Valpovo - kulturna baština

< ožujak, 2007 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

Srpanj 2008 (2)
Ožujak 2008 (4)
Veljača 2008 (2)
Prosinac 2007 (2)
Studeni 2007 (3)
Listopad 2007 (1)
Kolovoz 2007 (3)
Srpanj 2007 (6)
Lipanj 2007 (5)
Svibanj 2007 (2)
Travanj 2007 (2)
Ožujak 2007 (5)
Veljača 2007 (1)
Siječanj 2007 (21)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

INFORMACIJE
MUZEJ VALPOVŠTINE
Dvorac Prandau-Normann
tel. 031/650-639

Linkovi
Grad Valpovo
Matica hrvatska Valpovo
Župa Valpovo
Hotel Villa Valpovo
Turistička zajednica Valpovo
Agroturistička zajednica Valpovštine
Šahovski klub Hrv. čitaonica Valpovo
HKUD "Valpovo 1905."
Dvorac Prandau-Normann
HKUU Šokačko srce Zelčin
Restoran PARK
Privatni smještaj - Čičak
Ladimirevci
Arheološke zanimljivosti - Marijanci
Fabijan Šovagović
Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr

******************************
******************************

party njami wave
U TURIZAM SE UZDAJMO

… Sasvim je realno planirati rafting ture niz Dravu, organiziranje dolaska turističkih grupa iz Harkanja u Belišće i Valpovo na jednodnevne izlete, a biciklistička bi staza trebala biti katalizator promjene u načinu razmišljanja i razvijanju poduzetničkog duha.

Pri tome se treba osloniti na obiteljska gospodarstva koja bi u selima uz Dravu omogućila prijatan boravak izletnicima, jeftin smještaj, mogućnost kupovanja hrane pripremljene u seoskom domaćinstvu, po uzoru na brdska domaćinstva Austrije u kojima su izletnici dobro došli u svako doba dana.

Zaboravimo velike hotele, bazene i druge skupe sadržaje. Valpovština u dijelu koji je vezan uz Dravu ima dosta zanimljivih sadržaja za bogat program boravka izletnika. Bitno bi bilo da to kao svoju mogućnost prepoznaju mladi ljudi koji bi uredili pokoju izvornu slavonsku kuću, kojih još ima po selima, koji bi u predjelima, gdje je to moguće, izgradili lovačke ili ribičke kuće koje bi se prilagodile potrebama izletnika i pružajući im usluge osigurale solidan život obiteljima.

U tom poslu bi svakako trebali podršku gradova i općina koji i im trebali osigurati pomoć u definiranju poduzetničkih planova i ishođenje potrebnih dozvola, ali i nadležnih državnih ministarstava koja bi osigurala kreditne linije koje bi podrazumijevale dovoljno duge rokove otplate, jer naravno da za povijesna preusmjerenja treba i nešto više vremena za prilagodbu.

Stoga bi o potrebi izgradnje biciklističkih staza koje bi povezivalo predjele uz Dravu trebalo razmisliti i bez obzira na to hoće li ih prihvatiti u pretpristupnom fondu Europske zajednice, jer dva milijuna kuna razmjerno su malena ulaganja za stvaranje povijesne šanse za razvoj turizma kao gospodarske grane golemih potencijala.


Vladimir Vazdar
(cjeloviti tekst objavljen na www.portalalfa.com)

********************************
********************************


VALPOVO KAKO GA JE DOŽIVIO POSJETITELJ 1875. GODINE

Osječki muzikolog Franjo Kuhač više je dana 1875. godine boravio u Valpovu i bio gost u valpovačkom dvorcu, istražujući život i djelo glazbenika baruna Karla Prandaua. Ovdje donosimo njegov zanimljiv opis Valpova i Valpovštine toga doba:

"Valpovo je trgovište u podžupaniji osiečkoj, leži tri milje iznad Osieka uz zelenkasti riborodni vijugajući se potočić Karašicu, koj se kod Petrijevaca u Dravu ulieva…

Valpovo ne leži baš u najromantičnijem priedjelu Slavonije, nego u lijepoj plodnoj ravnici. Puk je dobroćudan, čestit, vazda pjevajući, liepa uzrasta te govori krasnom hrvaštinom.

