšija), da mu je riedko gdje u svietu ravna naći. Pa ipak se svedj i svedj spominje wirtenberžka jabučnica, dočim o slavonskoj riedko tko i znade…

Valpovo ima 3.300 stanovnika, većim dijelom rimokatolika. Ima tu župna crkva i tri kapele, četverorazredna mužka i ženska obća pučka učiona. Tu je poštarska, brzojavna i parobrodarska postaja, žandarska i carinska štacija, porezni ured i kotarski sud. Ima tu liepih trgovina i svakovrstnih obrtnika, - velika gostiona, liekarna, hladne i tople kupelji. Ima pivovar (od g. 1724.), ciglane, vodenice, paromlin…


Karašica kraj paromlina sva vrvi ribom, jer tu imadu obilne hrane. Na njoj ima majušni „parobrodić“ imenom „Valpovo“; nu ne tjera ga para, nego ga vitlom tjeraju oni, koji se voze. Ugodna je zabavica provezati se na njem…“

Franjo Kuhač, Valpovo i njegovi gospodari, Zagreb 1876., str. 19-21.

********************************
********************************


ŠLJIVA VALPOVKA
Na ovom području već stoljećima uspijeva sorta velike bijele šljive, koju lokalno stanovništvo od starine naziva „Valpovka“. Od nje se spravlja glasovita Valpovačka šljivovica, poznata i daleko izvan granica Valpovštine i Slavonije. Ovaj autohtoni proizvod, koji je već davno mogao postati prepoznatljivi valpovački brend, na žalost još uvijek nije kao takav prepoznat u lokalnoj sredini…


ZMAJ U KULI
Kameni zmaj skriven u unutrašnjosti valpovačke kule trag je srednjovjekovnih vitezova zmajonosaca, a povezan je i s Drakulom; i to ne onim iz romana-fikcije, već pravim povijesnim nositeljem toga imena. Želite li saznati više, svakako posjetite Muzej Valpovštine…

ZANIMLJIV CITAT - SUD STRUČNJAKA
«Umjesto da bogata i vrijedna baština postane odrednica i nosilac razvoja cijeloga grada i tog dijela Slavonije, i to u prvom redu kriterijima svojih visokih vrijednosti, ona je najprije desetljećima marginalizirana, a u najnovije vrijeme (početkom devedesetih) u Valpovu je promoviran i koncept «modernizacije» upućen izravno i otvoreno prema devastaciji pa i potpunom uništenju i poništenju baštine. Taj koncept s dalekosežnim posljedicama za sada je (samo dijelom) realiziran uništenjem zaštićene povijesne cjeline gradskog središta, nestručnom i devastirajućom započetom «obnovom» glavnog krila baroknog dvorca, te probijanjem automobilske prometnice (tzv. obilaznice) kroza srce barokne park-šume i srednjovjekovnog lovišta Zvjerinjak, jednog od najvrednijih spomenika parkovne arhitekture u Hrvatkoj uopće.»
Višnja Zgaga, Ksenija Petrić, Zlatko Uzelac: Idejni prijedlog korištenja dvorca Prandau-Normann u Valpovu (Povijesno-umjetnička analiza i valorizacija dvorca, vlastelinskog kompleksa i urbanog konteksta) iz 1994.

VALPOVŠTINA
Krajolik Valpovštine, smještene u istočnom dijelu slavonske Podravine, izrazito je ravničarski kraj kojim dominiraju prostrana polja i šume, te rijeke Karašica, Vučica i Drava…

KARAŠICA
Rijeka Karašica u svom donjem toku krivuda Valpovštinom i, presijecajući Valpovo, putuje prema svome ušću u Dravu nedaleko Petrijevaca…

DRAVA
U svom toku uz Valpovštinu Drava je široka nizinska rijeka s otocima, šumama na obali te ostacima rukavaca i pritocima u čijim dijelovima priroda i dalje caruje. Pravi je to raj za biologe, ribiče i izletnike…

MALA SAKRALNA ARHITEKTURA
Uz poljske putove, raskrižja, ceste, ali i po ulicama naselja Valpovštine brojni su spomenici male sakralne arhitekture – tzv. krajputaši, koji pridonose slikovitosti i ljepoti krajolika…

DVORAC
Jedinstvena cjelina valpovačkog dvorca nikada zapravo nije prestala biti tvrđavom, niti je posve postala dvorcem, pa svojim pročeljima posjetitelje i danas iznenađuje nizom različitih i neočekivanih vizura…

MUZEJ
Kompleks srednjovjekovno-baroknog dvorca Prandau-Normann najveći je i najvredniji eksponat Muzeja Valpovštine – eksponat kojim se može hodati, u koji se može ući i prošetati poviješću…

KULA
Posjet cilindričnoj kuli u sklopu dvorca posreduje jedinstven doživljaj gotovo netaknutog srednjovjekovnog interijera, a s vidikovca na njenom vrhu pruža se pogled na Valpovo i okolicu…

ORGULJE U DVORCU
Mehaničke povijesne orgulje dvorske kapele Sv. Trojstva, rad orguljara Josefa Angstera iz 1876. godine, skupocjen su instrument, sposoban za koncertno muziciranje i jedan od najvrednijih glazbenih spomenika kulture ove regije…

MUZEJ
Legenda o valpovačkoj bijeloj gospi, bajka o čarobnom prstenu, priča o kamenom zmaju u srednjovjekovnoj kuli samo su neke od tajnovitih priča koje se otkrivaju posjetiteljima Muzeja i dvorca…

PERIVOJ
Perivoj uz valpovački dvorac iznimno je vrijedan parkovni prostor s prostranim vedutama tipičnim za engleske pejsažne perivoje koji su danas u Hrvatskoj prava rijetkost, jer su tijekom 19. st. gotovo svi preoblikovani u romantičarske perivoje…

KAPELA SV. ROKA
Neoromaničkom obnovom u 19. st. kapela Sv. Roka na Zelenom brijegu dobila je zvonik «na preslicu» – karakterističan za mediteranske crkve – i po njemu je jedinstvena u Slavoniji…

MATIJA PETAR KATANČIĆ
Valpovčanin fra Petar Katančić (1750.-1825.), krsnim imenom Matija, podario je hrvatskoj kulturi, među ostalim, i prvi cjeloviti tiskani prijevod Biblije na hrvatski jezik, izdan posthumno 1831. godine. Uz ime ovog slavnog Valpovčanina, franjevca, književnika i znanstvenika vezani su i počeci hrvatske arheologije...

BARUN GUSTAV PRANDAU
Valpovački barun Gustav Hilleprand od Prandaua (1807.-1885.) bio je jedan od utemeljitelja Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu i njegov prvi predsjednik (1827.), a ime mu je, kao prvom donatoru, ugravirano i na središnjoj svirali orgulja Zlatne dvorane bečkog Musikvereina…

FABIJAN ŠOVAGOVIĆ
Hrvatska glumačka legenda – Fabijan Šovagović, rođen je i odrastao u valpovačkom prigradskom naselju Ladimirevcima koji su mu bili trajna inspiracija… Dramom «Sokol ga nije volio», scenarijem za film, kao i maestralnom ulogom seljaka Šime, Fabijan Šovagović ostavio je trajni spomenik ljudima i kraju iz kojeg je potekao – spomenik slavonskom seljaku s Valpovštine…

VALPOVO
Iako se od davnina pretpostavlja kako je na mjestu današnjeg Valpova stajalo rimsko naselje Iovalium, najstariji poznati pisani spomen Valpova potječe iz 1332. godine i odnosi se na Staro Valpovo, smješteno sjeveroistočnije od današnjeg, bliže Dravi. Prvi poznati pisani spomen srednjovjekovne valpovačke utvrde, oko koje je nastalo današnje Valpovo, potječe pak iz 1438. godine…

TURISTIČKI POTENCIJALI
Turistički su potencijali bogata kluturno-povijesna, tradicijska, sakralna te napose prirodna baština Valpova i okolnih naselja. Smještaj Valpova nedaleko mađarske granice, blizina toplica i termalnog lječilišta u Bizovcu, blizina grada Osijeka, parka prirode Kopačkog rita, povezanost mostom preko Drave kod Belišća s Baranjom, sve su to čimbenici koji pogoduju razvoju kontinentalne ugostiteljsko-turističke djelatnosti…

VUČICA
Dok Karašica protječe kroz nekoliko naselja, rijeka Vučica koja u svom donjem toku protječe Valpovštinom zaobilazi sva naselja, teče kroz šume i polja te se između Valpova i Ladimirevaca ulijeva u Karašicu. Zbog toka izvan naselja, obale Vučice staništa su brojnih ptica i drugih životinja. Uz rijeku se nalazi nekoliko izletišta, a pogodna je i za ribolov…

„LJETO VALPOVAČKO“
Smotra amaterskog kulturnog stvaralaštva Valpovštine – „Ljeto valpovačko“ redovito se održava od 1969. godine. Najveća je i najstarija takva manifestacija na Valpovštini. Vrijeme održavanja već je tradicionalno zadnji tjedan u mjesecu lipnju. Glavni dio programa odvija se na ljetnoj pozornici u dvorištu valpovačkog dvorca…