Na pretežno ilovitu tlu raste izvrstna pšenica, ječam, raž, zob, kukuruz, repica, lan, duhan, hmelj, dinje itd. a ima na susjednoj visočini i vinograda, u kojih raste vrlo lagodno vino, te s kojih se prekrasan pogled pruža diljem slavonske Podravine.

Još bujnije uspieva tu voće i dudovi. Tu raste posebna neka vrst trešnje vodenjače, pa kajsija, breskva, mandala, kesten, orah, plemenita jabuka, sočna kruška i izvrstna šljiva, od koje se glasovita šljivovica peče.

U Valpovu i njegovoj okolini pravi se tako izvrstno vino od jabuka i krušaka (jabučnica i turšija), da mu je riedko gdje u svietu ravna naći. Pa ipak se svedj i svedj spominje wirtenberžka jabučnica, dočim o slavonskoj riedko tko i znade…

Valpovo ima 3.300 stanovnika, većim dijelom rimokatolika. Ima tu župna crkva i tri kapele, četverorazredna mužka i ženska obća pučka učiona. Tu je poštarska, brzojavna i parobrodarska postaja, žandarska i carinska štacija, porezni ured i kotarski sud. Ima tu liepih trgovina i svakovrstnih obrtnika, - velika gostiona, liekarna, hladne i tople kupelji. Ima pivovar (od g. 1724.), ciglane, vodenice, paromlin…


Karašica kraj paromlina sva vrvi ribom, jer tu imadu obilne hrane. Na njoj ima majušni „parobrodić“ imenom „Valpovo“; nu ne tjera ga para, nego ga vitlom tjeraju oni, koji se voze. Ugodna je zabavica provezati se na njem…“

Franjo Kuhač, Valpovo i njegovi gospodari, Zagreb 1876., str. 19-21.

********************************
********************************


ŠLJIVA VALPOVKA
Na ovom području već stoljećima uspijeva sorta velike bijele šljive, koju lokalno stanovništvo od starine naziva „Valpovka“. Od nje se spravlja glasovita Valpovačka šljivovica, poznata i daleko izvan granica Valpovštine i Slavonije. Ovaj autohtoni proizvod, koji je već davno mogao postati prepoznatljivi valpovački brend, na žalost još uvijek nije kao takav prepoznat u lokalnoj sredini…


ZMAJ U KULI
Kameni zmaj skriven u unutrašnjosti valpovačke kule trag je srednjovjekovnih vitezova zmajonosaca, a povezan je i s Drakulom; i to ne onim iz romana-fikcije, već pravim povijesnim nositeljem toga imena. Želite li saznati više, svakako posjetite Muzej Valpovštine…

ZANIMLJIV CITAT - SUD STRUČNJAKA
«Umjesto da bogata i vrijedna baština postane odrednica i nosilac razvoja cijeloga grada i tog dijela Slavonije, i to u prvom redu kriterijima svojih visokih vrijednosti, ona je najprije desetljećima marginalizirana, a u najnovije vrijeme (početkom devedesetih) u Valpovu je promoviran i koncept «modernizacije» upućen izravno i otvoreno prema devastaciji pa i potpunom uništenju i poništenju baštine. Taj koncept s dalekosežnim posljedicama za sada je (samo dijelom) realiziran uništenjem zaštićene povijesne cjeline gradskog središta, nestručnom i devastirajućom započetom «obnovom» glavnog krila baroknog dvorca, te probijanjem automobilske prometnice (tzv. obilaznice) kroza srce barokne park-šume i srednjovjekovnog lovišta Zvjerinjak, jednog od najvrednijih spomenika parkovne arhitekture u Hrvatkoj uopće.»
Višnja Zgaga, Ksenija Petrić, Zlatko Uzelac: Idejni prijedlog korištenja dvorca Prandau-Normann u Valpovu (Povijesno-umjetnička analiza i valorizacija dvorca, vlastelinskog kompleksa i urbanog konteksta) iz 1994.

VALPOVŠTINA
Krajolik Valpovštine, smještene u istočnom dijelu slavonske Podravine, izrazito je ravničarski kraj kojim dominiraju prostrana polja i šume, te rijeke Karašica, Vučica i Drava…

KARAŠICA
Rijeka Karašica u svom donjem toku krivuda Valpovštinom i, presijecajući Valpovo, putuje prema svome ušću u Dravu nedaleko Petrijevaca…

DRAVA
U svom toku uz Valpovštinu Drava je široka nizinska rijeka s otocima, šumama na obali te ostacima rukavaca i pritocima u čijim dijelovima priroda i dalje caruje. Pravi je to raj za biologe, ribiče i izletnike…

MALA SAKRALNA ARHITEKTURA
Uz poljske putove, raskrižja, ceste, ali i po ulicama naselja Valpovštine brojni su spomenici male sakralne arhitekture – tzv. krajputaši, koji pridonose slikovitosti i ljepoti krajolika…

DVORAC
Jedinstvena cjelina valpovačkog dvorca nikada zapravo nije prestala biti tvrđavom, niti je posve postala dvorcem, pa svojim pročeljima posjetitelje i danas iznenađuje nizom različitih i neočekivanih vizura…

MUZEJ
Kompleks srednjovjekovno-baroknog dvorca Prandau-Normann najveći je i najvredniji eksponat Muzeja Valpovštine – eksponat kojim se može hodati, u koji se može ući i prošetati poviješću…

KULA
Posjet cilindričnoj kuli u sklopu dvorca posreduje jedinstven doživljaj gotovo netaknutog srednjovjekovnog interijera, a s vidikovca na njenom vrhu pruža se pogled na Valpovo i okolicu…

ORGULJE U DVORCU
Mehaničke povijesne orgulje dvorske kapele Sv. Trojstva, rad orguljara Josefa Angstera iz 1876. godine, skupocjen su instrument, sposoban za koncertno muziciranje i jedan od najvrednijih glazbenih spomenika kulture ove regije…

MUZEJ
Legenda o valpovačkoj bijeloj gospi, bajka o čarobnom prstenu, priča o kamenom zmaju u srednjovjekovnoj kuli samo su neke od tajnovitih priča koje se otkrivaju posjetiteljima Muzeja i dvorca…

PERIVOJ
Perivoj uz valpovački dvorac iznimno je vrijedan parkovni prostor s prostranim vedutama tipičnim za engleske pejsažne perivoje koji su danas u Hrvatskoj prava rijetkost, jer su tijekom 19. st. gotovo svi preoblikovani u romantičarske perivoje…

KAPELA SV. ROKA
Neoromaničkom obnovom u 19. st. kapela Sv. Roka na Zelenom brijegu dobila je zvonik «na preslicu» – karakterističan za mediteranske crkve – i po njemu je jedinstvena u Slavoniji…

MATIJA PETAR KATANČIĆ
Valpovčanin fra Petar Katančić (1750.-1825.), krsnim imenom Matija, podario je hrvatskoj kulturi, među ostalim, i prvi cjeloviti tiskani prijevod Biblije na hrvatski jezik, izdan posthumno 1831. godine. Uz ime ovog slavnog Valpovčanina, franjevca, književnika i znanstvenika vezani su i počeci hrvatske arheologije...

BARUN GUSTAV PRANDAU
Valpovački barun Gustav Hilleprand od Prandaua (1807.-1885.) bio je jedan od utemeljitelja Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu i njegov prvi predsjednik (1827.), a ime mu je, kao prvom donatoru, ugravirano i na središnjoj svirali orgulja Zlatne dvorane bečkog Musikvereina…

FABIJAN ŠOVAGOVIĆ
Hrvatska glumačka legenda – Fabijan Šovagović, rođen je i odrastao u valpovačkom prigradskom naselju Ladimirevcima koji su mu bili trajna inspiracija… Dramom «Sokol ga nije volio», scenarijem za film, kao i maestralnom ulogom seljaka Šime, Fabijan Šovagović ostavio je trajni spomenik ljudima i kraju iz kojeg je potekao – spomenik slavonskom seljaku s Valpovštine…