„LADIMIREVAČKI DIVANI“

U prigradskom naselju Ladimirevcima, rodnom selu hrvatskog glumca Fabijana Šovagovića, već se dugi niz godina prve subote u prosincu održavaju „Ladimirevački divani“, manifestacija kojom se želi otrgnuti zaboravu tradicijske običaje vezane uz život stanovnika toga drevnog slavonskog sela…

„VATRE NA KONJARI“
„Vatre na konjari“ naziv je kulturno-etnografske priredbe koja se već nekoliko godina sredinom lipnja održava u valpovačkom prigradskom naselju Zelčinu, a osnovni joj je cilj njegovati tradicijske običaje vezane uz konje, tj. oživjeti drevni običaj po kojem i nosi ime. Seljaci su, naime, još negdje početkom 20. stoljeća imali običaj noću tjerati radne konje na konjaru, pašnjak u blizini sela, na noćnu ispašu, a pritom su pjevali, svirali tradicijska glazbala i prepričavajući razne događaje dočeli jutro…

„ČAROBNI PRSTEN“
Šahovski klub „Hrvatska čitaonica“ iz Valpova djeluje od 1951. godine, a od 1998. godine pokrenuo je i od tada svake godine uspješno organizira šahovski turnir „Čarobni prsten“. Riječ je o najstarijem i najbrojnijem ženskom šahovskom turniru u Hrvatskoj koji se održava krajem godine, a vezan je uz proslavu Dana grada Valpova 8. prosinca…

VALPOVAČKI GODIŠNJAK
Vrijedna zavičajna publikacija pokrenuta 1996. godine postaje svojevrsna mala enciklopedija Valpovštine. Već više od deset godina „Valpovački godišnjak“ redovito izdaje Ogranak Matice hrvatske. Od prvog broja 1996. do sadašnjeg jedanaestog objavljeno je i javnosti predstavljeno mnoštvo zanimljivih tema iz bogate baštine, ali i suvremenog života Valpova i Valpovštine…

PERIVOJ
Uz južni rub današnjeg perivoja sačuvani su ostaci barokne park-šume i lovišta Zvjerinjak sa zvjezdastim raskrižjem. Valpovačka «zvijezda» baroknog perivoja, čiji se tragovi i danas naziru, starija je čak i od one oblikovane 1787. godine u zagrebačkom perivoju Maksimir i jedinstven je spomenik barokne parkovne arhitekture u Hrvatskoj...

30.06.2007., subota

RIMSKI TRAG U VALPOVU

Naslovnicu novog Valpovačkog godišnjaka, koji će biti predstavljen u nedjelju 01. srpnja u 10.30 u dvorskoj kapeli u Valpovu, resi fotografija kamenog ulomka s detaljem rimskog natpisa - prvi antički ostatak pronađen u valpovačkom dvorcu!

O čemu se zapravo radi i što o ovom novom nalazu kažu stručnjaci, pročitajte u novom Valpovačkom godišnjaku. Riječ je o maloj senzaciji, jer do sada unutar zidina srednjovjekovno-baroknog kompleksa valpovačkog dvorca nije zabilježen nikakav rimski nalaz. Tko zna što bi se sve našlo da je Ministarstvo kulture prije opločenja dvorskog dvorišta napravilo arheološka iskapanja?!
- 12:59 - Komentari (11) - Isprintaj - #

29.06.2007., petak

Ljeto valpovačko 2007.

Tek sad stavljam post o ovoj manifestaciji, jer prvo nije radio komp, a zatim je štekalo sa serverom. Ovaj tjedan vam je, narode, LJETO VALPOVAČKO - smotra amaterskog kulturnog stvaralaštva Valpovštine. Nigdje na netu ne najdoh program, pa ne znam kad su koja događanja. Valda će bit plakata digoda po Valpovu polepljeni. Jedino na web stranicama MH Valpovo stoji da je promocija novog VALPOVAČKOG GODIŠNJAKA u nedjelju 1. srpnja u 10.30 sati u kapeli dvorca Prandau-Normann.
- 13:28 - Komentari (5) - Isprintaj - #

10.06.2007., nedjelja

Dođite na VATRE NA KONJARI

Kod starog đerma u središtu Zelčina - u subotu 17. lipnja navečer!