VALPOVO
Iako se od davnina pretpostavlja kako je na mjestu današnjeg Valpova stajalo rimsko naselje Iovalium, najstariji poznati pisani spomen Valpova potječe iz 1332. godine i odnosi se na Staro Valpovo, smješteno sjeveroistočnije od današnjeg, bliže Dravi. Prvi poznati pisani spomen srednjovjekovne valpovačke utvrde, oko koje je nastalo današnje Valpovo, potječe pak iz 1438. godine…

TURISTIČKI POTENCIJALI
Turistički su potencijali bogata kluturno-povijesna, tradicijska, sakralna te napose prirodna baština Valpova i okolnih naselja. Smještaj Valpova nedaleko mađarske granice, blizina toplica i termalnog lječilišta u Bizovcu, blizina grada Osijeka, parka prirode Kopačkog rita, povezanost mostom preko Drave kod Belišća s Baranjom, sve su to čimbenici koji pogoduju razvoju kontinentalne ugostiteljsko-turističke djelatnosti…

VUČICA
Dok Karašica protječe kroz nekoliko naselja, rijeka Vučica koja u svom donjem toku protječe Valpovštinom zaobilazi sva naselja, teče kroz šume i polja te se između Valpova i Ladimirevaca ulijeva u Karašicu. Zbog toka izvan naselja, obale Vučice staništa su brojnih ptica i drugih životinja. Uz rijeku se nalazi nekoliko izletišta, a pogodna je i za ribolov…

„LJETO VALPOVAČKO“
Smotra amaterskog kulturnog stvaralaštva Valpovštine – „Ljeto valpovačko“ redovito se održava od 1969. godine. Najveća je i najstarija takva manifestacija na Valpovštini. Vrijeme održavanja već je tradicionalno zadnji tjedan u mjesecu lipnju. Glavni dio programa odvija se na ljetnoj pozornici u dvorištu valpovačkog dvorca…


„LADIMIREVAČKI DIVANI“

U prigradskom naselju Ladimirevcima, rodnom selu hrvatskog glumca Fabijana Šovagovića, već se dugi niz godina prve subote u prosincu održavaju „Ladimirevački divani“, manifestacija kojom se želi otrgnuti zaboravu tradicijske običaje vezane uz život stanovnika toga drevnog slavonskog sela…

„VATRE NA KONJARI“
„Vatre na konjari“ naziv je kulturno-etnografske priredbe koja se već nekoliko godina sredinom lipnja održava u valpovačkom prigradskom naselju Zelčinu, a osnovni joj je cilj njegovati tradicijske običaje vezane uz konje, tj. oživjeti drevni običaj po kojem i nosi ime. Seljaci su, naime, još negdje početkom 20. stoljeća imali običaj noću tjerati radne konje na konjaru, pašnjak u blizini sela, na noćnu ispašu, a pritom su pjevali, svirali tradicijska glazbala i prepričavajući razne događaje dočeli jutro…

„ČAROBNI PRSTEN“
Šahovski klub „Hrvatska čitaonica“ iz Valpova djeluje od 1951. godine, a od 1998. godine pokrenuo je i od tada svake godine uspješno organizira šahovski turnir „Čarobni prsten“. Riječ je o najstarijem i najbrojnijem ženskom šahovskom turniru u Hrvatskoj koji se održava krajem godine, a vezan je uz proslavu Dana grada Valpova 8. prosinca…

VALPOVAČKI GODIŠNJAK
Vrijedna zavičajna publikacija pokrenuta 1996. godine postaje svojevrsna mala enciklopedija Valpovštine. Već više od deset godina „Valpovački godišnjak“ redovito izdaje Ogranak Matice hrvatske. Od prvog broja 1996. do sadašnjeg jedanaestog objavljeno je i javnosti predstavljeno mnoštvo zanimljivih tema iz bogate baštine, ali i suvremenog života Valpova i Valpovštine…

PERIVOJ
Uz južni rub današnjeg perivoja sačuvani su ostaci barokne park-šume i lovišta Zvjerinjak sa zvjezdastim raskrižjem. Valpovačka «zvijezda» baroknog perivoja, čiji se tragovi i danas naziru, starija je čak i od one oblikovane 1787. godine u zagrebačkom perivoju Maksimir i jedinstven je spomenik barokne parkovne arhitekture u Hrvatskoj...

28.03.2007., srijeda

TRAGOM RASUTE BAŠTINE

Hoće li darovani luster ikada biti postavljen u dvorskoj kapeli?

Prošle godine u novinama Dom imali smo prilike saznati i da je stari kristalni luster iz valpovačke crkve darovan za dvorsku kapelu. Konzervatori su u kapelici dvorca predvidjeli jedan takav luster, a izričito su tražili baš ovaj iz župne crkve, budući da su tamo nabavljeni novi. Ovako je o tome pisalo u Domu:

"...Budući da su u župnu crkvu postavljena dva nova kristalna lustera, na traženje konzervatora stari je luster darovan za nastavak uređenja kapele u valpovačkom dvorcu. Iako je dvorska kapela većim dijelom obnovljena i koristi se za koncerte i druga kulturna događanja, u njenoj unutrašnjosti ima još neuređenih detalja. To su nizovi drvenih klupa, tzv. klecala, na koru, drveni rezbareni grb i dio oštećenih ukrasa na vrhu orguljskog kućišta te ovaj stari kristalni luster. Prema informacijama koje smo dobili od gospodina Zvonka Bojčića, pročelnika osječkog Konzervatorskog odjela, luster se nalazi kod njih u Osijeku, a prije postavljanja u kapelu trebao bi biti restauriran. Riječ je o kvalitetnom predmetu umjetničkog obrta koji se sastoji od ukrasne bogato oblikovane željezne konstrukcije, visećih kristalnih ukrasa i tri kruga cjevčica bijelog stakla na vrhu kojih se nalaze žarulje. Kada mu se kvalitetnom restauracijom vrati stari sjaj, bit će to pravi ures unutrašnjosti inače poprilično puste dvorske kapele kojoj upadljivo nedostaje srušeni barokni oltar i Rottmayrova oltarna slika Sv. Trojstva..." (citirano iz novina Dom Valpovo-Belišće, D. Stanić, veljača 2006.)

Što se u međuvremenu događa s darovanim valpovačkim lusterom? Je li i on ispario poput zagonetnog kipa iz prethodnih postova? Hoće li ikada biti restauriran i postavljen u dvorsku kapelu??? Možemo li vjerovati konzervatorima?
- 13:36 - Komentari (1) - Isprintaj - #

27.03.2007., utorak

Za sada nepronađeni kip iz Muzeja mogao bi biti autentičan – rimski!!!

U prošlom postu nije rečeno sve o Izgubljenom (?), nestalom (?), ukradenom (?) kipu čije fotografije postoje u dvorcu u Muzeju. Evo još jednog dijela te priče iz novina Dom, a posebno zanimljivim smatram sud stručnjaka, akademika Nenada Cambija. Izdvojih ovaj dio:
„Priča o zagonetnome kipu iz Muzeja Valpovštine, objavljena krajem travnja, dobila je svoj prvi nastavak – stručno mišljenje akademika Nenada Cambija o skulpturi na fotografijama. Iako je za ozbiljniju ocjenu potrebno pregledati sam kip, i ove su, za sada samo, pretpostavke, izuzetno zanimljive…