Riječ je o već višegodišnjoj manifestaciji koja ima za cilj sačuvati tradicijske običaje ovog sela, a događa se na livadi uz stari đeram u Zelčinu. "Vatre" organizira Hrvatska kulturno-umjetnička udruga šokačko srce" iz Zelčina. Osim konja, tamburica, pjesme i veselja, bit će i starih tradicijskih jela koje redovito pripremaju vrijedne snaše. Lani su oni koji su ostali do kraja imali prilike i sami si ispeći komad slanine ili kobasice na ražnju, na žari konjarskih vatri. A o tome što uopće znači izraz konjara, pa onda i Vatre na konjari na web stranici HKUU Šokačko srce piše:

... Seljaci su imali običaj noću tjerati konje na konjaru. Konjara je pašnjak u blizini sela gdje su izvedeni radni konji (većinom kobile) na noćnu ispašu. Čuvali bi ih, obično, stariji muškarci jer to nije bio teži fizički posao, a mladi su se odmarali od svakodnevnog rada u polju i drugdje. Čuvari bi na konjaru ponijeli pokrovac (domaće tkanje od starih krpa dužine metar i pol; = šarenica) ili suriju (ogrtač od čoje ukrašen ornamentima) za zaštitu od noćne hladnoće. Obično ih je bilo nekoliko jer u društvu se, uz rakiju i slaninu, šunku ili kobasicu, lakše bdije. Pri tomu bi zapalili vatru. Okupivši se oko nje uz svirku na samici, dvojnicama ili, u novije vrijeme, usnu harmoniku te prepričavajući sjećanja o starim vremenima kao i aktualnim seoskim događanjima dočekali bi jutro...



web adresa: http://free-os.htnet.hr/konji/index.html



(Fotografija preuzeta s http://free-os.htnet.hr/konji/fotokonji/vatre_2007/vatre_2007_13.jpg)
- 12:46 - Komentari (9) - Isprintaj - #

02.06.2007., subota

Najavljen novi VALPOVAČKI GODIŠNJAK

U Dom novinama nedavno je najavljen izlazak iz tiska novog broja Valpovačkog godišnjaka. Promocija će biti na "Ljetu valpovačkom". Od zanimljivih tema, u najavi su istaknute tek neke: otkriće starog vlastelinskog kazališta u Valpovu (najstarijeg u Slavoniji), zatim priča o uzgajanju limuna u Valpovu (koji su se prodavali u Beču), a tu je i priča o jednom nedavno otkrivenom kamenu s rimskim slovima (dakle, riječ je o novootkrivenom antičkom tragu u Vapovu).
Vjerujem da su i ostale još neotkrivene teme zanimljive. Urednik je najavio da bi ovaj broj mogao biti najbolji do sada, no vidjet ćemo. U svakom slučaju ustrajnost u ovom projektu i redovitost izlaženja su za svaku pohvalu. Pritom se iz godine u godinu održava i dobra kvaliteta priloga i tekstova. I tako već 12 godina. U nadi da će izaći još puno novih i kvalitetnijih Valpovačkih godišnjaka, pozivam svakog tko ovo pročita na promociju - ne znam točno koji je dan, ali bit će u programu "Ljeta valpovačkog", pa se informirajte.

- 15:24 - Komentari (7) - Isprintaj - #

01.06.2007., petak

Novo vatrogasno spremište - izravna devastacija starog "zaštićenog"

Još prije početka gradnje novog vatrogasnog spremišta bilo je Valpovčana koji su smatrali kako novo moderno i veliko vatrogasno spremište ne bi smjelo stajati tik do starog koje je dio zaštićene baštine. Ne samo da se narušava vizura i izgled zgrade koju bi trebalo sačuvati kao dio naše valpovačke baštine, nego se tijekom gradnje narušila i njegova statika. (Kako to da ahritekti i projektanti ne razmišljaju o ovakvim stvarima???)
Podrum nove zgrade kopan je odmah uz staru i onda smo samo jednoga dana vidjeli kako se zid stare zgrade srušio u rupu nove. Mislili smo, eto - nisu dopro poduprli, planirali. No, na popularnom portalu Youtube nisu sam isječci izjava ministra Kirina, nego i cjelovita snimka NAMJERNOG RUŠENJA ovog zida starog spremišta.

Sve to možete vidjeti - i zgražati se zajedno s onima koji su već vidjeli na ovom linku:
http://www.youtube.com/watch?v=APFcqWsFCWg



Zgrada je doista mogla biti izgrađena dublje u dvorištu, ili s druge strane - tamo gdje vatrogasno dvorište izbija na ulicu A. Stepinca. Tako bi se sačuvala povijesna vizura, dok ovako nova ogromna zgrada tako neprirodno strši uz staro "zaštićeno" vatrogasno spremište. Tada ne bi bilo kopanja, pa ni zid valjda nitko ne bi rušio. Nisu li nas Wajsine devastacije po centru već nečemu trebale naučiti?!

- 18:48 - Komentari (9) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se