…Akademik Nenad Cambi, arheolog koji se čitav život bavi istraživanjima rimskih skulptura i drugih antičkih arheoloških ostataka, napisao je prilično detaljan i stručan opis «kipa djevojke iz Valpova», kako ga on zove. Prema onome što se može vidjeti na četiri sačuvane fotografije, akademik Cambi pretpostavlja da bi se moglo raditi o kipu iz rimskog doba, iako ne isključuje ni mogućnost kakve klasicističke kopije iz 19. stoljeća. No, zašto bi kip iz 19. stoljeća bio zakopan u zemlji? Ta činjenica također ozbiljno govori u prilog pretpostavci da se radi o autentičnom rimskom kipu.
U svakom slučaju, ukoliko je kip na fotografijama doista rimski, bio je to jedan od najstarijih i vjerojatno najvrednijih eksponata Muzeja Valpovštine, a da to nitko nije znao. Za nadati se, stoga, da će biti pronađen negdje u depoima dvorca…“

(citirano iz novina „Dom Valpovo-Belišće“, D. Stanić: Kip je vrlo vjerojatno autentičan – rimsko carsko doba, lipanj 2006.)

Koliko još toga u Valpovu treba propasti, nestati, biti zauvijek izgubljeno, pa da se nešto shvati i pokrene?!
- 13:12 - Komentari (0) - Isprintaj - #

26.03.2007., ponedjeljak

... još malo o nestalom/zagubljenom/otuđenom kipu

Akademik N. Cambi o valpovačkom kipu

– S radošću sam pogledao slike koje ste mi poslali. Čini mi se da sam fotografiju kipa djevojke iz Valpova već negdje vidio, ali toga se samo u magli sjećam. Kip je vrlo vjerojatno autentičan (rimsko carsko doba). Premda ne bi trebalo posve isključiti neku klasicističku kopiju koja je mogla dospjeti do neke bogate obitelji u Valpovu. Tragovi zemlje ukazuju, s druge strane, da je nađena u zemlji što je također važan podatak o autentičnosti.
Tu kao i još neke druge dileme mogao bi rasvijetliti samo pregled originalne statue (autopsija). Djevojka po svoj prilici predstavlja neko božanstvo ili personifikaciju obilja, plodnosti, provincije ili sl. Takvih prikaza Rimljani su imali veliku množinu. Na takvu interpretaciju ukazivao bi skut u kojem se najvjerojatnije nalaze plodovi ili neki drugi atributi plodnosti.
Čini se da je na toj ruci stajala i ptica (dosta oštećena) i još neki drugi predmet. Međutim, osim oštećenih predmeta trebalo bi odozgo zaviriti i vidjeti ima li što unutar nabora skuta. Na žalost, glava nedostaje, a ona bi bila pouzdan temelj za precizniju ikonografsku identifikaciju. Na rimsko doba ukazuje i način oblikovanja draperije i dugmetima zakopčana tunika na desnom ramenu. Rad pripada takozvanoj auličkoj skulpturi. Rad je kvalitetan i od mramora (nije moguće kazati kojega) i po svoj prilici kip je izrađen u radionicama grada Rima (I. st. poslije Kr.). Mišljenje koje Vam iznosim proizišlo je poslije letimičnog pregleda i zadržavam malu rezervu. Ja ću slike isprintati i malo se njima pozabaviti, potražiti eventualne analogije sl. Može li se objaviti u slučaju da otkrijem još nešto zanimljivo?
Srdačan pozdrav i uspjeh u otkrivanju kipa te vraćanju u Muzej.

Nenad Cambi

(citirano iz istog izvora kao i gore)
- 22:28 - Komentari (1) - Isprintaj - #

07.03.2007., srijeda

Kameni kip zametnut ili „ispario“ iz dvorca???

Evo, da se malo podsjetimo priče o zametnutom, nestalom, izgubljenom (ukradenom) kipu iz Muzeja Valpovštine, tj. iz našeg dvorca. S obzirom na to što se sve događalo s dvorcem od 1991. godine na ovamo, ne bi čudilo ni da je kip otuđen ili jednostavno uništen (iz neznanja, da ne velim zatucanosti). Jer bio je, što bi narod rek'o, "pokidan", bez glave, nogu i jedne ruke, pa je možda upravo zato završio na građevinskom otpadu? A moguće je da se još iznenada i pojavi među do sada neistraženim zakutcima valpovačkog dvorca. Priča o kipu itekako je zanimljiva. Evo samo jedan njen dio iz novina Dom:

„U dosadašnjem traganju za bilo kakvom informacijom o kipu s pronađenih fotografija, našlo se tek nekoliko nepotpunih informacija. Prema pričanju Valpovčanina Dragana Miloševića, koji je u mladosti i sam sudjelovao u radu Društva prijatelja starina i formiranju Muzeja, priča o kipu s fotografija mogla bi biti jako zanimljiva.

Kip iskopan uz Karašicu

– Taj su kip iskopali iz Karašice kad su obnavljali most «Maltu», negdje krajem pedesetih godina ili početkom šezdesetih pričao mi je čika Tuna Torjanac. Naš kipar Slavko Puljek govorio je da je to izvanredan kiparski rad, rekao nam je Dragan Milošević.
Potvrda priči kako je kip zapravo pronađen zakopan u zemlji mogla bi biti i jedna od crno-bijelih fotografija na kojoj se u utorima rukava prilično dobro vide ostaci zemlje ili pijeska. Pretpostavlja se da su te crno-bijele fotografije i snimljene nedugo nakon pronalaska kipa, kada još nije bio temeljito očišćen, pa se u udubinama još moglo naći zemlje.
Iznenađuje, međutim, činjenica kako nitko iz Društva prijatelja starina u godinama nakon pronalaska kipa nije opisao njegov pronalazak, niti zatražio od nadležnih službi Ministarstva kulture stručno mišljenje o pronađenoj skulpturi. Ovaj zagonetni ženski torzo ne spominje niti Vilko Čuržik koji je po svoj prilici u vrijeme pronalaska kipa još bio u Valpovu i koji je toliko pisao o Valpovu, dvorcu i Muzeju.
Sve da pronađena skulptura i nema neke osobite povijesne ni umjetničke vrijednosti, sama priča o njenom pronalasku za jednog iskapanja uz rijeku Karašicu mogla je biti dovoljno zanimljiva za obradu i predstavljanje široj javnosti.

Neriješena zagonetka

Bivši kustos Muzeja Valpovštine gospodin Mirko Bartulac potvrdio je, vidjevši fotografije, da se takva skulptura nalazila u Muzeju sve do 1991. godine, kada je sva građa deponirana. Čak ju je u to vrijeme, pred zatvaranje Muzeja, dao fotografirati sa željom da fotografije pošalje u osječki Muzej Slavonije i zatraži stručni opis tada još uvijek nepoznate skulpture. Iz tog vremena potječe fotografija kipa u boji, na jednoj od crvenih fotelja koje su do danas sačuvane u valpovačkom Muzeju. Prema sjećanjima nekih ljudi iz Društva prijatelja starina, ovaj torzo nije bio izložen u stalnom postavu valpovačkog Muzeja, već je bio pohranjen u depou, a kao razlog navode činjenicu kako se o kipu nije ništa znalo, pa ga se nije moglo ni predstaviti u stalnom postavu…“

(citirano iz Dom Valpovo-Belišće, D.Stanić: Zna li itko išta o zagonetnom kipu s fotografija?, travanj 2006.)

- 09:32 - Komentari (9) - Isprintaj - #

05.03.2007., ponedjeljak

U Valpovu je Dvorac ime za...

... komunalno podzeće!!! Čak je i "logo" toga poduzeća "ukrašen" stiliziranim prikazom pročelne palače onoga što stvarno nosi ime dvorac. Ne znam tko se pametan sjetio dati komunalnom poduzeću ime srednišnjeg i najvećeg spomeničkog sklopa naše kulturno-povijesne baštine, ali vjerujem da je Valpovo po tome JEDINSTVENO u svijetu. Sličnog primjera najvjerojatnije nema nigdje na kugli zemaljskoj.

Hm, kako uopće naći riječi kojima je moguće objasniti neprikladnost toga imena za jedno komunalno poduzeće!? Doista, kao i mnogo puta kad stojim pred valpovačkim (malo je reći) nelogičnostima - nemam riječi...

- 11:59 - Komentari (22) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se